Izjava predsjednika Sjedinjenih Američkih Država Donalda Trampa o italijanskoj premijerki Đorđi Meloni izazvala je oštre reakcije u Italiji i dodatno zategnula odnose između dvije savezničke zemlje.Tramp je izjavio kako ga je Meloni "preklinjala za fotografiju", što je italijanska premijerka odmah demantovala, ocijenivši takve tvrdnje potpunom izmišljotinom.<h2>Otkazan put</h2>Da je slučaj izazvao ozbiljno nezadovoljstvo u Rimu pokazuje i reakcija ministra vanjskih poslova Italije Antonija Tajanija, koji se oglasio na društvenoj mreži X.- Ozbiljne i uvredljive riječi predsjednika Trampa prema premijerki Meloni uvrijedile su kompletnu Italiju - napisao je Tajani.Šef italijanske diplomatije potom je najavio i konkretan potez kao odgovor na sporne izjave američkog predsjednika.- Zbog toga sam odlučio otkazati put u SAD, koji sam planirao za 21. i 22. juni - poručio je Tajani.<h2>"Italija i ja nikada ne molimo"</h2>Meloni je, komentarišući Trampove navode, istakla da ne razumije zbog čega se američki predsjednik na takav način odnosi prema partnerima i saveznicima.

Meloni odbacila Trumpove tvrdnje o fotografiji: "Italija i ja nikada ne molimo, zapanjena sam izjavama"

- Nije to prvi put. Mogu samo reći da mi je žao što nema istu odlučnost prema neprijateljima Zapada, prema liderima s kojima se, s druge strane, pokazuje mnogo popustljivijim. Jednu stvar treba zapamtiti. Italija i ja nikada ne molimo - poručila je Meloni.Ovaj verbalni sukob dodatno je podgrijao pitanja o stanju odnosa između Vašingtona i Rima, koji su posljednjih mjeseci bili među najbližim partnerima unutar zapadnog saveza.

Ozbiljne i uvredljive riječi predsjednika Trampa prema premijerki Meloni uvrijedile su kompletnu Italiju, poručio je Tajani

Tramp komentarima o Meloni potpuno urušio odnose SAD i Italije: Šef diplomatije otkazao put u SAD

Američki predsjednik Donald Tramp u petak je ustvrdio da su iranski vojni kapaciteti ozbiljno oslabljeni, odbacujući kritike demokrata na račun postupanja njegove administracije tokom sukoba.- Rat je oslabio Iran - napisao je Tramp na svojoj platformi Truth Social.- Više nema ratnu avijaciju, mornaricu, protivzračnu opremu, radar niti praktično bilo šta drugo. Nismo se sastali iz očaja, Iran jeste. Oni su gotovi! Odigrat ćemo ovih 60 dana. Neće dobiti novac, ni deset centi! - napisao je.<h2>Kritike demokrata</h2>Tramp je također kritikovao demokrate zbog tvrdnji da je Iran u boljoj poziciji nego što je bio prije nekoliko mjeseci.- A ipak demokrate kažu da je Iranu sada bolje nego prije četiri mjeseca. Možete li zamisliti da se neko izvuče s takvom tvrdnjom? Koliko neki ljudi mogu biti glupi? - napisao je.<h2>Memorandum o razumijevanju</h2>U srijedu navečer Tramp i iranski predsjednik Masud Pezeškijan elektronski su potpisali memorandum o razumijevanju od 14 tačaka s ciljem okončanja sukoba koji je počeo 28. februara između SAD-a, Izraela i Irana.Prema memorandumu, Vašington i Teheran trebali bi voditi pregovore tokom 60 dana, uz mogućnost produženja, kako bi postigli konačni sporazum o iranskom nuklearnom programu i međunarodnim sankcijama.Prema uslovima sporazuma, Iran će odmah ponovo otvoriti strateški važan Hormuški moreuz, dok će SAD ukinuti svoju pomorsku blokadu, izjavio je pakistanski premijer Šehbaz Šarif, koji je također potpisao dokument u ulozi posrednika.

Nismo se sastali iz očaja, Iran jeste. Oni su gotovi! Odigrat ćemo ovih 60 dana. Neće dobiti novac, ni deset centi, poručio je

Tramp tvrdi da je rat oslabio Iran: "Oni su gotovi"

Nakon što je američki predsjednik Donald Tramp (Trump) izjavio da ga je italijanska premijerka Đorđa Meloni (Giorgia Meloni) navodno molila za zajedničko fotografiranje, iz Rima je stigla reakcija.Meloni je odbacila te tvrdnje i navela da su u potpunosti netačne, izrazivši iznenađenje Trampovim izjavama. Dodala je da nije jasno zašto se američki predsjednik, prema njenom mišljenju, tako odnosi prema saveznicima.Istakla je i da to nije prvi put da daje slične izjave, te poručila da Italija i ona lično nikada ne mole.- Izjave Donalda Trampa su potpuno izmišljene. Iskreno sam zapanjena, ne znam zašto se predsjednik SAD-a tako ponaša prema svojim saveznicima - navela je.

