Mađarski premijer Viktor Orban upravo je još jednom ponizio Evropsku uniju. U raspravi o šestom antiruskom paketu sankcija EU-a zaprijetio je vetom ako patrijarh Ruske pravoslavne crkve Kiril ne bude skinut sa spiska sankcija. Brisel je popustio pred Orbanovim zahtjevima u pokušaju da se paket brzo usvoji - unatoč tome što je Kiril dokazano ratni huškač i već postoje glasovi koji traže da bude optužen za podršku ruskih ratnih zločina u Ukrajini, piše Deutsche Welle.

Orban na ovaj način blamira EU već godinama. Često izaziva bijes širom Evrope - kao što je trenutno slučaj s njegovim pro-Putinovskim stavom. No jedno područje u kojem Orban agira gotovo nezapaženo je proširenje EU i politika prema susjedima. Mađarska je 2019. godine dobila resor za to, jedan od važnih u Evropskoj komisiji. Njime upravlja Oliver Varhelji (Varhelyi) - 50-godišnji advokat, diplomat i dugogodišnji Orbanov čovjek od povjerenja koji se predstavlja vanjskom svijetu kao odani komesar EU. Zapravo, on se, međutim, ponaša kao saučesnik Orbana i njegovih ideja o politici proširenja i politici prema susjedima.

Orbanove strateške igre

Mađarski premijer jedan je od najodlučnijih zagovornika brzog pristupanja EU zemalja zapadnog Balkana. Njega povezuju prijateljski odnosi sa autokratima u regiji, a ponajviše sa srbijanskim predsjednikom Aleksandrom Vučićem. Zajednički nazivnik im je da nemaju interesa za stvarne reforme pravne države i demokratije dostojne tog imena.

Orbanova klakulacija je: kada bi samo formalno reformski orijentirane zemlje zapadnog Balkana poput Srbije postale članice Evropske unije, da bi ojačalo njegovu poziciju u EU i oslabilo njegove protivnike u Briselu.

Do sada Orbanova i Varheljijeva politika proširenja nije bila tema za širu evropsku javnost - budući da je realan scenarij proširenja posljednjih godina sve udaljeniji. Stoga se činilo da su Orbanove strateške igre u regiji zapadnog Balkana smetnja, ali ne i velika zabrinutost. 

Pohvale za autoritarne vođe

Ipak to bi se moglo promijeniti s ruskim agresivnim ratom u Ukrajini. Kremlj je dugo provodio destruktivnu i destabilizirajuću politiku u nekim zemljama zapadnog Balkana. Strah od nasilne eskalacije u regiji potakao je EU i prije svega njemačku diplomatiju da svoju pozornost ponovno usmjere na zemlje zapadnog Balkana. Njemačke ministrice Analena Berbok (Annalena Baerbock) i Kristin Lambreht (Christine Lambrecht) već su posjetile regiju posljednjih sedmica, a savezni kancelar odlazi u posjetu ove sedmice. Više pažnje, nova saradnja, podrška stvarnim reformskim politikama i njihovim predstavnicima, inicijative protiv nacionalizma i separatizma, ideja je spriječiti udaljavanje zemalja zapadnog Balkana od EU.

Ipak time njemačka diplomatija ide u konfrontaciju s Orbanovom politikom prema zapadnom Balkanu i postupcima njegovog čovjeka od povjerenja Olivera Varheljija. Kritike na račun izostanka reformi u regiji se od komesara EU za proširenje ne mogu čuti. Naprotiv: Varhelji hvali autoritarne lidere poput srpskog Vučića ili njegovog crnogorskog kolege Mila Đukanovića za njihovu navodno uspješnu politiku integracije u EU. Ponekad se komesar za proširenje ponaša kao lobist zapadnobalkanskih moćnika.

Kritika se sistemski ublažava

Jedan zaposlenik EU blizak Varheljiju, koji želi ostati anoniman, kaže za Deutsche Welle da su kritike posebice Srbije posljednjih godina sistemski ublažavane od strane komesara za proširenje i njegovog kabineta. Riječ je o takozvanim izvještajima o napretku EU koja se redovno pripremaju u Briselu o kandidatima za pristupanje. 

- Kritičke izjave, primjerice o slobodi medija u Srbiji, uklonjene su iz naših izvještaja, a loše ocjene su promijenjene u bolje - kaže dužnosnik EU. 

Općenito, fokus se, kako on kaže, pomaknuo s političkih kriterija kao što je vladavina prava na pitanja poput investicijske politike. Umjesto da ispita koje su reforme zapravo provedene, Varheljijev kabinet je više puta nabrajao šta su kandidati za pristupanje postigli formalno i pravno. 

- Stoga se sigurno može reći da je komesar za proširenje Orbanova produžena ruka u Evropskoj komisiji - kaže dužnosnik EU.

Ovu dijagnozu potvrđuje i politički savjetnik koji već duže vrijeme radi kao stručnjak za zapadni Balkan u EU u Briselu i također ne želi biti imenovan. 

- Varhelji nije krtica. On se ne skriva, već otvoreno i izravno vodi u EK Orbanovu politiku - rekao je za DW. 

Viola fon Kramon (von Cramon), zastupnica Zelenih u Evropskom parlamentu, izražava sličnu kritiku prema komesaru za proširenje.

- Varhelji otvoreno pristupa onim akterima na zapadnom Balkanu koji očito nisu demokrate, ali koje Orban treba za svoje političke ciljeve - rekla je za DW.

Početkom godine Viola fon Kramon je bila suiniciatorka protestnog pisma 30 europarlamentaraca upućenog predsjednici Evropske komisije Ursuli fon der Lejen (von der Leyen). Oni su u pismu pozvali su na unutrašnju istragu u Evropskoj komisiji o Varheljijevim aktivnostima. Razlog tome bio je kontroverzni korak u sopstvenom aranžmanu koji je komesar za proširenje poduzeo s političkim čelnikom bosanskih Srba Miloradom Dodikom, članom Predsjedništva BiH. Dodik godinama dovodi u pitanje postojanje države Bosne i Hercegovine i stalno prijeti odcjepljenjem RS. Varhelji se očito dogovorio s Dodikom krajem prošle godine o vremenskom trenutku za separatističku inicijativu.

Ne protiv interesa Mađarske

No, protesti EU parlamentaraca su utihnuli - Ursula fon der Lejen nije odgovorila na pismo.

- Ona ne bi postala predsjednica Komisije bez Orbanove podrške. Vjerovatno je to razlog zašto je odvraćanje pogleda strategija za rješavanje problema. U svakom slučaju, mislim da resor proširenja nikada nije trebao biti dodijeljen Orbanu - kaže Viola fon Kramon.

Međutim, mađarski premijer ne ostavlja nikakvu sumnju da želi igrati ključnu ulogu u oblikovanju politike proširenja EU u budućnosti - ili je, ako je potrebno, blokirati. 

- Berlin i Brisel ne mogu voditi balkansku politiku protiv Mađara, ali ni bez njih - rekao je Orban sredinom februara.

- Ne prihvaćamo nikakve odluke Brisela koje su suprotne interesima Mađarske - poručio je Orban.