Kineski predsjednik Si Đinping će naredne sedmice obaviti državnu posjetu Sjevernoj Koreji, što će biti njegov prvi dolazak u tu zemlju nakon sedam godina, saopćili su u petak Peking i Pjongjang.Dvodnevna posjeta, koja počinje u ponedjeljak, dolazi na poziv sjevernokorejskog lidera Kim Jong-una, navodi Odjel za međunarodne odnose Centralnog komiteta Komunističke partije Kine.Sjevernokorejski državni mediji također su potvrdili poziv i posjetu.<h2>Cilj posjete</h2>Portparolka kineskog Ministarstva vanjskih poslova Mao Ning rekla je novinarima u Pekingu da je cilj posjete produbljivanje bilateralnih odnosa, podsticanje razvoja te doprinos miru, stabilnosti, razvoju i prosperitetu u regionu i svijetu u cjelini.Ona je navela da se ove godine obilježava 65. godišnjica Sporazuma o prijateljstvu, saradnji i međusobnoj pomoći između Kine i Sjeverne Koreje, jedinog odbrambenog pakta koji Kina ima s nekom državom.<h2>Promjena regionalnih odnosa</h2>Ova posjeta će biti prvo Sijevo inostrano putovanje ove godine i njegova prva posjeta Sjevernoj Koreji od 2019. godine, kada je postao prvi kineski predsjednik nakon 14 godina koji je posjetio tu zemlju.Lideri dvije zemlje posljednji put su se sastali u septembru kada je Kim prisustvovao kineskoj vojnoj paradi u Pekingu povodom 80. godišnjice Dana pobjede Kine.Sijeva posjeta dolazi u vrijeme promjena regionalnih odnosa, uključujući jačanje veza Pjongjanga i Moskve u okviru Sporazuma o sveobuhvatnom strateškom partnerstvu potpisanog 2024. godine, koji uključuje obaveze međusobne odbrane.Prošlog mjeseca, Si je ugostio i američkog predsjednika Donalda Trampa i ruskog predsjednika Vladimira Putina u Pekingu.<h2>Nuklearno pitanje</h2>Nakon tog susreta, Bijela kuća je saopćila da su Si i Tramp potvrdili zajednički cilj denuklearizacije Sjeverne Koreje. Peking nije objavio detalje razgovora, ali je naveo da Kina radi na svoj način na političkom rješenju nuklearnog pitanja.Kim je ove sedmice obećao proširenje nuklearnih kapaciteta Sjeverne Koreje eksponencijalnom brzinom i naglasio da je nuklearni status njegove zemlje nepovratan.<h2>Najvažniji ekonomski partner</h2>Kina ostaje najvažniji ekonomski partner Sjeverne Koreje. Obim bilateralne trgovine porastao je na oko 2,79 milijardi dolara prošle godine, što je najviši nivo od pandemije COVID-19 i blizu predpandemijskog nivoa iz 2019. godine.Ekonomija Sjeverne Koreje porasla je za procijenjenih 3,7 posto u 2024. godini, što je najveći rast u posljednjih osam godina, prema podacima centralne banke Južne Koreje. Rast je potaknut jačim izvozom te napretkom u građevinskom i proizvodnom sektoru.

Dvodnevna posjeta, koja počinje u ponedjeljak, dolazi na poziv sjevernokorejskog lidera Kim Jong-una

Si će posjetiti Sjevernu Koreju prvi put nakon sedam godina

Moskva podržava pregovore koji se odvijaju između Irana i Sjedinjenih Američkih Država, a svaki potencijalni sporazum mora uvažiti interese Teherana i njegovih susjeda, izjavio je ruski ministar vanjskih poslova Sergej Lavrov u intervju za ruske novine Izvestija.Šef ruske diplomatije smatra kako Vašington (Washington), iako prepoznaje napetosti s Iranom i zabrinut je zbog situacije, zapravo ne zna kako da je riješi.

Lavrov i Aragči pozvali na prekid akcija koje ugrožavaju diplomatsko rješenje u Iranu

- Naravno, oni su sami prvenstveno odgovorni za ovu situaciju - dodao je Lavrov.- No, nezavisno o tome, mi u potpunosti podržavamo pregovore koji se na ovaj ili onaj način odvijaju između zvaničnika u u Washingtonu i Teheranu uz pakistansko posredovanje", naglasio je.

Lavrov upozorava: U tijeku je potpuno razaranje svjetskog poretka

Lavrov je spomenuo kako i Saudijska Arabija i Egipat takođe pokušavaju da doprinesu tom procesu.- Vrlo je važno da se ti dijalozi nastave - rekao je.Zaključno je ponovio da "svaki postignuti sporazum mora uzeti u obzir interese Irana i njegovih susjednih zemalja."

Svaki postignuti sporazum mora uzeti u obzir interese Irana i njegovih susjednih zemalja, kazao je Lavrov

Šef ruske diplomatije odlučan: "Podržavam pregovore između Irana i SAD"

Predsjednik SAD Donald Tramp (Trump) opet je, čini se, malo zadrijemao tokom sastanka u Bijeloj kući.Na sastanku posvećenom energetici na nekoliko trenutaka zatvorio je oči te se zavalio u stolici. Uz američkog predsjednika su se u tom trenutku nalazili ministar unutrašnjih poslova Doug Burgum, ministar energetike Kris Rajt (Chris Wright) i direktor Agencije za zaštitu okoliša Lee Zeldin.

<blockquote class="twitter-tweet">WATCH: President Trump appeared to briefly fall asleep during an Oval Office event yesterday. The incident came just days after Secretary of State Marco Rubio said he had never seen Trump fall asleep, telling lawmakers that the president &quot;doesn&#39;t sleep.&quot;<a href="https://t.co/t0dDZMZEqu">pic.twitter.com/t0dDZMZEqu</a>&mdash; Clash Report (@clashreport) <a href="https://x.com/clashreport/status/2062813806749688087?ref_src=twsrc%5Etfw">June 5, 2026</a></blockquote> <script async src="https://platform.x.com/widgets.js" charset="utf-8"></script>

Na tvrdnje pojedinih američkih medija o tome reagirala je Bijela kuća.Glasnogovornik Davis Ingle odbacio je navode te poručio da je Tramp "najbistriji, najdostupniji i najenergičniji predsjednik u američkoj historiji".Dodao je da predsjednik "radi danonoćno kako bi zemlju učinio još većom nego ikad prije".Tema Trampovog povremenog drijemanja za vrijeme sastanaka u javnosti ponovno se otvorila dan nakon saslušanja američkog ministra vanjskih poslova Marka Rubija u Kongresu.Demokratski zastupnik Ted Lieu tom je prilikom Rubiju pokazao videosnimke za koje tvrdi da prikazuju Trampa kako drijema tokom javnih događaja. Rubio je odbacio te tvrdnje.

