Nekoliko članova osoblja povrijeđeno je u četvrtak nakon što je na gateu aerodroma u Frankfurtu došlo do neočekivanog urušavanja stajnog trapa aviona Boeing 787, saopćila je kompanija Lufthansa.Iz aviokompanije su naveli da putnici u tom trenutku još nisu bili ukrcani te da su se u avionu nalazili članovi posade i osoblje na zemlji.Povrijeđeni radnici prebačeni su na medicinsko zbrinjavanje.Kompanija Boeing potvrdila je da je upoznata sa incidentom i da sarađuje s Lufthansom, ali nije iznosila dodatne informacije, navodi Reuters.

<blockquote class="twitter-tweet" data-media-max-width="560">Good morning! Here’s what you need to know 1️⃣ The U.S. House of Representatives has approved a bill providing aid to Ukraine and imposing new sanctions on Russia. 2️⃣ Armenia’s Defense Ministry has confirmed that citizens returning to the country are being issued summonses for… <a href="https://t.co/QZJEVnhjSZ">pic.twitter.com/QZJEVnhjSZ</a>&mdash; NEXTA (@nexta_tv) <a href="https://x.com/nexta_tv/status/2062750006625583224?ref_src=twsrc%5Etfw">June 5, 2026</a></blockquote> <script async src="https://platform.x.com/widgets.js" charset="utf-8"></script>

Do događaja je došlo oko 12:45 po lokalnom vremenu, a avion je bio planiran za let LH450 prema Los Angelesu.&nbsp;Lufthansa je saopćila da se u saradnji s nadležnim službama provodi istraga kako bi se utvrdile okolnosti incidenta.

Iz aviokompanije su naveli da putnici u tom trenutku još nisu bili ukrcani

Haos na aerodromu u Frankfurtu: Povrijeđeni članovi osoblja nakon incidenta s Boeingom 787

U općini Tepeaca u Meksiku jučer ujutro eksplodirala je cisterna za koju se sumnja da je prevozila ilegalno gorivo poznato kao huachicol. Događaj u četvrti San Juan Negrete izazvao je opsežnu mobilizaciju hitnih i sigurnosnih službi, piše 24 Horas Puebla.Do incidenta je došlo oko 10 sati, a snažna detonacija uznemirila je stanovnike i zatresla više dijelova općine. Nekoliko minuta kasnije, gusti stub dima uzdigao se visoko u zrak i bio je vidljiv izdaleka.Razmjeri nesreće izazvali su uzbunu među stanovništvom te potaknuli hitnu reakciju pripadnika Civilne zaštite, vatrogasaca, općinske policije i osoblja s različitih razina vlasti. Nakon dojava građana, hitne službe uputile su se na teren kako bi počele s kontrolom situacije i ublažavanjem rizika.

<blockquote class="twitter-tweet">A gas explosion produced a large fireball over Tepeaca, Mexico. <a href="https://t.co/FqyZBhgJV3">pic.twitter.com/FqyZBhgJV3</a>&mdash; Open Source Intel (@Osint613) <a href="https://x.com/Osint613/status/2062626735393255578?ref_src=twsrc%5Etfw">June 4, 2026</a></blockquote> <script async src="https://platform.x.com/widgets.js" charset="utf-8"></script>

U međuvremenu, vlasti su uspostavile sigurnosni perimetar kako bi spriječile pristup civila pogođenom području. Do zaključenja ovog teksta, nijedna služba nije službeno potvrdila ima li povrijeđenih ili poginulih osoba. Također nisu objavljeni ni detalji o tačnim uzrocima eksplozije.Kao mjeru predostrožnosti, spasilačke službe započele su evakuaciju porodica koje žive u blizini mjesta nesreće. Odluka je donesena kako bi se smanjio rizik od mogućih novih eksplozija ili daljnjeg širenja požara.Tokom intervencije, hitne službe zatražile su pomoć od susjednih općina kako bi pojačale napore u gašenju požara. Zahtjev je uključivao slanje dodatnih cisterni s vodom kako bi se ubrzala kontrola plamena. Na poziv su odgovorili vatrogasci iz Tecamachalca i Acatzinga, koji su se pridružili operativnim akcijama.Područje je trenutno i dalje ograđeno i pod nadzorom vlasti dok se nastavljaju radovi na hlađenju, procjeni štete i istrazi. Porijeklo goriva koje je uništena cisterna prevozila još je obavijeno velom tajne. Međutim, prve informacije upućuju na to da se možda radilo o ukradenom gorivu, što će se morati razjasniti odgovarajućim vještačenjima.

