Američka Odbrambeno-obavještajna agencija (DIA) podigla je procjenu kontraobavještajne prijetnje za Izrael na nivo "kritično", uslijed zabrinutosti Pentagona da izraelske službe pokušavaju doći do informacija o unutrašnjim raspravama Trampove (Trumpove) administracije u vezi s ratom s Iranom i Bliskim istokom.&nbsp;Iako su izraelska ambasada u Vašingtonu (Washingtonu) i neimenovani zvaničnik Bijele kuće ove navode odbacili kao lažne, mediji prenose da je do ovog koraka došlo u periodu napetosti između američkog predsjednika Donalda Trampa i izraelskog premijera Benjamina Netanjahua (Netanyahua).&nbsp;

Tramp: "Moglo bi se reći da je Iran bio isprovociran na napad na Kuvajt"

Istovremeno, Pentagon je odbio dati komentar, dok je Američka Centralna komanda (CENTCOM) saopćila da su američke snage presrele više iranskih dronova i sedam balističkih raketa usmjerenih prema Hormuškom moreuzu, Kuvajtu i Bahreinu.

Savjetnik ajatolaha: Nastavi li SAD napade, proširit ćemo rat i na Mediteran

Kako bi eliminisala neposrednu prijetnju za pomorski saobraćaj i spriječila dalje napade, američka vojska je uzvratila udarima na iranske radarske lokacije za obalni nadzor u Goruku i na otoku Kešm.

Kako bi eliminisala neposrednu prijetnju za pomorski saobraćaj i spriječila napade, američka vojska je uzvratila udarima na iranske radarske lokacije

Iran napao Kuvajt i Bahrein: Pentagon zabrinut zbog obavještajnih poteza

Ukrajinske snage su u ranim jutarnjim satima, 6. juna, izvele masovan napad bespilotnim letjelicama na ciljeve unutar Rusije i na okupiranim teritorijama.&nbsp;Prema izvještajima ruskih Telegram kanala i snimcima lokalnog stanovništva, dronovi su pogodili naftno skladište u gradu Ust-Labinsku, u Krasnodarskom kraju, te lučku infrastrukturu u okupiranom Mariupolju, što je izazvalo velike požare i guste oblake crnog dima.&nbsp;

<blockquote class="twitter-tweet">An oil depot in Ust-Labinsk was attacked. <a href="https://t.co/f31nwxSrQ1">pic.twitter.com/f31nwxSrQ1</a>&mdash; Exilenova+ (@Exilenova_plus) <a href="https://x.com/Exilenova_plus/status/2063067368130253128?ref_src=twsrc%5Etfw">June 6, 2026</a></blockquote> <script async src="https://platform.x.com/widgets.js" charset="utf-8"></script>

Zbog ovog široko rasprostranjenog napada aktivirana su upozorenja širom zapadnih ruskih regija, a eksplozije i djelovanje protuzračne odbrane zabilježeni su u Tulskoj oblasti i blizu Sočija. Dok je gradonačelnik Moskve, Sergej Sobjanin, izjavio da je najmanje 12 dronova oboreno na prilazima glavnom gradu, ukrajinska vojska se za sada nije zvanično očitovala o ovim operacijama.

Zbog ovog široko rasprostranjenog napada aktivirana su upozorenja širom zapadnih ruskih regija

Ukrajina lansirala stotine dronova: Odjekuju eksplozije širom ruskog Mariupolja

Izraelski izvori optužili su pojedine zvaničnike u Bijeloj kući za navodno curenje detalja izraelskog plana prema Iranu, koji su, kako tvrde, dospjeli do turskog predsjednika Redžepa Tajipa Erdoana, objavio je Jerusalem Post.U izvještaju se navodi da su određeni izraelski izvori posebno ukazali na američkog potpredsjednika Džej Di Vensa (J. D. Vance), koji je ranije izrazio sumnje u mogućnost rata s Iranom 2026. godine. Prema tim tvrdnjama, upravo je curenje informacija omogućilo Erdoanu da pravovremeno kontaktira predsjednika Donalda Trampa i utiče na pokušaj zaustavljanja operacije prije njenog pokretanja.Tim Džej Di Vensa odbacio je ove navode.- Ovaj izvještaj je u potpunosti lažan i to bismo rekli i medijima da su se potrudili da nas kontaktiraju za komentar - rekao je Luk Šreder (Luke Schroeder), Vensov specijalni pomoćnik i sekretar za medije.

U izvještaju se navodi da su određeni izraelski izvori posebno ukazali na američkog potpredsjednik

Izraelci optužuju zvaničnike Bijele kuće: "Odali ste naš plan Turskoj!"

Ukrajinske oružane snage saopštile su da su izvele precizan zračni udar na rusku bazu u centru Pokrovska u Donjeckoj oblasti. Informaciju je objavio 7. korpus za brzo djelovanje ukrajinskih zračno-jurišnih snaga putem društvene mreže Facebook.Prema navodima, cilj napada bio je objekat koji su ruske snage koristile za lansiranje bespilotnih letjelica tipa Molniya, kao i za izvođenje zračnog izviđanja.