<blockquote class="twitter-tweet" data-media-max-width="560">BREAKING: Italy PM Meloni says she didn’t beg Trump for a photo “They are made up, I&#39;m frankly appalled. I don&#39;t know why he behaves this way with his own allies.. but one thing he must remember: I and Italy never beg.&quot; <a href="https://t.co/B5xR3NkjP2">pic.twitter.com/B5xR3NkjP2</a>&mdash; Insider Paper (@TheInsiderPaper) <a href="https://x.com/TheInsiderPaper/status/2067937590238753253?ref_src=twsrc%5Etfw">June 19, 2026</a></blockquote> <script async src="https://platform.x.com/widgets.js" charset="utf-8"></script>

Tramp je ranije u intervjuu za italijansku televiziju La7, u emisiji „L’ Aria che tira“, izjavio da je Meloni insistirala na zajedničkoj fotografiji.- Molila me je da se fotografira sa mnom. Toliko je to željela. Ne bih to inače radio, ali bilo mi je žao rekao je Tramp.

Dodala je da nije jasno zašto se američki predsjednik, prema njenom mišljenju, tako odnosi prema saveznicima

Meloni odbacila Trampove tvrdnje o fotografiji: "Italija i ja nikada ne molimo, zapanjena sam izjavama"

Angelina Podkopajeva, zastupnica iz okruga Aksaj u ruskoj Rostovskoj oblasti, poginula je u ratu nekoliko mjeseci nakon što je potpisala ugovor s ruskim Ministarstvom odbrane, piše <a href="https://www.jutarnji.hr/life/zivotne-price/ruska-politicarka-ostavila-dvoje-djece-i-otisla-se-boriti-u-ukrajinu-vise-nikada-se-nece-vratiti-kuci-15719691?cx_linkref=jl_home_vijesti_prva_pasica">Jutarnji list</a>.<h2>Iz prve ruke</h2>Četrdesetdvogodišnja političarka pridružila se ruskim oružanim snagama u januaru 2026. godine, pritom navodeći kako želi iz prve ruke vidjeti šta ruski vojnici proživljavaju na frontu.

Prije toga bila je aktivna kao volonterka i redovno je učestvovala u dostavi humanitarne pomoći ruskim snagama na okupiranim područjima, piše Jutarnji list.Iza sebe je ostavila dvoje djece, kćerku od 12 i sina od 16 godina.<h2>Strateški značaj</h2>Podkopajeva je poginula u borbama kod grada Limana u Donbasu, koji ima strateški značaj zbog položaja na pravcu prema Slavjansku i Kramatorsku.Prema ukrajinskim navodima, situacija na tom području stabilizovana je zahvaljujući koordinisanom djelovanju jedinica uključenih u Treći armijski korpus, dok je protivnička strana potisnuta dalje od gradskih predgrađa.

Prije toga bila je aktivna kao volonterka i redovno je učestvovala u dostavi humanitarne pomoći 

Ruska političarka ostavila dvoje djece i otišla na ratište: Poginula je u ratu nakon par mjeseci

Predsjednik Sjedinjenih Američkih Država Donald Trump danas je u emisiji *Aria che Tira* na italijanskoj televiziji La7 izjavio da ga je italijanska premijerka Giorgia Meloni „molila“ da se fotografiše s njom tokom ovosedmičnog samita G7.Na početku intervjua Trump je odmah usmjerio razgovor na Meloni, upitavši: „Kako je vaša premijerka?“„Šta je rekla kada se sastala sa mnom? Vjerovatno je sretna što sam razgovarao s njom“, dodao je.„Nisam morao razgovarati s njom. Ne znam šta bih rekao. Molila me da se fotografišem s njom. Toliko je željela fotografiju sa mnom. Ne bih to prihvatio, ali bilo mi je žao“, istakao je Trump.Meloni je ranije važila za blisku Trumpovu saveznicu i bila je jedina evropska liderka pozvana na njegovu inauguraciju prošle godine.Odnosi između njih dvoje zahladili su nakon što je italijanska vlada, na početku rata s Iranom, odbila američki zahtjev za korištenje zračne baze na Siciliji za izvođenje napada tokom sukoba.Trump je tada optužio Italiju da nije bila od pomoći te poručio da se Meloni promijenila.

