NA DANAŠNJI DAN

Hemfri Bogart: 67. godišnjica smrti najveće filmske legende svih vremena

Danas je nedjelja, 14. januar/siječanj 2024. godine, do kraja godine preostala su još 352 dana

Hemfri Bogart. biography.com

I.P.

14.1.2024

Na današnji dan 1957. godine, preminuo je Hemfri Deforest Bogart (Humphrey DeForest), jedan od najpopularnijih američkih filmskih i pozorišnih glumaca 1950-ih godina. Dobitnik je Oskara, 1951., za film "Afrička kraljica".

Časopis „Entertainment Weekly“ proglasio ga je najvećom filmskom legendom svih vremena, a Američki filmski institut, 1999. godine, najvećom muškom filmskom zvijezdom. Najpoznatiji je po ulozi Rika Blejna (Rick Blaine) u filmu „Kasablanka“, koji je 1943. osvojio Oskara za najbolji film.

Ostali filmovi: "Malteški soko", "Duboki san", "Blago Sijera Madre", "Rt Largo", "Imati i nemati", "Pobuna na Kejnu", "Bosonoga kontesa", "Časovi očaja", "Težak pad".

Prvi dan Nove godine po julijanskom kalendaru

Danas je prvi dan Nove godine po julijanskom kalendaru. Julijanski kalendar ili stari kalendar uveo je Julije Cezar 45. pr. n. e. godine i bio je korišten u cijeloj Evropi do 16. vijeka, kada su države počele da prelaze na gregorijanski kalendar.

83. pr. n. e. - Rođen Marko Antonije (Marcus Antonius), rimski vojskovođa i državnik, najvjerniji i najbolji prijatelj Julija Cezara. Bio je jedan od tri trijumvira u drugom trijumviratu koji je završio 31. pr. n. e. građanskim ratom. Rat je završen Antonijevim porazom u bici kod Akcija, a potom i u samoj Aleksandriji. Antonije je 30. pr. n. e. izvršio samoubistvo zajedno sa svojom suprugom, egipatskom kraljicom Kleopatrom.

1676. – Preminuo Pjer Frančesko Kavali (Pier Francesco Cavalli), italijanski kompozitor, orguljaš i pjevač ranog baroknog perioda. Naslijedio je svog učitelja Klaudija Monteverdija (Claudio) kao dominantni i vodeći operski kompozitor sredine 17. vijeka.

1742. - Umro engleski astronom i geofizičar Edmund Halej (Edmond Halley), direktor Griničke opservatorije i kraljevski astronom, koji je utvrdio da su komete uočene 1682., 1601. i 1551. zapravo isto tijelo koje se periodično pojavljuje. Predskazao je da će se ona pojaviti i 1758., 1835. i 1910. godine. Njemu u čast to svemirsko tijelo nazvano je Halejeva kometa. Izradio je prvi katalog sjajnih zvijezda južnog neba i otkrio da se i zvijezde kreću, shvatio ih kao sunca, a naše sunce kao zvijezdu. Izradio je prvu meteorološku kartu. Djela: "Katalog južnih zvijezda", "Pregled astronomije kometa", "Teorija magnetskog kompasa".

1826. - U Pešti osnovana Matica srpska na inicijativu Jovana Hadžića (Miloš Svetić) i bogatih srpskih peštanskih i budimskih trgovaca Gavrila Božitovca, Jovana Demetrovića, Josifa Milovuka, Petra Rajića, Andrije Rozmirovića i Đorđa Stankovića. Matica je 1864. preseljena u Novi Sad, gdje je i danas.

1850. - Rođen francuski književnik i moreplovac Luj Mari Žilijen Vio (Louis Marie Julien Viaud), poznat kao Pjer Loti (Pierre Loti). Najpoznatiji je po knjizi koju je sastavio na osnovu svog dnevnika vođenog u Carigradu (Istanbulu), a nazvao ju je „Aziyadé“, po imenu Turkinje koju je upozao u Istanbulu i u koju je bio platonski zaljubljen. Danas brdo (vidikovac) i kafe u istanbulskom kvartu Ejub nosi naziv „Pierre Loti“, jer je na tom mjestu čuveni književnik uživao u kafi i prekrasnom pogledu, te napisao dio svojih djela. Ostala djela: "U haremu", "Lotijeva ženidba", "Mornar", "Islandski ribar", "Gospođa hrizantema", "Roman jednog spahije".

