Održavati žar za provedbu Zelene agende za Zapadni Balkan koji je sačinjen u stabilnim vremenima pakleno je težak zadatak u ovim teškim vremenima. Jasno je da je provedbu zasjenio uticaj rata i panevropski skok cijena energije. No, neće biti brzih rješenja ni čudotvornih formula za ovaj ogromni izazov koji je pred nama. Ali ono što sa sigurnošću znamo je da ne može biti povratka na staro, posebno u pogledu održive i zelene tranzicije u tako osjetljivom regionu kao što je naš - rekla je Majlinda Bregu, generalna sekretarka Vijeća za regionalnu saradnju (RCC), tokom okruglog stola ministara energetike Zapadnog Balkana u okviru Berlinskog procesa koji je danas u Berlinu organiziralo Savezno ministarstvo za ekonomska pitanja i klimatske mjere Njemačke.
Učesnici skupa saglasni su da je energetsku krizu moguće prevladati, a energetsku tranziciju provesti samo uz dublju regionalnu saradnju, preispitivanje energetske sigurnosti i diverzifikaciju opskrbe, ali i intenziviranjem saradnje na integraciji regionalnog tržišta električne energije, te širenjem obnovljivih izvora energije. Njemačka je izrazila spremnost da podrži regionalnu energetsku tranziciju na Zapadnom Balkanu kroz energetsko partnerstvo sa svih šest ekonomija Zapadnog Balkana.
- Rješenja su u regionalnom i evropskom pristupu, u solidarnosti, ali i u smanjenju ovisnosti o uvozu energije i fosilnim gorivima kroz korištenje ogromnog potencijala obnovljive energije - u tržišnoj intervenciji na evropskom nivou! Svako od nas ima svoju ulogu na putu ka zelenoj budućnosti. Naš region pati od dugogodišnjeg nedovoljnog ulaganja u energetski sistem. Za promjenu će biti potrebna velika finansijska sredstva i vrijeme. Proći će godine prije nego što budemo u stanju ostvariti diversifikaciju! Energetska i zelena tranzicija imaju ljudsko lice i potrebne su snažne mjere podrške za naše najugroženije, za privredne subjekte koji su suočeni s poteškoćama, za naše regije ovisne o uglju - dodala je Bregu.
Procjenjuje se da mjere fiskalne podrške za Zapadni Balkan, kao odgovor na porast cijena energije, premašuju 1,5 posto BDP-a u periodu od sredine 2019. do sredine 2022. godine. Najveći dio ove podrške odnosi se na kontrolu cijena i subvencije, a ne na direktnu podršku. Zapadni Balkan ima visoke stope energetskog siromaštva u poređenju sa EU. Kao rezultat toga, energetska kriza pridonijela je povećanim izdacima domaćinstava za energiju i druge proizvode. Prosječno domaćinstvo u regionu troši 7-10 posto svog ukupnog budžeta na energiju. Ovo nesrazmjerno slabi domaćinstva sa niskim prihodima. Cijene plina su porasle više od 10 puta u odnosu na period prije pandemije, dok je kupovna moć u našem regionu – regionu koji ima samo 1/3 BDP-a EU po glavi stanovnika, jednostavno nemoćna protiv takvih poskupljenja.
- Značajne mogućnosti leže u ozelenjavanju našeg transporta i mobilnosti, naših radnih mjesta, fiskalnih sistema i investicija, većem ulaganju u energetsku učinkovitost, naknadnom opremanju industrijskih pogona s visokim emisijama ugljika te oslanjanju na talas obnove u EU koji je usmjeren na škole, bolnice i zgrade. Mi, u Vijeću za regionalnu saradnju, nastavit ćemo aktivno održavati žar Zelene agende uprkos teškom ratu i energetskoj krizi - zaključila je Bregu.
Generalna sekretarka Vijeća za regionalnu saradnju učestvovala je na panelu posvećenom uvjetima ulaganja i potrebama za širenje obnovljivih izvora energije zajedno sa dr Robertom Habeckom, ministrom za ekonomska pitanja i klimatske mjere Njemačke, dr Franziskom Brantner, parlamentarnom državnom sekretarkom za ekonomska pitanja i klimatske mjere Njemačke, Jochenom Flasbarthom, državnim sekretarom u Ministarstvu za ekonomsku saradnju i razvoj Njemačke, Kostasom Skrekasom, ministrom okoliša i energetike Grčke, Manuelom Sarrazinom, specijalnim predstavnikom Savezne vlade za Zapadni Balkan, Belindom Balluku, potpredsjednicom Vlade i ministricom za infrastrukturu i energetiku Albanije, Artanom Rizvanolliem iz Ministarstva privrede Kosova, Ervinom Ibrahimovićem, potpredsjednikom Vlade i ministrom za kapitalne investicije Crne Gore, Zoranom Mihajlović, potpredsjednicom Vlade i ministricom rudarstva i energetike Srbije, Razmenom Čekic-Đurović, državnom sekretarkom u Ministarstvu privrede Sjeverne Makedonije, Jadrankom Winbow Negodić, ambasadoricom Bosne i Hercegovine u Njemačkoj te drugim značajnim regionalnim i međunarodnim partnerima.
