Predsjednik Finske Aleksander Stub iznio je viziju znatno proširene Evropske unije, poručivši da blok od 27 članica mora "razmišljati izvan okvira" i iskoristiti trenutak za jačanje svoje moći na svjetskoj sceni.Njegove izjave dolaze u trenutku kada potezi Trampove administracije, uz ruski rat protiv Ukrajine, potiču neke zemlje da preispitaju prednosti članstva u Uniji, piše <a href="https://www.cnbc.com/2026/06/04/finland-stubb-eu-canada-turkey-norway.html">CNBC</a>.Govoreći jučer na energetskoj konferenciji u Helsinkiju, Stub je rekao kako bi EU trebala težiti povećanju broja članica na 40 te je kao potencijalne kandidate za pridruživanje naveo Ujedinjeno Kraljevstvo, Kanadu, Tursku, Norvešku i Island.Stub je na Eurelectric Power Summitu rekao da je "prozor prilike" za proširenje EU "prilično kratak jer kad rat u Ukrajini završi i možda kad se promijeni američka administracija, ne znam, tada će ljudi maknuti nogu s gasa i ponovno se početi žaliti na nebitne stvari".<h2>Predlaže 40 država članica</h2>Dodao je kako se "evropska strateška autonomija ili geopolitička moć često temelji na veličini i dosegu, a ja smatram da je politika proširenja najbolja evropska politika u povijesti".- U ovom trenutku moramo razmišljati na veliko i geografski, moramo se proširiti ili barem stvoriti članstva koja su dovoljno fleksibilna da obuhvate ukupno 40 evropskih država - ili čak i neevropskih - rekao je Stub. Evropska komisija, izvršno tijelo EU, nije odmah odgovorila na zahtjev za komentar.Finski predsjednik rekao je da bi EU trebala pogledati prema svom zapadnom boku i vratiti Ujedinjeno Kraljevstvo, koje je napustilo blok 2020. godine, ili ga barem privući "što je moguće bliže". Kao još jednu opciju, rekao je Stub, treba razmotriti Kanadu: "Zar ne bi bilo divno da Kanada postane 28. članica Europske unije, a ne 51. savezna država Sjedinjenih Država?"Američki predsjednik Donald Tramp ranije je iznio ambicije o pripajanju Kanade. U objavi na društvenoj mreži Truth Social početkom sedmice, Tramp je napisao "51. država!" dijeleći članak Bloomberg Newsa o tome kako je Kanada prvi put od 2020. ušla u tehničku recesiju.<h2>Ozbiljno razmisliti o Turskoj</h2>Stub je na konferenciji rekao da nakon Ukrajine, Moldavije i Gruzije "moramo ozbiljno razmisliti o Turskoj".- Niko više ne spominje Tursku, a moramo biti otvorenog uma i shvatiti da nam, barem iz sigurnosne perspektive, Turska mora biti što bliža - rekao je Stub.- Zatim idete na jug ili jugoistok i gledate zapadni Balkan, mislim da je to najužarenija tačka u Evropi… to je iznimno važno. Šta ćemo sa Srbijom, Kosovom, Albanijom, Crnom Gorom, Sjevernom Makedonijom? Šta radimo s Bosnom i Hercegovinom? - dodao je.- I na kraju, oni koji su mi zaista pri srcu, ako idete na sjever, to su Island, koji održava referendum, a zatim i Norveška - rekao je Stub. Islandski parlament nedavno je izglasao održavanje referenduma 29. augusta o tome treba li započeti pregovore o pristupanju EU.- Moramo početi razmišljati na veliko ako želimo projicirati moć u svijetu. Ali ko će to učiniti, kada, gdje i kako, ne znam - zaključio je Stub.

Zatim idete na jug ili jugoistok i gledate zapadni Balkan, mislim da je to najužarenija tačka u Evropi… to je iznimno važno, rekao je

Finski predsjednik: "Šta ćemo s Bosnom i Hercegovinom?"

U Briselu je danas privedeno više učesnika studentskih protesta koji su organizovani zbog najavljenih mjera štednje vlade, a koje bi, prema njihovim navodima, mogle posebno pogoditi obrazovanje na francuskom jeziku.Studenti su se oko podneva okupili na više lokacija u centru belgijske prijestonice s namjerom da protestnom povorkom prođu kroz uži dio grada.Situacija je ubrzo eskalirala nakon što je interventna policija blokirala pojedine dijelove rute, što je dovelo do sukoba između demonstranata i policijskih snaga.Snage sigurnosti su potom upotrijebile vodene topove kako bi rastjerale okupljene i uspostavile kontrolu nad situacijom, a nekoliko osoba je privedeno zbog narušavanja javnog reda i mira.

Snage sigurnosti su potom upotrijebile vodene topove kako bi rastjerale okupljene

