NA DANAŠNJI DAN

Rođen bard bh. i hrvatskog glumišta Mustafa Nadarević

Publiku ispred malih ekrana oduševio je ulogom Izeta Fazlinovića u seriji “Lud, zbunjen normalan”

Mustafa Nadarević. Avaz

Indira Pindžo

2.5.2023

Na današnji dan, 1943. godine, u Banjoj Luci je rođen Mustafa Nadarević, jedan od najboljih bosanskohercegovačkih i hrvatskih pozorišnih i filmskih glumaca.

Pozorišnu karijeru Nadarević je počeo u Zagrebačkom teatru mladih, a 1969. godine postao je član Drame Hrvatskog narodnog kazališta u Zagrebu.

Na pozorišnim daskama igrao je kao gostujući glumac i u HK "Ivan pl. Zajc" u Rijeci, HNK u Splitu i Dubrovačkim ljetnim igrama.

Brojne filmske uloge

Osim pozorišnih, brojne uloge ostvario je u više filmova i tv-serija, između ostalih, „Otac na službenom putu“ Emira Kusturice, „Miris dunja“ Mirze Idrizovića, „Već viđeno“ Gorana Markovića, „Glembajevi“ Antuna Vrdoljaka, „Praznik u Sarajevu“ Benjamina Filipovića, „Gluvi barut“ Bate Čengića, „Savršeni krug“ Ademira Kenovića.

Publiku ispred malih ekrana oduševio je ulogom Izeta Fazlinovića u seriji “Lud, zbunjen normalan”.

Preminuo je 22. novembra 2020. godine u Zagrebu nakon što mu je dijagnosticiran karcinom pluća. 

Marin Držić. dulist.hr

Prije 456 godina umro Marin Držić

Godine 1567., 2. maja, u Veneciji je umro Marin Držić, najbolji hrvatski, ali i regionalni, renesansni dramatik i lirik.

Držić je rođen 1508. godine u Dubrovniku, a najstariji dokumenti o njemu povezani su s njegovim imenovanjem 1526. godine na mjesto jednog od dvojice rektora crkve Svih svetih (zvane Domino) u Dubrovniku.

Pisao je poeziju, ali i drame, uglavnom komedije, a najpoznatije djelo mu je rustikalno-mitološka drama u prozi „Dundo Maroje“, koja se i danas nađe na pozorišnim repertoarima, ne samo u Hrvatskoj, nego i u regionu.

Jedina Držićeva tragedija jeste "Hekuba", koja je bila njegovo zadnje djelo, a dozvolu za izvođenje dobila je 1559. godine.

Izet Sarajlić. knjiga.ba

Preminuo pjesnik Izet Kiko Sarajlić

Bosanskohercegovački historičar filozofije, publicist, prevodilac i pjesnik Izet Sarajlić, poznat po nadimku Kiko, preminuo je na današnji dan 2002. godine.

Bio je član Akademije nauka i umjetnosti Bosne i Hercegovine i udruženja intelektualaca Krug 99. Objavio je više od 30 knjiga poezije od kojih su neke prevedene na 15 jezika, između ostalih, i "Sarajevsku ratnu zbirku pjesama".

U najvećem dijelu njegove poezije osjeća se idilična slika ljubavne i porodične harmonije prenesene iz svakodnevnog života. Upravo zahvaljujući jednostavnosti izraza prožetog dubokom osjećajnošću, Sarajlićeva poezija je dostigla veliku i trajnu popularnost. 

Osama bin Laden. fbi.gov

Ubijen Osama bin Laden

Usama ibn Muhamed ibn Avad ibn Ladin, poznatiji kao Osama bin Laden, dugogodišnji vođa militantne organizacije Al-Kaida, ubijen je 2. maja 2011. u svom kompleksu u Abotabadu.

Kada je Sovjetski Savez intervenirao u Afganistanu, 26. decembra 1979. godine, Bin Laden se odazvao pozivu na džihad protiv „bezbožničkih snaga“ koje su napale muslimansku braću u Afganistanu. Kao pripadnik mudžahedina Osama je učestvovao u nekoliko bitaka, uključujući i opsadu Jalabada koja je označila kraj sovjetske okupacije Afganistana, 1989. godine.

Organizaciju Al-Kaida (na arapskom: baza), mrežu mudžahedinskih veterana i drugih islamskih militarista, osnovao je pred kraj afganistansko-sovjetskog konflikta, te se povezao sa sličnim terorističkim grupama.

Među 10 najtraženijih osumnjičenika

Godine 1999., FBI ga je uvrstio među deset najtraženijih osumnjičenika zbog njegove umiješanosti u napade na američke ambasade u Keniji i Tanzaniji 1998.

Osama bin Laden bio je prvoosumnjičeni i za avionski teroristički napad na Svjetski trgovački centar u Njujorku, 11. septembra 2001. godine. Nakon tog napada tadašnji američki predsjednik Džordž Buš (George Bush) zatražio je od afganistanskih vlasti da predaju Osamu bin Ladena, što su oni odbili. Uslijedio je američki oružani odgovor početkom oktobra 2001. godine, koji je doveo do pada talibanske vlasti u Afganistanu, ali ne i do uništenja terorističke mreže Al-Kaide i hvatanja Osame bin Ladena. Uspjeli su ga ubiti tek 10 godina kasnije.

Vlasnik autorskih prava © avaz-roto press d.o.o.
ISSN 1840-3522.
Zabranjeno preuzimanje sadržaja bez dozvole izdavača.