<blockquote class="twitter-tweet">Ukraine’s Defense Forces struck a Russian Molniya attack drone launch and aerial reconnaissance site in central Pokrovsk. The site was used for drone launches and air surveillance as Russian forces tried to build up troops in the city. <a href="https://x.com/hashtag/Ukraine?src=hash&amp;ref_src=twsrc%5Etfw">#Ukraine</a> <a href="https://t.co/k6Z7Hy4eUQ">pic.twitter.com/k6Z7Hy4eUQ</a>&mdash; NOELREPORTS 🇪🇺 🇺🇦 (@NOELreports) <a href="https://x.com/NOELreports/status/2062987135917920635?ref_src=twsrc%5Etfw">June 5, 2026</a></blockquote> <script async src="https://platform.x.com/widgets.js" charset="utf-8"></script>

U saopštenju se navodi da ruske jedinice pokušavaju koncentrisati svoje snage u gradu kako bi podržale ofanzivne operacije u zoni odgovornosti 7. korpusa.- Prema dostupnim informacijama, neprijatelj je na toj lokaciji uspostavio bazu za dronove, koju je koristio za lansiranje napadačkih bespilotnih letjelica "Molniya" i za zračno izviđanje. Naše jedinice brzo otkrivaju takve objekte i uništavaju ih - navodi se u saopštenju.Ukrajinska vojska tvrdi da je udar na centralni dio Pokrovska značajno poremetio djelovanje ruskih jedinica koje koriste dronove. Time je, kako se ističe, smanjena njihova sposobnost izviđanja i izvođenja napadačkih operacija.

Ukrajinske oružane snage saopštile su da su izvele precizan zračni udar na rusku bazu u centru Pokrovska u Donjeckoj oblasti

Video / Ukrajinska vojska: Uništili smo rusku bazu za dronove u Pokrovsku

Britanski premijer Kir Starmer (Keir Starmer) upozorio je da bi Rusija u naredne četiri godine mogla izvršiti napad na neku od članica NATO-a, pozivajući se na procjene zapadnih obavještajnih službi. Najavio je da će vlada Ujedinjenog Kraljevstva prije predstojećeg samita NATO-a objaviti dugo očekivani plan ulaganja u odbranu.Govoreći tokom posjete jednom proizvođaču dronova u jugozapadnoj Engleskoj, Starmer je rekao da obavještajne procjene Ujedinjenog Kraljevstva i drugih saveznika ukazuju na mogućnost da Rusija postane spremna za napad do 2030. godine.<h2>"Napad moguć do 2030. godine"</h2>- Prema obavještajnim procjenama nas i drugih članica NATO-a, Rusija bi mogla napasti Savez već 2030. godine - rekao je Starmer.&nbsp;- Iz toga možete vidjeti koliko je to hitno i koji prioritet tome sada dajemo -dodao je.Ove procjene poklapaju se s ranijim upozorenjima drugih evropskih lidera, uključujući i generalnog sekretara NATO-a Marka Rutea (Mark Rutte), koji je još ranije naveo da bi Rusija mogla biti spremna za vojnu akciju protiv Saveza u roku od pet godina.<h2>Veća izdvajanja za odbranu</h2>Starmer je potvrdio plan povećanja izdvajanja za odbranu, navodeći da će budžet rasti na 2,5 posto BDP-a od naredne godine, a zatim na 3 posto u narednom parlamentarnom mandatu. Dugoročni desetogodišnji plan ulaganja u odbranu, koji je već ranije najavljen, još uvijek nije finaliziran zbog usklađivanja unutar vlade.Premijer je dodao da će dokument biti objavljen prije NATO samita u Turskoj, koji počinje 7. jula, te odbacio navode o nesuglasicama između ministarstava.- Plan će biti u potpunosti finansiran - poručio je Starmer.<h2>"Najopasnije razdoblje u 35 godina"</h2>Na sigurnosne izazove osvrnuo se i visoki britanski vojni zvaničnik, zračni maršal Ričard Najton (Richard Knighton), koji je upozorio da je trenutni globalni sigurnosni ambijent najopasniji u njegovoj dugoj karijeri.- U mojoj 35-godišnjoj karijeri ovo je najopasnije razdoblje koje sam doživio - rekao je Najton za BBC.&nbsp;- Zbog toga je ključno da zajedno sa saveznicima ojačamo sposobnosti i spremnost naših oružanih snaga kako bismo odvratili protivnike od pogrešnih poteza - dodao je.U međuvremenu, američki predsjednik Donald Tramp (Donald Trump) više puta je pozvao članice NATO-a da povećaju vojna izdvajanja i smanje oslanjanje na sigurnosnu podršku Sjedinjenih Američkih Država.

