PRENOSIMO

Iz Rusije šire dezinformacije o "plaćenicima" iz BiH

Prema ovom spisku, 167 državljana Bosne i Hercegovine uključilo se u rat u Ukrajini; od njih je 51 eliminisan, 46 je otišlo, a 70 je još u zoni borbenih dejstava

U slučaju Bosne i Hercegovine, zvaničnici su potvrdili da su dva državljana ove zemlje umješana u rat u Ukrajini. Agencije

Radio Slobodna Evropa

21.7.2022

Rusija tvrdi da se od 24. februara - kada je izvela velike napade na Ukrajinu - do 17. juna, u ovaj rat uključilo 156 stranih boraca - plaćenika sa Kosova. Također, spominje se i 167 državljana Bosne i Hercegovine koji su se "uključili u rat u Ukrajini".

Ministarstvo odbrane Rusije objavilo je listu sa navodnim brojem plaćenika iz različitih zemalja svijeta i svrstalo Kosovo na deveto mjesto.

Tamo se također tvrdi da je Rusija eliminisala 61 plaćenika sa Kosova, dok je 60 ostalih navodno otišlo. Trenutno, prema ruskom Ministarstvu odbrane, 35 državljana Kosova i dalje učestvuje u ratu u Ukrajini.

Predstavnici kosovskih institucija kažu da nemaju podataka o ovim tvrdnjama.

- Nemamo nikakve informacije o bilo kom građaninu Republike Kosovo koji je dio rata u Ukrajini, a još manje da među njima ima žrtava, kako su saopštile agencije (ruskog predsjednika Vladimira) Putina - rekao je ministar unutrašnjih poslova Kosova Đeljalj Svećlja u intervjuu za Radio Slobodna Evropa.

On je dodao da su sve tvrdnje Rusije u vezi sa Kosovom propaganda.

- …kako bi opravdala svoju nepravednu i ničim izazvanu agresiju u Ukrajini, ali i mobilisala svoje redove i svoje pristalice protiv demokratskih, slobodoljubivih zemalja, među kojima je i Republika Kosovo - rekao je Svećlja.

Kosovo, štaviše, ima na snazi Zakon o zabrani udruživanja u oružane sukobe van teritorije zemlje. Prema ovom zakonu, svaki građanin Kosova koji se pridruži bilo kom oružanom sukobu u inostranstvu može se suočiti sa kaznom zatvora od 5 do 15 godina.

- Ovaj zakon je i dalje na snazi, stoga je i zabrana za svakoga ko misli da bude dio ratova - rekao je Svečlja.


"Plaćenici sa Kosova"

U februaru, nekoliko dana prije nego što je Rusija započela svoju invaziju velikih razmjera na Ukrajinu, ruski ministar vanjskih poslova Sergej Lavrov izjavio je da se "plaćenici sa Kosova" šalju u Donbas u Ukrajini.

U ovoj regiji snage ukrajinske vlade bore se protiv proruskih separatista od 2014. godine.

U odgovoru na izjavu Lavrova, Ministarstvo spoljnih poslova i dijaspore Kosova saopštilo je da ruski zvaničnici sprovode "divlje propagandne kampanje" protiv države Kosovo.

Direktor Kosovskog instituta za istraživanje i razvoj politike (KIPRED) Lulezim Peci, također istraživač ruskih kampanja dezinformacija u vezi sa Kosovom, kaže da nema ništa tačno u vezi sa spiskovima plaćenika koje Rusija objavljuje.

- Ono što Rusija govori samo je dio njene propagande koja je orijentirana na zemlje koje imaju prozapadni stav, odnosno koje su sa Zapadom. Nema tu ništa više i, normalno, Rusija uvijek ima Kosovo kao posebnu metu - kaže Peci za Radio Slobodna Evropa.

Rusija, dodaje, širi propagandu protiv svake zemlje koja se svrstava na njoj suprotnu stranu, a posebno protiv zemalja koje su članice ili koje podržavaju NATO.