<blockquote class="twitter-tweet">Trump is about to hit REM sleep on camera in the Oval <a href="https://t.co/0zJp86Iuls">pic.twitter.com/0zJp86Iuls</a>&mdash; Aaron Rupar (@atrupar) <a href="https://x.com/atrupar/status/2053862232178425971?ref_src=twsrc%5Etfw">May 11, 2026</a></blockquote> <script async src="https://platform.x.com/widgets.js" charset="utf-8"></script>

Posljednjih mjeseci u američkim medijima pojavljivale su se rasprave o predsjednikovu zdravstvenom stanju, uključujući nagađanja o njegovoj pospanosti tokom dana.

<blockquote class="twitter-tweet">His eyes are literally open in the clip you posted, you dumbass mouth-breathers <a href="https://t.co/7VCNwVgQow">https://t.co/7VCNwVgQow</a> <a href="https://t.co/3zoCVEzsrY">pic.twitter.com/3zoCVEzsrY</a>&mdash; Rapid Response 47 (@RapidResponse47) <a href="https://x.com/RapidResponse47/status/2062658511457104144?ref_src=twsrc%5Etfw">June 4, 2026</a></blockquote> <script async src="https://platform.x.com/widgets.js" charset="utf-8"></script>

Bijela kuća posljednjih je sedmica više puta odbacila izvještaje o predsjednikovom zdravlju.Uoči Trampovog liječničkog pregleda glasnogovornici administracije optužili su dio medija da šire neutemeljene tvrdnje o predsjednikovu stanju.

Na sastanku posvećenom energetici na nekoliko trenutaka zatvorio je oči te se zavalio u stolici

Tramp zadrijemao tokom sastanka: Ponovo se šire teorije o njegovom stanju

Tokom rata s Iranom, Izrael je tajno rasporedio elitne vojne i obavještajne jedinice u Azerbejdžanu, tvrde četiri izvora upoznata sa slučajem, a CNN navodi da su položaji korišteni za operacije uz sjevernu granicu Irana.Prema navodima CNN-a, izraelske snage djelovale su s više lokacija na jugu Azerbejdžana, uz iransku granicu i na oko 100 kilometara od Tabriza, grada koji je Izrael gađao tokom rata.Dva izvora tvrde da su na terenu bile raspoređene i specijalne komandne jedinice koje su provodile obavještajne misije i operacije dronovima, što je Izraelu omogućilo dodatni nadzor nad sjeverom Irana.Mreža tajnih tačaka, prema istim izvorima, nije bila ograničena na Azerbejdžan. CNN navodi da je Izrael imao i skrivene položaje u Iraku, Ujedinjenim Arapskim Emiratima i Somalilandu.Te lokacije su prvobitno bile zamišljene kao potencijalne spasilačke tačke za vanredne situacije, ali su kasnije proširene u vojne i obavještajne baze, čime je izraelska vojska dobila znatno veći domet prema iranskoj teritoriji.Jedan od izvora rekao je da je operacija u Azerbejdžanu uključivala nekoliko desetina pripadnika specijalnih snaga, elitne helikopterske borbene i spasilačke jedinice te osoblje Mossada.Ambasada Azerbejdžana u Sjedinjenim Američkim Državama odbacila je te tvrdnje i u saopćenju za CNN navela: "Čvrsto odbacujemo neutemeljene tvrdnje o navodnom korištenju teritorije Azerbejdžana za operacije protiv trećih zemalja.”CNN dalje navodi da Izrael Azerbejdžan dugo smatra strateškim partnerom u suprotstavljanju Iranu. Prema tvrdnjama izvora, pripreme su počele sedmicama prije početnih udara, uključujući postavljanje uređaja za prisluškivanje i druge obavještajne opreme uz granicu.Izrael i Azerbejdžan povezani su kroz bliske energetske i vojne odnose, pri čemu Baku isporučuje značajan dio nafte Izraelu, dok Izrael Azerbejdžanu prodaje napredno naoružanje.Izrael i Azerbejdžan održavaju bliske veze oko komercijalnih i vojnih interesa. Baku snabdijeva Izrael velikim dijelom svoje nafte.Zauzvrat, Izrael prodaje Azerbejdžanu napredno naoružanje, od kojeg je dio korišten u sukobima u Nagorno-Karabahu 2016. i 2020. godine protiv Armenije. Azerbejdžan je također bio prva strana zemlja koja je 2016. godine kupila izraelski sistem protivvazdušne odbrane Iron Dome."Izraelska strategija u Azerbejdžanu ostaje namjerno niskoprofilirana, oslanjajući se na transfer oružja, obavještajnu saradnju i dugoročnu tehnološku međuzavisnost u sigurnosnom sektoru", napisao je Geršon Kogan, stručnjak za Iran u Centru za strateške studije Begin-Sadat.

Prema tvrdnjama izvora, pripreme su počele sedmicama prije početnih udara

Skriveni položaji: Izrael tajno rasporedio jedinice u Azerbejdžanu

Baron Trump (20), treći i najmlađi sin Donalda Trumpa (79), predsjednika Sjedinjenih Američkih Država, lansirao je svoj prvi proizvod i zvanično ušao na tržište energetskih napitaka.<h2>Prvi okusi i cijene</h2>Sin kojeg je američki predsjednik dobio sa Melanijom Trump, svojom trećom suprugom i nekadašnjom slovenskom manekenkom, zvanično je direktor i jedan od suosnivača brenda „Sollos“, proizvođača napitaka na bazi biljke mate, koji je početkom ovog mjeseca predstavio svoje prve okuse i cijene.Prema informacijama sa zvanične internet stranice kompanije, pakovanje od 12 limenki napitka „Sollos“ košta 39 dolara. Dostupno je više različitih okusa, a trenutno je za kupovinu dostupan okus ananasa i kokosa, prenosi portal Hola.Napitak se može kupiti putem interneta, preko Amazona, kao i u prodavnicama mješovite robe. CNN je izvijestio da je u West Palm Beachu organizirana velika proslava povodom lansiranja proizvoda.„Sve je počelo u jednoj kolibi, sa jednostavnim ciljem: stvoriti napitak koji zaista odgovara načinu života na Floridi“, navodi se u opisu proizvoda na službenoj stranici.Piće se dalje opisuje kao „osvježavajuće nakon surfanja, dovoljno energizirajuće da vas održi tokom teniskog meča i napravljeno od organskih sastojaka“.Baron je naveden kao direktor kompanije „Sollos“, ali nije poznato kakvu tačno ulogu ima u svakodnevnom poslovanju firme.Tokom protekle godine Baron je bio uključen u više poslovnih projekata. Osim „Sollosa“, dio je i porodičnog poslovanja u sektoru kriptovaluta kroz kompaniju World Liberty Financial, gdje se vodi kao jedan od suosnivača zajedno sa svojim ocem Donaldom Trumpom te braćom Donaldom Trumpom Mlađim i Ericom Trumpom.<h2>Privatnost po uzoru na majku</h2>Iako dolazi iz porodice poznate po velikoj medijskoj eksponiranosti, Baron Trump odabrao je drugačiji pristup javnom životu. Za razliku od svoje starije braće i sestara, Ivanke i Donalda Trumpa Mlađeg, koji su izgradili snažno prisustvo na društvenim mrežama i redovno učestvuju na javnim događajima, podcastima i drugim angažmanima, kao i sestre Tiffany Trump i nećakinje Kai Trump koje aktivno dijele detalje iz svog života na društvenim mrežama, Baron se odlučio za znatno povučeniji i privatniji način života.

