TRAMP NIJE PRVI

Pet najvećih predsjedničkih skandala u historiji SAD

Iako su američki predsjednici imali brojne skandale, Tramp je prvi bivši predsjednik koji je optužen

DONALD TRUMP  - Avaz
Dnevni avaz
Bill Clinton  - Avaz
Harding - Avaz
Grover Klivlend - Avaz
+1
Danijal Hadzovic

1.4.2023

Velika porota na Menhetnu podigla je optužnicu protiv Donalda Trampa (Trump) nakon istrage o tajnom novcu isplaćenom porno zvijezdi Stormi Denijels (Stormy Daniels), čime je postao prvi bivši predsjednik SAD koji se suočio s krivičnim optužbama iako je najavio da će se ponovno kandidirati za Bijelu kuću. Ipak, ovo nije prvi skandal jednog američkog predsjednika koji je potresao Ameriku. U nastavku vam donosimo priču o pet najvećih predsjedničkih skandala u historiji SAD.

1. Skandal "Halpin"

Klivlend: Seksualni skandal. Twitter

Bilo je mnogo predsjednika koji su bili povezani sa seksualnim skandalima: Klinton, JFK, Voren DŽ. Hard Harding (Warren G.) da spomenemo samo neke. Dok je Klintona to umalo koštalo pozicije, postoji jedan skandal koji je umalo potpuno spriječio predsjednikovo stupanje na dužnost.

Opisani kao "najodvratniji seksualni skandal u američkoj političkoj historiji", postupci predsjednika Grovera Klivlenda (Clevelanda) sramotno su iznad postupaka svih njegovih kolega predsjednika.

Klivlend je u Bijeloj kući došao u kasnim 1880-ima i on je jedini predsjednik koji je služio dva neuzastopna mandata. Iako nije jedan od najvećih predsjednika koji je ikada služio, ostao je zapamćen kao pošten čovjek poznat kao "Dobri Grover". Ta je reputacija, međutim, daleko od zaslužene.

Tokom kampanje za predsjedničke izbore 1884., demokrat iz Klivlenda susreo se s čovjekom kojeg se naširoko smatralo korumpiranim. Kako bi pomogli svom kandidatu, republikanci su tražili prljavštinu o Klivlendu. Ono što su otkrili bilo je prilično uznemirujuće.

Klivlend je desetak godina prije kandidature dobio dijete izvan braka s udovicom Marijom Halpin. Međutim, u izjavi koju je dala Marija, njihovo dijete nije začeto sporazumnim seksom. Nakon zajedničkog obroka, Marija je bila seksualno napadnuta i, kako ona opisuje, "upotrebom sile i nasilja i bez mog pristanka". Taj je napad doveo do toga da je Marija ostala trudna. Kad se dijete rodilo, Klivlend je dječaka odvojio od majke i smjestio u sirotište. Marija je tada bačena u ludnicu.

Klivlend je nekako preživio ovo javno otkriće kada su se demokratski spin-doktori suprotstavili agresivnom kampanjom blaćenja Marije. Prikazana je kao pijana prostitutka, dok je Klivlend bio časni gospodin koji je preuzeo odgovornost za dijete budući da je bio jedini od Marijinih "muških prijatelja" koji je bio neženja. Skretanje je upalilo i Klivlend je pobijedio na izborima u tijesnoj borbi.

Iako će Marija biti puštena iz azila, živjela je ostatak života s mrljom skandala.

2. Skandal "Teapot dome"

Harding: Korupcijski skandal. Twitter

Prije nego što je postojao Watergate, postojao je "Teapot Dome". U to se vrijeme smatralo "najvećim i najsenzacionalnijim skandalom u historiji američke politike". Stoga ne čudi da se predsjednik Varen Dž. Harding (Warren G. Harding), koji je u vrijeme skandala sjedio u Ovalnom uredu, često smatra jednim od najgorih, ako ne i najgorim predsjednikom svih vremena. Njegova Bijela kuća često je opisivana kao korumpirana i haotična, iako se većina lukavih poslova njegove administracije navodno događala bez njegova znanja.

Pod predsjedanjem Vilijama Tafta (William), mnoga područja za proizvodnju nafte proglašena su mornaričkim rezervama nafte kako bi se osiguralo da mornarica nikada neće ostati bez goriva. Hardingov ministar unutrašnjih poslova, Albert Hol (Hall), uvjerio je predsjednika 1921. da prebaci kontrolu nad nizom tih rezervata, uključujući jedan u Teapot Domeu u Vajomingu, na Ministarstvo unutrašnjih poslova. Ovo je završeno 1922.

Fol je zatim iznajmio te rezerve privatnim naftnim kompanijama bez konkurentnog nadmetanja. Nakon što je ljutiti naftni operater iz Vajominga pisao senatoru žaleći se na tajni dogovor, ubrzo je uslijedila istraga Senatskog odbora. Otkrili su da je Fol primio oko 400.000 dolara mita kako bi omogućio najam. Kongres je raskinuo ugovore o najmu i Fol je postao prvi aktualni član kabineta u američkoj historiji koji je poslan u zatvor.

Iako Harding nikada nije bio direktno upleten u skandal, njegova je reputacija zauvijek ukaljana putem povezanosti. Stres zbog svega toga uzeo je danak na njegovo zdravlje i umro je od srčanog udara dok je još bio na funkciji u avgustu 1923.

3. Watergate

Nikson: Watergate ga srušio. Twitter

Ovaj predsjednički skandal smatran je kraljem svih skandala. Ne samo da je prisilio predsjednika Ričarda Niskona (Richarda Nixona) da podnese ostavku na dužnost, postavši jedini predsjednik u američkoj historiji koji je to učinio, već je i usvajanje sufiksa –gate koji sugerira postojanje skandala sada postalo dio engleskog jezika.

