NA DANAŠNJI DAN

Jan Ingemar Stenmark, jedan od najboljih skijaša u historiji, slavi 68. rođendan

Danas je ponedjeljak, 18. mart/ožujak 2024. godine, do kraja godine preostalo je još 288 dana

Jan Ingemar Stenmark. amazon.com

I.P.

18.3.2024

Na današnji dan 1956. godine, rođen je Jan Ingemar Stenmark, jedan od najpoznatijih i najuspješnijih alpskih skijaša u historiji, a proglašen je i najboljim švedskim sportistom svih vremena.

Pobijedio je na više utrka Svjetskog kupa nego bilo koji drugi skijaš - ukupno 86 puta, a prvi sljedeći je Herman Majer (Hermann Maier) s 54 pobjede. U anale skijanja ostala je upisana nevjerovatna utrka veleslaloma u Jasni 1979. godine, kada je Stenmark pobijedio razlikom od 4,06 sekundi ispred drugoplasiranog. Učestvovao je i na tri olimpijade.

Osim sjajnih sportskih postignuća, Stenmark je bio posebno cijenjen zbog mirnog karaktera i nekonfliktnog džentlmentskog držanja. U skijanju je ostavio dubok trag i utjecaj na generacije alpskih skijaša i trenera, jer je njegovo demonstriranje tzv. prijestupne skijaške tehnike dovedeno gotovo do savršenstva.

Stefan Malarme. wordpress.com

Rođen francuski pisac Stefan Malarme, preteča simbolista

1842. - Rođen francuski pisac Stefan Malarme (Stephane Mallarme), preteča simbolista, čije se pjesme odlikuju sugestivnom muzikalnošću stihova. Znatno je utjecao na francusku poeziju. Djela: "Popodne jednog fauna", "Pjesme i proza".

1844. - Ruski kompozitor i dirigent Nikolaj Andrejevič Rimski Korsakov, član kompozitorske grupe "Velika petorica", rođen je na današnji dan. Njegovo djelo odlikuju raskošne orkestarske boje, briljantna instrumentacija i virtuozna orkestracija. Bio je veoma značajan i kao muzički pedagog: među njegovim učenicima su bili i Igor Stravinski i Sergej Prokofjev. Napisao je "Principe orkestracije", standardni priručnik na svim muzičkim akademijama u svijetu. Djela: opere "Sadko", "Zlatni pjetao", "Snjeguročka", "Carska nevjesta", simfonijske kompozicije "Fantazija na srpske teme", "Šeherezada", "Španski kapričo".

1858. - Rođen njemački inžinjer Rudolf Dizel (Rudolf Diesel) koji je 1893. konstruisao prvi motor s unutrašnjim sagorijevanjem na principu samopaljenja. Motor je po njemu dobio ime - dizel-motor.

1858. - Josip Kozarac, hrvatski književnik i jedan od najpoznatijih hrvatskih šumara, rođen je na današnji dan. Pisao je novele, romane, pjesme, pripovijetke...

1959. – Rođen Lik Pol Moris Beson (Luc Paul Maurice Besson), francuski filmski režiser, scenarist i producent. Najpoznatiji filmovi: “Posljednja bitka”, „Veliko plavetnilo”, „Nikita”, “Peti element”, „Jovana Orleanka”, „Distrikt 13”, „Artur 3: Rat dva svijeta”, „Malavita”, „Lusi”, „Valerijan i carstvo hiljadu planeta”, “Ana”… 

Vanesa Lin Vilijams. atlantico.net

Vanesa Lin Vilijams, američka glumica, pjevačica i manekenka, danas slavi 61. rođendan

1963. - Vanesa Lin Vilijams (Vanessa Lynn Williams), američka glumica, pjevačica i manekenka, danas slavi 61. rođendan. Najpoznatija je po ulozi Vilhelmine Slejter (Wilhelmina Slater) u TV seriji „Ružna Betty“, te kao Rene Filmor-Džons (Renee Filmore-Jones) u 7. sezoni serije "Očajne domaćice".