Umro Filip Suhard, švicarski slastičar i tvorničar čokolade

1863. - Rođen Ričard F. Autkolt (Richard F. Outcault), američki crtač i karikaturist, "otac" modernog stripa. Autor je serija „Žuti klinac“ i „Buster Brown“.

1875. - Njemačko-francuski liječnik i filozof, protestantski teolog, pisac, muzički historičar, muzičar i misionar Albert Švajcer (Schweitzer), rođen je na današnji dan. Gotovo cijeli život posvetio je borbi protiv bolesti u Africi, gdje je od 1913. do smrti radio u bolnici koju je osnovao u francuskoj ekvatorijalnoj Africi. Dobitnik je Nobelove nagrade za mir 1952. godine. Djela: "Kultura i etika", "Između vode i prašume", "Autobiografija", "Afričke priče", "Potraga za historijskim Isusom".

1884. - Umro Filip Suhard (Philippe Suchard), švicarski slastičar i tvorničar čokolade. Prvi doticaj s čokoladom Suhard je imao s 12 godina, kada je odlazio u lokalnu apoteku u Nojhatelu po pola kilograma čokolade za svoju bolesnu majku. Zanimljivo je da je cijena tog "lijeka" bila šest franaka, koji su tada vrijedili kao prosječna trodnevna radnička plaća. Godine 1815., počeo je raditi kao šegrt slastičar sa starijim bratom u Bernu, a 1824. nakratko odlazi u SAD, te pri povratku u domovinu otvara slastičarnicu. Već 1826. godine otvara tvornicu čokolade u Nojhatelu pogonjenu vodenom mlinicom. Sa samo jednim radnikom proizvodio je između 25 i 30 kilograma čokolade dnevno. Tokom godina širio je svoje čokoladno bogatstvo i stvorio poznate švicarske čokoladne brendove. Godine 1880., otvorio je prvu inozemnu podružnicu slastičarnice švicarske čokolade u njemačkom gradu Lorahu.

1890. – U mađarskom Pečuju rođen slikar Petar Dobrović, majstor intenzivnog kolorita i jasnog ekspresivnog crteža. Slikarstvo je studirao u Budimpešti, a u rodnom Pečuju je 1918. učestvovao u vojnoj pobuni, poslije koje je uhapšen, ali je pobjegao iz zatvora. Mađarske vlasti su ga u odsustvu osudile na smrt. Bio je predsjednik Baranjsko-srpsko-mađarske republike 1921. Potom je živio u Parizu, a zatim je u Beogradu bio profesor na Akademiji likovnih umjetnosti.

1898. - Umro engleski pisac i matematičar Luis Kerol (Lewis Carroll), autor knjige “Alisa u zemlji čuda”. Njegovu prozu odlikuju humor i fantastika, po čemu je blizak kasnijem nadrealizmu. Osim "Alise u zemlji čuda", poznato mu je i djelo "Kroz ogledalo".

Rođen glumac Mihajlo Bata Paskaljević

1923. - Rođen Mihajlo Bata Paskaljević, srbijanski i jugoslavenski glumac. Iako se oprobao u najraznovrsnijem glumačkom repertoaru, naročito ulogama u predstavama „Slamnati šešir“ i „Bal lopova“, najviše sklonosti imao je prema vodvilju, koji mu je donio popularnost. I filmsku karijeru počeo je komičnom ulogom u „Čudotvornom maču“ (1950). Nakon toga se istakao u filmovima „Sumnjivo lice“, „Diližansa snova“, „Orlovi rano lete“, „Silom otac“, a vrhunac filmske karijere ostvario je prvom dramskom ulogom - oca protagonistkinje - u filmu „Već viđeno“ (1987) reditelja Gorana Markovića, za koju je nagrađen na Festivalu glumačkih ostvarenja u Nišu.