Rusija vidi ovu vojnu alijansu kao rivala i tvrdi – bez ikakvih dokaza – da njeno širenje predstavlja prijetnju za nju.

Kosovo se, kao i većina balkanskih zemalja, pridružilo zapadnim sankcijama protiv Rusije, zbog invazije Ukrajine.

Rusija sa velikom mašinom za dezinformacije

Rusku listu sa navodnim brojevima plaćenika objavila je 18. juna, u online objavi na albanskom jeziku, Ambasada Rusije u Albaniji.

Neki komentatori na Facebook profilu ove ambasade listu su nazvali neistinitom i propagandom.

- Ovakvu listu može napraviti svako na računaru. Ovo uopšte nije za vjerovati - napisao je jedan komentator.

- U historiji, Rusija je imala i ima najveću i najmoćniju mašinu za dezinformacije - napisao je drugi komentator.

Na desetom mjestu po broju plaćenika u ratu u Ukrajini, Ministarstvo odbrane Rusije navelo je Albaniju.

Prema ruskim tvrdnjama, od 24. februara do 17. juna u rat se uključilo 150 plaćenika iz Albanije. Od njih su, tvrdi Kremlj, 42 eliminisana, 40 je otišlo, a 68 je i dalje prisutno.

Zvanična Tirana je odbacila takve tvrdnje. Albanija također ima zakon koji kažnjava učešće u stranim ratovima do 15 godina zatvora.

I u BiH ruske tvrdnje su dovedene u pitanje

Još jedna država sa zapadnog Balkana, uvrštena na listu plaćenika ruskog Ministarstva odbrane, Bosna i Hercegovina je na sedmom mjestu.

Prema ovom spisku, 167 državljana Bosne i Hercegovine uključilo se u rat u Ukrajini; od njih je 51 eliminisan, 46 je otišlo, a 70 je još u zoni borbenih dejstava.

Vojni i politički analitičar u Bosni i Hercegovini Neven Kazazović dovodi u pitanje ove tvrdnje.

- Ako su (Rusi) sigurni da je to tako, da plaćenici dolaze iz Bosne i sa Kosova, trebalo bi to da dokažu. Stoga mislim da je to više propaganda nego istina - kaže Kazazović za Radio Slobodna Evropa.

U slučaju Bosne i Hercegovine, zvaničnici su potvrdili da su dva državljana ove zemlje umješana u rat u Ukrajini – jedan na strani ukrajinskih snaga, drugi na strani ruskih. Ovo, uprkos činjenici da je Bosna i Hercegovina zakonom sankcionisala učešće svojih državljana u oružanim sukobima u inostranstvu.

Kazazović priznaje da u ratu u Ukrajini može biti boraca koji su državljani Bosne i Hercegovine, ali kaže da pripadaju srpskoj zajednici.

- Možda ima mnogo plaćenika koji učestvuju iz Bosne i Hercegovine (srpske zajednice), ali na ruskoj strani. To je potpuno suprotno od onoga što Rusi tvrde - kaže Kazazović.

Lider SNSD-a u BiH Milorad Dodik otvoreno izražava podršku ruskom predsjedniku Vladimiru Putinu. Srbija je, s druge strane, jedina zemlja na Balkanu koja se nije pridružila zapadnim sankcijama Rusiji.

U prvih deset na listi plaćenika Rusija je uvrstila i Hrvatsku – iz zemalja zapadnog Balkana – ali i druge zemlje, poput: Poljske, Rumunije i Velike Britanije.

Nekoliko zemalja Evropske unije, uključujući Češku i Letoniju, dozvolilo je svojim državljanima da se bore u Ukrajini ako žele, bez posljedica.

Vlasnik autorskih prava © avaz-roto press d.o.o.
ISSN 1840-3522.
Zabranjeno preuzimanje sadržaja bez dozvole izdavača.