Na početku intervjua Trump je odmah usmjerio razgovor na Meloni, upitavši: „Kako je vaša premijerka?“

Tramp: Meloni me molila da se slikam s njom, bilo mi je žao

<a href="https://www.ohchr.org/en/documents/thematic-reports/ahrc6177-sudan-hallmarks-genocide-el-fasher-report-independent?utm_source=chatgpt.com">Najnovija UN-ova nezavisna istraga</a> zaključila je da nasilje koje su počinile Snage brze podrške (RSF) u gradu El Fasher u Darfuru ima “obilježja genocida”. RSF je tokom opsade i nakon pada grada počinio masovna ubistva, silovanja i prisilna nestajanja.Meta napada bile su posebno etničke grupe Fur i Zaghawa, a djelovanja su bila sistematska i koordinirana, a ne slučajni zločini u ratu. UN navodi da postoje dokazi o namjernom stvaranju uslova koji vode ka uništenju dijela tih zajednica.<h2>Šta se desilo u El Fasheru</h2>Grad je bio pod dugom opsadom, više od godinu dana. Nakon pada 2025. godine uslijedila su masovna ubistva, pri čemu su hiljade civila ubijene ili nestale, najčešće tokom pokušaja bijega. Ljudi su presretani ili ubijani na izlazima iz grada, mitraljezima i mačetama.RSF odbacuje optužbe i tvrdi da se radi o “ratnoj propagandi”.<a href="https://www.youtube.com/watch?v=q5n8twerRro">BBC, koji redovno izvještava o ovom sukobu</a>, naglašava da se situacija u Sudanu, posebno u Darfuru, sve više smatra jednom od najtežih ratnih i humanitarnih kriza u svijetu, u nekim aspektima težom nego u Palestini. U Sudanu je već ranije utvrđen genocid u Darfuru, a sada se slične optužbe ponovo pojavljuju u drugim dijelovima regiona.<h2>Do 400 hiljada mrtvih za tri godine</h2>Građanski rat u Sudanu raselio je preko 12 miliona ljudi, a procjene broja poginulih kreću se od 60.000 do 400.000 ljudi. Pojedini izvještaji navode da se žrtve zakopavaju u masovne grobnice i da se uništava dokumentacija o njihovom postojanju, kako bi se otežalo njihovo kasnije utvrđivanje.Obje strane se optužuju za ratne zločine, a međunarodni napori za mir do sada nisu dali rezultate.Rat u Sudanu je građanski sukob koji je počeo u aprilu 2023. godine između dvije glavne vojne sile: Sudanskih oružanih snaga (SAF) i paravojne grupe Snaga brze podrške (RSF). Sukob je nastao iz borbe za vlast i kontrolu nad državom nakon pada dugogodišnjeg lidera Omara al-Bašira i neuspjelog tranzicionog procesa prema civilnoj vlasti.Od tada su borbe razorile gradove poput Kartuma i El Fashera u Darfuru, uz desetine hiljada mrtvih. UN i humanitarne organizacije izvještavaju o masovnim ubistvima, seksualnom nasilju i raseljavanju miliona ljudi. Mirovni napori do sada nisu uspjeli.

12 miliona raseljenih, desetine hiljada mrtvih

Genocid u Sudanu: Ljudi se bacaju u masovne grobnice, a dokumentacija o njihovom postojanju se uništava

Švicarska je potvrdila da se dugo najavljeni razgovori između Sjedinjenih Američkih Država i Irana, koji su trebali biti održani u planinskom odmaralištu&nbsp;Birgenštok (Bürgenstock), neće održati ovog petka. Otkazivanje pregovora i puta američkog potpredsjednika&nbsp;Džej Di Vensa (JD Vancea) dodatno je povećalo neizvjesnost oko mogućeg postizanja trajnog primirja.Iran je postavio jasan uvjet da želi čvrste garancije o obustavi neprijateljstava u Libanu prije nastavka pregovora sa SAD-om. Ovaj zahtjev se navodi kao jedan od ključnih razloga zastoja u organizaciji susreta.Iz Vašingtona su pokušali smiriti situaciju, poručivši da „logistika pregovora nikada nije jednostavna niti predvidiva“ te da su potpredsjednik Vens i američka delegacija bili spremni za put čim se finaliziraju dogovori. Švicarsko ministarstvo vanjskih poslova kratko je potvrdilo otkazivanje bez dodatnih detalja.Znakovi neslaganja bili su vidljivi i ranije. Iako je prethodno postignut sporazum od 14 tačaka koji je produžio krhko primirje za 60 dana, iranska strana je insistirala na dokazima da se dogovor provodi na terenu, posebno u vezi s Libanom.Dodatne razlike pojavile su se i oko forme sastanka. Dok su američki zvaničnici najavljivali ceremoniju potpisivanja sporazuma u Švicarskoj, Iran je smatrao da je takav potez nepotreban, ističući da je fokus sada na implementaciji postojećih dogovora.