Napitak se može kupiti putem interneta, preko Amazona, kao i u prodavnicama mješovite robe

Baron je upravo lansirao svoj prvi proizvod: Trampov treći sin krenuo putem biznismena

Izraelske snage su u najnovijem talasu noćnih racija na okupiranoj Zapadnoj obali privele pet palestinskih žena, među kojima su studentice prestižnog Univerziteta Birzeit i aktivne članice nacionalne ženske fudbalske reprezentacije.Porodice uhapšenih izrazile su duboku zabrinutost za njihovu sigurnost, a u nekoliko slučajeva i za njihovo zdravstveno stanje s obzirom da im je, kako su objasnili, u pritvoru uskraćena neophodna medicinska njega.Porodica Safi u gradu Birzeitu, sjeverno od Ramale preživjela je košmar kada su izraelski vojnici upali u stambenu zgradu u kojoj žive i, nakon provjere ličnih dokumenata, saopćili dvadesetogodišnjoj Sami Safi, studentici psihologije, da imaju nalog za njeno hapšenje.Vojnici su pretresli njenu sobu, konfiskovali telefon, laptop i porodične fotografije, uključujući i slike njene rođakinje Ayser Safi, koju su izraelske snage ubile 2024. godine. Na pitanje porodice o razlozima hapšenja, odgovor vojnika bio je kratak: "Saznaćete na sudu."Za Saminu porodicu, njeno odvođenje u centar za ispitivanje Al-Maskubiya u Jerusalemu nosi ogroman zdravstveni rizik.- Sama pati od porodične mediteranske groznice (FMF), hronične upalne bolesti koja zahtijeva kontinuirano uzimanje lijekova. Bez terapije suočava se s visokom temperaturom, jakim bolovima i autoimunim napadima koji mogu trajno oštetiti njenu jetru i bubrege - izjavio je njen otac Ahmed, ističući da vojska nije željela ni saslušati njegova upozorenja.Slična sudbina zadesila je i Julan Abu Awad, studenticu treće godine javne uprave. Ona je uhapšena u porodičnoj kući, koja je samo sedmicu ranije već bila meta agresivnog pretresa. Julan pati od teških, ponavljajućih migrena, praćenih povraćanjem, zbog čega joj je neophodna redovna i jaka terapija, koja joj je sada nedostupna.Među privedenima ove sedmice našle su se i dvije dvadesetogodišnje članice palestinske ženske fudbalske reprezentacije: Natalie Abu Diya i Rand Halawani.Natalie Abu Diya, studentica medijskih studija i bivša reprezentativka selekcije do 18 godina, uhapšena je tokom nasilnog noćnog upada u studentski dom. Prebačena je u zatvor Ofer, a zvanične optužbe još uvijek nisu poznate.Rand Halawani je uhapšena nakon što se odazvala pozivu na ispitivanje u Jerusalemu, a njen pritvor je odmah produžen.Palestinski fudbalski savez (PFA) najoštrije je osudio ove postupke, ocjenjujući ih kao dio šireg i sistematskog pritiska na palestinski sport.- Njihovo hapšenje nije izolovan incident, već dio dobro dokumentovanog obrasca sistematskog ciljanja palestinskih sportista, koji se nastavlja bez ikakve odgovornosti. PFA poziva FIFA-u i širu međunarodnu sportsku zajednicu da preduzmu konkretne disciplinske mjere. Ciljanje sportista i dvostruki standardi moraju prestati - naveli su.

Porodice uhapšenih izrazile su duboku zabrinutost za njihovu sigurnost

Palestinska fudbalerka Rand Halawani jedna je od uhapšenih

Nove racije izraelskih snaga na Zapadnoj obali: Privedene palestinske studentice i sportašice

Nekoliko članova osoblja povrijeđeno je u četvrtak nakon što je na gateu aerodroma u Frankfurtu došlo do neočekivanog urušavanja stajnog trapa aviona Boeing 787, saopćila je kompanija Lufthansa.Iz aviokompanije su naveli da putnici u tom trenutku još nisu bili ukrcani te da su se u avionu nalazili članovi posade i osoblje na zemlji.Povrijeđeni radnici prebačeni su na medicinsko zbrinjavanje.Kompanija Boeing potvrdila je da je upoznata sa incidentom i da sarađuje s Lufthansom, ali nije iznosila dodatne informacije, navodi Reuters.

<blockquote class="twitter-tweet" data-media-max-width="560">Good morning! Here’s what you need to know 1️⃣ The U.S. House of Representatives has approved a bill providing aid to Ukraine and imposing new sanctions on Russia. 2️⃣ Armenia’s Defense Ministry has confirmed that citizens returning to the country are being issued summonses for… <a href="https://t.co/QZJEVnhjSZ">pic.twitter.com/QZJEVnhjSZ</a>&mdash; NEXTA (@nexta_tv) <a href="https://x.com/nexta_tv/status/2062750006625583224?ref_src=twsrc%5Etfw">June 5, 2026</a></blockquote> <script async src="https://platform.x.com/widgets.js" charset="utf-8"></script>

Do događaja je došlo oko 12:45 po lokalnom vremenu, a avion je bio planiran za let LH450 prema Los Angelesu.&nbsp;Lufthansa je saopćila da se u saradnji s nadležnim službama provodi istraga kako bi se utvrdile okolnosti incidenta.

Iz aviokompanije su naveli da putnici u tom trenutku još nisu bili ukrcani

Haos na aerodromu u Frankfurtu: Povrijeđeni članovi osoblja nakon incidenta s Boeingom 787

U općini Tepeaca u Meksiku jučer ujutro eksplodirala je cisterna za koju se sumnja da je prevozila ilegalno gorivo poznato kao huachicol. Događaj u četvrti San Juan Negrete izazvao je opsežnu mobilizaciju hitnih i sigurnosnih službi, piše 24 Horas Puebla.Do incidenta je došlo oko 10 sati, a snažna detonacija uznemirila je stanovnike i zatresla više dijelova općine. Nekoliko minuta kasnije, gusti stub dima uzdigao se visoko u zrak i bio je vidljiv izdaleka.Razmjeri nesreće izazvali su uzbunu među stanovništvom te potaknuli hitnu reakciju pripadnika Civilne zaštite, vatrogasaca, općinske policije i osoblja s različitih razina vlasti. Nakon dojava građana, hitne službe uputile su se na teren kako bi počele s kontrolom situacije i ublažavanjem rizika.

