U Renningenu, u njemačkoj saveznoj pokrajini Baden-Virtemberg, u toku je opsežna potraga za tromjesečnom bebom za koju se sumnja da je oteta iz dječijih kolica. Policija je o nestanku obaviještena kasno u srijedu navečer te od 23:30 sati intenzivno traga za djetetom i mogućim otmičarem, piše Bild.<h2>Dijete bez nadzora</h2>Glasnogovornik policije Stefen Graneštajn (Steffen Grabenstein) potvrdio je okolnosti nestanka.„Dijete je nakratko ostalo bez nadzora. Nepoznata osoba ga je uzela iz kolica i odnijela“, izjavio je.„Nažalost, trenutno nemamo konkretan trag. Potragu smo započeli na mjestu događaja i kružno je širimo. Naravno, dijete se u međuvremenu može nalaziti i na nekoj drugoj lokaciji“, dodao je glasnogovornik.<h2>U potragu uključeni psi i helikopter</h2>Na parkingu supermarketa Rewe u ulici Weil der Städter u Renningenu uspostavljen je operativni centar za sve hitne službe.Na terenu su brojne policijske jedinice, spasilački timovi sa psima iz cijelog Baden-Württemberga, lokalna udruženja Njemačkog crvenog križa (DRK), pripadnici Tehničke službe pomoći (THW) te vatrogasci.U potragu za nestalom bebom uključeni su i policijski helikopter, kao i nekoliko dronova.

U potragu za nestalom bebom uključeni su i policijski helikopter, kao i nekoliko dronova

Sarajevo: Prva beba u 2026. rođena u KCUS-u

Oteta tromjesečna beba

Muškarac iz Norfolka, koji je uhapšen pod sumnjom za pokušaj ubistva nakon što je trogodišnjeg dječaka bacio u nastambu s krokodilima, pušten je uz kauciju jer je procijenjeno da nije sposoban za ispitivanje. U međuvremenu, dječak se i dalje nalazi u bolnici u kritičnom, ali stabilnom stanju.<h2>Dječak u kritičnom stanju</h2>Incident se dogodio jučer u zoološkom vrtu Johnson's of Old Hurst, kada je policija u 13:24 sati zaprimila poziv hitne pomoći zbog teško povrijeđenog djeteta.Trogodišnjeg dječaka iz Cambridgeshirea iz nastambe su izvukli zaposlenici zoološkog vrta, koji su mu odmah pružili prvu pomoć. Dječak je potom prevezen u bolnicu Addenbrooke, gdje se i dalje nalazi na liječenju.<h2>Istraga i saopćenje policije</h2>Policija Cambridgeshirea u petak je potvrdila da je 30-godišnji muškarac, koji nije poznavao dječaka, pušten uz kauciju do 18. septembra. Odluka je donesena nakon što je procijenjeno da uhapšeni nije sposoban učestvovati u ispitivanju.Kako navode britanski mediji, riječ je o muškarcu s poteškoćama u razvoju.

Incident se dogodio jučer u zoološkom vrtu

Muškarac u zološkom vrtio bacio trogodišnjeg dječaka  jezero s krokodilima: Pustili ga na slobodu

Serija jakih zemljotresa pogodila je obalu Kamčatke u Rusiji u razmaku od oko sat i po, a najjači potres imao je jačinu 6,7 stepeni po Rihteru.Potresi su počeli oko 8 sati po našem vremenu. Prvi je bio jačine 5,5, zatim 6,7, a potom su uslijedili slabiji naknadni potresi. U 08:52 zabilježen je potres jačine 6,2, a u 09:03 potres jačine 5,3 stepena.Svi potresi dogodili su se u Tihom okeanu, na udaljenosti od oko 150 do 180 kilometara od nuklearne podmorničke baze Ribači. Za sada nema podataka o materijalnoj šteti niti o povrijeđenima.<h2>Upozorenje na cunami</h2>Nakon zemljotresa izdato je upozorenje na mogućnost manjeg cunamija i dolaska talasa ka obali.- Prema podacima Centra za cunami, moguć je dolazak talasa do obale - saopšteno je iz regionalnih službi ruskog Ministarstva za vanredne situacije.Stanovništvo je pozvano da ne boravi u priobalnim zonama. Prema procjenama, u području Petropavlovska Kamčatskog talas bi mogao biti visok oko šest centimetara.Kod naselja Ust-Kamčatsk očekuje se talas do 25 centimetara, a u selu Nikoljskoe do 38 centimetara.Građani su potrese opisali kao dugotrajne i snažne, navodeći da se tlo „talasasto pomjeralo“ i da je podrhtavanje trajalo duže vrijeme.