Ove procjene poklapaju se s ranijim upozorenjima drugih evropskih lidera, uključujući i generalnog sekretara NATO-a Marka Rutea

Starmer upozorava: Rusija bi mogla napasti NATO unutar četiri godine

Američki predsjednik Donald Tramp (Donald Trump) izjavio je da ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski i ruski predsjednik Vladimir Putin moraju sami pronaći rješenje za rat u Ukrajini.Trampa su novinari pitali da li želi, nakon što je Zelenski ponudio Putinu lični sastanak, da prvo obavi razgovor bez učešća SAD.- Nemam ništa protiv. Mislim, neka sami to riješe. Ja sam ih doveo u ovu situaciju i mislim da će sve uspjeti - odgovorio je američki predsjednik.On je izrazio uvjerenje da se približava trenutak kada će sukob između Rusije i Ukrajine morati biti okončan.- Ovo je rat koji nikada nije trebalo da se desi. Nikada se ne bi desio da sam ja bio predsjednik. Ali mislim da će se sve riješiti - dodao je Tramp.

Mislim da će se sve riješiti, rekao je

Tramp: Zelenski i Putin moraju sami riješiti rat u Ukrajini

Demokratska Republika Kongo saopćila je da je u posljednja 24 sata potvrđen 71 novi slučaj ebole, upozoravajući na ubrzano širenje bolesti u pogođenim zajednicama.Prema dnevnom izvještaju Ministarstva zdravstva, ukupan broj potvrđenih slučajeva porastao je na 452 od 15. maja, kada je proglašeno izbijanje zaraze rijetkim sojem ebole Bundibugjo. Do sada je potvrđen 82 smrtni slučaj.Najveći broj slučajeva i dalje je koncentrisan u provinciji Ituri na sjeveroistoku zemlje, području koje se suočava s ograničenim zdravstvenim kapacitetima i nesigurnošću zbog djelovanja naoružanih grupa.Generalni direktor Svjetske zdravstvene organizacije Tedros Adhanom Gebrejesus (Tedros Adhanom Ghebreyesus) predstavio je šestomjesečni plan borbe protiv ebole vrijedan 518 miliona dolara, pozvavši međunarodnu zajednicu na finansijsku i političku podršku kako bi se zaustavilo širenje bolesti, koja je već četvrta najveća epidemija ove vrste.Američki State Department saopćio je da će Sjedinjene Američke Države izdvojiti dodatnih gotovo 38 miliona dolara za borbu protiv ebole, čime ukupna pomoć prelazi 200 miliona dolara.Također je navedeno da će američki državljani koji su bili izloženi virusu, a nemaju simptome, biti smješteni u karantin u Keniji, u objektu koji je u izgradnji.Američki Centri za kontrolu i prevenciju bolesti (CDC) upozorili su da modeli širenja, posebno u scenarijima s niskim nivoom izolacije zaraženih, pokazuju da bi trenutna epidemija mogla postati jedna od najtežih ikada zabilježenih.

Demokratska Republika Kongo saopćila je da je u posljednja 24 sata potvrđen 71 novi slučaj ebole, upozoravajući na ubrzano širenje bolesti 

Kongo upozorava na brzo širenje ebole, CDC upozorava: "Ovaj put bi moglo biti gore nego ranije"

Ruski predsjednik Vladimir Putin izjavio je danas na godišnjem ekonomskom forumu u Sankt Peterburgu da trenutno ne vidi potrebu za sastankom s ukrajinskim predsjednikom Volodimirom Zelenskim, nakon njegovog otvorenog pisma u kojem je predložio direktne pregovore o okončanju rata.Putin je istakao i da se ne slaže s idejom da se evropske zemlje tretiraju kao garanti procesa, dok se, kako je naveo, Donaldu Trampu ta uloga osporava, iako je Kijev, prema njegovim riječima, spreman da prihvata američko oružje.Komentarisao je i raniju situaciju u Bijeloj kući, kada je Tramp navodno kritikovao Zelenskog zbog načina odijevanja.- Stalno glumiti Ramba, naravno, negdje može biti prikladno, ali ne svugdje - rekao je Putin.Na pitanje da li je Tramp za Moskvu potencijalni put ka miru, Putin je rekao da bi sukob u Ukrajini možda bio izbjegnut da, kako tvrdi, Tramp nije bio “prevaren na izborima” i da je ostao na vlasti nakon 2020. godine.Govoreći o investicijama i ekonomiji, Putin je naveo da Rusija svjesno usporava ekonomski rast radi stabilnosti, ali da i dalje ostaje atraktivna za partnere.- Nema nikakvih prijetnji ruskom gospodarstvu ni danas, ni u bliskoj budućnosti - rekao je Putin, dodajući da ukrajinski napadi nanose određenu štetu, ali ne ugrožavaju dugoročnu stabilnost.Putin je u govoru ocijenio i da svijet prolazi kroz duboku strukturnu promjenu, navodeći da se dosadašnji globalni finansijski sistem pod dominacijom Zapada urušava, dok, prema njegovim riječima, evropske elite doprinose dodatnoj nestabilnosti.