Teheran traži garancije o prekidu sukoba u Libanu, Vance otkazao dolazak

Krhko primirje na testu: Iran postavio ultimatum SAD-u, otkazani pregovori u Švicarskoj

Povodom Svjetskog dana izbjeglica, koji se obilježava 20. juna, UNHCR, Agencija Ujedinjenih nacija za izbjeglice, pokrenula je globalnu kampanju pod sloganom "Dok svi ne budu sigurni" s ciljem podsjećanja na značaj prava na azil i zaštitu ljudi prisiljenih da napuste svoje domove.Ovogodišnja tema dolazi u trenutku kada je pravo na traženje azila pod sve većim pritiskom u brojnim dijelovima svijeta. Iz UNHCR-a ističu da je Konvencija o statusu izbjeglica iz 1951. godine, usvojena prije 75 godina, i dalje temelj međunarodne zaštite, zasnovana na univerzalnom principu da svako ima pravo potražiti sigurnost.Poseban fokus kampanje usmjeren je na mlade ljude, koje UNHCR poziva da azil ne posmatraju kao apstraktno pitanje, već kao zajedničku sigurnosnu mrežu koja danas štiti najugroženije, a sutra može biti potrebna bilo kome.

Visoki komesar UNHCR-a Filipo Grandi poručio je da sigurnost ne smije biti privilegija te da niko nije istinski siguran dok najranjiviji među nama ne dobiju zaštitu. Sličnu poruku poslala je i ambasadorica dobre volje UNHCR-a Maya Ghazal, prva sirijska izbjeglica koja je postala pilotkinja, naglasivši da niko ne bira da napusti svoj dom te da je pravo na azil izraz zajedničke ljudskosti i solidarnosti.Kampanja će biti predstavljena na digitalnim platformama širom svijeta, uz svjedočanstva izbjeglica i edukativne sadržaje namijenjene mladima.

Ovogodišnja tema dolazi u trenutku kada je pravo na traženje azila pod sve većim pritiskom u brojnim dijelovima svijeta

UNHCR na Svjetski dan izbjeglica: Pravo na azil mora biti dostupno svima

Nova anketa AP-NORC-a, provedena od 11. do 17. juna, pokazuje da većina Amerikanaca i dalje ne podržava pristup predsjednika SAD-a Donalda Trampa (Trump) u vođenju politike prema Iranu.<h2>Rezultati istraživanja</h2>Istraživanje je rađeno u periodu kada je Tramp odustao od ranijih prijetnji o daljoj eskalaciji sukoba i ponovo pokrenuo pregovore s Teheranom. Rezultati pokazuju da 65 posto ispitanih odraslih građana ne odobrava njegovu politiku prema Iranu, dok ukupna predsjednička podrška ostaje na 37 posto, što je isti nivo kao i u maju.Anketa je obavljena kad je Tramp objavio dogovor s Iranom i odobrio kraj američke pomorske blokade u Hormuškom moreuzu.Sporazum Iranu odmah donosi mogućnost da ponovo slobodno prodaje naftu, predviđa ponovno otvaranje moreuza bez naplate prolaza na dva mjeseca te nastavak pregovora o iranskom nuklearnom programu i razrjeđivanju zaliha visoko obogaćenog uranija.Dejvid Farington (David Farrington), 79-godišnji nezavisni birač sklon republikancima iz Fort Vorta (Wortha) u Teksasu, rekao je da sporazum ne vidi kao ozbiljan ustupak Teherana.- Bilo kakav sporazum o moreuzu teško da bih smatrao prepoznatljivim ustupkom Irana. Zato to smatram uljepšavanjem koje pokušava da ovaj sporazum prikaže boljim nego što jeste - rekao je.Slično raspoloženje pokazuje i stav prema američkoj vojnoj akciji.<h2>Ograničena podrška Trampu&nbsp;</h2>Njih 53 posto smatra da je djelovanje SAD-a protiv Irana "otišlo predaleko", što je blagi pad u odnosu na 59 posto iz marta. Među republikancima je stav podijeljen: oko četiri od deset ispitanika kažu da je odgovor bio "otprilike ispravan", dok 37 posto smatra da nije otišao dovoljno daleko.Anketa pokazuje i da Tramp ima ograničenu podršku na drugim poljima. Oko trećine Amerikanaca odobrava njegov odnos prema Izraelu, dok je sličan udio zadovoljan i njegovim vođenjem ekonomije. Iako dio republikanaca i dalje podržava predsjednika, pojedini ispitanici navode da ih je rat s Iranom udaljio od ranijih obećanja o ekonomiji i izbjegavanju novih stranih sukoba.

Među republikancima je stav podijeljen: oko četiri od deset ispitanika kažu da je odgovor bio "otprilike ispravan"