<blockquote class="twitter-tweet">A gas explosion produced a large fireball over Tepeaca, Mexico. <a href="https://t.co/FqyZBhgJV3">pic.twitter.com/FqyZBhgJV3</a>&mdash; Open Source Intel (@Osint613) <a href="https://x.com/Osint613/status/2062626735393255578?ref_src=twsrc%5Etfw">June 4, 2026</a></blockquote> <script async src="https://platform.x.com/widgets.js" charset="utf-8"></script>

U međuvremenu, vlasti su uspostavile sigurnosni perimetar kako bi spriječile pristup civila pogođenom području. Do zaključenja ovog teksta, nijedna služba nije službeno potvrdila ima li povrijeđenih ili poginulih osoba. Također nisu objavljeni ni detalji o tačnim uzrocima eksplozije.Kao mjeru predostrožnosti, spasilačke službe započele su evakuaciju porodica koje žive u blizini mjesta nesreće. Odluka je donesena kako bi se smanjio rizik od mogućih novih eksplozija ili daljnjeg širenja požara.Tokom intervencije, hitne službe zatražile su pomoć od susjednih općina kako bi pojačale napore u gašenju požara. Zahtjev je uključivao slanje dodatnih cisterni s vodom kako bi se ubrzala kontrola plamena. Na poziv su odgovorili vatrogasci iz Tecamachalca i Acatzinga, koji su se pridružili operativnim akcijama.Područje je trenutno i dalje ograđeno i pod nadzorom vlasti dok se nastavljaju radovi na hlađenju, procjeni štete i istrazi. Porijeklo goriva koje je uništena cisterna prevozila još je obavijeno velom tajne. Međutim, prve informacije upućuju na to da se možda radilo o ukradenom gorivu, što će se morati razjasniti odgovarajućim vještačenjima.

Hitne službe uputile su se na teren kako bi počele s kontrolom situacije i ublažavanjem rizika

Video / Ogromna eksplozija cisterne u Meksiku: Detonacija zatresla tlo

Donald Tramp (Trump) uputio je uvrede izraelskom premijeru Benjaminu Netanjahuu (Netanyahu) kazavši: "Je*eno si lud. Bio bi u zatvoru da nema mene. Spašavam ti guzicu. Svi te mrze sada, svi mrze Izrael zbog ovoga."&nbsp;Ovo razgovor odvio se preko telefona u ponedjeljak, otkrio je neimenovani američki dužnosnik za portal Axios.Tramp je potpuno izgubio živce nakon što je Netanjahu izrazio namjeru da pokrene nove zračne udare na glavni grad Libana Bejrut, što je prijetilo trenutnim rušenjem teških i osjetljivih pregovora koje Vašington vodi s Iranom.Iako je Bijela kuća iste večeri pokušala smiriti strasti objavom na službenom profilu u kojoj poručuju građanima da "vjeruju Trampu, naslone se, opuste i čekaju jer će se sve dobro završiti", sam Tramp je kasnije potvrdio autentičnost ovog neviđenog verbalnog okršaja dvojice lidera koji su krajem februara započeli rat s Iranom.<h2>Dublji problem</h2>Kako u velikoj analizi navodi utjecajni američki časopis The Atlantic, ovaj spektakularni sukob dvojice ključnih saveznika zapravo razotkriva puno dublji i opasniji problem: prema njihovoj ocjeni, nuklearni sporazum s Iranom potpuno je nedostižan, a Tramp trenutno samo gura probleme pod tepih umjesto da se s njima izravno suoči.U Atlanticu procjenjuju kako je trenutno primirje samo privremeno i duboko nestabilno, zbog čega u analizi zaključuju da povratak otvorenog rata s teškim posljedicama u idućih nekoliko godina izgleda praktički neizbježno.U analizi se ističe kako Tramp u ovom trenutku pod svaku cijenu želi izbjeći povratak u opći rat. Visoki dužnosnik njegove administracije potvrdio je za Washington Examiner da predsjednik lično vjeruje kako se stvarna promjena režima u Iranu može postići samo kroz masovnu vojnu eskalaciju.To bi u praksi značilo ili pokretanje kopnene invazije, koja bi donijela goleme američke žrtve, ili razorne udare na iransku infrastrukturu, na što bi Teheran odmah uzvratio napadima na slične ciljeve američkih saveznika u Perzijskom zaljevu. Zbog toga Vašington važe jesu li novi pritisci uopće vrijedni te cijene, tješeći se procjenama da su iranski pragmatici unutar tamošnje vlasti navodno dobili veći utjecaj nego prije.<h2>Poruka iz Teherana</h2>Međutim, s tom se procjenom očito ne slaže glavni iranski pregovarač Mohammad Bagher Ghalibaf, koji je na društvenoj mreži X poslao vrlo jasnu poruku: "Do ustupaka ne dolazimo dijalogom, nego projektilima; u pregovorima imamo samo cilj da oni to shvate. Pobjednik svakog sporazuma je onaj koji je bolje pripremljen za rat dan nakon njegova potpisivanja." Iz ovih riječi The Atlantic izvodi zaključak kako Teheran na pregovore uopće ne gleda kao na alternativu ratu, već samo kao na jednu njegovu fazu, te da nema namjeru diplomatskim putem predati ono što mu SAD i saveznici nisu uspjeli oteti na bojištu.Slično razmišljaju i radikalni vanjskopolitički jastrebovi u samom Washingtonu. Mark Dubowitz iz Zaklade za odbranu demokratije otvoreno sugerira da Tramp trenutno koristi primirje samo kako bi stabilizirao američku privredu, dok bi se povratku velikim vojnim operacijama trebao okrenuti tek na jesen.Kako analizira The Atlantic, razlog je isključivo politički – Tramp želi izbjeći ekonomske šokove i skok cijena goriva prije nadolazećih unutarameričkih izbora za Kongres, koji bi za njega mogli biti politički pogubni.<h2>Mir je nemoguć</h2>S obzirom na to da su SAD i Iran previše udaljeni za postizanje trajnog mira, sve se, prema analizi američkog lista, kreće prema sklapanju vrlo uskog i površnog aranžmana. SAD bi trebao ukinuti pomorsku blokadu Hormuškog moreuza, a Iran bi zauzvrat dopustio prolaz trgovačkim brodovima uz financijsku kompenzaciju.Cijelo nuklearno pitanje, uključujući i gorući problem šta uraditi s iranskim visoko obogaćenim uranijem, jednostavno će se odgoditi za neke buduće pregovore u čiji uspjeh, kako se navodi u tekstu, malo ko zapravo vjeruje.The Atlantic objašnjava da ovaj model neodoljivo podsjeća na Trampov trgovinski rat s Kinom iz 2025. godine. Tramp je tada uveo početne carine Pekingu, situacija je eskalirala do otvorenog ekonomskog rata, a kada su privredni troškovi i nestašice počeli previše rasti, Vašington i Peking su sredinom maja dogovorili primirje i prebacili problem u dugotrajne pregovore.Iako ključni problemi s Kinom nikada nisu riješeni, to je Trampu omogućilo da javno hvali odnose s Pekingom i tvrdi da su obje strane pokazale suzdržanost. U Atlanticu tvrde da se nešto slično sada događa i s Iranom – rokovi se mogu pomicati, a mali koraci "pakirati" kao historijski napredak.Procjena je Atlantica da će Tramp, sve dok ga Iran izravno ne ponizi ponovnim pokretanjem nuklearnog programa pred kamerama, situaciju uporno proglašavati svojom velikom pobjedom. <h2>O kome ovisi rasplet</h2>Međutim, konačni rasplet ne ovisi samo o Trampu. Vašington je u ovom ratu imao izravnog partnera – Izrael – koji, kako naglašava The Atlantic, cijeli ovaj sukob doživljava kao teški strateški udarac za vlastitu sigurnost. Jeruzalem će iz čiste nužde možda privremeno prihvatiti primirje s Iranom, ali u analizi se upozorava kako Izraelci nemaju nikakvu namjeru dopustiti Teheranu da obnovi svoj raketni program i oporavi svoje proksije u regiji.Izrael također ne želi da mu iko veže ruke u obračunu s Hezbolahom u Libanu niti želi garantovati da u budućnosti neće ponovno izravno napasti Iran. Analitičari Atlantica stoga smatraju da će Izrael, onog trenutka kada se iranska vojska počne ponovno naoružavati pod okriljem ovog primirja, vrlo vjerojatno pokrenuti preventivni napad.Kada je Tramp započeo svoj drugi predsjednički mandat, Iran je bio u najslabijoj poziciji još od početka osamdesetih godina prošlog stoljeća i bio je spreman na velike ustupke. Kratki dvanaestodnevni rat u junu 2025. vratio je iranski nuklearni program godinama unatrag. Tramp je tada mogao sklopiti čvrst sporazum ili pustiti da ekonomski pritisak sam uruši ranjivi režim. Umjesto toga, on i Netanjahu vidjeli su priliku da iranskom režimu zadaju udarac od kojeg se nikada neće oporaviti, no taj se plan, prema ocjeni američkog lista, potpuno izjalovio.Pokušaj da se iranski problem riješi jednom zauvijek zapravo ga je učinio nerješivim, stoji u analizi. U tekstu se tvrdi da je Iran danas, unatoč uništenoj vojnoj opremi, strateški jači nego prije. Vidjevši da u svakom trenutku po vlastitoj volji može zatvoriti ključni svjetski morski prolaz, Teheran je shvatio da ima golemu polugu ucjene u Perzijskom zaljevu i moćno sredstvo odvraćanja protiv SAD-a.Režim, koji se donedavno suočavao s krizom nasljeđivanja vlasti zbog bolesnog i starog diktatora, sada je konsolidirao svoje redove i pronašao nove izvore zarade. Budući da Izrael neće tolerirati ponovno naoružavanje Irana, a Teheran smatra da mora eskalirati sukob kako bi zaustavio američke i izraelske udare – što dokazuje i nedavno iranski raketni napad na Kuvajt i Bahrein – The Atlantic zaključuje da je novi rat zapravo neizbježan.Trampova strategija ignoriranja problema i lažnog održavanja primirja stoga neće proći, a brutalna telefonska svađa s Netanjahuom, zaključuje se u analizi, samo je prva iskra u dugoročnom strateškom raskolu između Vašingtona i Jeruzalema.

