NA DANAŠNJI DAN

Prije tri godine preminuo bard regionalnog glumišta Mustafa Nadarević

Danas je srijeda, 22. novembar/studeni 2023. godine, do kraja godine preostalo je još 39 dana

Mustafa Nadarević. tportal.hr

I.P.

22.11.2023

Na današnji dan 2020. godine, preminuo je bosanskohercegovački, hrvatski i regionalni pozorišni i filmski glumac i režiser Mustafa Nadarević.

Rođen je u Banjoj Luci 2. maja 1943. godine iz koje je, usljed bombardiranja grada, s porodicom odselio u Zagreb, gdje je pohađao prvi razred osnovne škole. Potom se Nadarevići sele u Bosanski Novi, gdje ostaju sedam godina, a zatim sele u Rijeku, gdje Mustafa završava gimnaziju i pravi prve glumačke korake u pozorišnoj grupi "Viktora Cara Emina". Na studij odlazi u Zagreb, gdje diplomira na Akademiji dramskih umjetnosti i počinje glumiti na sceni Zagrebačkog kazališta mladih.

Od 1969. do 2018. godine bio je član drame Hrvatskog narodnog kazališta u Zagrebu, a gostovao je u HNK "Ivan pl. Zajc" u Rijeci, u HNK u Splitu te na Dubrovačkim ljetnim igrama.

Ostvario je brojne pozorišne, televizijske i filmske uloge. Naročito se proslavio ulogom ujaka u filmu “Otac na službenom putu”, te ulogama u filmovima “Miris dunja”, “Već viđeno”, “Glembajevi”, “Praznik u Sarajevu”, “Gluvi barut”, “Savršeni krug”...

Izet Fazlinović

Posljednjih godina regionalna publika je najviše uživala pored tv-ekrana gledajući Nadarevića u ulozi Izeta Fazlinovića, u veoma popularnoj bosanskohercegovačkoj tv-seriji “Lud, zbunjen, normalan”.

Osim toga, Mustafa je na Akademiji dramskih umjetnosti u Zagrebu predavao dvije godine, a na sarajevskoj jedan semestar. Odlukom Ministarstva kulture Republike Hrvatske, 2006. godine proglašen je nacionalnim prvakom.

Početkom 2020. godine otkrio je da se bori s rakom pluća, a iste godine je preminuo u Zagrebu, u 78. godini života.

1497. - Tražeći morski put u Indiju, Portugalac Vasko da Gama postao je prvi moreplovac koji je oplovio Rt Dobre Nade, na krajnjem jugu Afrike.

1819. - Rođena engleska književnica Meri En Evans (Mary Ann), poznatija pod pseudonimom Džordž Eliot (George Eliot), koja je, realistički opisujući englesku provinciju, otkrivala duboku osjećajnost, pomiješanu s humorom, te uvjerenje da na ljude blagotvorno djeluju iskušenja i patnje. Djela: romani "Vodenica na Flosi", "Adam Bid", "Sajlas Marner", "Romola".

1868. - Izvedena prva pozorišna predstava u Beogradu u zgradi na Varoš-kapiji - "Đurađ Branković" Karla Obernjika.

1869. - Rođen francuski pisac Andre Pol Gijom Žid (Andre Paul Guillaume Gide), dobitnik Nobelove nagrade za književnost 1947. godine. Djela: romani "Kovači lažnog novca", "Podrumi Vatikana", "Pastoralna simfonija", "Zemaljska hrana", putopisi "Povratak iz SSSR-a", "Putovanje u Kongo" i poetski "Dnevnik".

1876. - Umro Armin Šrabec, hrvatski klasični filolog, violončelist i kompozitor. Studij klasične filologije završio je u Beču, a u školi HGZ-a učio violončelo. Bio je profesor grčkog jezika i književnosti na Zagrebačkom sveučilištu. Kao muzički kritičar "Vienca" zauzimao se za muziku nacionalnog smjera.

1877. - Rođen mađarski pisac Endre Adi, čija je poezija označila prelom u modernoj mađarskoj lirici. Djela: "Nove pjesme", "Krv i zlato", "Na kolima Ilije Gromovnika", "Volio bih da me vole", "Ko je mene vidio", "Na čelu mrtvih".

1913. - Rođen engleski kompozitor Edvard Bendžamin Britn (Edward Benjamin Britten), najznačajnija ličnost savremene engleske muzike. Suosnivač je Engleske operske grupe i muzičkog festivala u Aldeburgu. Djela: opere "Piter Grajms", "Otmica Lukrecije", "Albert Hering", kompozicije za orkestar "Ratni rekvijem", "Jednostavna simfonija", "Proljetna simfonija", "Varijacije na temu Franka Bridža", ciklusi solo pjesama.