Hitne službe uputile su se na teren kako bi počele s kontrolom situacije i ublažavanjem rizika

Video / Ogromna eksplozija cisterne u Meksiku: Detonacija zatresla tlo

Donald Tramp (Trump) uputio je uvrede izraelskom premijeru Benjaminu Netanjahuu (Netanyahu) kazavši: "Je*eno si lud. Bio bi u zatvoru da nema mene. Spašavam ti guzicu. Svi te mrze sada, svi mrze Izrael zbog ovoga."&nbsp;Ovo razgovor odvio se preko telefona u ponedjeljak, otkrio je neimenovani američki dužnosnik za portal Axios.Tramp je potpuno izgubio živce nakon što je Netanjahu izrazio namjeru da pokrene nove zračne udare na glavni grad Libana Bejrut, što je prijetilo trenutnim rušenjem teških i osjetljivih pregovora koje Vašington vodi s Iranom.Iako je Bijela kuća iste večeri pokušala smiriti strasti objavom na službenom profilu u kojoj poručuju građanima da "vjeruju Trampu, naslone se, opuste i čekaju jer će se sve dobro završiti", sam Tramp je kasnije potvrdio autentičnost ovog neviđenog verbalnog okršaja dvojice lidera koji su krajem februara započeli rat s Iranom.<h2>Dublji problem</h2>Kako u velikoj analizi navodi utjecajni američki časopis The Atlantic, ovaj spektakularni sukob dvojice ključnih saveznika zapravo razotkriva puno dublji i opasniji problem: prema njihovoj ocjeni, nuklearni sporazum s Iranom potpuno je nedostižan, a Tramp trenutno samo gura probleme pod tepih umjesto da se s njima izravno suoči.U Atlanticu procjenjuju kako je trenutno primirje samo privremeno i duboko nestabilno, zbog čega u analizi zaključuju da povratak otvorenog rata s teškim posljedicama u idućih nekoliko godina izgleda praktički neizbježno.U analizi se ističe kako Tramp u ovom trenutku pod svaku cijenu želi izbjeći povratak u opći rat. Visoki dužnosnik njegove administracije potvrdio je za Washington Examiner da predsjednik lično vjeruje kako se stvarna promjena režima u Iranu može postići samo kroz masovnu vojnu eskalaciju.To bi u praksi značilo ili pokretanje kopnene invazije, koja bi donijela goleme američke žrtve, ili razorne udare na iransku infrastrukturu, na što bi Teheran odmah uzvratio napadima na slične ciljeve američkih saveznika u Perzijskom zaljevu. Zbog toga Vašington važe jesu li novi pritisci uopće vrijedni te cijene, tješeći se procjenama da su iranski pragmatici unutar tamošnje vlasti navodno dobili veći utjecaj nego prije.<h2>Poruka iz Teherana</h2>Međutim, s tom se procjenom očito ne slaže glavni iranski pregovarač Mohammad Bagher Ghalibaf, koji je na društvenoj mreži X poslao vrlo jasnu poruku: "Do ustupaka ne dolazimo dijalogom, nego projektilima; u pregovorima imamo samo cilj da oni to shvate. Pobjednik svakog sporazuma je onaj koji je bolje pripremljen za rat dan nakon njegova potpisivanja." Iz ovih riječi The Atlantic izvodi zaključak kako Teheran na pregovore uopće ne gleda kao na alternativu ratu, već samo kao na jednu njegovu fazu, te da nema namjeru diplomatskim putem predati ono što mu SAD i saveznici nisu uspjeli oteti na bojištu.Slično razmišljaju i radikalni vanjskopolitički jastrebovi u samom Washingtonu. Mark Dubowitz iz Zaklade za odbranu demokratije otvoreno sugerira da Tramp trenutno koristi primirje samo kako bi stabilizirao američku privredu, dok bi se povratku velikim vojnim operacijama trebao okrenuti tek na jesen.Kako analizira The Atlantic, razlog je isključivo politički – Tramp želi izbjeći ekonomske šokove i skok cijena goriva prije nadolazećih unutarameričkih izbora za Kongres, koji bi za njega mogli biti politički pogubni.