NOVI TRENDOVI

Veliki zaokret od politika Regana i Tačer: Nacionalistički populisti preuzimaju zapadnu desnicu

Oni Zapad ne vide kao "sjajni grad na brdu“ (rečenica koju je Regan često ponavljao), već kao Rim prije pada - dekadentan, pokvaren i pred kolapsom

Tramp i Orban. AP Photo / Manuel Balce Ceneta

Danijal Hadzovic

17.2.2024

U 1980-ima Ronald Regan (Reagan) i Margaret Tačer (Thatcher) izgradili su novi konzervativizam baziran na principima tržišta i individualne slobode. Danas su Donald Tramp (Trump), Viktor Orban i šarolika družina zapadnih političara srušili te principe, zamjenjujući ga etatističkim konzervativizmom koji nacionalni suverenitet stavlja ispred pojedinca. Ovi nacionalni konzervativci sve su više dio globalnog pokreta s vlastitim mrežama mislilaca i vođa povezanih zajedničkom ideologijom. Sada osjećaju da posjeduju konzervativizam - i možda su u pravu.

Sušta suprotnost

Uprkos svom nazivu, nacionalni konzervativizam sušta je suprotnost od ideja Regana i Tačer. Umjesto da budu skeptični prema velikoj državi, nacionalni konzervativci misle da obične ljude opsjedaju bezlične globalne sile i da je država njihov spasilac. Za razliku od Regana i Tačer, oni mrze udruživanje suvereniteta u multilateralnim organizacijama, vjeruju da su slobodna tržišta manipulirana od elita i neprijateljski su raspoloženi prema migracijama. Oni preziru pluralizam, posebno multikulturalni. Nacionalni konzervativci opsjednuti su razgradnjom institucija za koje misle da su zaražene ljevičarskom agendom i globalizmom.

Umjesto vjere u napredak, nacionalne konzervativce zahvatio je deklinizam. Vilijam Bakli (William Buckley), mislilac stare škole, jednom je šaljivo rekao da je "konzervativac neko ko stoji nasuprot historije vičući 'stop'". Poređenja radi, nacionalni konzervativci su revolucionari. Oni Zapad ne vide kao „sjajni grad na brdu“ (rečenica koju je Regan često ponavljao), već kao Rim prije pada - dekadentan, pokvaren i pred kolapsom usred barbarske invazije.

Shvatiti ih ozbiljno

Nacionalni konzervativci zaslužuju da se shvate ozbiljno zbog njihovih izbornih izgleda. Donald Tramp vodi u anketama u Americi. Očekuje se da će krajnja desnica dobro proći na evropskim parlamentarnim izborima u junu. U Njemačkoj je u decembru ekstremno desna Alternativa za Njemačku postigla rekordnih 23 posto u anketama. Godine 2027. Marin Le Pen bi mogla postati predsjednica Francuske.

Kako bi se onda konzervativci starog stila i klasični liberali trebali nositi s nacionalnim konzervativizmom? Jedan od odgovora je ozbiljno shvatiti legitimne pritužbe ljudi. Građani mnogih zapadnih zemalja ilegalne migracije vide kao izvor nereda i pražnjenja javnog novca. Brinu se da će njihova djeca odrasti u siromašnija nego što su oni. Zabrinuti su zbog gubitka posla usljed napretka tehnologije. Vjeruju da su institucije kao što su univerziteti i štampa zarobljene od neprijateljskih, neliberalnih, lijevo orijentiranih elita. Oni vide globaliste koji su napredovali u posljednjim desetljećima kao članove sebične, arogantne kaste koja radi protiv njihovih interesa.

Kako bi umanjili strah nacionalnih konzervativaca da je način života ljudi ugrožen, liberali, također, moraju založiti svoje pravo na neke od ideja svojih protivnika. Umjesto da ih toleriraju, trebali bi priznati da i ljevica može biti neliberalna. Ako su liberali previše „gadljivi“ da brane načela kao što su sloboda govora i prava pojedinca od cenzure ljevice, to će smrtno potkopati njihovu sposobnost da ih brane od nasrtaja desnice. Umjesto bježanja od njega, trebali bi shvatiti da su patriotizam i tradicija važne vrijednosti u svakodnevnom životu ljudi.

Snaga liberalizma

Velika snaga liberalizma je u tome što je prilagodljiv. Abolicionistički i feministički pokreti razbili su ideju da su neki ljudi važniji od drugih. Socijalistički argumenti o poštenju i ljudskom dostojanstvu pomogli su u stvaranju socijalne države. Libertarijanski argumenti o slobodi i učinkovitosti doveli su do slobodnijih tržišta i ograničenja državne moći. Liberalizam se također može prilagoditi nacionalnom konzervativizmu. Trenutno zaostaje.

Vlasnik autorskih prava © avaz-roto press d.o.o.
ISSN 1840-3522.
Zabranjeno preuzimanje sadržaja bez dozvole izdavača.