1916. - Umro američki pisac Džek London (Jack London), jedan od najčitanijih književnika u prvoj polovini 20. vijeka. Najpoznatija djela: "Zov divljine", "Bijeli očnjak", "Gvozdena peta", "Martin Idn", "Ljudi sa ponora", "Zlato", "Kralj alkohol", "Džeri ostrvljanin", "Morski vuk", "Mjesečeva dolina" i "Priče s južnih mora”

1925. - Rođena hrvatska i jugoslavenska glumica Irena Kolesar. Uz rad na prvim domaćim filmovima (ukupno sedam), ostvarila je brojne zapažene uloge prvo u HNK u Zagrebu, a kasnije u Jugoslovenskom dramskom pozorištu u Beogradu. Godine 1981., na Filmskom festivalu u Puli nagrađena je Zlatnom arenom za cjelokupni doprinos filmskom stvaralaštvu.

1956. - Rođena Suzana Mančić, srbijanska i jugoslavenska pjevačica i tv-voditeljica. Karijeru je započela pesmom „Ogledalce, ogledalce“ s nepunih 18 godina. Osim brojnih tv-emisija koje je vodila, najduže je bila angažirana u emisiji u kojoj su izvlačeni dobitnici LOTO kombinacije, zbog čeha je dobila nadimak „LOTO devojka“.

1958. - Rođena američka glumica Džejmi Li Kertis (Jamie Lee Curtis). Njeni roditelji su slavni glumci Janet Leigh i Tony Curtis. Glumačku slavu stekla je 1978. godine, ulogom u horor filmu „Noć vještica“, za komediju „Kolo sreće“ osvojila je nagradu BAFTA (1983.), a za „Istinite laži“ iz 1994. Zlatni globus.

1963. - Ubijen predsjednik SAD Džon Ficdžerald Kenedi (John Fitzgerald Kennedy), koji je tri godine prije nego što se našao na meti atentatora u Dalasu postao najmlađi šef države u američkoj historiji. U Drugom svjetskom ratu je služio u mornarici, potom kratko bio novinar, u Kongres je izabran 1947., a senator je postao 1952. godine. Za predsjednika SAD izabran je u 43. godini života kao kandidat Demokratske stranke. Kao atentator je zvanično označen Li Harvi Osvald (Lee Harvey Oswald), koji je pod krajnje sumnjivim okolnostima i sam ubijen dva dana kasnije u policijskoj stanici u Dalasu.

1963. - Umro engleski pisac Oldos Haksli (Aldous Huxley), jedan od najistaknutijih evropskih esejista 20. vijeka. Djela: romani "Vrli novi svijet", "Jalovo lišće", "Kontrapunkt života", "Poslije mnogo ljeta", "Vrijeme mora da stane", zbirke pripovijedaka "Mali Meksikanac", "Dvije ili tri gracije", eseji i studije "Zajedljivi Pilat", "Muzika u noći", "Vječna filozofija", "Nauka, sloboda i mir".

1980. - Preminula američka filmska glumica Me Vest (Mae West) koja se iskazala kao izuzetna komičarka, ali su je mnogi kritičari prvenstveno smatrali vulgarnim seks-simbolom. Zbog uloge u predstavi "Seks", 1926. godine, u jednom brodvejskom pozorištu, osuđena je na osam dana zatvora. Filmovi: "Seks", "Dijamantska Lili", "Nisam anđeo", "Klondajk Eni", "Svaki dan je praznik", "Idi na zapad, mladi čovječe", "Mura Brekendridž", "Učinila mu je krivo".

2004. – Vijeće sigurnosti UN-a usvojilo rezoluciju kojom će komandu nad mirovnom misijom u Bosni i Hercegovini od NATO-a preuzeti Evropska unija.

2005. - Predsjednica Hrišćansko-demokratske unije (CDU) Angela Merkel postala prva njemačka kancelarka u historiji.

2011. - Umrla Srebrenka (Sena) Jurinac, bosansko-hrvatsko-austrijska operska pjevačica. Rođena je u Travniku, 24. oktobra 1921. godine. Pjevala je u Bečkoj državnoj operi, gdje je prvi put javno nastupila u januaru 1945. u koncertnoj izvedbi “Nikole Šubića Zrinskog”. U 38 godina djelovanja ostvarila je 47 uloga i imala 1268 nastupa. Godine 1953., dobila je naslov austrijske komorne pjevačice. Grad Beč je najveće muzičko priznanje nazvao po njoj - Zlatni prsten Sena Jurinec.

2017. - Prvostepeno vijeće Haškog tribunala za zločine u bivšoj Jugoslaviji osudilo je nekadašnjeg komandanta Glavnog štaba Vojske Republike Srpske generala Ratka Mladića na doživotnu kaznu zatvora, proglasivši ga krivim za udruženi zločinački poduhvat, genocid u Srebrenici, progon, istrebljenje, ubistvo, kršenje zakona i običaja ratovanja, deportacije, nehumano djelo prisilnog premještanja, terorisanje, kršenje zakona i običaja ratovanja, protivpravne napade na civile i uzimanje talaca.

Vlasnik autorskih prava © avaz-roto press d.o.o.
ISSN 1840-3522.
Zabranjeno preuzimanje sadržaja bez dozvole izdavača.