<h2>Mir je nemoguć</h2>S obzirom na to da su SAD i Iran previše udaljeni za postizanje trajnog mira, sve se, prema analizi američkog lista, kreće prema sklapanju vrlo uskog i površnog aranžmana. SAD bi trebao ukinuti pomorsku blokadu Hormuškog moreuza, a Iran bi zauzvrat dopustio prolaz trgovačkim brodovima uz financijsku kompenzaciju.Cijelo nuklearno pitanje, uključujući i gorući problem šta uraditi s iranskim visoko obogaćenim uranijem, jednostavno će se odgoditi za neke buduće pregovore u čiji uspjeh, kako se navodi u tekstu, malo ko zapravo vjeruje.The Atlantic objašnjava da ovaj model neodoljivo podsjeća na Trampov trgovinski rat s Kinom iz 2025. godine. Tramp je tada uveo početne carine Pekingu, situacija je eskalirala do otvorenog ekonomskog rata, a kada su privredni troškovi i nestašice počeli previše rasti, Vašington i Peking su sredinom maja dogovorili primirje i prebacili problem u dugotrajne pregovore.Iako ključni problemi s Kinom nikada nisu riješeni, to je Trampu omogućilo da javno hvali odnose s Pekingom i tvrdi da su obje strane pokazale suzdržanost. U Atlanticu tvrde da se nešto slično sada događa i s Iranom – rokovi se mogu pomicati, a mali koraci "pakirati" kao historijski napredak.Procjena je Atlantica da će Tramp, sve dok ga Iran izravno ne ponizi ponovnim pokretanjem nuklearnog programa pred kamerama, situaciju uporno proglašavati svojom velikom pobjedom. <h2>O kome ovisi rasplet</h2>Međutim, konačni rasplet ne ovisi samo o Trampu. Vašington je u ovom ratu imao izravnog partnera – Izrael – koji, kako naglašava The Atlantic, cijeli ovaj sukob doživljava kao teški strateški udarac za vlastitu sigurnost. Jeruzalem će iz čiste nužde možda privremeno prihvatiti primirje s Iranom, ali u analizi se upozorava kako Izraelci nemaju nikakvu namjeru dopustiti Teheranu da obnovi svoj raketni program i oporavi svoje proksije u regiji.Izrael također ne želi da mu iko veže ruke u obračunu s Hezbolahom u Libanu niti želi garantovati da u budućnosti neće ponovno izravno napasti Iran. Analitičari Atlantica stoga smatraju da će Izrael, onog trenutka kada se iranska vojska počne ponovno naoružavati pod okriljem ovog primirja, vrlo vjerojatno pokrenuti preventivni napad.Kada je Tramp započeo svoj drugi predsjednički mandat, Iran je bio u najslabijoj poziciji još od početka osamdesetih godina prošlog stoljeća i bio je spreman na velike ustupke. Kratki dvanaestodnevni rat u junu 2025. vratio je iranski nuklearni program godinama unatrag. Tramp je tada mogao sklopiti čvrst sporazum ili pustiti da ekonomski pritisak sam uruši ranjivi režim. Umjesto toga, on i Netanjahu vidjeli su priliku da iranskom režimu zadaju udarac od kojeg se nikada neće oporaviti, no taj se plan, prema ocjeni američkog lista, potpuno izjalovio.Pokušaj da se iranski problem riješi jednom zauvijek zapravo ga je učinio nerješivim, stoji u analizi. U tekstu se tvrdi da je Iran danas, unatoč uništenoj vojnoj opremi, strateški jači nego prije. Vidjevši da u svakom trenutku po vlastitoj volji može zatvoriti ključni svjetski morski prolaz, Teheran je shvatio da ima golemu polugu ucjene u Perzijskom zaljevu i moćno sredstvo odvraćanja protiv SAD-a.Režim, koji se donedavno suočavao s krizom nasljeđivanja vlasti zbog bolesnog i starog diktatora, sada je konsolidirao svoje redove i pronašao nove izvore zarade. Budući da Izrael neće tolerirati ponovno naoružavanje Irana, a Teheran smatra da mora eskalirati sukob kako bi zaustavio američke i izraelske udare – što dokazuje i nedavno iranski raketni napad na Kuvajt i Bahrein – The Atlantic zaključuje da je novi rat zapravo neizbježan.Trampova strategija ignoriranja problema i lažnog održavanja primirja stoga neće proći, a brutalna telefonska svađa s Netanjahuom, zaključuje se u analizi, samo je prva iskra u dugoročnom strateškom raskolu između Vašingtona i Jeruzalema.