Putin je istakao i da se ne slaže s idejom da se evropske zemlje tretiraju kao garanti procesa, dok se, kako je naveo, Trampu ta uloga osporava

Putin: "Zelenski stalno glumi Ramba, rat možda ne bi počeo da Tramp nije prevaren na izborima"

Nakon što je ruski predsjednik Vladimir Putin u Sankt Peterburgu izjavio da ne vidi svrhu sastanka s ukrajinskim predsjednikom Volodimirom Zelenskim, uslijedio je oštar odgovor iz Kijeva.Zelenski je na Telegramu poručio da takav stav pokazuje da Rusija, kako je naveo, “ponovo bira rat”, a Putinovu reakciju je opisao kao “slabu”.<h2>“On ne želi da završi rat”</h2>Ukrajinski predsjednik je dodatno poručio da ruski lider ne pokazuje spremnost za promjene.

Putin: Ne vidim svrhu sastanka sa Zelenskim, pismo sadrži nepristojne elemente

- On jednostavno ne želi da okonča rat - rekao je Zelenski, dodajući da Putin, kako tvrdi, “ne želi ništa da mijenja i ne želi da prizna da se njegov rat sviđa samo njemu i onima koji od njega profitiraju”.Zelenski je naveo i da oni koji podržavaju Putina danas, kako je rekao, “slave u Sankt Peterburgu”, te dodao da bi Rusija zbog toga trebala biti pod većim pritiskom i sa manje finansijskih resursa.<h2>Poziv na sastanak i poruka Putinu</h2>Podsjetimo, Zelenski je ranije uputio otvoreno pismo ruskom predsjedniku u kojem ga je pozvao na lični sastanak radi okončanja rata. Pismo je objavljeno nakon ukrajinskog napada na Sankt Peterburg i uoči Putinovog učešća na ekonomskom forumu u tom gradu.U pismu je ukrajinski predsjednik iznio argumente zašto bi rat trebalo završiti i predložio obnovu pregovora.- Gotovo polovinu svojih 26 godina na vlasti u Rusiji proveli ste u ratu protiv Ukrajine. Šta god govorili o NATO-u, geopolitici i ruskom jeziku, ovaj rat je vaš lični izbor – rat bez pravog razloga. Istorija će ga tako pamtiti - naveo je Zelenski.Također je podsjetio na neuspjeh ruske ofanzive na Kijev 2022. godine, posljedice međunarodnih sankcija, velike ljudske gubitke i rast nezadovoljstva unutar Rusije.<h2>Putin: “Sastanci ne donose rezultate”</h2>Vladimir Putin je odgovorio da trenutno ne vidi smisao u direktnom sastanku sa Zelenskim.Govoreći na Međunarodnom ekonomskom forumu u Sankt Peterburgu, istakao je da dosadašnji razgovori nisu dali konkretne rezultate.- Dosadašnje iskustvo pokazuje da takvi sastanci služe za kupovanje vremena. Nama su potrebni dogovori, a ne sastanci - rekao je Putin.

On jednostavno ne želi da okonča rat, rekao je

Zelenski odgovorio Putinu: "Rusija ponovo bira rat"

Ruski predsjednik Vladimir Putin govorio je o porijeklu ukrajinskog predsjednika Volodimira Zelenskog, navodeći da je njegov djed bio Jevrej koji se borio protiv nacista, uz komentar da bi se, kako je rekao, “sigurno prevrtao u grobu”.Putin je u svom obraćanju nastavio koristiti oštru retoriku prema ukrajinskom državnom vrhu, koji često opisuje kao “kijevski režim”, te ga dovodi u vezu s historijskim kolaboracionističkim strukturama iz Drugog svjetskog rata.- I aktuelni vođa kijevskog režima to radi. I on je Jevrej. Zapamtite, njegov djed se borio protiv nacista. Mislim da bi se sada okretao u grobu - rekao je Putin, komentarišući porodično porijeklo Zelenskog.S druge strane, ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski uputio je otvoreno pismo ruskom predsjedniku Vladimiru Putinu, u kojem ga poziva na direktan sastanak s ciljem okončanja rata koji traje više od četiri godine.Zelenski je u pismu predložio i privremeni prekid vatre tokom pregovora, navodeći da je to uobičajena praksa u mirovnim procesima i važan korak ka smirivanju sukoba.Također je istakao da bi se razgovori mogli održati u nekoj neutralnoj državi, poput Švicarske, Turske ili u jednoj od arapskih zemalja koje imaju iskustva u posredovanju između zaraćenih strana.

U svom obraćanju nastavio koristiti oštru retoriku prema ukrajinskom državnom vrhu, koji često opisuje kao “kijevski režim”

Putin o Zelenskom: "Njegov djed je bio Jevrej koji se borio protiv nacista, mislim da se sada okreće u grobu"