Prema njihovoj ocjeni, nuklearni sporazum s Iranom potpuno je nedostižan, a Tramp trenutno samo gura probleme pod tepih

Svađa Trampa i Netanjahua razotkrila problem: Novi rat je neizbježan

Ako ste pušač, pripadate grupi od gotovo jedne četvrtine stanovništva Evropske unije koja svakodnevno preuzima ozbiljan zdravstveni rizik. Iako su štetne posljedice pušenja odavno poznate, milioni ljudi i dalje koriste duhanske proizvode, izlažući sebe većoj vjerovatnoći razvoja brojnih bolesti, uključujući rak pluća, srčane bolesti, moždani udar i hronične respiratorne bolesti.Prema podacima zdravstvenih institucija, svaki drugi pušač prerano umire zbog posljedica upotrebe duhana. U prosjeku, pušenje skraćuje životni vijek za oko 14 godina, što ga čini jednim od vodećih uzroka smrti koje je moguće spriječiti. Osim što ugrožava zdravlje pušača, duhanski dim negativno utiče i na osobe iz njihove okoline, posebno djecu i druge članove porodice izložene pasivnom pušenju.Povodom Svjetskog dana bez duhana, Evropska unija nastavlja provoditi mjere usmjerene na smanjenje upotrebe duhanskih proizvoda i podizanje svijesti o njihovim štetnim posljedicama. Krajnji cilj je stvaranje generacije bez duhana do 2040. godine, u kojoj će manje od pet posto stanovništva koristiti duhanske proizvode.

Kako bi ostvarila ovaj ambiciozni cilj, Evropska unija ulaže u preventivne kampanje, podržava programe odvikavanja od pušenja, uvodi strožije propise o oglašavanju i prodaji duhanskih proizvoda te radi na zaštiti mladih od razvijanja ovisnosti o nikotinu. Smanjenje broja pušača ne znači samo duži životni vijek građana, već i manje opterećenje zdravstvenih sistema te kvalitetniji život za buduće generacije.

Smanjenje broja pušača ne znači samo duži životni vijek građana, već i manje opterećenje zdravstvenih sistema

Krajnji cilj EU stvaranje generacije bez duhana do 2040. godine

Poljske zračne snage, zajedno sa partnerima iz NATO saveza, učestvovat će u velikoj vojnoj vježbi "Ramstein Flag 2026".&nbsp;U misiji će biti angažovani borbeni avioni F-16 iz 31. baze taktičke avijacije, kao i školsko-borbeni avioni M-346 Bielik iz 41. baze za obuku pilota. Poljskim kontingentom rukovodi pukovnik pilot Kšištof Porba (Krzysztof Porba).Narednih dana poljske jedinice bit će smještene u zračnoj bazi Tikkakoski u Finskoj, koja će služiti kao njihova operativna baza tokom vježbe. Očekuje se učešće više od 150 letjelica iz država članica NATO-a.Uoči početka aktivnosti provedene su detaljne logističke pripreme, a objavljene su i prve fotografije koje prikazuju tok operacije – od pripreme i transporta opreme do dolaska i slijetanja u Finsku.&nbsp;U narednom periodu očekuju se dodatne informacije o samoj vježbi, kao i o radu tehničkih timova koji pružaju podršku učesnicima.