1929. – U Parizu je rođen Aleksandar Petrović, poznati jugoslavenski reditelj, jedan od začetnika „Jugoslavenskog novog talasa“. Njegov film „Tri“ (1965) nominovan je za Oskara 1966. godine, a sljedeće godine i čuveno ostvarenje „Skupljači perja“ (1967), koje je osvojilo i Veliku specijalnu nagradu na Filmskom festivalu u Kanu. Jedan od njegovih najpoznatijih filmova je remek-delo „Biće skoro propast sveta“ (1968), koji se smatra jednim od vrhunskih dometa jugoslavenske kinematografije.

1941. - Rođena Fej Danavej (Faye Dunaway), američka glumica, koja je svjetsku popularnost stekla filmom „Boni i Klajd“, a film „TV mreža“ donio joj je Oskara za najbolju glavnu glumicu.

1953. - Maršal Josip Broz Tito izabran za prvog predsjednika Jugoslavije. U 35 godina vladavine postigao je znatan međunarodni ugled kao državnik, a također i u međunarodnim odnosima u kojima je Jugoslavija doživljavana s uvažavanjem. Stekao je i dodatnu međunarodnu pažnju kao suosnivač Pokreta nesvrstanih.

1977. - Umrla američka književnica francuskog porijekla Anais Nin, čiji su dnevnici, koje je pisala od 11. godine do smrti, remek-djelo samoanalize i zanimljivo svjedočanstvo o modernoj boemiji. Prema prvom necenzuriranom svesku dnevnika “Henry i June” reditelj Filip Kaufman (Philip), 1990. godine, snimio je film “Henry & June”.

1991. - Preminuo srbijanski filolog Mihailo Stevanović, profesor Beogradskog univerziteta, koji je objavio više od 600 radova, uključujući monumentalno gramatičko djelo "Savremeni srpskohrvatski jezik". Uređivao je "Srpski dijalektološki zbornik", "Južnoslovenski filolog", "Naš jezik", "Rečnik srpskohrvatskog književnog i narodnog jezika SANU", "Rečnik srpskohrvatskog književnog jezika Matice srpske". Ostala djela: "Istočnocrnogorski dijalekat", "Đakovački govor", "Funkcije i značenja glagolskih vremena", "Gramatika srpskohrvatskog jezika".

Preminuo bh. franjevac Petar Anđelović

2000. - Umro Miroslav Radojčić, srbijanski i jugoslavenski novinar i šahovski majstor. Najpoznatiji je kao dugogogodišnji dopisnik lista „Politika“ iz Londona, kao i po izvještavanju s Vimbldonskog turnira.

2006. – U 85. godini preminula Šeli Vinters (Shelley Winters), američka filmska glumica, dvostruka oskarovka. Na filmu je nastupala čak 56 godina. Iako se nije odlikovala velikom ljepotom, njen glumački talent, duhovitost i drskost pomogli su joj na profesionalnom planu.

2007. - Britanski naučnici stvorili prvu rasu genetski modifikovanih kokošaka, čija jaja sadrže proteine koji mogu da se koriste u borbi protiv raka.

2009. - U samostanu na Bistriku, u Sarajevu, preminuo Petar Anđelović, bosanskohercegovački franjevac, publicist, provincijal Franjevačke provincije Bosne Srebrene. Od 2003. do smrti vršio je službu provincijskog asistenta Franjevačkog svjetovnog reda. Bio je član Glavnog odbora Helsinškog komiteta za ljudska prava BiH.

2016. - Umro Alan Rikman (Rickman), britanski glumac i reditelj. Svjetsku slavu donio mu je serijal filmova u mladom čarobnjaku Hariju Poteru (Harry Potter), u kojem je u svih osam snimljenih filmova igrao ulogu jednog od najomraženijih profesora u knjizi - Severusa Snapea. Rikman je igrao i neke slavne osobe kao što su Marko Antonije, Grigorij Rasputin i Éamon de Valera.

Vlasnik autorskih prava © avaz-roto press d.o.o.
ISSN 1840-3522.
Zabranjeno preuzimanje sadržaja bez dozvole izdavača.