Potresi jačine do 6,7 pogodili područje blizu nuklearne baze Ribači

Serija zemljotresa pogodila Rusiju kod Kamčatke: Najjači bio 6,7 stepeni

Ministar komunikacija i prometa Bosne i Hercegovine Edin Forto poručio je sa Samita o investicijama u prometnu infrastrukturu u Solunu da BiH, uz nastavak izgradnje cestovne mreže, mora mnogo ozbiljnije pristupiti pripremi i realizaciji investicija u željeznički sektor.<h2>Legitimno pitanje</h2>Govoreći o regionalnom povezivanju i budućim infrastrukturnim ulaganjima, Forto je istakao da „dok realizujemo velike cestovne projekte, istovremeno moramo pripremati naredni ciklus investicija u željezničku infrastrukturu“.Teško je, međutim, ne postaviti pitanje: koje to velike cestovne projekte Bosna i Hercegovina danas realizuje?Koridor Vc, najveći infrastrukturni projekat u zemlji, gradi se već više od dvije decenije. Iako su određene dionice završene i puštene u promet, cijeli projekat još je daleko od okončanja. Rokovi su više puta pomjerani, a pojedini dijelovi trase i dalje čekaju početak radova.Istovremeno, brojni drugi projekti koji se godinama predstavljaju kao prioriteti uglavnom postoje na nivou najava i planova. Brza cesta Sarajevo – Goražde godinama se spominje kao strateški važna saobraćajnica za istočni dio Federacije BiH, ali građani još ne vide njene konkretne obrise.Slično je i s cestovnim povezivanjem Sarajeva i Tuzle, dva najveća urbana centra u Federaciji BiH. Uprkos višedecenijskim obećanjima, dvije najrazvijenije i najveće regije u FBiH povezane su cestom koja je nerijetko opasna po život.&nbsp;Ni Krajina nije u mnogo boljem položaju. O ozbiljnijim projektima autoceste ili brze ceste prema Bihaću govori se godinama, ali bez značajnijih pomaka na terenu.<h2>Obmanjujuće izjave</h2>Zbog toga Fortina konstatacija da BiH istovremeno realizuje velike cestovne projekte i treba da se okrene željeznicama zvuči pomalo obmanjujuće. Nema sumnje da je modernizacija željezničke infrastrukture neophodna. Bosna i Hercegovina raspolaže mrežom od oko 1.000 kilometara pruga kojima je potrebna obnova, a efikasniji željeznički transport mogao bi donijeti značajne koristi privredi i građanima.Međutim, sam ministar je ukazao na možda i najveći problem – nedostatak spremne projektne dokumentacije. Prema njegovim riječima, BiH trenutno nema dovoljno pripremljenih projekata koji bi se mogli odmah kandidovati prema međunarodnim finansijskim institucijama i fondovima.Upravo tu leži suština problema bh. infrastrukture. Nije riječ samo o nedostatku novca. Evropska unija, EBRD, EIB i druge međunarodne institucije godinama iskazuju spremnost da finansiraju projekte u regionu. Problem je što BiH često nema pripremljene projekte, riješene imovinsko-pravne odnose, potrebne dozvole, jasne rokove realizacije, ali ni političku volju i sposobnost da se išta uradi.&nbsp;Zbog toga pitanje razvoja željeznica nije samo pitanje novih investicija, nego i sposobnosti domaćih institucija da planiraju, pripremaju i provode velike infrastrukturne projekte.Dok se ne riješe ti problemi, Bosna i Hercegovina će teško sustići zemlje regiona, bez obzira na to da li govorimo o cestama ili željeznicama. A građani će i dalje slušati najave o velikim investicionim ciklusima dok čekaju da se završe projekti koji su obećani prije deset ili dvadeset godina.

Teško je,međutim, ne postaviti pitanje: o čemu Forto tačno priča, tj. koje to velike cestovne projekte Bosna i Hercegovina danas realizuje?

Edin Forto kazao da BiH mora graditi i željeznice, a ne samo ceste: Koje tačno ceste?

Visoke cijene bakra na svjetskom tržištu ponovo su dovele do porasta krađa ovog vrijednog metala. Najnoviji slučaj zabilježen je u njemačkoj saveznoj pokrajini Saska, gdje su nepoznati počinioci iz jednog solarnog parka odnijeli čak 42 kilometra bakrenih kablova.Krađa je izvršena u solarnoj elektrani u blizini Konigsbrucka, a prema procjenama policije, materijalna šteta iznosi oko 50.000 eura. Osim direktnog gubitka, nastala je i dodatna šteta zbog djelimičnog prekida rada postrojenja i smanjene proizvodnje električne energije.Istražitelji navode da je riječ o dobro organizovanoj akciji, tokom koje su kablovi sistematski uklanjani duž cijelog kompleksa. Policija intenzivno radi na rasvjetljavanju slučaja i identifikaciji odgovornih osoba.Stručnjaci upozoravaju da su solarni parkovi, željeznička infrastruktura i energetski objekti sve češće na meti lopova upravo zbog visoke tržišne vrijednosti bakra.Ovaj slučaj još jednom potvrđuje da rast cijena sirovina može dovesti do povećanja broja krađa i drugih krivičnih djela povezanih s njihovom preprodajom.

Osim direktnog gubitka, nastala je i dodatna šteta zbog djelimičnog prekida rada postrojenja i smanjene proizvodnje električne energije