<blockquote class="twitter-tweet">Український літак Антонов Ан-124 перевіз техніку Повітряних сил Польщі з Познані до Тіккакоскі (Фінляндія). Наступного тижня там розпочнуться масштабні авіаційні навчання країн НАТО &quot;Ramstein Flag - 2026&quot;. <a href="https://t.co/SPkwlN0Tar">https://t.co/SPkwlN0Tar</a> <a href="https://t.co/BeJao5x3Bi">pic.twitter.com/BeJao5x3Bi</a>&mdash; Vitaliy Trubnykov 🇺🇦 (@vokinburt_avia) <a href="https://x.com/vokinburt_avia/status/2062486013683937600?ref_src=twsrc%5Etfw">June 4, 2026</a></blockquote> <script async src="https://platform.x.com/widgets.js" charset="utf-8"></script>

Ukrajinska flota strateškog zračnog transporta pomogla je poljskom ratnom zrakoplovstvu da učestvuje u NATO-ovoj vježbi Ramstein Flag 26 ove sedmice.

Narednih dana poljske jedinice bit će smještene u zračnoj bazi Tikkakoski u Finskoj

Poljsko i ukrajinsko osoblje utovaruje opremu na Antonov An-124 

Poljski F-16 stigli na veliku vojnu vježbu u Finskoj

Požar koji je izbio u martu 2026. godine na američkom nosaču aviona USS Gerald R. Ford bio je mnogo ozbiljniji nego što su to prvobitno prikazali zvanični izvještaji američke mornarice.&nbsp;Vatra je krenula iz vešeraja, a dodatni problem nastao je kada je zakazao automatski sistem za gašenje požara, zbog čega su članovi posade više od 30 sati ručno gasili vatru.

<blockquote class="twitter-tweet" data-media-max-width="560">WATCH: A March 2026 fire aboard the USS Gerald R. Ford (started in the laundry area) was far worse than the Navy first admitted. The fire-suppression system failed, so sailors fought it manually for 30+ hours; ~600 lost their bunks. CNN aired “exclusive” footage. A sailor…&mdash; Clash Report (@clashreport) <a href="https://x.com/clashreport/status/2062740864045089226?ref_src=twsrc%5Etfw">June 5, 2026</a></blockquote> <script async src="https://platform.x.com/widgets.js" charset="utf-8"></script>

Posljedice incidenta bile su značajne – oko 600 mornara ostalo je bez svojih ležajeva i smještajnih kapaciteta na brodu. Televizijska mreža

Posljedice incidenta bile su značajne – oko 600 mornara ostalo je bez svojih ležajeva i smještajnih kapaciteta na brodu

Stotine mornara pogođene požarom na američkom nosaču aviona: Mornari 30 sati gasili vatru

Iranski ministar vanjskih poslova Abas Aragči (Abbas Araghchi) govorio je u ekskluzivnom intervjuu za libanski list Al-Mayadeen o ratu u Libanu, odnosima u Zaljevu, vojnoj spremnosti i promjenama u regionalnoj sigurnosnoj arhitekturi.Aragči je otkrio da se u trenutku napada nalazio unutar kancelarijskog kompleksa stradalog iranskog lidera ajatolaha Sajeda Alija Hameneija (Ali Khamenei), koji je, prema njegovim riječima, doveo do njegove pogibije.Kako je naveo, u Teheran (Tehran) se vratio s pregovora u Ženevi (Geneva), te je ujutro na dan napada otišao u kancelariju Hameneija kako bi informisao zvaničnike o razgovorima i sve većoj vjerovatnoći eskalacije.Prema njegovim riječima, zgrada u kojoj se nalazio bila je meta napada, pri čemu je jedan dio pretrpio teška oštećenja, dok je prostor u kojem je on boravio ostao neoštećen.- Bio sam u zgradi njegove kancelarije u trenutku kada se napad dogodio - rekao je Aragči.Istakao je da mu u tom trenutku prioritet nije bila lična sigurnost, već stanje Hameneija, za kojeg je vjerovao da se nalazi u svojoj kancelariji uprkos visokim sigurnosnim rizicima.- Moja prva misao i moja prva briga bilo je stanje Vrhovnog vođe - rekao je, dodajući da je Hameneijev karakter takav da ne bi lako napustio ljude ni u kriznim okolnostima.Prema njegovim riječima, Hamenei je ranije poručio da će ostati uz narod sve dok civili nemaju jednak pristup sigurnim skloništima, naglašavajući zajedničku odgovornost rukovodstva i stanovništva.- Ova tuga nikada neće biti zaboravljena. To je rana u našim srcima koja možda nikada neće zacijeliti - rekao je Aragči.<h2>Brza reakcija vlasti&nbsp;</h2>Aragči je naveo da je politički sistem Irana pokazao otpornost nakon događaja, tvrdeći da su institucije brzo reagovale kako bi osigurale kontinuitet vlasti i upravljanja.Dodao je da je Iran bio pripremljen za moguću eskalaciju i prije pregovora u Ženevi, te da su svi sigurnosni pokazatelji ukazivali na visok rizik od sukoba.Prema njegovim riječima, iako su postojala taktička iznenađenja, Iran nije bio strateški nespreman, a odgovor na napade pokrenut je u roku od dva sata.Istakao je da je vojni sistem unaprijed strukturiran, sa jasnim linijama sukcesije i kriznim planovima koji omogućavaju kontinuitet komandovanja čak i u slučaju eliminacije pojedinih lidera.Aragči je ocijenio da je rat dodatno ojačao iransku vojnu i političku poziciju, kao i spremnost za buduće sukobe, uz tvrdnju da su američke vojne baze u regionu pokazale ograničenu efikasnost.<h2>Odnosi u Zaljevu&nbsp;</h2>Govoreći o državama Zaljeva, Aragči je rekao da je Iran više puta upozoravao da bi svaka eskalacija u koju su uključene Sjedinjene Američke Države ili Izrael mogla dovesti do udara na američke vojne ciljeve u regionu.

Aragči: Hormuškim moreuzom će zajednički upravljati Iran i Oman

Naglasio je da Iran ne želi rat, ali da će odgovoriti ako mu bude nametnut, te da su poruke o tome prenesene kroz više diplomatskih kontakata.Istakao je i da Iran pravi razliku između američkih vojnih instalacija i teritorija zaljevskih država, tvrdeći da se ne cilja suverenitet zemalja domaćina.