Mogući mirovni sporazum između Sjedinjenih Američkih Država i Irana zavisi od toga hoće li administracija Donalda Trampa pristati na oslobađanje 24 milijarde dolara zamrznute iranske imovine, izjavio je visoki iranski zvaničnik u razgovoru za CNN, uz upozorenje da bi nastavak sukoba mogao odvesti SAD u, kako je naveo, "mračni koridor".U ekskluzivnom intervjuu iz Teherana, Mohsen Rezaei, vojni savjetnik vrhovnog vođe ajatolaha Modžtabe Hamneija, poručio je da su pregovori u potpunom zastoju te da američki predsjednik Donald Tramp mora prekinuti blokadu procesa, prenosi CNN.- Pregovori su u zastoju i gospodin Tramp mora prekinuti taj zastoj. Lopta je na Trampovoj strani - rekao je Rezaei.Iran traži da se odmah po potpisivanju privremenog sporazuma deblokira 12 milijardi dolara zamrznute imovine, uz dodatnih 12 milijardi u kasnijoj fazi. Sjedinjene Američke Države, međutim, strahuju da bi takav potez uklonio ključni mehanizam pritiska na Teheran.Tramp je ranije istakao da svaki dogovor mora biti znatno čvršći od nuklearnog sporazuma iz 2015. godine te da se mora izbjeći ono što je nazvao predajom "paleta gotovine", aludirajući na finansijsku kompenzaciju Iranu tokom administracije Baraka Obame.<h2>"Test povjerenja"</h2>Rezaei je zahtjev za deblokadu sredstava predstavio kao test povjerenja između dvije strane i moguću osnovu za novu fazu odnosa.- Ako on (Tramp) želi postići sporazum s Iranom, ovih 24 milijarde dolara je test povjerenja koji Iran želi uspostaviti s Trampom. To je test koji Amerika mora proći, nakon čega će put biti otvoren. To je naš novac, a ne američki - rekao je.Dodao je da bi eventualno oslobađanje sredstava otvorilo "novi horizont" u odnosima dvije zemlje.<h2>Upozorenje na širenje sukoba</h2>Upozorio je i da bi Iran, u slučaju nastavka američkih vojnih akcija, proširio odgovor izvan Perzijskog zaljeva.Ako dođe do eskalacije, kako je naveo, operacije bi se mogle proširiti od Hormuškog moreuza do Indijskog okeana, Bab el-Mandeba, Crvenog mora i Mediterana.- Dati ćemo ratu novu dimenziju napadima na druge američke baze, pored onih koje smo već gađali - rekao je, dodajući da je "mogućnost rata niska".Rezaei je odbacio mogućnost sastanka između iranskog vrhovnog vođe i Donalda Trampa, naglasivši da se pregovori nalaze tek u početnoj fazi i da je proces blokiran.Istovremeno je komentarisao i strateški značaj Hormuškog moreuza, navodeći da Iran i Oman imaju zajednički interes u njegovom upravljanju, te da bi se mogao uvesti model "naknade za održavanje" za korištenje tog pomorskog pravca.<h2>Ko je Mohsen Rezaei?</h2>Mohsen Rezaei je dugogodišnji pripadnik Revolucionarne garde Irana, koji je komandovao tom formacijom od 1981. do 1997. godine. Učestvovao je u oblikovanju jedne od ključnih vojnih i sigurnosnih institucija Islamske Republike.Kasnije je bio član Vijeća za razboritost, a obavljao je i funkciju potpredsjednika u vladi Ebrahima Raisija. Četiri puta se neuspješno kandidovao za predsjednika Irana.Tokom posljednjeg sukoba sa Sjedinjenim Američkim Državama i Izraelom, Iran je, prema njegovim tvrdnjama, izveo napade na više ciljeva u regionu, dok je Teheran dodatno demonstrirao domet svojih raketnih kapaciteta.Rezaei je poručio i da je Iran spreman za eventualnu američku kopnenu intervenciju, ističući da bi tada, kako tvrdi, "svijet vidio stvarne iranske sposobnosti".Sukob je opisao kao historijski preokret, navodeći da Iran prvi put u svojoj savremenoj historiji izlazi kao pobjednik iz direktnog rata sa protivnicima.

Dati ćemo ratu novu dimenziju napadima na druge američke baze, pored onih koje smo već gađali, rekao je