Nevjerovatna krađa: Nestalo 42 kilometra bakrenih kablova iz solarnog parka

Iranska pjevačica Parastoo Ahmadi i osam članova produkcijskog tima, uključujući muzičare, osuđeni su na 74 udarca bičem zbog koncerta koji je 2024. godine uživo prenošen na njenom YouTube kanalu.Prema sudskim dokumentima, krivični sud pokrajine Qom umjetnicima je izrekao kaznu bičevanja, dvogodišnju zabranu napuštanja zemlje te dvogodišnju zabranu umjetničkog djelovanja. Optuženi su za narušavanje javnog morala proizvodnjom i objavljivanjem „vulgarnog i nemoralnog sadržaja“ na internetu.Iako zvanična pravosudna novinska agencija još nije objavila presudu, organizacije za ljudska prava i advokati koji su pregledali dokumente tvrde da se ona uklapa u obrazac hapšenja i sudskih progona umjetnika koji javno prkose režimu. Smatraju da je riječ o širem pokušaju odvraćanja od kulturnog otpora.<h2>Priveli ih ubrzo nakon objave snimka</h2>Dvadesetdevetogodišnja Ahmadi u decembru 2024. godine izvela je patriotsku pjesmu „Az Khoone Javanane Vatan“ („Iz krvi mladih domovine“) bez hidžaba tokom prijenosa uživo koji je ubrzo postao viralan. Nedugo nakon objave snimka kratko je bila pritvorena zajedno s nekoliko muzičara, ali su ubrzo pušteni na slobodu. Vlasti su kasnije pokrenule službeni postupak zbog objave videa.Bahar Ghandehari, direktorica američke organizacije Center for Human Rights in Iran, kazala je da je „kazna od 74 udarca bičem za Parastoo Ahmadi samo zato što je pjevala i pojavila se bez hidžaba još jedan podsjetnik da se stanje ljudskih prava u Iranu nije promijenilo, uprkos ratnoj propagandnoj kampanji iranskih vlasti usmjerenoj na poboljšanje njihove slike u javnosti“.Dodala je da kontrast između službene slike koju režim pokušava prikazati i progona umjetnika pokazuje „jaz između propagande i stvarnosti“.<h2>Otvaraju se ozbiljna pitanja o međunarodnim obavezama država</h2>Moein Khazaeli, advokat za ljudska prava iz pravnog savjetovališta Dadban koje pomaže iranskim aktivistima, smatra da presuda nema pravnu osnovu.„Pjevanje, izvođenje muzike te stvaranje ili distribucija muzičkih djela žena nisu krivična djela prema iranskom krivičnom zakonu. Stoga se takve aktivnosti ne mogu razumno tumačiti kao proizvodnja, distribucija ili objava opscenog sadržaja“, naveo je.Dodao je da izricanje kazne bičevanjem umjetnicima, aktivistima civilnog društva ili drugim građanima nije samo pitanje domaćeg krivičnog prava.„To također otvara ozbiljna pitanja o međunarodnim obavezama država da zabrane mučenje i zaštite ljudsko dostojanstvo. Zbog toga brojne organizacije za ljudska prava bičevanje ne smatraju legitimnim oblikom kažnjavanja, nego oblikom mučenja i nečovječnog postupanja“, ustvrdio je.Za mnoge iranske umjetnike ova je presuda, iako ne potpuno neočekivana, dodatno pojačala strah od sve snažnije kulturne represije.<h2>Glumice stale na stranu kažnjene pjevačice</h2>Iransko-britanska glumica Nazanin Boniadi poručila je da je „osuda pjevačice Parastoo Ahmadi na bičevanje samo zato što je javno pjevala bez hidžaba jasan podsjetnik da represivni aparat Islamske Republike ostaje nepromijenjen, uprkos pričama u Washingtonu o nekom ‘novom režimu’ u Iranu“.„Dopuštanje takvom režimu da nekažnjeno bičuje žene zbog njihovog glasa i ubija građane koji traže svoja prava samo ga dodatno ohrabruje da nastavi svojim tiranskim putem“, dodala je.Iranska glumica Setareh Maleki, koja je bila prisiljena otići u egzil nakon uloge u za Oscara nominiranom filmu „Sjeme svete smokve“ reditelja Mohammada Rasoulofa, rekla je da je nastup Parastoo Ahmadi na nju ostavio snažan emocionalni dojam.„Kada sam pogledala snimak njenog koncerta, ponovo je probudila duh otpora u meni. Danima sam iznova gledala te snimke i osjećala golemi ponos zbog Parastoo. Znala je kakve će posljedice snositi, ali se ipak nije odrekla svog prava da kao žena živi, pjeva i bude saslušana. Iranke nikada ne prestaju boriti se protiv tiranije, ni na trenutak, i to je zaista izvanredno“, kazala je Maleki.Dodala je da je za iranske umjetnike koji odbijaju pristati na cenzuru život u zemlji sam po sebi oblik otpora.„Prešli smo dug put, ali pred nama je još mnogo toga. Zahvalna sam što nas svakoga dana neki novi umjetnik podsjeti na nadu i postane svjetionik koji nam pokazuje put“, zaključila je.

Optuženi su za narušavanje javnog morala proizvodnjom i objavljivanjem „vulgarnog i nemoralnog sadržaja“ na internetu

Pod ovim žive žene u Iranu: Iranska pjevačica pjevala bez hidžaba, osuđena je na 74 udarca bičem


Izraelski ministar nacionalne sigurnosti Itamar Ben-Gvir ponovo je komentarisao izraelske napade na Liban, poručivši da se oni trebaju nastaviti bez obzira na stav Sjedinjenih Američkih Država.U objavi na mreži X naveo je i da Liban, prema njegovim riječima, treba biti pogođen u potpunosti.- Za svaku suzu izraelske majke, hiljadu libanonskih majki mora plakati. Cijeli Liban mora gorjeti! Uz svo dužno poštovanje prema Amerikancima, Izrael mora jasno staviti do znanja cijelom svijetu da krv naših sinova i sigurnost naših građana nisu žrtvovani. Cijeli Liban mora gorjeti. Naša najviša dužnost je zaštititi građane Izraela i vojnike IDF-a, i ova obaveza ima prednost nad svim drugim razmatranjima - saopćio je.Dodao je i da je, kako je naveo, “dosta bilo ping-ponga”, aludirajući na potrebu za odlučnijim vojnim djelovanjem.- Rekao sam premijeru, čak i na našim privatnim sastancima: Za svaku suzu izraelske majke, hiljadu libanonskih majki mora plakati. Dosta je bilo s ping-pongom. Na Bliskom istoku se ne pobjeđuje odmjerenim odgovorima i suzdržanošću - potrebno je podivljati. Uništiti. Slomiti teror - zaključio je izraelski ministar.

