NA DANAŠNJI DAN

Velimir Zajec, legendarni fudbaler i trener, slavi 68. rođendan

Danas je ponedjeljak, 12. februar/veljača 2024. godine, do kraja godine preostala su još 323 dana

Velimir Zajec. sportske.jutarnji.hr

I.P.

12.2.2024

Na današnji dan 1956. godine, u Zagrebu je rođen Velimir Zajec, legendarni hrvatski i jugoslavenski fudbaler i trener, koji je na terenu važio za džentlmena, bez provokativnih i nasilnih ispada.

Već kao 18-godišnjak počeo je igrati u zagrebačkom NK Dinamu, te u prvih 10 godina igranja, svom klubu je donio dvije titule pobjednika Kupa Jugoslavije kao i 24 godine dugo očekivanu titulu prvaka, 1982. godine. Za reprezentaciju Jugoslavije nastupio je 36 puta, noseći često kapitensku traku.

Kad je navršio 28 godina, prema tadašnjim pravilima za sportiste u Jugoslaviji, stekao je pravo igranja za strane klubove. Otišao je u grčki Panathinaikos, u kojem je ostvario blistave uspjehe.

Kandidat za predsjednika NK Dinama

Poslije prestanka aktivnog igranja, dvije godine (1989.–1991.) proveo je kao direktor u NK Dinamu, nakon čega se vratio u Panathinaikos da vodi njihovu fudbalsku akademiju. Nedugo potom je postao glavni trener. Nakon nekog vremena, vratio se ponovo u Dinamo, kao glavni trener, a potom, godine 2002., opet u Panathinikos na mjesto direktora.

Godine 2004., otišao je u Englesku, u klub Portsmouth, preuzevši mjesto izvršnog direktora, ali je zbog zdravstvenih problema dao ostavku 10. oktobra 2005. godine, a 2010. godine, ponovno je kratko bio trener NK Dinama.

Ovih februarskih dana 2024., jedna od najaktuelnijih tema u zagrebačkim medijima je da će Zajec biti kandidat za predsjednika Dinama. 

Imanuel Kant. wikipedia.org

Umro Imanuel Kant, rodonačelnik njemačke klasične filozofije

1538. - Preminuo Albreht Altdorfer (Albrecht), njemački slikar, grafičar i arhitekt, predstavnik tzv. renesansne dunavske škole. Njegov najpoznatiji ciklus slika je iz života Blažene Djevice Marije („Rođenje Marijino“; „Bijeg u Egipat“). Među prvima je slikao samostalan (čisti) krajolik s usklađenim efektima svjetla i sjene te s pomno izrađenim detaljima. U bakrorezu, a potom i drvorezu, stvarao je grafička djela manjih formata.

1804. – Umro Imanuel Kant (Immanuel), rodonačelnik njemačke klasične filozofije. Njegovo učenje ima tri suštinska obilježja: “kopernikanski obrt”, “kriticizam” i “primat praktičnog nad teorijskim umom”. U znaku prvog pošao je od pretpostavke da se predmeti moraju upravljati prema saznanju, a ne obrnuto, odnosno da su ljudske saznajne moći nezavisne od iskustva i da je čovjek “zakonodavac prirode”. Pod drugim je podrazumijevao neophodnost transcendentalnog ispitivanja ljudskih moći u znaku pitanja “šta mogu da znam” i “šta treba da činim”. Primat praktičnog nad teorijskim umom izveo je iz nemogućnosti da se “zakoni slobode” izvedu iz nužnosti, odnosno iz “zakona prirode”, ili um iz čulnosti i razuma. Postavio je i hipotezu o prirodnom postanku Zemlje i nebeskih tijela – Kantova kosmogonijska hipoteza. Djela: “Kritika čistog uma”, “Kritika praktičnog uma”, “Kritika rasudne snage”, “Opća historija prirode i teorije neba”.

1809. – Rođen engleski biolog Čarls Darvin (Charles Darwin), tvorac teorije o evoluciji živih bića, njemu u čast nazvane darvinizam. Tokom ekspedicije s brodom “Bigl” od 1831. do 1836. sakupio je ogroman naučni materijal, a putovanje je opisao u knjizi “Put biologa oko svijeta”. Poslije 22 godine rada objavio je epohalno djelo “Postanak vrsta putem prirodnog odabiranja” kojim je revolucionizirao biologiju, ali je izazvao žestoke napade crkvenih krugova. Ostala djela: “Promjenljivost životinja i biljaka pod domaćim uslovima”, “Porijeklo čovjeka”.

1834. - Umro Fridrih Šlajermaher (Friedrich Schleiermacher), njemački filozof, teolog i profesor, jedan od najznačajnijih predstavnika protestantske teologije i utemeljitelj savremene filozofske hermeneutike. Od 1804. do 1807. radio je kao profesor na Univerzitetu u Haleu, a 1810. bio je jedan od utemeljitelja Univerziteta u Berlinu. Jedno vrijeme obavljao je i dužnost sekretara Pruske akademije nauka.

1841. - Laza Kostić, jedan od najvećih srbijanskih književnika romantizma, novinar i estetičar, rođen je na današnji dan. Njegove najpoznatije i najvrednije lirske pjesme su: „Među javom i med snom“ i „Santa Maria della Salute“.