Predsjednik Finske Aleksander Stub iznio je viziju znatno proširene Evropske unije, poručivši da blok od 27 članica mora "razmišljati izvan okvira" i iskoristiti trenutak za jačanje svoje moći na svjetskoj sceni.Njegove izjave dolaze u trenutku kada potezi Trampove administracije, uz ruski rat protiv Ukrajine, potiču neke zemlje da preispitaju prednosti članstva u Uniji, piše <a href="https://www.cnbc.com/2026/06/04/finland-stubb-eu-canada-turkey-norway.html">CNBC</a>.Govoreći jučer na energetskoj konferenciji u Helsinkiju, Stub je rekao kako bi EU trebala težiti povećanju broja članica na 40 te je kao potencijalne kandidate za pridruživanje naveo Ujedinjeno Kraljevstvo, Kanadu, Tursku, Norvešku i Island.Stub je na Eurelectric Power Summitu rekao da je "prozor prilike" za proširenje EU "prilično kratak jer kad rat u Ukrajini završi i možda kad se promijeni američka administracija, ne znam, tada će ljudi maknuti nogu s gasa i ponovno se početi žaliti na nebitne stvari".<h2>Predlaže 40 država članica</h2>Dodao je kako se "evropska strateška autonomija ili geopolitička moć često temelji na veličini i dosegu, a ja smatram da je politika proširenja najbolja evropska politika u povijesti".- U ovom trenutku moramo razmišljati na veliko i geografski, moramo se proširiti ili barem stvoriti članstva koja su dovoljno fleksibilna da obuhvate ukupno 40 evropskih država - ili čak i neevropskih - rekao je Stub. Evropska komisija, izvršno tijelo EU, nije odmah odgovorila na zahtjev za komentar.Finski predsjednik rekao je da bi EU trebala pogledati prema svom zapadnom boku i vratiti Ujedinjeno Kraljevstvo, koje je napustilo blok 2020. godine, ili ga barem privući "što je moguće bliže". Kao još jednu opciju, rekao je Stub, treba razmotriti Kanadu: "Zar ne bi bilo divno da Kanada postane 28. članica Europske unije, a ne 51. savezna država Sjedinjenih Država?"Američki predsjednik Donald Tramp ranije je iznio ambicije o pripajanju Kanade. U objavi na društvenoj mreži Truth Social početkom sedmice, Tramp je napisao "51. država!" dijeleći članak Bloomberg Newsa o tome kako je Kanada prvi put od 2020. ušla u tehničku recesiju.<h2>Ozbiljno razmisliti o Turskoj</h2>Stub je na konferenciji rekao da nakon Ukrajine, Moldavije i Gruzije "moramo ozbiljno razmisliti o Turskoj".- Niko više ne spominje Tursku, a moramo biti otvorenog uma i shvatiti da nam, barem iz sigurnosne perspektive, Turska mora biti što bliža - rekao je Stub.- Zatim idete na jug ili jugoistok i gledate zapadni Balkan, mislim da je to najužarenija tačka u Evropi… to je iznimno važno. Šta ćemo sa Srbijom, Kosovom, Albanijom, Crnom Gorom, Sjevernom Makedonijom? Šta radimo s Bosnom i Hercegovinom? - dodao je.- I na kraju, oni koji su mi zaista pri srcu, ako idete na sjever, to su Island, koji održava referendum, a zatim i Norveška - rekao je Stub. Islandski parlament nedavno je izglasao održavanje referenduma 29. augusta o tome treba li započeti pregovore o pristupanju EU.- Moramo početi razmišljati na veliko ako želimo projicirati moć u svijetu. Ali ko će to učiniti, kada, gdje i kako, ne znam - zaključio je Stub.

Zatim idete na jug ili jugoistok i gledate zapadni Balkan, mislim da je to najužarenija tačka u Evropi… to je iznimno važno, rekao je

Finski predsjednik: "Šta ćemo s Bosnom i Hercegovinom?"

U Briselu je danas privedeno više učesnika studentskih protesta koji su organizovani zbog najavljenih mjera štednje vlade, a koje bi, prema njihovim navodima, mogle posebno pogoditi obrazovanje na francuskom jeziku.Studenti su se oko podneva okupili na više lokacija u centru belgijske prijestonice s namjerom da protestnom povorkom prođu kroz uži dio grada.Situacija je ubrzo eskalirala nakon što je interventna policija blokirala pojedine dijelove rute, što je dovelo do sukoba između demonstranata i policijskih snaga.Snage sigurnosti su potom upotrijebile vodene topove kako bi rastjerale okupljene i uspostavile kontrolu nad situacijom, a nekoliko osoba je privedeno zbog narušavanja javnog reda i mira.

Snage sigurnosti su potom upotrijebile vodene topove kako bi rastjerale okupljene