Naša najviša dužnost je zaštititi građane Izraela i vojnike IDF-a

Oštre poruke Ben-Gvira:  "Libanske majke moraju plakati, cijeli Liban mora gorjeti"

Evropa se našla pod udarom ekstremnog toplotnog talasa koji je u Francuskoj doveo do zatvaranja škola, odgađanja ispita, otkazivanja manifestacija i uvođenja narandžastog meteoalarma u 53 departmana.&nbsp;Ni situacija u Njemačkoj nije bolja, gdje temperature dostižu gotovo 38 stepeni Celzijusa, a meteorolozi upozoravaju na ozbiljne zdravstvene rizike.<h2>Francuska kriza</h2>U akademiji u Poatjeu u Francuskoj usmeni maturski ispiti, planirani za ponedjeljak i utorak, odgođeni su za sedmicu dana zbog toplotnog talasa, čiji se vrhunac očekuje u narednim danima, prenosi Figaro.U gradu San, u departmanu Jon, škole su zatvorene, dok vlasti u Strazburu zasad ne planiraju zatvaranje, ali razmatraju mogućnost da roditelji zadrže djecu kod kuće.U Parizu je oko deset srednjih škola već promijenilo raspored nastave, a gradske vlasti upozoravaju da bi u slučaju dodatnog porasta temperatura moglo doći do zatvaranja svih 58 obrazovnih ustanova u gradu.Predsjednik Francuske Emanuel Makron pozvao je građane na oprez i odgovorno ponašanje tokom toplotnog talasa.- Želim da pozovem sve građane da budu veoma oprezni, da vode računa o starijima i najugroženijima, te da prate preporuke vlasti - poručio je Makron.Zabilježen je i smrtni slučaj u predgrađu Pariza, gdje je muškarac pronađen u stanju srčanog zastoja tokom fizičke aktivnosti.Zbog visokih temperatura otkazani su brojni događaji na otvorenom, uključujući koncerte povodom Dana muzike, dok je nacionalna željeznica otkazala više desetina međugradskih vozova zbog problema s opremom.Vlasti u nekoliko gradova ograničile su sportske aktivnosti na otvorenom tokom najtoplijih dijelova dana, nakon što su već zabilježeni smrtni slučajevi povezani s toplotnim udarom.U Parizu je najavljeno i otvaranje kanala Sen Marten za kupanje građana kao mjera olakšanja tokom vrućina.Toplotni talas se očekuje da će potrajati najmanje do početka naredne sedmice, uz mogućnost dodatnog pogoršanja vremenskih prilika.<h2>Njemačka vrućina</h2>Slična situacija je i u Njemačkoj, gdje meteorološka služba upozorava na temperature do 38 stepeni, uz lokalne grmljavinske oluje, grad i jak vjetar.Na zapadu zemlje temperature dostižu i do 38 stepeni, dok se na sjeveru kreću između 24 i 29 stepeni.Vlasti savjetuju građanima da izbjegavaju izlaganje vrućini, piju dovoljno tečnosti i rashlađuju prostorije, jer visoke temperature mogu biti opasne po zdravlje.Nekoliko regija je pod posebnim upozorenjima na ekstremne vrućine u periodu od 11 do 19 sati.Meteorolozi najavljuju i mogućnost jakih oluja s obilnim padavinama i jakim udarima vjetra u pojedinim dijelovima zemlje.Crveni krst u Njemačkoj upozorio je na potrebu bolje zaštite beskućnika tokom toplinskog vala i pozvao na otvaranje rashladnih centara i javnih česmi.Organizatori festivala i javnih događaja uvode dodatne mjere zaštite, uključujući punktove s vodom i zone za hlađenje, dok medicinske službe pojačavaju dežurstva.Ljekari upozoravaju građane da nose laganu odjeću, štite glavu i izbjegavaju boravak na suncu u najtoplijem dijelu dana.

Zatvaraju se škole, odgađaju ispiti i otkazuju događaji dok temperature dosežu i do 38 stepeni

Toplotni talas paralizira Evropu: U Francuskoj vanredno stanje, u Njemačkoj ekstremne temperature

AIPAC je u saopćenju naveo da potpisani memorandum o razumijevanju između SAD-a i Irana izaziva brojna otvorena pitanja i nejasnoće.<h2>Neprijateljski odnos</h2>U njihovoj reakciji ističe se tvrdnja da je Iran već decenijama u neprijateljskom odnosu prema SAD-u i vlastitom stanovništvu, te da su, kako navode, američke i izraelske akcije ranije značajno oslabile iransko vojno i nuklearno djelovanje. Upravo zbog toga smatraju da novi memorandum otvara niz spornih tačaka, posebno u dijelu koji se odnosi na ublažavanje sankcija u zamjenu za određene iranske ustupke, uključujući i pitanje Hormuškog moreuza.Iz AIPAC-a poručuju da Kongres SAD-a mora biti potpuno uključen u proces i detaljno informisan, kako bi konačni sporazum bio u skladu s ciljevima američke administracije i sigurnosnim interesima.Također naglašavaju da bi završni dogovor morao dovesti do potpunog i provjerljivog gašenja iranskog nuklearnog programa, uključujući uklanjanje obogaćenog uranijuma i zatvaranje postrojenja za obogaćivanje, kao i rješavanje pitanja balističkih raketa, dronova i finansiranja oružanih grupa.<h2>Milijarde dolara&nbsp;</h2>Upozoravaju i da bi predviđeni ekonomski aranžmani mogli značajno ojačati iranski režim kroz milijarde dolara prihoda i odblokirane imovine, pri čemu smatraju da nema dovoljno jasnih obaveza Irana u zamjenu za te ustupke.Na kraju izražavaju zabrinutost i zbog mogućeg uticaja sporazuma na regionalne odnose i vojna dešavanja, uključujući i potencijalno ograničavanje djelovanja saveznika SAD-a u regiji, te upozoravaju da bi to moglo dovesti do dodatne destabilizacije postojećih dogovora o prekidu vatre.