1970. - Rođena Dejna Elejn Ovens (Dana Elaine Owens), poznatija kao Kvin Latifa (Queen Latifah), američka muzičarka, glumica, autorica pjesama, model i filmska producentkinja. Karijeru je počela 1989. godine, kada je objavljen njen prvi album „All Hail the Queen“. Njena pesma „U.N.I.T.Y.“ iz 1993. godine posvećena je pružanju podrške ženama i njihovim ljudskim pravima za koju je dobila Gremi. Uporedo je razvijala i svoju glumačku karijeru. Najznačajnije uloge zabilježila je u filmovima „Čikago“, „Raspad sistema“, „Taksi“, „Posljednji provod“ i „Lak za kosu“. Također je pozajmljivala glasove junacima serijala „Ledeno doba“.

1980. - Umro njemački filozof Erih From (Erich Fromm), koji je, oživljavajući humanističku tradiciju marksizma, pokušao da je primijeni na sociološko-psihološke probleme. Kritički je tumačio Sigmunda Frojda (Freud) i analizirao uzroke ljudskog samootuđenja. Emigrirao je iz Njemačke pred nacizmom. Djela: "Bjekstvo od slobode", "Čovjek za sebe", "Zdravo društvo", "Vještina voljeti", "Zen-budizam i psihoanaliza", "Anatomija ljudske destruktivnosti", "Misija Zigmunda Frojda", "Marksova koncepcija čovjeka", "Čovjekovo srce", "Bit ćete kao bogovi".

1994. - Službeno potvrđen Vašingtonski sporazum između Bosne i Hercegovine i Hrvatske. Nekoliko dana prije, tačnije 2. marta 1994., u Vašingtonu je, u prisustvu predsjednika SAD Bila Klintona (Bill Clinton), potpisan preliminarni sporazum o bošnjačko-hrvatskoj federaciji u BiH, koja je kasnije, Dejtonskim sporazumom, postala jedan od dva entiteta u Bosni i Hercegovini.

Vašingtonski sporazum potpisali su tadašnji bosanskohercegovački premijer Haris Silajdžić i hrvatski ministar vanjskih poslova Mate Granić te Krešimir Zubak, predsjednik tzv. Herceg-Bosne. Dogovoreno je primirje između Hrvatskog vijeća obrane (HVO) i Armije Republike Bosne i Hercegovine (ARBiH). Također je ukinuta tzv. Herceg-Bosna te dogovoren kantonalni ustroj teritorija pod kontrolom ARBiH i HVO-a, odnosno dogovorena je Federacija Bosne i Hercegovine (FBiH).

2008. - Preminuo Živojin Žika Milenković, jedan od najboljih srbijanskih i jugoslavenskih glumaca. Glumačku karijeru počeo je u Niškom narodnom pozorištu. Kasnije je prešao u Beogradsko dramsko pozorište, gdje je glumio do penzionisanja. Jedno vrijeme u Nišu je bio profesor književnosti. Glumio je u više od 30 filmova, više od 300 televizijskih emisija (drame i serije) i gotovo 150 pozorišnih predstava.

2008 - Umro britanski književnik Artur Klark, jedan od velike trojice pisaca naučne fantastike - druga dvojica su Isak Asimov (Isaac) i Robert A. Hajnlajn (Heinlein). Autor je više od stotinu knjiga o nauci, budućnosti i svemiru, među kojima i romana "2001: Odiseja u svemiru”, prema kojem je, 1968. godine, Stenli Kabrik (Stanley Kubrick) snimio istoimeni film koji je postao klasik svog žanra. Prema želji Klarka, na njegovom grobu stoji epitaf: "Ovdje leži čovjek koji nikada nije odrastao, ali nije ni prestajao odrastati".

2017. - Preminuo Čak Beri (Chuck Berry), američki gitarist, pjevač i kantautor. Jedan od pionira rokenrola. S pjesmama „Maybellene“, „Roll Over Beethoven“, „Rock and Roll Music“ i „Johnny B. Goode“ Čak Beri je razvio i uveo ritam i bluz u glavne elemente rokenrola, s tekstovima koji se fokusiraju na tinejdžerski život i korištenje gitarskog sola napravio je veliki utjecaj na kasniju rok muziku. 

Vlasnik autorskih prava © avaz-roto press d.o.o.
ISSN 1840-3522.
Zabranjeno preuzimanje sadržaja bez dozvole izdavača.