Pad podrške Trampu: Čak 65 posto Amerikanaca nezadovoljno politikom prema Iranu

U Renningenu, u njemačkoj saveznoj pokrajini Baden-Virtemberg, u toku je opsežna potraga za tromjesečnom bebom za koju se sumnja da je oteta iz dječijih kolica. Policija je o nestanku obaviještena kasno u srijedu navečer te od 23:30 sati intenzivno traga za djetetom i mogućim otmičarem, piše Bild.<h2>Dijete bez nadzora</h2>Glasnogovornik policije Stefen Graneštajn (Steffen Grabenstein) potvrdio je okolnosti nestanka.„Dijete je nakratko ostalo bez nadzora. Nepoznata osoba ga je uzela iz kolica i odnijela“, izjavio je.„Nažalost, trenutno nemamo konkretan trag. Potragu smo započeli na mjestu događaja i kružno je širimo. Naravno, dijete se u međuvremenu može nalaziti i na nekoj drugoj lokaciji“, dodao je glasnogovornik.<h2>U potragu uključeni psi i helikopter</h2>Na parkingu supermarketa Rewe u ulici Weil der Städter u Renningenu uspostavljen je operativni centar za sve hitne službe.Na terenu su brojne policijske jedinice, spasilački timovi sa psima iz cijelog Baden-Württemberga, lokalna udruženja Njemačkog crvenog križa (DRK), pripadnici Tehničke službe pomoći (THW) te vatrogasci.U potragu za nestalom bebom uključeni su i policijski helikopter, kao i nekoliko dronova.

U potragu za nestalom bebom uključeni su i policijski helikopter, kao i nekoliko dronova

Sarajevo: Prva beba u 2026. rođena u KCUS-u

Oteta tromjesečna beba

Muškarac iz Norfolka, koji je uhapšen pod sumnjom za pokušaj ubistva nakon što je trogodišnjeg dječaka bacio u nastambu s krokodilima, pušten je uz kauciju jer je procijenjeno da nije sposoban za ispitivanje. U međuvremenu, dječak se i dalje nalazi u bolnici u kritičnom, ali stabilnom stanju.<h2>Dječak u kritičnom stanju</h2>Incident se dogodio jučer u zoološkom vrtu Johnson's of Old Hurst, kada je policija u 13:24 sati zaprimila poziv hitne pomoći zbog teško povrijeđenog djeteta.Trogodišnjeg dječaka iz Cambridgeshirea iz nastambe su izvukli zaposlenici zoološkog vrta, koji su mu odmah pružili prvu pomoć. Dječak je potom prevezen u bolnicu Addenbrooke, gdje se i dalje nalazi na liječenju.<h2>Istraga i saopćenje policije</h2>Policija Cambridgeshirea u petak je potvrdila da je 30-godišnji muškarac, koji nije poznavao dječaka, pušten uz kauciju do 18. septembra. Odluka je donesena nakon što je procijenjeno da uhapšeni nije sposoban učestvovati u ispitivanju.Kako navode britanski mediji, riječ je o muškarcu s poteškoćama u razvoju.

Incident se dogodio jučer u zoološkom vrtu

Muškarac u zološkom vrtio bacio trogodišnjeg dječaka  jezero s krokodilima: Pustili ga na slobodu

Serija jakih zemljotresa pogodila je obalu Kamčatke u Rusiji u razmaku od oko sat i po, a najjači potres imao je jačinu 6,7 stepeni po Rihteru.Potresi su počeli oko 8 sati po našem vremenu. Prvi je bio jačine 5,5, zatim 6,7, a potom su uslijedili slabiji naknadni potresi. U 08:52 zabilježen je potres jačine 6,2, a u 09:03 potres jačine 5,3 stepena.Svi potresi dogodili su se u Tihom okeanu, na udaljenosti od oko 150 do 180 kilometara od nuklearne podmorničke baze Ribači. Za sada nema podataka o materijalnoj šteti niti o povrijeđenima.<h2>Upozorenje na cunami</h2>Nakon zemljotresa izdato je upozorenje na mogućnost manjeg cunamija i dolaska talasa ka obali.- Prema podacima Centra za cunami, moguć je dolazak talasa do obale - saopšteno je iz regionalnih službi ruskog Ministarstva za vanredne situacije.Stanovništvo je pozvano da ne boravi u priobalnim zonama. Prema procjenama, u području Petropavlovska Kamčatskog talas bi mogao biti visok oko šest centimetara.Kod naselja Ust-Kamčatsk očekuje se talas do 25 centimetara, a u selu Nikoljskoe do 38 centimetara.Građani su potrese opisali kao dugotrajne i snažne, navodeći da se tlo „talasasto pomjeralo“ i da je podrhtavanje trajalo duže vrijeme.