Haos u Briselu: Izbili neredi na protestima protiv reformi u obrazovanju

Ruski predsjednik Vladimir Putin izjavio je da trenutno ne vidi razlog za direktan sastanak s ukrajinskim predsjednikom Volodimirom Zelenskim, komentarišući otvoreno pismo koje mu je ukrajinski lider uputio s prijedlogom razgovora o okončanju rata.Govoreći na plenarnoj sjednici Međunarodnog ekonomskog foruma u Sankt Peterburgu, Putin je rekao da je pregledao pismo te ocijenio da ono ne djeluje kao iskrena ponuda za dijalog.- To pismo koje ste upravo spomenuli zaista sadrži elemente grubosti. Šta je to? Da li je to način da se stvore uslovi za lični sastanak i pregovore? Ili stvara okruženje u kojem je uopće nemoguće održati bilo kakve lične sastanke? Mislim da je ovo drugo - rekao je Putin.Osvrnuo se i na dio pisma u kojem se spominju njegove godine, poručivši da su sposobnost i kompetentnost važnije od životne dobi.- Prvo, autor pisma je spomenuo moje godine. Pa, šta da kažem? Naravno, svi bi trebali razmišljati o godinama, ali mi se čini da mnoge druge političke ličnosti obavljaju svoje dužnosti u mojim godinama, a neke su i starije od mene. Glavna stvar nisu godine. To je važno. Svakako je važno, ali glavna stvar nisu godine. Glavna stvar je kompetentnost i sposobnost za rad - kazao je ruski predsjednik.<h2>"Ne vidim svrhu"</h2>Putin je naglasio da Moskva želi dugoročna rješenja, a ne privremene dogovore."Ne vidim svrhu sastanka. Jedina svrha za ukrajinsku stranu je da zaustavi napredovanje naših oružanih snaga, to je sve. Potrebni su nam sporazumi ne na šest mjeseci, ne na tri mjeseca, već na dugoročnu historijsku perspektivu. Neka stručnjaci rade, stvore neka rješenja, a onda možemo da se sastanemo", rekao je.Dodao je da nikada nije odbijao mogućnost sastanka sa Zelenskim.- Ali sastajati se samo da bismo, kako se kod nas kaže, presipali iz šupljeg u prazno — znam kako to izgleda, već sam to prošao - poručio je.<h2>Pitanje izbora u Ukrajini</h2>Kao odgovor na Zelenskijev poziv, Putin je ponovo otvorio pitanje izbora u Ukrajini, navodeći da bi ukrajinski predsjednik trebao izaći pred birače.- Jer ako držite vlast van ustavnog okvira, to se naziva uzurpacija vlasti, krivično djelo. Zato, ne bojte se, izađite na birališta. Savjetovao bih svima da urade isto. Pogotovo što su u Ukrajini pričali o skorim izborima, a onda su zašutjeli. Nije jasno zašto - rekao je Putin.<h2>Odnosi sa SAD</h2>Ruski predsjednik osvrnuo se i na odnose sa Sjedinjenim Američkim Državama te pohvalno govorio o Donaldu Trampu.- Smatram ga kolegom i poštujem ga. Koliko ja vidim, stav sadašnje američke administracije prema Rusiji je otprilike isti, i imamo lični odnos izgrađen na međusobnom poštovanju - dodao je.<h2>Poruka vojnicima</h2>Na kraju obraćanja Putin je uputio poruku ruskim vojnicima na frontu.- I zato, obraćajući im se, želim da kažem: drugovi vojnici i mornari, drugovi podoficiri i zastavnici, drugovi oficiri, admirali i generali, cijela zemlja vas gleda, cijela zemlja je ponosna na vas i nada se vama - rekao je Putin.Podsjetimo, predsjednik Ukrajine Volodimir Zelenski uputio je otvoreno pismo Vladimiru Putinu u kojem je poručio da je Ukrajina spremna za direktne pregovore na najvišem nivou s ciljem okončanja rata.

Komentarisao je otvoreno pismo koje mu je ukrajinski lider uputio s prijedlogom razgovora o okončanju rata

Putin: Ne vidim svrhu sastanka sa Zelenskim, pismo sadrži nepristojne elemente

Mogući dogovor između Sjedinjenih Američkih Država i Irana zavisi od toga hoće li administracija Donalda Trampa pristati na oslobađanje 24 milijarde dolara zamrznute iranske imovine, tvrde iranski zvaničnici.Kako je za CNN rekao visoki iranski zvaničnik, pregovori su zastali upravo zbog tog pitanja.- Pregovori su u ćorsokaku i Tramp mora prekinuti taj ćorsokak. Lopta je na Trampovoj strani terena - rekao je Mohsen Rezaei, vojni savjetnik vrhovnog vođe ajatolaha Modžtabe Hamneija, u intervjuu za CNN u Teheranu.Prema njegovim riječima, bez odmrzavanja sredstava ne može doći do napretka u razgovorima o mogućem mirovnom sporazumu između dvije zemlje.Iran navodno traži da se odmah nakon potpisivanja privremenog sporazuma oslobodi 12 milijardi dolara zamrznutih sredstava, dok bi dodatnih 12 milijardi bilo deblokirano u kasnijoj fazi.<h2>"Mračni koridor"</h2>Rezaei je upozorio i na moguće posljedice u slučaju da Sjedinjene Američke Države ponovo pribjegnu vojnoj opciji.U tom slučaju, kako je naveo, SAD bi “ušle u mračni koridor”.On je dodao da bi Iran mogao proširiti sukob izvan Persijskog zaljeva ukoliko se tenzije nastave, uključujući područja od Hormuškog moreuza do Indijskog okeana, Bab el-Mandeba, Crvenog mora i Sredozemlja.- Dat ćemo novu dimenziju ratu napadima na druge američke baze koje smo do sada gađali - rekao je Rezaei, dodajući da je “vjerovatnoća rata mala”.<h2>Spremni na upad</h2>Ukoliko pregovori propadnu, poručio je da je Iran spreman i na mogući američki vojni upad na svoju teritoriju.- Tada će svijet vidjeti stvarne iranske sposobnosti, jer je naša kopnena moć višestruko veća od naših raketnih kapaciteta- rekao je.Američki zvaničnici izražavaju zabrinutost da bi eventualno deblokiranje sredstava moglo ukloniti ključni mehanizam pritiska na Teheran. Tramp je, s druge strane, tražio da svaki novi sporazum bude strožiji od nuklearnog dogovora iz 2015. godine i da ne uključuje ono što je ranije opisivao kao “predaju paleta novca”, kritikujući tadašnju odluku Baraka Obame o finansijskoj kompenzaciji Iranu.

Pregovori su u ćorsokaku i Tramp mora prekinuti taj ćorsokak. Lopta je na Trampovoj strani terena, rekao je Rezaei

Iran: "Pregovori sa SAD zapeli zbog zamrznutih milijardi, a ako nas napadnu ući će u mračni koridor"

Francuski predsjednik Emanuel Makron, britanski premijer Kir Starmer i njemački kancelar Fridrih Merc sastat će se prekosutra s ukrajinskim predsjednikom Volodimirom Zelenskim, saopćila je Jelisejska palača.U saopćenju se navodi da će sastanak omogućiti nastavak bliske koordinacije o zajedničkom programu dalje podrške Ukrajini te povećanja pritiska na Rusiju.Dodaje se i da se Rusija suočava s vojnim, ekonomskim i strateškim neuspjehom, te da na bojištu u ratu koji traje i dalje ne ostvaruje značajne rezultate.Sastanak bi se trebao održati u Londonu, a Zelenski želi da evropski lideri dodatno pojačaju napore kako bi pomogli privesti kraju rat u Ukrajini, uz zabrinutost da je američki predsjednik Donald Tramp trenutno fokusiran na Iran.Ukrajinski predsjednik je u otvorenom pismu objavljenom jučer pozvao ruskog predsjednika Vladimira Putina na direktan sastanak kako bi se pokušao dogovoriti kraj rata koji traje više od četiri godine. Kremlj je potvrdio da je Putin upoznat sa sadržajem pisma.- Uvijek smo zagovarali direktne pregovore između Ukrajine i Kremlja. Smatram da su Ukrajina i Rusija te koje mogu izgraditi i prekid vatre i mirovni plan, dok evropski partneri mogu pomoći u tome - poručio je Makron.- Otvoreni smo za dijalog, ono što nedostaje jeste Putinova volja - rekao je Merc tokom posjete Crnoj Gori.