Naglašavaju da bi završni dogovor morao dovesti do potpunog i provjerljivog gašenja iranskog nuklearnog programa

AIPAC upozorava na sporazum SAD-a i Irana: "Otvara se niz ozbiljnih nejasnoća"

Ruski ministar vanjskih poslova Sergej Lavrov poručio je da Evropska unija ne može biti smatrana pogodnim partnerom u pregovorima o okončanju rata u Ukrajini.U članku objavljenom na stranici ruskog Ministarstva vanjskih poslova, Lavrov je naveo da evropski lideri, prema njegovom mišljenju, nemaju stvarnu namjeru da pregovaraju s Rusijom, već im je cilj, kako tvrdi, održavanje vlasti ukrajinskog predsjednika Volodimira Zelenskog i produženje sukoba.Dodao je i da se iz Evropske unije i dalje zagovara širenje prema ruskim granicama, posebno kroz NATO i EU projekte, te da se Moskva ne može posmatrati kao ravnopravan sagovornik u takvom okviru.Lavrov je upozorio i na rizike mogućeg direktnog sukoba Rusije i NATO-a, uključujući i potencijalne nuklearne posljedice.Odnosi između Moskve i Brisela ostaju duboko narušeni još od 2014. godine, a dodatno su pogoršani nakon početka ruske invazije na Ukrajinu 2022. godine.

Upozorio je i na rizike mogućeg direktnog sukoba Rusije i NATO-a, uključujući i potencijalne nuklearne posljedice

Oštre poruke iz Moskve: Lavrov kaže da EU nije pogodna za pregovore o okončanju rata u Ukrajini

Prava drama odigrala se u četvrtak poslijepodne na njujorškom Times Squareu, gdje je nakon sukoba veće grupe migranata došlo do pucnjave koja je izazvala paniku među stotinama turista i prolaznika.

<blockquote class="twitter-tweet" data-media-max-width="560">EarthCam&#39;s Times Square cameras captured today&#39;s shooting incident and the immediate crowd response in the heart of New York City. <a href="https://t.co/2ycU02zhZT">pic.twitter.com/2ycU02zhZT</a>&mdash; EarthCam (@EarthCam) <a href="https://x.com/EarthCam/status/2067730744697327634?ref_src=twsrc%5Etfw">June 18, 2026</a></blockquote> <script async src="https://platform.x.com/widgets.js" charset="utf-8"></script>

<h2>Sukob migranata prerastao u krvavi incident</h2>Prema informacijama njujorške policije (NYPD), incident je počeo oko 15:30 sati po lokalnom vremenu na Broadwayu. Tokom sukoba 26-godišnji muškarac zadobio je tešku povredu vrata nakon što mu je nanesena posjekotina oštrim predmetom.<h2>Tinejdžer otvorio vatru usred gužve</h2>Nedugo nakon toga, 17-godišnji migrant navodno je otvorio vatru prema grupi osoba koje su učestvovale u sukobu. Policija ga je ubrzo privela, ali optužnica još nije zvanično podignuta.U blizini mjesta događaja ubrzo je prijavljena i druga pucnjava, no prema dostupnim informacijama niko nije povrijeđen. Muškarac s povredom vrata prevezen je u bolnicu i nalazi se u stabilnom stanju.Na mjesto događaja upućen je veliki broj policijskih službenika koji su osigurali područje i pokrenuli istragu. Tokom uviđaja pronađeno je i vatreno oružje, dok policija traga za još nekoliko osoba koje bi mogle biti povezane s incidentom.

<blockquote class="twitter-tweet" data-media-max-width="560">A 17-year-old firing shots into the middle of a crowded Times Square…also one of the largest “Gun Free Zones” in the nation. Police recovered a weapon and took the teen into custody. <a href="https://t.co/zcfVdppoF1">pic.twitter.com/zcfVdppoF1</a>&mdash; Guns&amp;Gadgets (@Guns_Gadgets) <a href="https://x.com/Guns_Gadgets/status/2067778569451802916?ref_src=twsrc%5Etfw">June 19, 2026</a></blockquote> <script async src="https://platform.x.com/widgets.js" charset="utf-8"></script>

<h2>Panika među turistima i prolaznicima</h2>Zvuci pucnjave izazvali su opći haos na jednom od najprometnijih mjesta u New Yorku. Prestrašeni prolaznici i turisti bježali su u obližnje prodavnice i restorane tražeći zaklon.- Zvučalo je kao da se staklo razbija jer su ljudi navaljivali unutra, paničareći - rekao je svjedok Majkl Rid (Michael Reid).- Hrpa ljudi je bezobzirno utrčavala. Djeca su bila na podu. Bilo je glasno. Bilo je kao da je odmah iza, odmah pored mene. Samo sam legao na pod - ispričao je drugi svjedok Ejden Spenser (Aydan Spencer).Jedan od prolaznika rekao je da se sklonio u obližnju prodavnicu slatkiša nakon što je vidio ljude kako u panici bježe ulicom.Svjedok Šad Mija (Shad Miya), koji je prodavao robu na pločniku, također je opisao trenutke panike.- Imao sam svoju mušteriju. Bio sam zauzet s njima, i čuo sam zvukove, a netko je trčao. To je razlog za zabrinutost za sve jer je ovo turističko mjesto - kazao je Mija.<h2>Raste zabrinutost za sigurnost</h2>Ovaj incident dodatno je pojačao zabrinutost za sigurnost na Times Squareu, jednoj od najposjećenijih turističkih lokacija na svijetu, gdje su i ranije zabilježeni slični slučajevi nasilja.