Kosta Gavras. france24.com

Rođen oskarovac Kosta Gavras, grčko-francuski filmski reditelj

1933. - Rođen oskarovac Kosta Gavras (Costa), grčko-francuski filmski reditelj, jedan od začetnika i glavnih predstavnika evropskog političkog filma. Proslavio se višestruko nagrađenim političkim trilerom „Nestali“ iz 1982., koji daje intrigantni prikaz brutalnih metoda režima Avgusta Pinočea (August Pinochet) u Čileu.

1961. – Umro južnoslavenski književnik Branko Miljković. U vrijeme smrti imao je samo 27 godina. Djela: “Uzalud je budim”, “Smrću protiv smrti“, “ Porijeklo nade”, “ Vatra i ništa”, “Krv koja svijetli”…

1964. – Rođen hrvatski novinar Predrag Lucić. Početkom 1993., nakon što je napustio “Slobodnu Dalmaciju”, s grupom kolega pokrenuo je satiričko-politički list “Feral Tribune” te bio njegov prvi glavni i odgovorni urednik. “Feral Tribune” je mnogo nagrađivan u inozemstvu, toliko da je, prema njegovim riječima, „Feral dobio više inozemnih nagrada nego cjelokupno hrvatsko novinarstvo u cijeloj svojoj povijesti. Proglašen je i najboljim satiričnim listom u svijetu.“ Kada je nakon petnaest godina “Feral” ugašen, Lucić prelazi u “Novi list”, gdje kao kolumnist piše dnevnu rubriku “Trafika Predraga Lucića”.

1966. - Umro Elio Vitorini (Vittorini), italijanski književnik. Uzdizao je ideale pravde, slobode i humanosti. Nakon rata uređivao je revije "Il Politecnico" i "Il Menabo". Djela: “Crveni karanfil”, “Razgovor na Siciliji”, “Ljudi i neljudi”, “Simplon namiguje Frejusu”, “Mesinske žene”, “Otvoreni dnevnik”, “Gradovi svijeta”.

1979. – Preminuo francuski filmski režiser Žan Renoar (Jean Renoir), sin slikara Ogista Renoara (Auguste), tvorac poetskog filmskog realizma. U njegovim filmovima su se miješali san i realnost, radost i tuga svakidašnjeg života. Napisao je knjige “Renoar, moj otac” i “Moj život i moji filmovi”. Filmovi: “Nana”, “Kučka”, “Madam Bovari”, “Toni”, “Zločin gospodina Lanža”, “Izlet”, “Velika iluzija”, “Marseljeza”, “Čovjek-zvijer”, “Pravilo igre”, “Močvara”, “Ova zemlja je moja”, “Žena na obali”, “Rijeka”, “Helena i muškarci”, “French can-can”, “Testament doktora Kordelijera”, “Doručak na travi”.

Rahela Ferari. 24sedam.rs

Preminula pozorišna, filmska i TV glumica Rahela Ferari

1989. - Umro Tomas Bernhard (Thomas), austrijski književnik i dramatičar, jedan od vodećih i najplodnijih savremenih pisaca na njemačkom jeziku. U prozi i drami koristio se modernističkim i avangardnim tehnikama. Njegove radove obilježavaju ironija, skepsa, naglašavanje životne apsurdnosti i besmisla. Bio je poznat po kritiziranju Katoličke crkve i austrijskog provincijalizma. Zabranio je posthumno izvođenje svojih drama na prostoru Austrije.

1994. – Preminula Rahela Ferari, srbijanska i jugoslavenska pozorišna, filmska i TV glumica. Odigrala je više od 160 pozorišnih, kao brojne filmske i televizijske uloge različitog žanra. Za ulogu Sarke u “Ožalošćenoj porodici”, 1964. godine, dobila je “Sterijinu nagradu”. Televizijska publika pamtit će je po ulogama u drami “Čaj u pet”, seriji “Grlom u jagode” i filmskom serijalu “Tesna koža”.

2002. – Pred Međunarodnim sudom za ratne zločine u Hagu počelo suđenje bivšem predsjedniku Srbije i Jugoslavije Slobodanu Miloševiću, prvom šefu države kojem se sudilo pred Međunarodnim sudom. Milošević je bio optužen za zločin protiv čovječnosti, kršenje zakona i pravila rata i genocid tokom ratova u Hrvatskoj i Bosni i Hercegovini te sukoba na Kosovu.

2006. - Kraljevska grobnica, koja datira iz 200.-300. godine prije nove ere otkrivena u Pelau, u Grčkoj. To je najveća grobnica nađena u Grčkoj do sada.

2009. – U Beogradu umro Mirko Bulović, srbijanski i jugoslavenski glumac. Bulović je rođen u Sinju, 21. septembar 1930., a rastao i školovao se u Stanišiću, gde je i počeo da glumi u Kulturno-umjetničkom društvu "Vladimir Nazor". Od 1953. godine bio je član Jugoslovenskog dramskog pozorišta u Beogradu. Pred kamerama je debitovao 1969. godine u TV seriji „Rođaci“ Zdravka Šotre. Proslavio se tumačeći lik direktora Biberovića u popularnoj TV seriji „Bolji život“.

Vlasnik autorskih prava © avaz-roto press d.o.o.
ISSN 1840-3522.
Zabranjeno preuzimanje sadržaja bez dozvole izdavača.