Prema njihovoj ocjeni, nuklearni sporazum s Iranom potpuno je nedostižan, a Tramp trenutno samo gura probleme pod tepih

Svađa Trampa i Netanjahua razotkrila problem: Novi rat je neizbježan

Ako ste pušač, pripadate grupi od gotovo jedne četvrtine stanovništva Evropske unije koja svakodnevno preuzima ozbiljan zdravstveni rizik. Iako su štetne posljedice pušenja odavno poznate, milioni ljudi i dalje koriste duhanske proizvode, izlažući sebe većoj vjerovatnoći razvoja brojnih bolesti, uključujući rak pluća, srčane bolesti, moždani udar i hronične respiratorne bolesti.Prema podacima zdravstvenih institucija, svaki drugi pušač prerano umire zbog posljedica upotrebe duhana. U prosjeku, pušenje skraćuje životni vijek za oko 14 godina, što ga čini jednim od vodećih uzroka smrti koje je moguće spriječiti. Osim što ugrožava zdravlje pušača, duhanski dim negativno utiče i na osobe iz njihove okoline, posebno djecu i druge članove porodice izložene pasivnom pušenju.Povodom Svjetskog dana bez duhana, Evropska unija nastavlja provoditi mjere usmjerene na smanjenje upotrebe duhanskih proizvoda i podizanje svijesti o njihovim štetnim posljedicama. Krajnji cilj je stvaranje generacije bez duhana do 2040. godine, u kojoj će manje od pet posto stanovništva koristiti duhanske proizvode.

Kako bi ostvarila ovaj ambiciozni cilj, Evropska unija ulaže u preventivne kampanje, podržava programe odvikavanja od pušenja, uvodi strožije propise o oglašavanju i prodaji duhanskih proizvoda te radi na zaštiti mladih od razvijanja ovisnosti o nikotinu. Smanjenje broja pušača ne znači samo duži životni vijek građana, već i manje opterećenje zdravstvenih sistema te kvalitetniji život za buduće generacije.

Smanjenje broja pušača ne znači samo duži životni vijek građana, već i manje opterećenje zdravstvenih sistema

Krajnji cilj EU stvaranje generacije bez duhana do 2040. godine

Poljske zračne snage, zajedno sa partnerima iz NATO saveza, učestvovat će u velikoj vojnoj vježbi "Ramstein Flag 2026".&nbsp;U misiji će biti angažovani borbeni avioni F-16 iz 31. baze taktičke avijacije, kao i školsko-borbeni avioni M-346 Bielik iz 41. baze za obuku pilota. Poljskim kontingentom rukovodi pukovnik pilot Kšištof Porba (Krzysztof Porba).Narednih dana poljske jedinice bit će smještene u zračnoj bazi Tikkakoski u Finskoj, koja će služiti kao njihova operativna baza tokom vježbe. Očekuje se učešće više od 150 letjelica iz država članica NATO-a.Uoči početka aktivnosti provedene su detaljne logističke pripreme, a objavljene su i prve fotografije koje prikazuju tok operacije – od pripreme i transporta opreme do dolaska i slijetanja u Finsku.&nbsp;U narednom periodu očekuju se dodatne informacije o samoj vježbi, kao i o radu tehničkih timova koji pružaju podršku učesnicima.