Sastanak bi se trebao održati u Londonu, a Zelenski želi da evropski lideri dodatno pojačaju napore kako bi pomogli privesti kraju rat u Ukrajini

Makron, Starmer i Merc sastaju se sa Zelenskim: "Nedostaje Putinova volja"

Američke snage su izvele operaciju pomorske zabrane i upale na "sankcionisani brod bez državljanstva" u Indijskom okeanu, saopštila je u petak Američka indo-pacifička komanda (INDOPACOM).INDOPACOM je na američkoj društvenoj mreži X saopštio da su američke snage izvršile "pomorsku zabranu i ukrcaj na brod MT DAVINA, koji se nalazio u Indijskom okeanu unutar zone odgovornosti komande, radi prava na posjetu".Komanda nije pružila daljnje detalje o teretu, posadi ili odredištu broda.

<blockquote class="twitter-tweet">Overnight, U.S. forces carried out a maritime interdiction and right-of-visit boarding of the sanctioned stateless vessel MT DAVINA located in the Indian Ocean within the INDOPACOM area of responsibility. We will continue global maritime enforcement to disrupt illicit networks… <a href="https://t.co/7sNPNx0doN">pic.twitter.com/7sNPNx0doN</a>&mdash; U.S. Indo-Pacific Command (@INDOPACOM) <a href="https://x.com/INDOPACOM/status/2062856321071001665?ref_src=twsrc%5Etfw">June 5, 2026</a></blockquote> <script async src="https://platform.x.com/widgets.js" charset="utf-8"></script>

INDOPACOM je saopštio da je akcija dio širih napora za prekidanje ilegalnih pomorskih mreža i sprovođenje sankcija.- Nastavit ćemo globalnu pomorsku provedbu kako bismo prekinuti ilegalne mreže i presreli brodove koji pružaju materijalnu podršku Iranu, gdje god da djeluju - navodi se u saopštenju.Komanda je naglasila da sankcionisanim brodovima i akterima neće biti dozvoljeno da koriste međunarodne vode kako bi izbjegli mjere sprovođenja.- Međunarodne vode ne mogu biti korištene kao štit od strane sankcionisanih aktera - navodi se.- Ministarstvo rata će nastaviti da uskraćuje ilegalnim akterima i njihovim plovilima slobodu manevrisanja u pomorskom području - dodaje se u saopštenju.Nisu date nikakve informacije o pritvaranjima, zapljenama ili bilo kakvim povredama tokom operacije.

INDOPACOM je saopštio da je akcija dio širih napora za prekidanje ilegalnih pomorskih mreža i sprovođenje sankcija

Američke snage upale na sankcionisani brod

Video / Američke snage upale na sankcionisani brod u Indijskom okeanu

Lider parlamentarne grupe mađarskog Fidesa Gergli Guljaš (Gergely Gulyás) ocijenio je da su zahtjevi Evropske komisije prema Mađarskoj "alarmantni" i poručio da zemlja ne smije prihvatiti takve uslove kako bi dobila sredstva Evropske unije.<h2>Politički sporazum</h2>U videoobraćanju objavljenom na Facebooku, Guljaš je rekao da je Evropska komisija, nekoliko dana nakon političkog sporazuma s mađarskom vladom, objavila preporuke za&nbsp;Mađarsku koje, prema njegovim riječima, dovode u pitanje niz mjera koje je usvojila vlada bivšeg premijera zemlje Viktora Orbana (Viktora Orbána), prenio je MTI.<h2>Poziv novoj vladi</h2>On je naveo da EK traži ukidanje ograničenja kamatnih stopa, reformu sistema regulisanih cijena komunalnih usluga i prekid uvoza ruske energije, kao i promjene u penzionom sistemu.&nbsp;Također je rekao da Brisel kritikuje dodatna penzijska davanja i ograničenja cijena goriva.Guljaš je pozvao novu vladu da odbaci takve zahtjeve i da javno objavi sve političke i druge sporazume koje je sklopila ili planira sklopiti radi obezbjeđivanja evropskih fondova.&nbsp;<h2>Previsoka cijena</h2>Prema njegovim riječima, Mađarska ima pravo na sredstva EU koja su obezbijeđena tokom mandata prethodne vlade, ali ne bi trebala prihvatiti, kako je naveo, previsoku cijenu za pristup njima.- Dobro je ako zemlja može koristiti ta sredstva, ali ne smijemo platiti takvu cijenu za njih - poručio je Guljaš.

Dobro je ako zemlja može koristiti ta sredstva, ali ne smijemo platiti takvu cijenu za njih, poručio je Guljaš

Orbanov Fides poručio: "Mađarska ne smije platiti previsoku cijenu za sredstva EU"

Kineski predsjednik Si Đinping će naredne sedmice obaviti državnu posjetu Sjevernoj Koreji, što će biti njegov prvi dolazak u tu zemlju nakon sedam godina, saopćili su u petak Peking i Pjongjang.Dvodnevna posjeta, koja počinje u ponedjeljak, dolazi na poziv sjevernokorejskog lidera Kim Jong-una, navodi Odjel za međunarodne odnose Centralnog komiteta Komunističke partije Kine.Sjevernokorejski državni mediji također su potvrdili poziv i posjetu.<h2>Cilj posjete</h2>Portparolka kineskog Ministarstva vanjskih poslova Mao Ning rekla je novinarima u Pekingu da je cilj posjete produbljivanje bilateralnih odnosa, podsticanje razvoja te doprinos miru, stabilnosti, razvoju i prosperitetu u regionu i svijetu u cjelini.Ona je navela da se ove godine obilježava 65. godišnjica Sporazuma o prijateljstvu, saradnji i međusobnoj pomoći između Kine i Sjeverne Koreje, jedinog odbrambenog pakta koji Kina ima s nekom državom.<h2>Promjena regionalnih odnosa</h2>Ova posjeta će biti prvo Sijevo inostrano putovanje ove godine i njegova prva posjeta Sjevernoj Koreji od 2019. godine, kada je postao prvi kineski predsjednik nakon 14 godina koji je posjetio tu zemlju.Lideri dvije zemlje posljednji put su se sastali u septembru kada je Kim prisustvovao kineskoj vojnoj paradi u Pekingu povodom 80. godišnjice Dana pobjede Kine.Sijeva posjeta dolazi u vrijeme promjena regionalnih odnosa, uključujući jačanje veza Pjongjanga i Moskve u okviru Sporazuma o sveobuhvatnom strateškom partnerstvu potpisanog 2024. godine, koji uključuje obaveze međusobne odbrane.Prošlog mjeseca, Si je ugostio i američkog predsjednika Donalda Trampa i ruskog predsjednika Vladimira Putina u Pekingu.<h2>Nuklearno pitanje</h2>Nakon tog susreta, Bijela kuća je saopćila da su Si i Tramp potvrdili zajednički cilj denuklearizacije Sjeverne Koreje. Peking nije objavio detalje razgovora, ali je naveo da Kina radi na svoj način na političkom rješenju nuklearnog pitanja.Kim je ove sedmice obećao proširenje nuklearnih kapaciteta Sjeverne Koreje eksponencijalnom brzinom i naglasio da je nuklearni status njegove zemlje nepovratan.<h2>Najvažniji ekonomski partner</h2>Kina ostaje najvažniji ekonomski partner Sjeverne Koreje. Obim bilateralne trgovine porastao je na oko 2,79 milijardi dolara prošle godine, što je najviši nivo od pandemije COVID-19 i blizu predpandemijskog nivoa iz 2019. godine.Ekonomija Sjeverne Koreje porasla je za procijenjenih 3,7 posto u 2024. godini, što je najveći rast u posljednjih osam godina, prema podacima centralne banke Južne Koreje. Rast je potaknut jačim izvozom te napretkom u građevinskom i proizvodnom sektoru.