Potresi jačine do 6,7 pogodili područje blizu nuklearne baze Ribači

Serija zemljotresa pogodila Rusiju kod Kamčatke: Najjači bio 6,7 stepeni

Ministar komunikacija i prometa Bosne i Hercegovine Edin Forto poručio je sa Samita o investicijama u prometnu infrastrukturu u Solunu da BiH, uz nastavak izgradnje cestovne mreže, mora mnogo ozbiljnije pristupiti pripremi i realizaciji investicija u željeznički sektor.<h2>Legitimno pitanje</h2>Govoreći o regionalnom povezivanju i budućim infrastrukturnim ulaganjima, Forto je istakao da „dok realizujemo velike cestovne projekte, istovremeno moramo pripremati naredni ciklus investicija u željezničku infrastrukturu“.Teško je, međutim, ne postaviti pitanje: koje to velike cestovne projekte Bosna i Hercegovina danas realizuje?Koridor Vc, najveći infrastrukturni projekat u zemlji, gradi se već više od dvije decenije. Iako su određene dionice završene i puštene u promet, cijeli projekat još je daleko od okončanja. Rokovi su više puta pomjerani, a pojedini dijelovi trase i dalje čekaju početak radova.Istovremeno, brojni drugi projekti koji se godinama predstavljaju kao prioriteti uglavnom postoje na nivou najava i planova. Brza cesta Sarajevo – Goražde godinama se spominje kao strateški važna saobraćajnica za istočni dio Federacije BiH, ali građani još ne vide njene konkretne obrise.Slično je i s cestovnim povezivanjem Sarajeva i Tuzle, dva najveća urbana centra u Federaciji BiH. Uprkos višedecenijskim obećanjima, dvije najrazvijenije i najveće regije u FBiH povezane su cestom koja je nerijetko opasna po život.&nbsp;Ni Krajina nije u mnogo boljem položaju. O ozbiljnijim projektima autoceste ili brze ceste prema Bihaću govori se godinama, ali bez značajnijih pomaka na terenu.<h2>Obmanjujuće izjave</h2>Zbog toga Fortina konstatacija da BiH istovremeno realizuje velike cestovne projekte i treba da se okrene željeznicama zvuči pomalo obmanjujuće. Nema sumnje da je modernizacija željezničke infrastrukture neophodna. Bosna i Hercegovina raspolaže mrežom od oko 1.000 kilometara pruga kojima je potrebna obnova, a efikasniji željeznički transport mogao bi donijeti značajne koristi privredi i građanima.Međutim, sam ministar je ukazao na možda i najveći problem – nedostatak spremne projektne dokumentacije. Prema njegovim riječima, BiH trenutno nema dovoljno pripremljenih projekata koji bi se mogli odmah kandidovati prema međunarodnim finansijskim institucijama i fondovima.Upravo tu leži suština problema bh. infrastrukture. Nije riječ samo o nedostatku novca. Evropska unija, EBRD, EIB i druge međunarodne institucije godinama iskazuju spremnost da finansiraju projekte u regionu. Problem je što BiH često nema pripremljene projekte, riješene imovinsko-pravne odnose, potrebne dozvole, jasne rokove realizacije, ali ni političku volju i sposobnost da se išta uradi.&nbsp;Zbog toga pitanje razvoja željeznica nije samo pitanje novih investicija, nego i sposobnosti domaćih institucija da planiraju, pripremaju i provode velike infrastrukturne projekte.Dok se ne riješe ti problemi, Bosna i Hercegovina će teško sustići zemlje regiona, bez obzira na to da li govorimo o cestama ili željeznicama. A građani će i dalje slušati najave o velikim investicionim ciklusima dok čekaju da se završe projekti koji su obećani prije deset ili dvadeset godina.

Teško je,međutim, ne postaviti pitanje: o čemu Forto tačno priča, tj. koje to velike cestovne projekte Bosna i Hercegovina danas realizuje?

Edin Forto kazao da BiH mora graditi i željeznice, a ne samo ceste: Koje tačno ceste?

Visoke cijene bakra na svjetskom tržištu ponovo su dovele do porasta krađa ovog vrijednog metala. Najnoviji slučaj zabilježen je u njemačkoj saveznoj pokrajini Saska, gdje su nepoznati počinioci iz jednog solarnog parka odnijeli čak 42 kilometra bakrenih kablova.Krađa je izvršena u solarnoj elektrani u blizini Konigsbrucka, a prema procjenama policije, materijalna šteta iznosi oko 50.000 eura. Osim direktnog gubitka, nastala je i dodatna šteta zbog djelimičnog prekida rada postrojenja i smanjene proizvodnje električne energije.Istražitelji navode da je riječ o dobro organizovanoj akciji, tokom koje su kablovi sistematski uklanjani duž cijelog kompleksa. Policija intenzivno radi na rasvjetljavanju slučaja i identifikaciji odgovornih osoba.Stručnjaci upozoravaju da su solarni parkovi, željeznička infrastruktura i energetski objekti sve češće na meti lopova upravo zbog visoke tržišne vrijednosti bakra.Ovaj slučaj još jednom potvrđuje da rast cijena sirovina može dovesti do povećanja broja krađa i drugih krivičnih djela povezanih s njihovom preprodajom.