Nakon sukoba veće grupe migranata na najpoznatijoj svjetskoj raskrsnici, došlo je do pucnjave koja je izazvala haos među turistima i prolaznicima

Pucnjava na Times Squareu izazvala paniku: Tinejdžer uhapšen, muškarcu prerezan vrat

Američko-izraelski lobi AIPAC, jedna od najutjecajnijih organizacija u Sjedinjenim Američkim Državama, reagovao je na potpisani memorandum o razumijevanju između SAD-a i Irana, izrazivši nezadovoljstvo odlukom američke administracije.<h2>Brojna pitanja</h2>U svom saopćenju navode da sporazum otvara brojna pitanja i stvara nejasnoće u vezi s njegovim posljedicama.- Već 47 godina, iranski režim je u ratu protiv Amerike i vlastitog naroda. Pod snažnim uputama predsjednika Trampa, Amerika, radeći zajedno s Izraelom, desetkovala je iransko vodstvo, nuklearni program i vojnu imovinu, te stvorila priliku za diplomatski sporazum. Početni Memorandum o razumijevanju (MOU) koji je postignut s Iranom pokreće značajna pitanja. MOU predviđa ublažavanje sankcija Iranu u zamjenu za otvaranje Hormuškog moreuza i nejasne iranske obaveze u vezi s njegovim nuklearnim programom - naveli su.Kako se započinju pregovori o konačnom nuklearnom sporazumu, iz te organizacije smatraju da Kongres SAD-a mora biti u potpunosti informisan o sadržaju dogovora i imati važnu ulogu u njegovom nadzoru. Također naglašavaju da konačni sporazum treba biti usklađen s ciljevima koje je postavio predsjednik Tramp u vezi s ratom.- Konačni sporazum mora trajno i provjerljivo okončati nuklearni program režima - uključujući uklanjanje svog obogaćenog uranijuma iz Irana i demontažu svih lokacija za obogaćivanje. Konačni sporazum bi također trebao riješiti iranski ilegalni program balističkih raketa i dronova te okončati finansiranje terorističkih grupa koje izazivaju haos širom svijeta od strane režima - saopćeno je.

<blockquote class="twitter-tweet">For 47 years, the Iranian regime has been at war against America and its own people. At President Trump’s strong direction, America, working together with Israel, has decimated Iran’s leadership, nuclear program, and military assets, and created the opportunity for a diplomatic… <a href="https://t.co/ODNyufRf1N">pic.twitter.com/ODNyufRf1N</a>&mdash; AIPAC 🇺🇸🇮🇱 (@AIPAC) <a href="https://x.com/AIPAC/status/2067676262424834425?ref_src=twsrc%5Etfw">June 18, 2026</a></blockquote> <script async src="https://platform.x.com/widgets.js" charset="utf-8"></script>

Ističu i kako elementi ovog sporazuma izazivaju ozbiljnu zabrinutost u pogledu konačnog dogovora.- Odmah nakon potpisivanja Memoranduma o razumijevanju, Sjedinjene Američke Države pristaju započeti proces ukidanja američke blokade iranskih luka i odustati od svih sankcija potrebnih da bi se Iranu omogućio izvoz nafte. Na osnovu trenutnih cijena nafte, to bi moglo iznositi više od pet milijardi dolara mjesečnih prihoda za iranski režim. U Memorandumu o razumijevanju se također navodi da se 'nakon implementacije' sporazuma, SAD 'obavezuje da će u potpunosti staviti na raspolaganje za korištenje zamrznuta ili ograničena sredstva i imovinu Islamske Republike Iran', potencijalno čak 100 milijardi dolara. Memorandum o razumijevanju ne govori ništa o koracima implementacije koje Iran mora poduzeti da bi dobio pristup sredstvima - pojasnili su.<h2>Isplata sredstava</h2>Pojašnjavaju i kako sporazum konkretno navodi da će, nakon što budu isplaćena, sredstva biti isplaćena bilo kojem korisniku kojeg odredi Centralna banka Irana.- Čini se da ova formulacija omogućava plaćanja subjektima pod kontrolom IRGC-a, iranskoj vojsci i dobavljačima oružja. Iako sporazum ne ukazuje na to da će Iranu biti dodijeljena direktna sredstva SAD-a, Memorandum o razumijevanju će omogućiti Iranu da ostvari značajne ekonomske koristi. Memorandum o razumijevanju predviđa period od 60 dana za pregovore o potpunom nuklearnom sporazumu. Iran se obavezuje da će minimalni konačni sporazum 'riješiti odlaganje uskladištenog obogaćenog materijala... uz minimalnu metodologiju miješanja na licu mjesta pod nadzorom IAEA' - ističu.Zabrinuti su i zbog ograničavaja kada je u pitanju djelovanje Izraela.&nbsp;- U sporazumu se navodi da SAD, Iran i 'njihovi saveznici u trenutnom ratu... proglašavaju trenutni i trajni prekid vojnih operacija na svim frontovima, uključujući i Libanon'. Čini se da formulacija nalaže Izraelu da prekine napore za razoružavanje Hezbolaha, uprkos tome što Izrael nije stranka Memoranduma o razumijevanju i nastavlja s napadima Hezbolaha. Memorandum o razumijevanju mogao bi potkopati sporazum o prekidu vatre postignut početkom juna između Izraela i Libana uz podršku SAD-a. U tom primirju je izričito navedeno da se svaki sporazum o prekidu neprijateljstava mora postići direktno između Izraela i Libana, a 'ne bilo kojim odvojenim putem' -&nbsp; zaključili su.