Aragči: Napad na Bejrut značio bi potpunu obnovu rata

Posebno je pohvalio odnose s Omanom, koje je opisao kao prijateljske i stabilne, uz saradnju u upravljanju Hormuškim moreuzom.<h2>Liban, Hezbolah i regionalni sukob</h2>Aragči je naglasio da prekid neprijateljstava u Libanu (Lebanon) mora biti dio šireg regionalnog rješenja, a ne izolovan proces.Prema njegovim riječima, svako primirje mora uključivati povlačenje izraelskih snaga i politički dogovor koji čuva teritorijalni integritet Libana.- Okončanje rata u Libanu znači i okončanje okupacije - rekao je Aragči.

Aragči: Iran se neće pokoriti prijetnjama SAD-a i Izraela 

Dodao je da će Iran učestvovati u obnovi Libana u skladu sa svojim mogućnostima, te da će nastaviti podržavati Hezbollah, uz istovremeni angažman s libanskim institucijama u širem društvenom i političkom okviru.- Naš odnos s Hezbolahom i naša podrška Hezbolahu ostaju nepokolebljivi - rekao je.

Bio sam u zgradi njegove kancelarije u trenutku kada se napad dogodio, rekao je Aragči

Aragči prvi put progovorio o pogibiji ajatolaha Hamneija: Nije htio u sklonište jer se narod nije sklonio

Veliki infrastrukturni projekat na obali Albanije, koji je povezan s Džeredom Kušnerom (Jared Kushner), zetom američkog predsjednika Donalda Trampa (Donald Trump), suočava se sa sve jačim protivljenjem javnosti i ekoloških organizacija.Vlada Albanije ovaj projekat na jadranskoj obali predstavlja kao razvojnu šansu koja bi mogla transformisati zemlju, ojačati sektor luksuznog turizma i pomoći njenom putu ka članstvu u Evropskoj uniji (European Union), piše <a href="https://www.independent.co.uk/news/world/americas/us-politics/ivanka-trump-sazan-island-albania-protests-jared-kushner-b2989114.html?fbclid=IwY2xjawSPP_FleHRuA2FlbQIxMABicmlkETFuVUNxMXRkcGFWdEZXT2pHc3J0YwZhcHBfaWQQMjIyMDM5MTc4ODIwMDg5MgABHnxiIaH0_YYkvBNBMiThDEu2fUtcpuooDsS7zkVsLuEmEEItjniSAgX2K7OE_aem_3L3RW2MzlzytLUpkyHOD5A">The Independent</a>.Međutim, planirana investicija, koja obuhvata napušteno ostrvo i dio obale na jugu zemlje, izazvala je oštre kritike ekoloških grupa i političkih protivnika dugogodišnjeg premijera Edija Rame (Edi Rama).<h2>Kušner i Ivanka Tramp "otkrili" lokaciju tokom šetnje</h2>Luksuzni projekat ima dvije ključne cjeline: razvoj u području lagune Narta, koja je zaštićeno prirodno stanište, te manji resort na nenaseljenom ostrvu Sazan, bivšoj vojnoj bazi iz doba komunizma.Planirana izgradnja hotela, vila, apartmana i marine povezana je s Džeredom Kušnerom i njegovom suprugom Ivankom Tramp (Ivanka Trump), kćerkom Donalda Trampa.Ivanka Tramp je u intervjuu za američkog podkastera Davida Senru ispričala kako su lokaciju otkrili sasvim slučajno.- Bili smo na brodu s prijateljima i stali smo da se okupamo. Tako smo zapravo i pronašli to mjesto - rekla je ona.&nbsp;- Otplivali smo do ostrva. Šetali smo bosi do vrha i bili potpuno oduševljeni.“Investiciona firma povezana s Kušnerom dobila je status specijalnog investitora od albanskih vlasti.<h2>Ekološki protesti i zabrinutost zbog prirode</h2>Albanija ima oko 450 kilometara obale koja je decenijama bila slabo razvijena nakon perioda strogog komunističkog režima.Međutim, ekološke organizacije upozoravaju da bi dijelovi netaknute obale mogli biti predati moćnim investitorima. Nezadovoljstvo javnosti dodatno je poraslo nakon snimaka na kojima se vidi kako privatno obezbjeđenje udaljava jednog aktivistu tokom protesta na lokaciji.Projekat se planira u okviru prirodnog rezervata i jednog od najvažnijih biodiverzitetskih područja u zemlji, koje predstavlja ključnu tačku za migratorne ptice duž Jadranske rute.Na protestima u glavnom gradu Tirani (Tirana), demonstranti su nosili kartonske figure ružičastih flamingosa, jedne od zaštićenih vrsta ptica koje obitavaju u tom području.Od kraja maja, na terenu su prisutni bageri i teška mehanizacija, otvaraju se pristupni putevi, uklanja pijesak i vegetacija te postavlja ograda, što je dodatno pojačalo zabrinutost ekoloških organizacija.Ekološke grupe iz Albanije i drugih dijelova Evrope osudile su radove, navodeći da se „nepovratno uništavaju“ dugoročno zaštićena staništa.<h2>Investicija vrijedna milijarde i političke kontroverze</h2>Albanska agencija za borbu protiv korupcije potvrdila je da je pokrenuta istraga u vezi s projektom, ali detalji nisu objavljeni.Vlada tvrdi da je zemljište koje se koristi u projektu u privatnom vlasništvu, dok kritičari osporavaju proces privatizacije i zakonitost određenih odluka.Premijer Edi Rama brani projekat i tvrdi da je riječ o važnom iskoraku za Albaniju kao turističku destinaciju.- Albanija ne treba da bude zemlja koja se plaši ovakvog izuzetnog projekta, gdje su se okupili izvanredni partneri da investiraju 4 milijarde eura - rekao je Rama.Dodao je: „Dok sam ja ovdje, nema šanse da se ova investicija zaustavi.“<h2>Sličan projekat i upozorenje iz Srbije</h2>Sličan investicioni projekat ranije je izazvao kontroverze i u Srbiji, gdje je parlament usvojio poseban zakon koji je trebao omogućiti izgradnju luksuznog kompleksa u Beogradu, uz finansiranje kompanije povezane s Kušnerom.Međutim, kasnije su pokrenute optužnice protiv više osoba, uključujući i jednog državnog ministra, zbog zloupotrebe položaja i falsifikovanja dokumenata.Kušner se potom povukao iz tog projekta koji je trebao zamijeniti bivši vojni kompleks sa statusom kulturno-historijskog naslijeđa, čija je pravna zaštita ranije ukinuta.