<blockquote class="twitter-tweet">Український літак Антонов Ан-124 перевіз техніку Повітряних сил Польщі з Познані до Тіккакоскі (Фінляндія). Наступного тижня там розпочнуться масштабні авіаційні навчання країн НАТО &quot;Ramstein Flag - 2026&quot;. <a href="https://t.co/SPkwlN0Tar">https://t.co/SPkwlN0Tar</a> <a href="https://t.co/BeJao5x3Bi">pic.twitter.com/BeJao5x3Bi</a>&mdash; Vitaliy Trubnykov 🇺🇦 (@vokinburt_avia) <a href="https://x.com/vokinburt_avia/status/2062486013683937600?ref_src=twsrc%5Etfw">June 4, 2026</a></blockquote> <script async src="https://platform.x.com/widgets.js" charset="utf-8"></script>

Ukrajinska flota strateškog zračnog transporta pomogla je poljskom ratnom zrakoplovstvu da učestvuje u NATO-ovoj vježbi Ramstein Flag 26 ove sedmice.

Narednih dana poljske jedinice bit će smještene u zračnoj bazi Tikkakoski u Finskoj

Poljsko i ukrajinsko osoblje utovaruje opremu na Antonov An-124 

Poljski F-16 stigli na veliku vojnu vježbu u Finskoj

Požar koji je izbio u martu 2026. godine na američkom nosaču aviona USS Gerald R. Ford bio je mnogo ozbiljniji nego što su to prvobitno prikazali zvanični izvještaji američke mornarice.&nbsp;Vatra je krenula iz vešeraja, a dodatni problem nastao je kada je zakazao automatski sistem za gašenje požara, zbog čega su članovi posade više od 30 sati ručno gasili vatru.

<blockquote class="twitter-tweet" data-media-max-width="560">WATCH: A March 2026 fire aboard the USS Gerald R. Ford (started in the laundry area) was far worse than the Navy first admitted. The fire-suppression system failed, so sailors fought it manually for 30+ hours; ~600 lost their bunks. CNN aired “exclusive” footage. A sailor…&mdash; Clash Report (@clashreport) <a href="https://x.com/clashreport/status/2062740864045089226?ref_src=twsrc%5Etfw">June 5, 2026</a></blockquote> <script async src="https://platform.x.com/widgets.js" charset="utf-8"></script>

Posljedice incidenta bile su značajne – oko 600 mornara ostalo je bez svojih ležajeva i smještajnih kapaciteta na brodu. Televizijska mreža

Posljedice incidenta bile su značajne – oko 600 mornara ostalo je bez svojih ležajeva i smještajnih kapaciteta na brodu

Stotine mornara pogođene požarom na američkom nosaču aviona: Mornari 30 sati gasili vatru

Iranski ministar vanjskih poslova Abas Aragči (Abbas Araghchi) govorio je u ekskluzivnom intervjuu za libanski list Al-Mayadeen o ratu u Libanu, odnosima u Zaljevu, vojnoj spremnosti i promjenama u regionalnoj sigurnosnoj arhitekturi.Aragči je otkrio da se u trenutku napada nalazio unutar kancelarijskog kompleksa stradalog iranskog lidera ajatolaha Sajeda Alija Hameneija (Ali Khamenei), koji je, prema njegovim riječima, doveo do njegove pogibije.Kako je naveo, u Teheran (Tehran) se vratio s pregovora u Ženevi (Geneva), te je ujutro na dan napada otišao u kancelariju Hameneija kako bi informisao zvaničnike o razgovorima i sve većoj vjerovatnoći eskalacije.Prema njegovim riječima, zgrada u kojoj se nalazio bila je meta napada, pri čemu je jedan dio pretrpio teška oštećenja, dok je prostor u kojem je on boravio ostao neoštećen.- Bio sam u zgradi njegove kancelarije u trenutku kada se napad dogodio - rekao je Aragči.Istakao je da mu u tom trenutku prioritet nije bila lična sigurnost, već stanje Hameneija, za kojeg je vjerovao da se nalazi u svojoj kancelariji uprkos visokim sigurnosnim rizicima.- Moja prva misao i moja prva briga bilo je stanje Vrhovnog vođe - rekao je, dodajući da je Hameneijev karakter takav da ne bi lako napustio ljude ni u kriznim okolnostima.Prema njegovim riječima, Hamenei je ranije poručio da će ostati uz narod sve dok civili nemaju jednak pristup sigurnim skloništima, naglašavajući zajedničku odgovornost rukovodstva i stanovništva.- Ova tuga nikada neće biti zaboravljena. To je rana u našim srcima koja možda nikada neće zacijeliti - rekao je Aragči.<h2>Brza reakcija vlasti&nbsp;</h2>Aragči je naveo da je politički sistem Irana pokazao otpornost nakon događaja, tvrdeći da su institucije brzo reagovale kako bi osigurale kontinuitet vlasti i upravljanja.Dodao je da je Iran bio pripremljen za moguću eskalaciju i prije pregovora u Ženevi, te da su svi sigurnosni pokazatelji ukazivali na visok rizik od sukoba.Prema njegovim riječima, iako su postojala taktička iznenađenja, Iran nije bio strateški nespreman, a odgovor na napade pokrenut je u roku od dva sata.Istakao je da je vojni sistem unaprijed strukturiran, sa jasnim linijama sukcesije i kriznim planovima koji omogućavaju kontinuitet komandovanja čak i u slučaju eliminacije pojedinih lidera.Aragči je ocijenio da je rat dodatno ojačao iransku vojnu i političku poziciju, kao i spremnost za buduće sukobe, uz tvrdnju da su američke vojne baze u regionu pokazale ograničenu efikasnost.<h2>Odnosi u Zaljevu&nbsp;</h2>Govoreći o državama Zaljeva, Aragči je rekao da je Iran više puta upozoravao da bi svaka eskalacija u koju su uključene Sjedinjene Američke Države ili Izrael mogla dovesti do udara na američke vojne ciljeve u regionu.