Osim direktnog gubitka, nastala je i dodatna šteta zbog djelimičnog prekida rada postrojenja i smanjene proizvodnje električne energije

Nevjerovatna krađa: Nestalo 42 kilometra bakrenih kablova iz solarnog parka

Iranska pjevačica Parastoo Ahmadi i osam članova produkcijskog tima, uključujući muzičare, osuđeni su na 74 udarca bičem zbog koncerta koji je 2024. godine uživo prenošen na njenom YouTube kanalu.Prema sudskim dokumentima, krivični sud pokrajine Qom umjetnicima je izrekao kaznu bičevanja, dvogodišnju zabranu napuštanja zemlje te dvogodišnju zabranu umjetničkog djelovanja. Optuženi su za narušavanje javnog morala proizvodnjom i objavljivanjem „vulgarnog i nemoralnog sadržaja“ na internetu.Iako zvanična pravosudna novinska agencija još nije objavila presudu, organizacije za ljudska prava i advokati koji su pregledali dokumente tvrde da se ona uklapa u obrazac hapšenja i sudskih progona umjetnika koji javno prkose režimu. Smatraju da je riječ o širem pokušaju odvraćanja od kulturnog otpora.<h2>Priveli ih ubrzo nakon objave snimka</h2>Dvadesetdevetogodišnja Ahmadi u decembru 2024. godine izvela je patriotsku pjesmu „Az Khoone Javanane Vatan“ („Iz krvi mladih domovine“) bez hidžaba tokom prijenosa uživo koji je ubrzo postao viralan. Nedugo nakon objave snimka kratko je bila pritvorena zajedno s nekoliko muzičara, ali su ubrzo pušteni na slobodu. Vlasti su kasnije pokrenule službeni postupak zbog objave videa.Bahar Ghandehari, direktorica američke organizacije Center for Human Rights in Iran, kazala je da je „kazna od 74 udarca bičem za Parastoo Ahmadi samo zato što je pjevala i pojavila se bez hidžaba još jedan podsjetnik da se stanje ljudskih prava u Iranu nije promijenilo, uprkos ratnoj propagandnoj kampanji iranskih vlasti usmjerenoj na poboljšanje njihove slike u javnosti“.Dodala je da kontrast između službene slike koju režim pokušava prikazati i progona umjetnika pokazuje „jaz između propagande i stvarnosti“.<h2>Otvaraju se ozbiljna pitanja o međunarodnim obavezama država</h2>Moein Khazaeli, advokat za ljudska prava iz pravnog savjetovališta Dadban koje pomaže iranskim aktivistima, smatra da presuda nema pravnu osnovu.„Pjevanje, izvođenje muzike te stvaranje ili distribucija muzičkih djela žena nisu krivična djela prema iranskom krivičnom zakonu. Stoga se takve aktivnosti ne mogu razumno tumačiti kao proizvodnja, distribucija ili objava opscenog sadržaja“, naveo je.Dodao je da izricanje kazne bičevanjem umjetnicima, aktivistima civilnog društva ili drugim građanima nije samo pitanje domaćeg krivičnog prava.„To također otvara ozbiljna pitanja o međunarodnim obavezama država da zabrane mučenje i zaštite ljudsko dostojanstvo. Zbog toga brojne organizacije za ljudska prava bičevanje ne smatraju legitimnim oblikom kažnjavanja, nego oblikom mučenja i nečovječnog postupanja“, ustvrdio je.Za mnoge iranske umjetnike ova je presuda, iako ne potpuno neočekivana, dodatno pojačala strah od sve snažnije kulturne represije.<h2>Glumice stale na stranu kažnjene pjevačice</h2>Iransko-britanska glumica Nazanin Boniadi poručila je da je „osuda pjevačice Parastoo Ahmadi na bičevanje samo zato što je javno pjevala bez hidžaba jasan podsjetnik da represivni aparat Islamske Republike ostaje nepromijenjen, uprkos pričama u Washingtonu o nekom ‘novom režimu’ u Iranu“.„Dopuštanje takvom režimu da nekažnjeno bičuje žene zbog njihovog glasa i ubija građane koji traže svoja prava samo ga dodatno ohrabruje da nastavi svojim tiranskim putem“, dodala je.Iranska glumica Setareh Maleki, koja je bila prisiljena otići u egzil nakon uloge u za Oscara nominiranom filmu „Sjeme svete smokve“ reditelja Mohammada Rasoulofa, rekla je da je nastup Parastoo Ahmadi na nju ostavio snažan emocionalni dojam.„Kada sam pogledala snimak njenog koncerta, ponovo je probudila duh otpora u meni. Danima sam iznova gledala te snimke i osjećala golemi ponos zbog Parastoo. Znala je kakve će posljedice snositi, ali se ipak nije odrekla svog prava da kao žena živi, pjeva i bude saslušana. Iranke nikada ne prestaju boriti se protiv tiranije, ni na trenutak, i to je zaista izvanredno“, kazala je Maleki.Dodala je da je za iranske umjetnike koji odbijaju pristati na cenzuru život u zemlji sam po sebi oblik otpora.„Prešli smo dug put, ali pred nama je još mnogo toga. Zahvalna sam što nas svakoga dana neki novi umjetnik podsjeti na nadu i postane svjetionik koji nam pokazuje put“, zaključila je.