Bili smo na brodu s prijateljima i stali smo da se okupamo. Tako smo zapravo i pronašli to mjesto, rekla je ona

Projekat vrijedan milijarde u Albaniji pod lupom: Investicija vezana za Kušnera izazvala proteste i istragu

Danas je Svjetski dan zaštite okoliša, koji se obilježava svake godine u više od 140 zemalja svijeta. Ovaj datum je, ustvari, godišnjica održavanja Konferencije Ujedinjenih nacija posvećene okolišu, održane u Štokholmu, 1972. godine. Na toj konferenciji je usvojen Program zaštite okoliša Ujedinjenih nacija (UNEP).Ovaj dan se obilježava s ciljem da se podstakne ekološka osviještenost i djelovanje na području zaštite okoliša. Svjetske vlade i organizacije na ovaj dan već 51. godinu zaredom pokreću akcije kojima se promovira važnost zaštite okoliša. Jedan od današnjih najvećih ekoloških rizika za zdravlje i životnu sredinu jeste zagađenje zraka, naročito u urbanim područjima. Prema podacima Svjetske zdravstvene organizacije (WHO), devet od deset ljudi na zemlji udiše zagađeni zrak, a godišnje sedam miliona ljudi širom svijeta prerano umire zbog zagađenja zraka.&nbsp;

Cilj je da se podstakne ekološka osviještenost i djelovanje na području zaštite okoliša

Svjetski dan zaštite okoliša

Kineski predsjednik Si Đinping (Xi Jinping) boravit će u Sjevernoj Koreji 8. i 9. juna, što će biti njegova prva posjeta toj zemlji nakon gotovo sedam godina, ali i prvo inostrano putovanje ove godine.Posjeta dolazi u trenutku kada Peking nastoji dodatno učvrstiti odnose s Pjongjangom i potvrditi svoj utjecaj na najbližeg formalnog saveznika, nakon zastoja u kontaktima izazvanog pandemijom COVID-19.Kineska državna agencija Xinhua objavila je da Si dolazi na poziv sjevernokorejskog lidera Kim Jong Una. Najava posjete uslijedila je nakon što je kineski predsjednik prošlog mjeseca u Pekingu odvojeno ugostio američkog predsjednika Donalda Trampa (Donald Trump) i ruskog predsjednika Vladimira Putina.

Kim Jong-un ponovo imenovan za predsjednika Sjeverne Koreje: Osvojio je 99,93 posto glasova

Kim Jong Un je prošlog septembra prisustvovao velikoj vojnoj paradi u Pekingu, gdje je doputovao svojim prepoznatljivim zelenim oklopnim vozom.U međuvremenu su obnovljene i određene saobraćajne veze između dvije zemlje. Željeznički putnički saobraćaj između Pekinga i Pjongjanga nastavljen je u martu nakon šest godina pauze, dok je Air China ponovo uspostavio letove između glavnih gradova. Ipak, rezervacije su zasad ograničene uglavnom na poslovna putovanja i studente na razmjeni, dok kineskim turistima i dalje nije dozvoljeno putovanje.Analitičar Džon Deluri (John Delury) iz Asia Societyja ocijenio je da Peking ovom posjetom šalje poruku da ostaje ključni akter kada je riječ o Sjevernoj Koreji. Kako je rekao:&nbsp;- Poruka koja implicitno dolazi s kineske strane je da smo mi i dalje glavni akter kada je riječ o Sjevernoj Koreji.“&nbsp;Dodao je i da je jedna od publika te poruke Rusija.

Putin sutra stiže kod Si Đinpinga: Otkriveno o čemu će razgovarati predsjednici Rusije i Kine

Posjeta se odvija i u trenutku kada Pjongjang pojačava vojnu retoriku.&nbsp;Sjevernokorejska državna agencija KCNA ove sedmice izvijestila je o Kimovom obilasku novooperativne fabrike za proizvodnju nuklearnog materijala, gdje je pozvao na „eksponencijalno“ širenje atomskog arsenala zemlje. Pojedini stručnjaci taj obilazak povezuju s predstojećim susretom sa Sijem.

Si će posjetiti Sjevernu Koreju prvi put nakon sedam godina

Šef ruske diplomatije odlučan: "Podržavam pregovore između Irana i SAD"

Tramp zadrijemao tokom sastanka: Ponovo se šire teorije o njegovom stanju

Skriveni položaji: Izrael tajno rasporedio jedinice u Azerbejdžanu

Baron je upravo lansirao svoj prvi proizvod: Trampov treći sin krenuo putem biznismena

Nove racije izraelskih snaga na Zapadnoj obali: Privedene palestinske studentice i sportašice

Haos na aerodromu u Frankfurtu: Povrijeđeni članovi osoblja nakon incidenta s Boeingom 787

Video / Ogromna eksplozija cisterne u Meksiku: Detonacija zatresla tlo

Svađa Trampa i Netanjahua razotkrila problem: Novi rat je neizbježan

Krajnji cilj EU stvaranje generacije bez duhana do 2040. godine

Poljski F-16 stigli na veliku vojnu vježbu u Finskoj

Stotine mornara pogođene požarom na američkom nosaču aviona: Mornari 30 sati gasili vatru

Aragči prvi put progovorio o pogibiji ajatolaha Hamneija: Nije htio u sklonište jer se narod nije sklonio

Projekat vrijedan milijarde u Albaniji pod lupom: Investicija vezana za Kušnera izazvala proteste i istragu

Svjetski dan zaštite okoliša

Đinping ide u Sjevernu Koreju nakon sedam godina: Peking jača utjecaj u Pjongjangu

Globus

Si će posjetiti Sjevernu Koreju prvi put nakon sedam godina

Šef ruske diplomatije odlučan: "Podržavam pregovore između Irana i SAD"

Tramp zadrijemao tokom sastanka: Ponovo se šire teorije o njegovom stanju

Skriveni položaji: Izrael tajno rasporedio jedinice u Azerbejdžanu

Baron je upravo lansirao svoj prvi proizvod: Trampov treći sin krenuo putem biznismena

Nove racije izraelskih snaga na Zapadnoj obali: Privedene palestinske studentice i sportašice

Haos na aerodromu u Frankfurtu: Povrijeđeni članovi osoblja nakon incidenta s Boeingom 787

Video / Ogromna eksplozija cisterne u Meksiku: Detonacija zatresla tlo

Svađa Trampa i Netanjahua razotkrila problem: Novi rat je neizbježan

Krajnji cilj EU stvaranje generacije bez duhana do 2040. godine

Poljski F-16 stigli na veliku vojnu vježbu u Finskoj

Stotine mornara pogođene požarom na američkom nosaču aviona: Mornari 30 sati gasili vatru

Aragči prvi put progovorio o pogibiji ajatolaha Hamneija: Nije htio u sklonište jer se narod nije sklonio

Projekat vrijedan milijarde u Albaniji pod lupom: Investicija vezana za Kušnera izazvala proteste i istragu

Svjetski dan zaštite okoliša

Đinping ide u Sjevernu Koreju nakon sedam godina: Peking jača utjecaj u Pjongjangu