Dvodnevna posjeta, koja počinje u ponedjeljak, dolazi na poziv sjevernokorejskog lidera Kim Jong-una

Si će posjetiti Sjevernu Koreju prvi put nakon sedam godina

Moskva podržava pregovore koji se odvijaju između Irana i Sjedinjenih Američkih Država, a svaki potencijalni sporazum mora uvažiti interese Teherana i njegovih susjeda, izjavio je ruski ministar vanjskih poslova Sergej Lavrov u intervju za ruske novine Izvestija.Šef ruske diplomatije smatra kako Vašington (Washington), iako prepoznaje napetosti s Iranom i zabrinut je zbog situacije, zapravo ne zna kako da je riješi.

Lavrov i Aragči pozvali na prekid akcija koje ugrožavaju diplomatsko rješenje u Iranu

- Naravno, oni su sami prvenstveno odgovorni za ovu situaciju - dodao je Lavrov.- No, nezavisno o tome, mi u potpunosti podržavamo pregovore koji se na ovaj ili onaj način odvijaju između zvaničnika u u Washingtonu i Teheranu uz pakistansko posredovanje", naglasio je.

Lavrov upozorava: U tijeku je potpuno razaranje svjetskog poretka

Lavrov je spomenuo kako i Saudijska Arabija i Egipat takođe pokušavaju da doprinesu tom procesu.- Vrlo je važno da se ti dijalozi nastave - rekao je.Zaključno je ponovio da "svaki postignuti sporazum mora uzeti u obzir interese Irana i njegovih susjednih zemalja."

Svaki postignuti sporazum mora uzeti u obzir interese Irana i njegovih susjednih zemalja, kazao je Lavrov

Šef ruske diplomatije odlučan: "Podržavam pregovore između Irana i SAD"

Predsjednik SAD Donald Tramp (Trump) opet je, čini se, malo zadrijemao tokom sastanka u Bijeloj kući.Na sastanku posvećenom energetici na nekoliko trenutaka zatvorio je oči te se zavalio u stolici. Uz američkog predsjednika su se u tom trenutku nalazili ministar unutrašnjih poslova Doug Burgum, ministar energetike Kris Rajt (Chris Wright) i direktor Agencije za zaštitu okoliša Lee Zeldin.

<blockquote class="twitter-tweet">WATCH: President Trump appeared to briefly fall asleep during an Oval Office event yesterday. The incident came just days after Secretary of State Marco Rubio said he had never seen Trump fall asleep, telling lawmakers that the president &quot;doesn&#39;t sleep.&quot;<a href="https://t.co/t0dDZMZEqu">pic.twitter.com/t0dDZMZEqu</a>&mdash; Clash Report (@clashreport) <a href="https://x.com/clashreport/status/2062813806749688087?ref_src=twsrc%5Etfw">June 5, 2026</a></blockquote> <script async src="https://platform.x.com/widgets.js" charset="utf-8"></script>

Na tvrdnje pojedinih američkih medija o tome reagirala je Bijela kuća.Glasnogovornik Davis Ingle odbacio je navode te poručio da je Tramp "najbistriji, najdostupniji i najenergičniji predsjednik u američkoj historiji".Dodao je da predsjednik "radi danonoćno kako bi zemlju učinio još većom nego ikad prije".Tema Trampovog povremenog drijemanja za vrijeme sastanaka u javnosti ponovno se otvorila dan nakon saslušanja američkog ministra vanjskih poslova Marka Rubija u Kongresu.Demokratski zastupnik Ted Lieu tom je prilikom Rubiju pokazao videosnimke za koje tvrdi da prikazuju Trampa kako drijema tokom javnih događaja. Rubio je odbacio te tvrdnje.

<blockquote class="twitter-tweet">Trump is about to hit REM sleep on camera in the Oval <a href="https://t.co/0zJp86Iuls">pic.twitter.com/0zJp86Iuls</a>&mdash; Aaron Rupar (@atrupar) <a href="https://x.com/atrupar/status/2053862232178425971?ref_src=twsrc%5Etfw">May 11, 2026</a></blockquote> <script async src="https://platform.x.com/widgets.js" charset="utf-8"></script>

Posljednjih mjeseci u američkim medijima pojavljivale su se rasprave o predsjednikovu zdravstvenom stanju, uključujući nagađanja o njegovoj pospanosti tokom dana.

<blockquote class="twitter-tweet">His eyes are literally open in the clip you posted, you dumbass mouth-breathers <a href="https://t.co/7VCNwVgQow">https://t.co/7VCNwVgQow</a> <a href="https://t.co/3zoCVEzsrY">pic.twitter.com/3zoCVEzsrY</a>&mdash; Rapid Response 47 (@RapidResponse47) <a href="https://x.com/RapidResponse47/status/2062658511457104144?ref_src=twsrc%5Etfw">June 4, 2026</a></blockquote> <script async src="https://platform.x.com/widgets.js" charset="utf-8"></script>

Bijela kuća posljednjih je sedmica više puta odbacila izvještaje o predsjednikovom zdravlju.Uoči Trampovog liječničkog pregleda glasnogovornici administracije optužili su dio medija da šire neutemeljene tvrdnje o predsjednikovu stanju.