Optuženi su za narušavanje javnog morala proizvodnjom i objavljivanjem „vulgarnog i nemoralnog sadržaja“ na internetu

Pod ovim žive žene u Iranu: Iranska pjevačica pjevala bez hidžaba, osuđena je na 74 udarca bičem


Izraelski ministar nacionalne sigurnosti Itamar Ben-Gvir ponovo je komentarisao izraelske napade na Liban, poručivši da se oni trebaju nastaviti bez obzira na stav Sjedinjenih Američkih Država.U objavi na mreži X naveo je i da Liban, prema njegovim riječima, treba biti pogođen u potpunosti.- Za svaku suzu izraelske majke, hiljadu libanonskih majki mora plakati. Cijeli Liban mora gorjeti! Uz svo dužno poštovanje prema Amerikancima, Izrael mora jasno staviti do znanja cijelom svijetu da krv naših sinova i sigurnost naših građana nisu žrtvovani. Cijeli Liban mora gorjeti. Naša najviša dužnost je zaštititi građane Izraela i vojnike IDF-a, i ova obaveza ima prednost nad svim drugim razmatranjima - saopćio je.Dodao je i da je, kako je naveo, “dosta bilo ping-ponga”, aludirajući na potrebu za odlučnijim vojnim djelovanjem.- Rekao sam premijeru, čak i na našim privatnim sastancima: Za svaku suzu izraelske majke, hiljadu libanonskih majki mora plakati. Dosta je bilo s ping-pongom. Na Bliskom istoku se ne pobjeđuje odmjerenim odgovorima i suzdržanošću - potrebno je podivljati. Uništiti. Slomiti teror - zaključio je izraelski ministar.

Tramp komentarima o Meloni potpuno urušio odnose SAD i Italije: Šef diplomatije otkazao put u SAD

Tramp tvrdi da je rat oslabio Iran: "Oni su gotovi"

Meloni odbacila Trampove tvrdnje o fotografiji: "Italija i ja nikada ne molimo, zapanjena sam izjavama"

Ruska političarka ostavila dvoje djece i otišla na ratište: Poginula je u ratu nakon par mjeseci

Tramp: Meloni me molila da se slikam s njom, bilo mi je žao

Genocid u Sudanu: Ljudi se bacaju u masovne grobnice, a dokumentacija o njihovom postojanju se uništava

Krhko primirje na testu: Iran postavio ultimatum SAD-u, otkazani pregovori u Švicarskoj

UNHCR na Svjetski dan izbjeglica: Pravo na azil mora biti dostupno svima

Pad podrške Trampu: Čak 65 posto Amerikanaca nezadovoljno politikom prema Iranu

Oteta tromjesečna beba

Muškarac u zološkom vrtio bacio trogodišnjeg dječaka jezero s krokodilima: Pustili ga na slobodu

Serija zemljotresa pogodila Rusiju kod Kamčatke: Najjači bio 6,7 stepeni

Edin Forto kazao da BiH mora graditi i željeznice, a ne samo ceste: Koje tačno ceste?

Nevjerovatna krađa: Nestalo 42 kilometra bakrenih kablova iz solarnog parka

Pod ovim žive žene u Iranu: Iranska pjevačica pjevala bez hidžaba, osuđena je na 74 udarca bičem

Oštre poruke Ben-Gvira: "Libanske majke moraju plakati, cijeli Liban mora gorjeti"

Globus

Tramp komentarima o Meloni potpuno urušio odnose SAD i Italije: Šef diplomatije otkazao put u SAD

Tramp tvrdi da je rat oslabio Iran: "Oni su gotovi"

Meloni odbacila Trampove tvrdnje o fotografiji: "Italija i ja nikada ne molimo, zapanjena sam izjavama"

Ruska političarka ostavila dvoje djece i otišla na ratište: Poginula je u ratu nakon par mjeseci

Tramp: Meloni me molila da se slikam s njom, bilo mi je žao

Genocid u Sudanu: Ljudi se bacaju u masovne grobnice, a dokumentacija o njihovom postojanju se uništava

Krhko primirje na testu: Iran postavio ultimatum SAD-u, otkazani pregovori u Švicarskoj

UNHCR na Svjetski dan izbjeglica: Pravo na azil mora biti dostupno svima

Pad podrške Trampu: Čak 65 posto Amerikanaca nezadovoljno politikom prema Iranu

Oteta tromjesečna beba

Muškarac u zološkom vrtio bacio trogodišnjeg dječaka jezero s krokodilima: Pustili ga na slobodu

Serija zemljotresa pogodila Rusiju kod Kamčatke: Najjači bio 6,7 stepeni

Edin Forto kazao da BiH mora graditi i željeznice, a ne samo ceste: Koje tačno ceste?

Nevjerovatna krađa: Nestalo 42 kilometra bakrenih kablova iz solarnog parka

Pod ovim žive žene u Iranu: Iranska pjevačica pjevala bez hidžaba, osuđena je na 74 udarca bičem

Oštre poruke Ben-Gvira: "Libanske majke moraju plakati, cijeli Liban mora gorjeti"