Već 47 godina, iranski režim je u ratu protiv Amerike i vlastitog naroda

AIPAC udario na Trampa zbog sporazuma s Iranom: "Zasmetalo im sve"

Oluje koje iz Sahare prema Evropi donose hiljade tona sitnog pijeska postaju sve intenzivnije, a nova istraživanja pokazuju da, osim rizika, mogu imati i određene koristi za tlo i poljoprivredu.Takvi događaji ponekad uzrokuju pojavu poznatu kao "krvava kiša", kada prašina ostavlja vidljive crvenkaste tragove.Iako se ta pojava uglavnom smatra bezopasnom, naučnici upozoravaju da saharska prašina nije sterilna, već sa sobom donosi različite mikroorganizme.Jedna od glavnih briga istraživača je kako mikrobi preneseni iz Sahare mogu utjecati na mikrobiom tla u Evropi, odnosno na plodnost zemljišta i prinose usjeva, piše britanski Guardian.Južni Portugal nalazi se na jednoj od glavnih ruta taloženja saharske prašine, a njen utjecaj na vinograde postaje sve važnije pitanje. Tim Univerziteta u Lisabonu proveo je genomsko mapiranje mikroba u uzorcima prašine prikupljenim tokom oluje Celia 2022. godine.Istraživanje je, uz ostale nalaze, donijelo i jedno iznenađenje, otkriven je rod bakterija koji bi mogao pozitivno utjecati na rast usjeva.Istraživači navode da se otporni sojevi bakterija iz prašine mogu integrirati u evropska tla.Takve bakterije mogu djelovati kao rizobakterije koje podstiču rast biljaka, jer hemijski mijenjaju okolinu oko korijena, oslobađaju hranjive tvari i stimuliraju rast, djelujući kao prirodno gnojivo.Prema ocjenama naučnika, "krvava kiša" može donijeti i koristi i štete, posebno jer u evropska tla unosi bakterije prilagođene toplim i suhim uvjetima.Istraživači nastavljaju proučavati način na koji se mikroorganizmi prenose prašinom, kako bi bolje razumjeli moguće prijetnje, ali i potencijalne koristi koje ova pojava može imati za poljoprivredu.

Istraživanja pokazuju da oluje prašine iz Sahare, osim rizika, mogu unijeti i korisne mikroorganizme koji utiču na plodnost zemljišta

Saharska prašina u evropska tla donosi i korisne mikroorganizme

Planirani pregovori između Sjedinjenih Američkih Država i Irana, koji su trebali biti održani u Švicarskoj, zvanično su otkazani, potvrdilo je švicarsko Ministarstvo vanjskih poslova.Ova vijest dolazi nakon što je američki potpredsjednik Džej Di Vens (JD Vance) otkazao put u Švicarsku, što je dodatno pojačalo neizvjesnost oko budućnosti američko-iranskog sporazuma i mogućnosti dugoročnog primirja na Bliskom istoku.<h2>Razgovori trebali biti održani u Burgenstocku</h2>Pregovori su bili planirani u švicarskom planinskom odmaralištu Burgenstock, gdje su predstavnici dvije zemlje trebali nastaviti razgovore o provedbi sporazuma postignutog ranije ove sedmice.Međutim, švicarske vlasti potvrdile su da sastanak neće biti održan, bez navođenja zvaničnog razloga za otkazivanje.<h2>Organizacija nikada nije bila jednostavna</h2>Komentirajući otkazivanje, glasnogovornica Bijele kuće poručila je da su pripreme za sastanak od početka bile složene.- Logistika ovih pregovora nikada nije bila jednostavna niti predvidiva - navela je glasnogovornica u saopćenju objavljenom u četvrtak navečer.Dodala je kako su Vens i američka delegacija bili spremni otputovati čim svi planovi budu konačno potvrđeni.<h2>Teheran čekao konkretne poteze&nbsp;</h2>Iran se zasad nije zvanično oglasio povodom otkazivanja sastanka. Ipak, ranije su iranski zvaničnici poručili da su spremni za tehničke razgovore nakon što je sporazum od 14 tačaka, postignut u srijedu, produžio krhko primirje za najmanje 60 dana.Prema navodima poluzvanične novinske agencije Tasnim, iranski pregovarači željeli su prvo vidjeti konkretne korake Washingtona u provođenju privremenog sporazuma prije nastavka pregovora.<h2>Neizvjesna i ceremonija potpisivanja</h2>Američki zvaničnici ranije su najavili i mogućnost održavanja svečane ceremonije potpisivanja američko-iranskog sporazuma u Švicarskoj.

Vens žestoko poručio Izraelu: Ne napadajte Trampa, on vam je jedini saveznik

Međutim, iransko Ministarstvo vanjskih poslova izrazilo je sumnju u potrebu takvog događaja, ističući da su predsjednici obje države već potpisali sporazum, zbog čega dodatna ceremonija, prema njihovom stavu, nije neophodna.