Na sastanku posvećenom energetici na nekoliko trenutaka zatvorio je oči te se zavalio u stolici

Tramp zadrijemao tokom sastanka: Ponovo se šire teorije o njegovom stanju

Tokom rata s Iranom, Izrael je tajno rasporedio elitne vojne i obavještajne jedinice u Azerbejdžanu, tvrde četiri izvora upoznata sa slučajem, a CNN navodi da su položaji korišteni za operacije uz sjevernu granicu Irana.Prema navodima CNN-a, izraelske snage djelovale su s više lokacija na jugu Azerbejdžana, uz iransku granicu i na oko 100 kilometara od Tabriza, grada koji je Izrael gađao tokom rata.Dva izvora tvrde da su na terenu bile raspoređene i specijalne komandne jedinice koje su provodile obavještajne misije i operacije dronovima, što je Izraelu omogućilo dodatni nadzor nad sjeverom Irana.Mreža tajnih tačaka, prema istim izvorima, nije bila ograničena na Azerbejdžan. CNN navodi da je Izrael imao i skrivene položaje u Iraku, Ujedinjenim Arapskim Emiratima i Somalilandu.Te lokacije su prvobitno bile zamišljene kao potencijalne spasilačke tačke za vanredne situacije, ali su kasnije proširene u vojne i obavještajne baze, čime je izraelska vojska dobila znatno veći domet prema iranskoj teritoriji.Jedan od izvora rekao je da je operacija u Azerbejdžanu uključivala nekoliko desetina pripadnika specijalnih snaga, elitne helikopterske borbene i spasilačke jedinice te osoblje Mossada.Ambasada Azerbejdžana u Sjedinjenim Američkim Državama odbacila je te tvrdnje i u saopćenju za CNN navela: "Čvrsto odbacujemo neutemeljene tvrdnje o navodnom korištenju teritorije Azerbejdžana za operacije protiv trećih zemalja.”CNN dalje navodi da Izrael Azerbejdžan dugo smatra strateškim partnerom u suprotstavljanju Iranu. Prema tvrdnjama izvora, pripreme su počele sedmicama prije početnih udara, uključujući postavljanje uređaja za prisluškivanje i druge obavještajne opreme uz granicu.Izrael i Azerbejdžan povezani su kroz bliske energetske i vojne odnose, pri čemu Baku isporučuje značajan dio nafte Izraelu, dok Izrael Azerbejdžanu prodaje napredno naoružanje.Izrael i Azerbejdžan održavaju bliske veze oko komercijalnih i vojnih interesa. Baku snabdijeva Izrael velikim dijelom svoje nafte.Zauzvrat, Izrael prodaje Azerbejdžanu napredno naoružanje, od kojeg je dio korišten u sukobima u Nagorno-Karabahu 2016. i 2020. godine protiv Armenije. Azerbejdžan je također bio prva strana zemlja koja je 2016. godine kupila izraelski sistem protivvazdušne odbrane Iron Dome."Izraelska strategija u Azerbejdžanu ostaje namjerno niskoprofilirana, oslanjajući se na transfer oružja, obavještajnu saradnju i dugoročnu tehnološku međuzavisnost u sigurnosnom sektoru", napisao je Geršon Kogan, stručnjak za Iran u Centru za strateške studije Begin-Sadat.

Prema tvrdnjama izvora, pripreme su počele sedmicama prije početnih udara

Skriveni položaji: Izrael tajno rasporedio jedinice u Azerbejdžanu

Baron Trump (20), treći i najmlađi sin Donalda Trumpa (79), predsjednika Sjedinjenih Američkih Država, lansirao je svoj prvi proizvod i zvanično ušao na tržište energetskih napitaka.<h2>Prvi okusi i cijene</h2>Sin kojeg je američki predsjednik dobio sa Melanijom Trump, svojom trećom suprugom i nekadašnjom slovenskom manekenkom, zvanično je direktor i jedan od suosnivača brenda „Sollos“, proizvođača napitaka na bazi biljke mate, koji je početkom ovog mjeseca predstavio svoje prve okuse i cijene.Prema informacijama sa zvanične internet stranice kompanije, pakovanje od 12 limenki napitka „Sollos“ košta 39 dolara. Dostupno je više različitih okusa, a trenutno je za kupovinu dostupan okus ananasa i kokosa, prenosi portal Hola.Napitak se može kupiti putem interneta, preko Amazona, kao i u prodavnicama mješovite robe. CNN je izvijestio da je u West Palm Beachu organizirana velika proslava povodom lansiranja proizvoda.„Sve je počelo u jednoj kolibi, sa jednostavnim ciljem: stvoriti napitak koji zaista odgovara načinu života na Floridi“, navodi se u opisu proizvoda na službenoj stranici.Piće se dalje opisuje kao „osvježavajuće nakon surfanja, dovoljno energizirajuće da vas održi tokom teniskog meča i napravljeno od organskih sastojaka“.Baron je naveden kao direktor kompanije „Sollos“, ali nije poznato kakvu tačno ulogu ima u svakodnevnom poslovanju firme.Tokom protekle godine Baron je bio uključen u više poslovnih projekata. Osim „Sollosa“, dio je i porodičnog poslovanja u sektoru kriptovaluta kroz kompaniju World Liberty Financial, gdje se vodi kao jedan od suosnivača zajedno sa svojim ocem Donaldom Trumpom te braćom Donaldom Trumpom Mlađim i Ericom Trumpom.<h2>Privatnost po uzoru na majku</h2>Iako dolazi iz porodice poznate po velikoj medijskoj eksponiranosti, Baron Trump odabrao je drugačiji pristup javnom životu. Za razliku od svoje starije braće i sestara, Ivanke i Donalda Trumpa Mlađeg, koji su izgradili snažno prisustvo na društvenim mrežama i redovno učestvuju na javnim događajima, podcastima i drugim angažmanima, kao i sestre Tiffany Trump i nećakinje Kai Trump koje aktivno dijele detalje iz svog života na društvenim mrežama, Baron se odlučio za znatno povučeniji i privatniji način života.