Sve je počelo provalom u sjedište Demokratskog nacionalnog odbora u Vašingtonu, u uredski kompleks Watergate 17. juna 1972. Pet muškaraca uhvaćeno je dok su pregledavali dosjee i pokušavali podmetnuti prislušne uređaje. Trag je na kraju doveo do Niksonove republikanske administracije, pa čak i do samog predsjednika.

Zahvaljujući radu nekolicine istraživačkih novinara, otkrivene su višestruke zloupotrebe ovlasti od strane Niksona i njegove administracije, uključujući pokušaje prikrivanja njihove upletenosti u provalu, kampanju "prljavih trikova" protiv demokrata, ilegalno prisluškivanje neprijatelja i korištenje FBI-a, CIA-e i porezne uprave kao političkog oružja.

Optuženo je 69 vladinih funkcionera, a 48 ih je proglašeno krivima. Suočen sa sigurnim opozivom, Triki Diki (Tricky Dicky) je odstupio, izjavivši američkom narodu: "Uvijek sam pokušavao učiniti ono što je najbolje za naciju." Nakon gotovo dva desetljeća društvenih nemira, ubistava, ekonomskih problema i Vijetnamskog rata, skandal Watergate potresao je Ameriku do same srži i ostavio naciju u očajničkoj potrebi za stabilnošću.

4. Iran-Kontra afera

Regan: Afera mu nije uništila reputaciju. Twitter

Tokom ranih 1980-ih, predsjednik Ronald Regan (Reagan) suočio se s dvije velike dileme – militantna grupa poznata kao Hezbollah uzela je američke taoce u Libanu i nova revolucionarna komunistička vlada upravo je uspostavljena u Nikaragvi, Srednjoj Americi. Njegova je administracija osmislila plan kako ubiti dvije muhe jednim udarcem - prodati oružje Iranu u nadi da će teroristi osloboditi taoce, a zatim usmjeriti dio zarade od te prodaje oružja za vojnu podršku Kontrašima, antikomunističkim pobunjenicima u Nikaragvi. Dok je u teoriji plan zvučao dobro, u praksi je bio potpuno protuzakonit.

Budući da je većina sredstava Kontre dolazila od trgovine drogom, Kongres je prethodno usvojio Bolandov amandman, zabranjujući američkoj vladi da finansira pobunjenike. U to je vrijeme postojao i američki trgovinski embargo s Iranom, što znači da su i prodaja oružja Iranu i finansiranje Kontre kršili američke zakone.

Kad su se pojavile vijesti o naoružavanju s Iranom, Regan je isprva negirao da je pregovarao s teroristima, nešto za što se ranije zakleo da nikada neće učiniti. U kasnijem televizijskom obraćanju naciji, odustao je od tog obećanja i priznao ilegalnu trgovinu.

Potpukovnik Oliver Nort (North) iz Vijeća za nacionalnu sigurnost tada je istupio i priznao da je preusmjerio dio sredstava od prodaje oružja za podršku Kontrasima. Uslijedila su saslušanja u Kongresu, ali nijedno nije rezultiralo osudama. Obraćajući se još jednom naciji, Regan je negirao da zna za puni opseg postupaka svoje administracije, ali je preuzeo punu odgovornost za njih.

Još uvijek se ne zna koliko je Regan znao ili nije znao, ali kada je napustio Ovalni ured, učinio je to s najvećom ocjenom odobravanja ikada za predsjednika na odlasku u to vrijeme.

Watergate je uništio Niksona, Teapot Dome pomogao je poslati Hardinga u ranu smrt, afera Levinsko ukaljala je Klintonovo nasljeđe, dok je skandal Halpin potpuno uništio Klivlandovo. Ipak, Regan je nekako preživio Iran-Kontra aferu, a njegova reputaciju ostala je netaknuta i u mnogim aspektima, skandal je sada pomalo potisnut u historijske knjige.

5. Skandal Klinton-Levinski

Klinton i Levinski: Veliki Skandal. Twitter

Skandal Klinton-Levinski (Lewinsky) bio je seksualni skandal koji je uključivao Bila Klintona (Bill Clinton), predsjednika Sjedinjenih Država, i Moniku Levinski (Lewinsky), pripravnicu u Bijeloj kući. Njihov seksualni odnos započeo je 1995. godine - kada je Klinton imao 49 godina, a Levinsky 22 godine - i trajao je 18 mjeseci, završavajući 1997. godine. Klinton je završio televizijski govor krajem januara 1998. s kasnije zloglasnom izjavom: "Nisam imao seksualne odnose s tom ženom, gospođom Levinski." Daljnja istraga dovela je do optužbi za lažno svjedočenje i do opoziva Klintona 1998. godine od strane Zastupničkog doma Sjedinjenih Američkih Država. Nakon toga je oslobođen svih optužbi za opoziv za krivokletstvo i ometanje pravde u 21-dnevnom suđenju američkog Senata.

Sutkinja Susan Veber Rajt (Susan Webber Wright) optužila je Klintona za građansko nepoštivanje suda zbog davanja pogrešnog iskaza u slučaju Paule Džouns (Paule Jones) u vezi s Levinski (Lewinsky), a Rajt ju je također kaznio s 90.000 dolara. Njegova licenca za bavljenje advokaturom suspendirana je u Arkanzasu na pet godina; ubrzo nakon toga, zabranjeno mu je predstavljanje slučajeva pred Vrhovnim sudom SAD.

Vlasnik autorskih prava © avaz-roto press d.o.o.
ISSN 1840-3522.
Zabranjeno preuzimanje sadržaja bez dozvole izdavača.