Nakon otkazivanja puta američkog potpredsjednika Džej Di Vensa, potvrđeno je da se planirani razgovori SAD-a i Irana neće održati u petak

Otkazani američko-iranski pregovori u Švicarskoj: Razlog nije saopćen

Američka vojska saopćila je da je tokom napada na jedno plovilo u istočnom Pacifiku usmrtila tri osobe. Riječ je o nastavku niza sličnih akcija koje organizacije za zaštitu ljudskih prava kritikuju, dok ih američke vlasti predstavljaju kao operacije usmjerene protiv narko-terorističkih grupa.Administracija predsjednika Donalda Trampa (Trumpa) posljednjih mjeseci provodi napade na plovila za koja tvrdi da služe za krijumčarenje droge. Iz Pentagona navode da su mete povezane s organizacijama koje su označene kao terorističke te da koriste rute poznate po švercu narkotika.Ipak, američka vojska nije objavila identitete stradalih niti organizacija za koje tvrdi da su povezane s njima, a nisu predstavljeni ni detaljni dokazi koji bi potvrdili te navode.Organizacije poput Human Rights Watcha i Amnesty Internationala izrazile su zabrinutost zbog zakonitosti ovakvih operacija, navodeći da bi napadi mogli predstavljati izvansudska ubistva.Prema podacima američke vojske, u sličnim akcijama od septembra je stradalo više od 200 ljudi, uz gotovo identična obrazloženja nakon ranijih napada.

Iz Pentagona navode da su mete povezane s organizacijama koje su označene kao terorističke

Američka vojska izvela novi napad u Pacifiku: Ubijene tri osobe

Francuski predsjednik Emanuel Makron (Emmanuel Macron) i njemački kancelar&nbsp;Fridrih Merc (Friedrich Merz) usprotivili su se pokušajima Evropske unije da uspostavi komunikaciju s ruskim predsjednikom Vladimirom Putinom, što je izazvalo podjele među evropskim liderima na samitu u Briselu.Na sastanku koji je trajao duže od planiranog, Makron i Merc kritikovali su inicijativu predsjednika Evropskog vijeća Antonija Košta (Coste) da se uspostavi kontakt s Moskvom. Prema navodima diplomata, većina ostalih lidera nije dijelila njihov stav, što je dodatno produbilo nesuglasice unutar Unije.Dio država članica, posebno one koje zauzimaju oštriji stav prema Rusiji, podržao je Makrona i Merca, dok su drugi stali uz Kostu, smatrajući da EU treba imati direktnu komunikaciju s Kremljom.U raspravi je istaknuto da se Evropa nalazi pred dilemom&nbsp; da li prioritet dati diplomatskim kontaktima ili nastaviti fokus na vojnu podršku Ukrajini. Pitanje ko treba predstavljati EU u eventualnim razgovorima s Putinom ostaje otvoreno i predmet je daljih političkih razilaženja.

Oteta tromjesečna beba

Muškarac u zološkom vrtio bacio trogodišnjeg dječaka jezero s krokodilima: Pustili ga na slobodu

Serija zemljotresa pogodila Rusiju kod Kamčatke: Najjači bio 6,7 stepeni

Edin Forto kazao da BiH mora graditi i željeznice, a ne samo ceste: Koje tačno ceste?

Nevjerovatna krađa: Nestalo 42 kilometra bakrenih kablova iz solarnog parka

Pod ovim žive žene u Iranu: Iranska pjevačica pjevala bez hidžaba, osuđena je na 74 udarca bičem

Oštre poruke Ben-Gvira: "Libanske majke moraju plakati, cijeli Liban mora gorjeti"

Toplotni talas paralizira Evropu: U Francuskoj vanredno stanje, u Njemačkoj ekstremne temperature

AIPAC upozorava na sporazum SAD-a i Irana: "Otvara se niz ozbiljnih nejasnoća"

Oštre poruke iz Moskve: Lavrov kaže da EU nije pogodna za pregovore o okončanju rata u Ukrajini

Pucnjava na Times Squareu izazvala paniku: Tinejdžer uhapšen, muškarcu prerezan vrat

AIPAC udario na Trampa zbog sporazuma s Iranom: "Zasmetalo im sve"

Saharska prašina u evropska tla donosi i korisne mikroorganizme

Otkazani američko-iranski pregovori u Švicarskoj: Razlog nije saopćen

Američka vojska izvela novi napad u Pacifiku: Ubijene tri osobe

Burna noć u Briselu: EU podijeljena oko kontakta s Putinom, rasprava trajala satima

Globus

Oteta tromjesečna beba

Muškarac u zološkom vrtio bacio trogodišnjeg dječaka jezero s krokodilima: Pustili ga na slobodu

Serija zemljotresa pogodila Rusiju kod Kamčatke: Najjači bio 6,7 stepeni

Edin Forto kazao da BiH mora graditi i željeznice, a ne samo ceste: Koje tačno ceste?

Nevjerovatna krađa: Nestalo 42 kilometra bakrenih kablova iz solarnog parka

Pod ovim žive žene u Iranu: Iranska pjevačica pjevala bez hidžaba, osuđena je na 74 udarca bičem

Oštre poruke Ben-Gvira: "Libanske majke moraju plakati, cijeli Liban mora gorjeti"

Toplotni talas paralizira Evropu: U Francuskoj vanredno stanje, u Njemačkoj ekstremne temperature

AIPAC upozorava na sporazum SAD-a i Irana: "Otvara se niz ozbiljnih nejasnoća"

Oštre poruke iz Moskve: Lavrov kaže da EU nije pogodna za pregovore o okončanju rata u Ukrajini

Pucnjava na Times Squareu izazvala paniku: Tinejdžer uhapšen, muškarcu prerezan vrat

AIPAC udario na Trampa zbog sporazuma s Iranom: "Zasmetalo im sve"

Saharska prašina u evropska tla donosi i korisne mikroorganizme

Otkazani američko-iranski pregovori u Švicarskoj: Razlog nije saopćen

Američka vojska izvela novi napad u Pacifiku: Ubijene tri osobe

Burna noć u Briselu: EU podijeljena oko kontakta s Putinom, rasprava trajala satima