Napitak se može kupiti putem interneta, preko Amazona, kao i u prodavnicama mješovite robe

Baron je upravo lansirao svoj prvi proizvod: Trampov treći sin krenuo putem biznismena

Izraelske snage su u najnovijem talasu noćnih racija na okupiranoj Zapadnoj obali privele pet palestinskih žena, među kojima su studentice prestižnog Univerziteta Birzeit i aktivne članice nacionalne ženske fudbalske reprezentacije.Porodice uhapšenih izrazile su duboku zabrinutost za njihovu sigurnost, a u nekoliko slučajeva i za njihovo zdravstveno stanje s obzirom da im je, kako su objasnili, u pritvoru uskraćena neophodna medicinska njega.Porodica Safi u gradu Birzeitu, sjeverno od Ramale preživjela je košmar kada su izraelski vojnici upali u stambenu zgradu u kojoj žive i, nakon provjere ličnih dokumenata, saopćili dvadesetogodišnjoj Sami Safi, studentici psihologije, da imaju nalog za njeno hapšenje.Vojnici su pretresli njenu sobu, konfiskovali telefon, laptop i porodične fotografije, uključujući i slike njene rođakinje Ayser Safi, koju su izraelske snage ubile 2024. godine. Na pitanje porodice o razlozima hapšenja, odgovor vojnika bio je kratak: "Saznaćete na sudu."Za Saminu porodicu, njeno odvođenje u centar za ispitivanje Al-Maskubiya u Jerusalemu nosi ogroman zdravstveni rizik.- Sama pati od porodične mediteranske groznice (FMF), hronične upalne bolesti koja zahtijeva kontinuirano uzimanje lijekova. Bez terapije suočava se s visokom temperaturom, jakim bolovima i autoimunim napadima koji mogu trajno oštetiti njenu jetru i bubrege - izjavio je njen otac Ahmed, ističući da vojska nije željela ni saslušati njegova upozorenja.Slična sudbina zadesila je i Julan Abu Awad, studenticu treće godine javne uprave. Ona je uhapšena u porodičnoj kući, koja je samo sedmicu ranije već bila meta agresivnog pretresa. Julan pati od teških, ponavljajućih migrena, praćenih povraćanjem, zbog čega joj je neophodna redovna i jaka terapija, koja joj je sada nedostupna.Među privedenima ove sedmice našle su se i dvije dvadesetogodišnje članice palestinske ženske fudbalske reprezentacije: Natalie Abu Diya i Rand Halawani.Natalie Abu Diya, studentica medijskih studija i bivša reprezentativka selekcije do 18 godina, uhapšena je tokom nasilnog noćnog upada u studentski dom. Prebačena je u zatvor Ofer, a zvanične optužbe još uvijek nisu poznate.Rand Halawani je uhapšena nakon što se odazvala pozivu na ispitivanje u Jerusalemu, a njen pritvor je odmah produžen.Palestinski fudbalski savez (PFA) najoštrije je osudio ove postupke, ocjenjujući ih kao dio šireg i sistematskog pritiska na palestinski sport.- Njihovo hapšenje nije izolovan incident, već dio dobro dokumentovanog obrasca sistematskog ciljanja palestinskih sportista, koji se nastavlja bez ikakve odgovornosti. PFA poziva FIFA-u i širu međunarodnu sportsku zajednicu da preduzmu konkretne disciplinske mjere. Ciljanje sportista i dvostruki standardi moraju prestati - naveli su.

Porodice uhapšenih izrazile su duboku zabrinutost za njihovu sigurnost

Palestinska fudbalerka Rand Halawani jedna je od uhapšenih

Nove racije izraelskih snaga na Zapadnoj obali: Privedene palestinske studentice i sportašice

Nekoliko članova osoblja povrijeđeno je u četvrtak nakon što je na gateu aerodroma u Frankfurtu došlo do neočekivanog urušavanja stajnog trapa aviona Boeing 787, saopćila je kompanija Lufthansa.Iz aviokompanije su naveli da putnici u tom trenutku još nisu bili ukrcani te da su se u avionu nalazili članovi posade i osoblje na zemlji.Povrijeđeni radnici prebačeni su na medicinsko zbrinjavanje.Kompanija Boeing potvrdila je da je upoznata sa incidentom i da sarađuje s Lufthansom, ali nije iznosila dodatne informacije, navodi Reuters.

<blockquote class="twitter-tweet" data-media-max-width="560">Good morning! Here’s what you need to know 1️⃣ The U.S. House of Representatives has approved a bill providing aid to Ukraine and imposing new sanctions on Russia. 2️⃣ Armenia’s Defense Ministry has confirmed that citizens returning to the country are being issued summonses for… <a href="https://t.co/QZJEVnhjSZ">pic.twitter.com/QZJEVnhjSZ</a>&mdash; NEXTA (@nexta_tv) <a href="https://x.com/nexta_tv/status/2062750006625583224?ref_src=twsrc%5Etfw">June 5, 2026</a></blockquote> <script async src="https://platform.x.com/widgets.js" charset="utf-8"></script>

Do događaja je došlo oko 12:45 po lokalnom vremenu, a avion je bio planiran za let LH450 prema Los Angelesu.&nbsp;Lufthansa je saopćila da se u saradnji s nadležnim službama provodi istraga kako bi se utvrdile okolnosti incidenta.

Iz aviokompanije su naveli da putnici u tom trenutku još nisu bili ukrcani

Haos na aerodromu u Frankfurtu: Povrijeđeni članovi osoblja nakon incidenta s Boeingom 787

U općini Tepeaca u Meksiku jučer ujutro eksplodirala je cisterna za koju se sumnja da je prevozila ilegalno gorivo poznato kao huachicol. Događaj u četvrti San Juan Negrete izazvao je opsežnu mobilizaciju hitnih i sigurnosnih službi, piše 24 Horas Puebla.Do incidenta je došlo oko 10 sati, a snažna detonacija uznemirila je stanovnike i zatresla više dijelova općine. Nekoliko minuta kasnije, gusti stub dima uzdigao se visoko u zrak i bio je vidljiv izdaleka.Razmjeri nesreće izazvali su uzbunu među stanovništvom te potaknuli hitnu reakciju pripadnika Civilne zaštite, vatrogasaca, općinske policije i osoblja s različitih razina vlasti. Nakon dojava građana, hitne službe uputile su se na teren kako bi počele s kontrolom situacije i ublažavanjem rizika.