Haos u Briselu: Izbili neredi na protestima protiv reformi u obrazovanju

Ruski predsjednik Vladimir Putin izjavio je da trenutno ne vidi razlog za direktan sastanak s ukrajinskim predsjednikom Volodimirom Zelenskim, komentarišući otvoreno pismo koje mu je ukrajinski lider uputio s prijedlogom razgovora o okončanju rata.Govoreći na plenarnoj sjednici Međunarodnog ekonomskog foruma u Sankt Peterburgu, Putin je rekao da je pregledao pismo te ocijenio da ono ne djeluje kao iskrena ponuda za dijalog.- To pismo koje ste upravo spomenuli zaista sadrži elemente grubosti. Šta je to? Da li je to način da se stvore uslovi za lični sastanak i pregovore? Ili stvara okruženje u kojem je uopće nemoguće održati bilo kakve lične sastanke? Mislim da je ovo drugo - rekao je Putin.Osvrnuo se i na dio pisma u kojem se spominju njegove godine, poručivši da su sposobnost i kompetentnost važnije od životne dobi.- Prvo, autor pisma je spomenuo moje godine. Pa, šta da kažem? Naravno, svi bi trebali razmišljati o godinama, ali mi se čini da mnoge druge političke ličnosti obavljaju svoje dužnosti u mojim godinama, a neke su i starije od mene. Glavna stvar nisu godine. To je važno. Svakako je važno, ali glavna stvar nisu godine. Glavna stvar je kompetentnost i sposobnost za rad - kazao je ruski predsjednik.<h2>"Ne vidim svrhu"</h2>Putin je naglasio da Moskva želi dugoročna rješenja, a ne privremene dogovore."Ne vidim svrhu sastanka. Jedina svrha za ukrajinsku stranu je da zaustavi napredovanje naših oružanih snaga, to je sve. Potrebni su nam sporazumi ne na šest mjeseci, ne na tri mjeseca, već na dugoročnu historijsku perspektivu. Neka stručnjaci rade, stvore neka rješenja, a onda možemo da se sastanemo", rekao je.Dodao je da nikada nije odbijao mogućnost sastanka sa Zelenskim.- Ali sastajati se samo da bismo, kako se kod nas kaže, presipali iz šupljeg u prazno — znam kako to izgleda, već sam to prošao - poručio je.<h2>Pitanje izbora u Ukrajini</h2>Kao odgovor na Zelenskijev poziv, Putin je ponovo otvorio pitanje izbora u Ukrajini, navodeći da bi ukrajinski predsjednik trebao izaći pred birače.- Jer ako držite vlast van ustavnog okvira, to se naziva uzurpacija vlasti, krivično djelo. Zato, ne bojte se, izađite na birališta. Savjetovao bih svima da urade isto. Pogotovo što su u Ukrajini pričali o skorim izborima, a onda su zašutjeli. Nije jasno zašto - rekao je Putin.<h2>Odnosi sa SAD</h2>Ruski predsjednik osvrnuo se i na odnose sa Sjedinjenim Američkim Državama te pohvalno govorio o Donaldu Trampu.- Smatram ga kolegom i poštujem ga. Koliko ja vidim, stav sadašnje američke administracije prema Rusiji je otprilike isti, i imamo lični odnos izgrađen na međusobnom poštovanju - dodao je.<h2>Poruka vojnicima</h2>Na kraju obraćanja Putin je uputio poruku ruskim vojnicima na frontu.- I zato, obraćajući im se, želim da kažem: drugovi vojnici i mornari, drugovi podoficiri i zastavnici, drugovi oficiri, admirali i generali, cijela zemlja vas gleda, cijela zemlja je ponosna na vas i nada se vama - rekao je Putin.Podsjetimo, predsjednik Ukrajine Volodimir Zelenski uputio je otvoreno pismo Vladimiru Putinu u kojem je poručio da je Ukrajina spremna za direktne pregovore na najvišem nivou s ciljem okončanja rata.

Komentarisao je otvoreno pismo koje mu je ukrajinski lider uputio s prijedlogom razgovora o okončanju rata

Mogući dogovor između Sjedinjenih Američkih Država i Irana zavisi od toga hoće li administracija Donalda Trampa pristati na oslobađanje 24 milijarde dolara zamrznute iranske imovine, tvrde iranski zvaničnici.Kako je za CNN rekao visoki iranski zvaničnik, pregovori su zastali upravo zbog tog pitanja.- Pregovori su u ćorsokaku i Tramp mora prekinuti taj ćorsokak. Lopta je na Trampovoj strani terena - rekao je Mohsen Rezaei, vojni savjetnik vrhovnog vođe ajatolaha Modžtabe Hamneija, u intervjuu za CNN u Teheranu.Prema njegovim riječima, bez odmrzavanja sredstava ne može doći do napretka u razgovorima o mogućem mirovnom sporazumu između dvije zemlje.Iran navodno traži da se odmah nakon potpisivanja privremenog sporazuma oslobodi 12 milijardi dolara zamrznutih sredstava, dok bi dodatnih 12 milijardi bilo deblokirano u kasnijoj fazi.<h2>"Mračni koridor"</h2>Rezaei je upozorio i na moguće posljedice u slučaju da Sjedinjene Američke Države ponovo pribjegnu vojnoj opciji.U tom slučaju, kako je naveo, SAD bi “ušle u mračni koridor”.On je dodao da bi Iran mogao proširiti sukob izvan Persijskog zaljeva ukoliko se tenzije nastave, uključujući područja od Hormuškog moreuza do Indijskog okeana, Bab el-Mandeba, Crvenog mora i Sredozemlja.- Dat ćemo novu dimenziju ratu napadima na druge američke baze koje smo do sada gađali - rekao je Rezaei, dodajući da je “vjerovatnoća rata mala”.<h2>Spremni na upad</h2>Ukoliko pregovori propadnu, poručio je da je Iran spreman i na mogući američki vojni upad na svoju teritoriju.- Tada će svijet vidjeti stvarne iranske sposobnosti, jer je naša kopnena moć višestruko veća od naših raketnih kapaciteta- rekao je.Američki zvaničnici izražavaju zabrinutost da bi eventualno deblokiranje sredstava moglo ukloniti ključni mehanizam pritiska na Teheran. Tramp je, s druge strane, tražio da svaki novi sporazum bude strožiji od nuklearnog dogovora iz 2015. godine i da ne uključuje ono što je ranije opisivao kao “predaju paleta novca”, kritikujući tadašnju odluku Baraka Obame o finansijskoj kompenzaciji Iranu.