Aragči: Hormuškim moreuzom će zajednički upravljati Iran i Oman

Naglasio je da Iran ne želi rat, ali da će odgovoriti ako mu bude nametnut, te da su poruke o tome prenesene kroz više diplomatskih kontakata.Istakao je i da Iran pravi razliku između američkih vojnih instalacija i teritorija zaljevskih država, tvrdeći da se ne cilja suverenitet zemalja domaćina.

Aragči: Napad na Bejrut značio bi potpunu obnovu rata

Posebno je pohvalio odnose s Omanom, koje je opisao kao prijateljske i stabilne, uz saradnju u upravljanju Hormuškim moreuzom.<h2>Liban, Hezbolah i regionalni sukob</h2>Aragči je naglasio da prekid neprijateljstava u Libanu (Lebanon) mora biti dio šireg regionalnog rješenja, a ne izolovan proces.Prema njegovim riječima, svako primirje mora uključivati povlačenje izraelskih snaga i politički dogovor koji čuva teritorijalni integritet Libana.- Okončanje rata u Libanu znači i okončanje okupacije - rekao je Aragči.

Aragči: Iran se neće pokoriti prijetnjama SAD-a i Izraela 

Dodao je da će Iran učestvovati u obnovi Libana u skladu sa svojim mogućnostima, te da će nastaviti podržavati Hezbollah, uz istovremeni angažman s libanskim institucijama u širem društvenom i političkom okviru.- Naš odnos s Hezbolahom i naša podrška Hezbolahu ostaju nepokolebljivi - rekao je.

Bio sam u zgradi njegove kancelarije u trenutku kada se napad dogodio, rekao je Aragči

Aragči prvi put progovorio o pogibiji ajatolaha Hamneija: Nije htio u sklonište jer se narod nije sklonio