<blockquote class="twitter-tweet">A gas explosion produced a large fireball over Tepeaca, Mexico. <a href="https://t.co/FqyZBhgJV3">pic.twitter.com/FqyZBhgJV3</a>&mdash; Open Source Intel (@Osint613) <a href="https://x.com/Osint613/status/2062626735393255578?ref_src=twsrc%5Etfw">June 4, 2026</a></blockquote> <script async src="https://platform.x.com/widgets.js" charset="utf-8"></script>

U međuvremenu, vlasti su uspostavile sigurnosni perimetar kako bi spriječile pristup civila pogođenom području. Do zaključenja ovog teksta, nijedna služba nije službeno potvrdila ima li povrijeđenih ili poginulih osoba. Također nisu objavljeni ni detalji o tačnim uzrocima eksplozije.Kao mjeru predostrožnosti, spasilačke službe započele su evakuaciju porodica koje žive u blizini mjesta nesreće. Odluka je donesena kako bi se smanjio rizik od mogućih novih eksplozija ili daljnjeg širenja požara.Tokom intervencije, hitne službe zatražile su pomoć od susjednih općina kako bi pojačale napore u gašenju požara. Zahtjev je uključivao slanje dodatnih cisterni s vodom kako bi se ubrzala kontrola plamena. Na poziv su odgovorili vatrogasci iz Tecamachalca i Acatzinga, koji su se pridružili operativnim akcijama.Područje je trenutno i dalje ograđeno i pod nadzorom vlasti dok se nastavljaju radovi na hlađenju, procjeni štete i istrazi. Porijeklo goriva koje je uništena cisterna prevozila još je obavijeno velom tajne. Međutim, prve informacije upućuju na to da se možda radilo o ukradenom gorivu, što će se morati razjasniti odgovarajućim vještačenjima.

Hitne službe uputile su se na teren kako bi počele s kontrolom situacije i ublažavanjem rizika

Video / Ogromna eksplozija cisterne u Meksiku: Detonacija zatresla tlo

Donald Tramp (Trump) uputio je uvrede izraelskom premijeru Benjaminu Netanjahuu (Netanyahu) kazavši: "Je*eno si lud. Bio bi u zatvoru da nema mene. Spašavam ti guzicu. Svi te mrze sada, svi mrze Izrael zbog ovoga."&nbsp;Ovo razgovor odvio se preko telefona u ponedjeljak, otkrio je neimenovani američki dužnosnik za portal Axios.Tramp je potpuno izgubio živce nakon što je Netanjahu izrazio namjeru da pokrene nove zračne udare na glavni grad Libana Bejrut, što je prijetilo trenutnim rušenjem teških i osjetljivih pregovora koje Vašington vodi s Iranom.Iako je Bijela kuća iste večeri pokušala smiriti strasti objavom na službenom profilu u kojoj poručuju građanima da "vjeruju Trampu, naslone se, opuste i čekaju jer će se sve dobro završiti", sam Tramp je kasnije potvrdio autentičnost ovog neviđenog verbalnog okršaja dvojice lidera koji su krajem februara započeli rat s Iranom.<h2>Dublji problem</h2>Kako u velikoj analizi navodi utjecajni američki časopis The Atlantic, ovaj spektakularni sukob dvojice ključnih saveznika zapravo razotkriva puno dublji i opasniji problem: prema njihovoj ocjeni, nuklearni sporazum s Iranom potpuno je nedostižan, a Tramp trenutno samo gura probleme pod tepih umjesto da se s njima izravno suoči.U Atlanticu procjenjuju kako je trenutno primirje samo privremeno i duboko nestabilno, zbog čega u analizi zaključuju da povratak otvorenog rata s teškim posljedicama u idućih nekoliko godina izgleda praktički neizbježno.U analizi se ističe kako Tramp u ovom trenutku pod svaku cijenu želi izbjeći povratak u opći rat. Visoki dužnosnik njegove administracije potvrdio je za Washington Examiner da predsjednik lično vjeruje kako se stvarna promjena režima u Iranu može postići samo kroz masovnu vojnu eskalaciju.To bi u praksi značilo ili pokretanje kopnene invazije, koja bi donijela goleme američke žrtve, ili razorne udare na iransku infrastrukturu, na što bi Teheran odmah uzvratio napadima na slične ciljeve američkih saveznika u Perzijskom zaljevu. Zbog toga Vašington važe jesu li novi pritisci uopće vrijedni te cijene, tješeći se procjenama da su iranski pragmatici unutar tamošnje vlasti navodno dobili veći utjecaj nego prije.<h2>Poruka iz Teherana</h2>Međutim, s tom se procjenom očito ne slaže glavni iranski pregovarač Mohammad Bagher Ghalibaf, koji je na društvenoj mreži X poslao vrlo jasnu poruku: "Do ustupaka ne dolazimo dijalogom, nego projektilima; u pregovorima imamo samo cilj da oni to shvate. Pobjednik svakog sporazuma je onaj koji je bolje pripremljen za rat dan nakon njegova potpisivanja." Iz ovih riječi The Atlantic izvodi zaključak kako Teheran na pregovore uopće ne gleda kao na alternativu ratu, već samo kao na jednu njegovu fazu, te da nema namjeru diplomatskim putem predati ono što mu SAD i saveznici nisu uspjeli oteti na bojištu.Slično razmišljaju i radikalni vanjskopolitički jastrebovi u samom Washingtonu. Mark Dubowitz iz Zaklade za odbranu demokratije otvoreno sugerira da Tramp trenutno koristi primirje samo kako bi stabilizirao američku privredu, dok bi se povratku velikim vojnim operacijama trebao okrenuti tek na jesen.Kako analizira The Atlantic, razlog je isključivo politički – Tramp želi izbjeći ekonomske šokove i skok cijena goriva prije nadolazećih unutarameričkih izbora za Kongres, koji bi za njega mogli biti politički pogubni.<h2>Mir je nemoguć</h2>S obzirom na to da su SAD i Iran previše udaljeni za postizanje trajnog mira, sve se, prema analizi američkog lista, kreće prema sklapanju vrlo uskog i površnog aranžmana. SAD bi trebao ukinuti pomorsku blokadu Hormuškog moreuza, a Iran bi zauzvrat dopustio prolaz trgovačkim brodovima uz financijsku kompenzaciju.Cijelo nuklearno pitanje, uključujući i gorući problem šta uraditi s iranskim visoko obogaćenim uranijem, jednostavno će se odgoditi za neke buduće pregovore u čiji uspjeh, kako se navodi u tekstu, malo ko zapravo vjeruje.The Atlantic objašnjava da ovaj model neodoljivo podsjeća na Trampov trgovinski rat s Kinom iz 2025. godine. Tramp je tada uveo početne carine Pekingu, situacija je eskalirala do otvorenog ekonomskog rata, a kada su privredni troškovi i nestašice počeli previše rasti, Vašington i Peking su sredinom maja dogovorili primirje i prebacili problem u dugotrajne pregovore.Iako ključni problemi s Kinom nikada nisu riješeni, to je Trampu omogućilo da javno hvali odnose s Pekingom i tvrdi da su obje strane pokazale suzdržanost. U Atlanticu tvrde da se nešto slično sada događa i s Iranom – rokovi se mogu pomicati, a mali koraci "pakirati" kao historijski napredak.Procjena je Atlantica da će Tramp, sve dok ga Iran izravno ne ponizi ponovnim pokretanjem nuklearnog programa pred kamerama, situaciju uporno proglašavati svojom velikom pobjedom. <h2>O kome ovisi rasplet</h2>Međutim, konačni rasplet ne ovisi samo o Trampu. Vašington je u ovom ratu imao izravnog partnera – Izrael – koji, kako naglašava The Atlantic, cijeli ovaj sukob doživljava kao teški strateški udarac za vlastitu sigurnost. Jeruzalem će iz čiste nužde možda privremeno prihvatiti primirje s Iranom, ali u analizi se upozorava kako Izraelci nemaju nikakvu namjeru dopustiti Teheranu da obnovi svoj raketni program i oporavi svoje proksije u regiji.Izrael također ne želi da mu iko veže ruke u obračunu s Hezbolahom u Libanu niti želi garantovati da u budućnosti neće ponovno izravno napasti Iran. Analitičari Atlantica stoga smatraju da će Izrael, onog trenutka kada se iranska vojska počne ponovno naoružavati pod okriljem ovog primirja, vrlo vjerojatno pokrenuti preventivni napad.Kada je Tramp započeo svoj drugi predsjednički mandat, Iran je bio u najslabijoj poziciji još od početka osamdesetih godina prošlog stoljeća i bio je spreman na velike ustupke. Kratki dvanaestodnevni rat u junu 2025. vratio je iranski nuklearni program godinama unatrag. Tramp je tada mogao sklopiti čvrst sporazum ili pustiti da ekonomski pritisak sam uruši ranjivi režim. Umjesto toga, on i Netanjahu vidjeli su priliku da iranskom režimu zadaju udarac od kojeg se nikada neće oporaviti, no taj se plan, prema ocjeni američkog lista, potpuno izjalovio.Pokušaj da se iranski problem riješi jednom zauvijek zapravo ga je učinio nerješivim, stoji u analizi. U tekstu se tvrdi da je Iran danas, unatoč uništenoj vojnoj opremi, strateški jači nego prije. Vidjevši da u svakom trenutku po vlastitoj volji može zatvoriti ključni svjetski morski prolaz, Teheran je shvatio da ima golemu polugu ucjene u Perzijskom zaljevu i moćno sredstvo odvraćanja protiv SAD-a.Režim, koji se donedavno suočavao s krizom nasljeđivanja vlasti zbog bolesnog i starog diktatora, sada je konsolidirao svoje redove i pronašao nove izvore zarade. Budući da Izrael neće tolerirati ponovno naoružavanje Irana, a Teheran smatra da mora eskalirati sukob kako bi zaustavio američke i izraelske udare – što dokazuje i nedavno iranski raketni napad na Kuvajt i Bahrein – The Atlantic zaključuje da je novi rat zapravo neizbježan.Trampova strategija ignoriranja problema i lažnog održavanja primirja stoga neće proći, a brutalna telefonska svađa s Netanjahuom, zaključuje se u analizi, samo je prva iskra u dugoročnom strateškom raskolu između Vašingtona i Jeruzalema.