Pregovori su u ćorsokaku i Tramp mora prekinuti taj ćorsokak. Lopta je na Trampovoj strani terena, rekao je Rezaei

Iran: "Pregovori sa SAD zapeli zbog zamrznutih milijardi, a ako nas napadnu ući će u mračni koridor"

Francuski predsjednik Emanuel Makron, britanski premijer Kir Starmer i njemački kancelar Fridrih Merc sastat će se prekosutra s ukrajinskim predsjednikom Volodimirom Zelenskim, saopćila je Jelisejska palača.U saopćenju se navodi da će sastanak omogućiti nastavak bliske koordinacije o zajedničkom programu dalje podrške Ukrajini te povećanja pritiska na Rusiju.Dodaje se i da se Rusija suočava s vojnim, ekonomskim i strateškim neuspjehom, te da na bojištu u ratu koji traje i dalje ne ostvaruje značajne rezultate.Sastanak bi se trebao održati u Londonu, a Zelenski želi da evropski lideri dodatno pojačaju napore kako bi pomogli privesti kraju rat u Ukrajini, uz zabrinutost da je američki predsjednik Donald Tramp trenutno fokusiran na Iran.Ukrajinski predsjednik je u otvorenom pismu objavljenom jučer pozvao ruskog predsjednika Vladimira Putina na direktan sastanak kako bi se pokušao dogovoriti kraj rata koji traje više od četiri godine. Kremlj je potvrdio da je Putin upoznat sa sadržajem pisma.- Uvijek smo zagovarali direktne pregovore između Ukrajine i Kremlja. Smatram da su Ukrajina i Rusija te koje mogu izgraditi i prekid vatre i mirovni plan, dok evropski partneri mogu pomoći u tome - poručio je Makron.- Otvoreni smo za dijalog, ono što nedostaje jeste Putinova volja - rekao je Merc tokom posjete Crnoj Gori.

Iran napao Kuvajt i Bahrein: Pentagon zabrinut zbog obavještajnih poteza

Ukrajina lansirala stotine dronova: Odjekuju eksplozije širom ruskog Mariupolja

Izraelci optužuju zvaničnike Bijele kuće: "Odali ste naš plan Turskoj!"

Video / Ukrajinska vojska: Uništili smo rusku bazu za dronove u Pokrovsku

Starmer upozorava: Rusija bi mogla napasti NATO unutar četiri godine

Tramp: Zelenski i Putin moraju sami riješiti rat u Ukrajini

Kongo upozorava na brzo širenje ebole, CDC upozorava: "Ovaj put bi moglo biti gore nego ranije"

Putin: "Zelenski stalno glumi Ramba, rat možda ne bi počeo da Tramp nije prevaren na izborima"

Zelenski odgovorio Putinu: "Rusija ponovo bira rat"

Putin o Zelenskom: "Njegov djed je bio Jevrej koji se borio protiv nacista, mislim da se sada okreće u grobu"

Savjetnik ajatolaha: Nastavi li SAD napade, proširit ćemo rat i na Mediteran

Finski predsjednik: "Šta ćemo s Bosnom i Hercegovinom?"

Haos u Briselu: Izbili neredi na protestima protiv reformi u obrazovanju

Putin: Ne vidim svrhu sastanka sa Zelenskim, pismo sadrži nepristojne elemente

Iran: "Pregovori sa SAD zapeli zbog zamrznutih milijardi, a ako nas napadnu ući će u mračni koridor"

Makron, Starmer i Merc sastaju se sa Zelenskim: "Nedostaje Putinova volja"

Globus

Iran napao Kuvajt i Bahrein: Pentagon zabrinut zbog obavještajnih poteza

Ukrajina lansirala stotine dronova: Odjekuju eksplozije širom ruskog Mariupolja

Izraelci optužuju zvaničnike Bijele kuće: "Odali ste naš plan Turskoj!"

Video / Ukrajinska vojska: Uništili smo rusku bazu za dronove u Pokrovsku

Starmer upozorava: Rusija bi mogla napasti NATO unutar četiri godine

Tramp: Zelenski i Putin moraju sami riješiti rat u Ukrajini

Kongo upozorava na brzo širenje ebole, CDC upozorava: "Ovaj put bi moglo biti gore nego ranije"

Putin: "Zelenski stalno glumi Ramba, rat možda ne bi počeo da Tramp nije prevaren na izborima"

Zelenski odgovorio Putinu: "Rusija ponovo bira rat"

Putin o Zelenskom: "Njegov djed je bio Jevrej koji se borio protiv nacista, mislim da se sada okreće u grobu"

Savjetnik ajatolaha: Nastavi li SAD napade, proširit ćemo rat i na Mediteran

Finski predsjednik: "Šta ćemo s Bosnom i Hercegovinom?"

Haos u Briselu: Izbili neredi na protestima protiv reformi u obrazovanju

Putin: Ne vidim svrhu sastanka sa Zelenskim, pismo sadrži nepristojne elemente

Iran: "Pregovori sa SAD zapeli zbog zamrznutih milijardi, a ako nas napadnu ući će u mračni koridor"

Makron, Starmer i Merc sastaju se sa Zelenskim: "Nedostaje Putinova volja"