Veliki infrastrukturni projekat na obali Albanije, koji je povezan s Džeredom Kušnerom (Jared Kushner), zetom američkog predsjednika Donalda Trampa (Donald Trump), suočava se sa sve jačim protivljenjem javnosti i ekoloških organizacija.Vlada Albanije ovaj projekat na jadranskoj obali predstavlja kao razvojnu šansu koja bi mogla transformisati zemlju, ojačati sektor luksuznog turizma i pomoći njenom putu ka članstvu u Evropskoj uniji (European Union), piše <a href="https://www.independent.co.uk/news/world/americas/us-politics/ivanka-trump-sazan-island-albania-protests-jared-kushner-b2989114.html?fbclid=IwY2xjawSPP_FleHRuA2FlbQIxMABicmlkETFuVUNxMXRkcGFWdEZXT2pHc3J0YwZhcHBfaWQQMjIyMDM5MTc4ODIwMDg5MgABHnxiIaH0_YYkvBNBMiThDEu2fUtcpuooDsS7zkVsLuEmEEItjniSAgX2K7OE_aem_3L3RW2MzlzytLUpkyHOD5A">The Independent</a>.Međutim, planirana investicija, koja obuhvata napušteno ostrvo i dio obale na jugu zemlje, izazvala je oštre kritike ekoloških grupa i političkih protivnika dugogodišnjeg premijera Edija Rame (Edi Rama).<h2>Kušner i Ivanka Tramp "otkrili" lokaciju tokom šetnje</h2>Luksuzni projekat ima dvije ključne cjeline: razvoj u području lagune Narta, koja je zaštićeno prirodno stanište, te manji resort na nenaseljenom ostrvu Sazan, bivšoj vojnoj bazi iz doba komunizma.Planirana izgradnja hotela, vila, apartmana i marine povezana je s Džeredom Kušnerom i njegovom suprugom Ivankom Tramp (Ivanka Trump), kćerkom Donalda Trampa.Ivanka Tramp je u intervjuu za američkog podkastera Davida Senru ispričala kako su lokaciju otkrili sasvim slučajno.- Bili smo na brodu s prijateljima i stali smo da se okupamo. Tako smo zapravo i pronašli to mjesto - rekla je ona.&nbsp;- Otplivali smo do ostrva. Šetali smo bosi do vrha i bili potpuno oduševljeni.“Investiciona firma povezana s Kušnerom dobila je status specijalnog investitora od albanskih vlasti.<h2>Ekološki protesti i zabrinutost zbog prirode</h2>Albanija ima oko 450 kilometara obale koja je decenijama bila slabo razvijena nakon perioda strogog komunističkog režima.Međutim, ekološke organizacije upozoravaju da bi dijelovi netaknute obale mogli biti predati moćnim investitorima. Nezadovoljstvo javnosti dodatno je poraslo nakon snimaka na kojima se vidi kako privatno obezbjeđenje udaljava jednog aktivistu tokom protesta na lokaciji.Projekat se planira u okviru prirodnog rezervata i jednog od najvažnijih biodiverzitetskih područja u zemlji, koje predstavlja ključnu tačku za migratorne ptice duž Jadranske rute.Na protestima u glavnom gradu Tirani (Tirana), demonstranti su nosili kartonske figure ružičastih flamingosa, jedne od zaštićenih vrsta ptica koje obitavaju u tom području.Od kraja maja, na terenu su prisutni bageri i teška mehanizacija, otvaraju se pristupni putevi, uklanja pijesak i vegetacija te postavlja ograda, što je dodatno pojačalo zabrinutost ekoloških organizacija.Ekološke grupe iz Albanije i drugih dijelova Evrope osudile su radove, navodeći da se „nepovratno uništavaju“ dugoročno zaštićena staništa.<h2>Investicija vrijedna milijarde i političke kontroverze</h2>Albanska agencija za borbu protiv korupcije potvrdila je da je pokrenuta istraga u vezi s projektom, ali detalji nisu objavljeni.Vlada tvrdi da je zemljište koje se koristi u projektu u privatnom vlasništvu, dok kritičari osporavaju proces privatizacije i zakonitost određenih odluka.Premijer Edi Rama brani projekat i tvrdi da je riječ o važnom iskoraku za Albaniju kao turističku destinaciju.- Albanija ne treba da bude zemlja koja se plaši ovakvog izuzetnog projekta, gdje su se okupili izvanredni partneri da investiraju 4 milijarde eura - rekao je Rama.Dodao je: „Dok sam ja ovdje, nema šanse da se ova investicija zaustavi.“<h2>Sličan projekat i upozorenje iz Srbije</h2>Sličan investicioni projekat ranije je izazvao kontroverze i u Srbiji, gdje je parlament usvojio poseban zakon koji je trebao omogućiti izgradnju luksuznog kompleksa u Beogradu, uz finansiranje kompanije povezane s Kušnerom.Međutim, kasnije su pokrenute optužnice protiv više osoba, uključujući i jednog državnog ministra, zbog zloupotrebe položaja i falsifikovanja dokumenata.Kušner se potom povukao iz tog projekta koji je trebao zamijeniti bivši vojni kompleks sa statusom kulturno-historijskog naslijeđa, čija je pravna zaštita ranije ukinuta.