Finski predsjednik: "Šta ćemo s Bosnom i Hercegovinom?"

Haos u Briselu: Izbili neredi na protestima protiv reformi u obrazovanju

Putin: Ne vidim svrhu sastanka sa Zelenskim, pismo sadrži nepristojne elemente

Iran: "Pregovori sa SAD zapeli zbog zamrznutih milijardi, a ako nas napadnu ući će u mračni koridor"

Makron, Starmer i Merc sastaju se sa Zelenskim: "Nedostaje Putinova volja"

Video / Američke snage upale na sankcionisani brod u Indijskom okeanu

Orbanov Fides poručio: "Mađarska ne smije platiti previsoku cijenu za sredstva EU"

Si će posjetiti Sjevernu Koreju prvi put nakon sedam godina

Šef ruske diplomatije odlučan: "Podržavam pregovore između Irana i SAD"

Tramp zadrijemao tokom sastanka: Ponovo se šire teorije o njegovom stanju

Skriveni položaji: Izrael tajno rasporedio jedinice u Azerbejdžanu

Baron je upravo lansirao svoj prvi proizvod: Trampov treći sin krenuo putem biznismena

Nove racije izraelskih snaga na Zapadnoj obali: Privedene palestinske studentice i sportašice

Haos na aerodromu u Frankfurtu: Povrijeđeni članovi osoblja nakon incidenta s Boeingom 787

Video / Ogromna eksplozija cisterne u Meksiku: Detonacija zatresla tlo

Svađa Trampa i Netanjahua razotkrila problem: Novi rat je neizbježan

Globus

Finski predsjednik: "Šta ćemo s Bosnom i Hercegovinom?"

Haos u Briselu: Izbili neredi na protestima protiv reformi u obrazovanju

Putin: Ne vidim svrhu sastanka sa Zelenskim, pismo sadrži nepristojne elemente

Iran: "Pregovori sa SAD zapeli zbog zamrznutih milijardi, a ako nas napadnu ući će u mračni koridor"

Makron, Starmer i Merc sastaju se sa Zelenskim: "Nedostaje Putinova volja"

Video / Američke snage upale na sankcionisani brod u Indijskom okeanu

Orbanov Fides poručio: "Mađarska ne smije platiti previsoku cijenu za sredstva EU"

Si će posjetiti Sjevernu Koreju prvi put nakon sedam godina

Šef ruske diplomatije odlučan: "Podržavam pregovore između Irana i SAD"

Tramp zadrijemao tokom sastanka: Ponovo se šire teorije o njegovom stanju

Skriveni položaji: Izrael tajno rasporedio jedinice u Azerbejdžanu

Baron je upravo lansirao svoj prvi proizvod: Trampov treći sin krenuo putem biznismena

Nove racije izraelskih snaga na Zapadnoj obali: Privedene palestinske studentice i sportašice

Haos na aerodromu u Frankfurtu: Povrijeđeni članovi osoblja nakon incidenta s Boeingom 787

Video / Ogromna eksplozija cisterne u Meksiku: Detonacija zatresla tlo

Svađa Trampa i Netanjahua razotkrila problem: Novi rat je neizbježan