Bili smo na brodu s prijateljima i stali smo da se okupamo. Tako smo zapravo i pronašli to mjesto, rekla je ona

Projekat vrijedan milijarde u Albaniji pod lupom: Investicija vezana za Kušnera izazvala proteste i istragu

Danas je Svjetski dan zaštite okoliša, koji se obilježava svake godine u više od 140 zemalja svijeta. Ovaj datum je, ustvari, godišnjica održavanja Konferencije Ujedinjenih nacija posvećene okolišu, održane u Štokholmu, 1972. godine. Na toj konferenciji je usvojen Program zaštite okoliša Ujedinjenih nacija (UNEP).Ovaj dan se obilježava s ciljem da se podstakne ekološka osviještenost i djelovanje na području zaštite okoliša. Svjetske vlade i organizacije na ovaj dan već 51. godinu zaredom pokreću akcije kojima se promovira važnost zaštite okoliša. Jedan od današnjih najvećih ekoloških rizika za zdravlje i životnu sredinu jeste zagađenje zraka, naročito u urbanim područjima. Prema podacima Svjetske zdravstvene organizacije (WHO), devet od deset ljudi na zemlji udiše zagađeni zrak, a godišnje sedam miliona ljudi širom svijeta prerano umire zbog zagađenja zraka.&nbsp;

Cilj je da se podstakne ekološka osviještenost i djelovanje na području zaštite okoliša

Svjetski dan zaštite okoliša

Kineski predsjednik Si Đinping (Xi Jinping) boravit će u Sjevernoj Koreji 8. i 9. juna, što će biti njegova prva posjeta toj zemlji nakon gotovo sedam godina, ali i prvo inostrano putovanje ove godine.Posjeta dolazi u trenutku kada Peking nastoji dodatno učvrstiti odnose s Pjongjangom i potvrditi svoj utjecaj na najbližeg formalnog saveznika, nakon zastoja u kontaktima izazvanog pandemijom COVID-19.Kineska državna agencija Xinhua objavila je da Si dolazi na poziv sjevernokorejskog lidera Kim Jong Una. Najava posjete uslijedila je nakon što je kineski predsjednik prošlog mjeseca u Pekingu odvojeno ugostio američkog predsjednika Donalda Trampa (Donald Trump) i ruskog predsjednika Vladimira Putina.

Kim Jong-un ponovo imenovan za predsjednika Sjeverne Koreje: Osvojio je 99,93 posto glasova

Kim Jong Un je prošlog septembra prisustvovao velikoj vojnoj paradi u Pekingu, gdje je doputovao svojim prepoznatljivim zelenim oklopnim vozom.U međuvremenu su obnovljene i određene saobraćajne veze između dvije zemlje. Željeznički putnički saobraćaj između Pekinga i Pjongjanga nastavljen je u martu nakon šest godina pauze, dok je Air China ponovo uspostavio letove između glavnih gradova. Ipak, rezervacije su zasad ograničene uglavnom na poslovna putovanja i studente na razmjeni, dok kineskim turistima i dalje nije dozvoljeno putovanje.Analitičar Džon Deluri (John Delury) iz Asia Societyja ocijenio je da Peking ovom posjetom šalje poruku da ostaje ključni akter kada je riječ o Sjevernoj Koreji. Kako je rekao:&nbsp;- Poruka koja implicitno dolazi s kineske strane je da smo mi i dalje glavni akter kada je riječ o Sjevernoj Koreji.“&nbsp;Dodao je i da je jedna od publika te poruke Rusija.

Putin sutra stiže kod Si Đinpinga: Otkriveno o čemu će razgovarati predsjednici Rusije i Kine

Posjeta se odvija i u trenutku kada Pjongjang pojačava vojnu retoriku.&nbsp;Sjevernokorejska državna agencija KCNA ove sedmice izvijestila je o Kimovom obilasku novooperativne fabrike za proizvodnju nuklearnog materijala, gdje je pozvao na „eksponencijalno“ širenje atomskog arsenala zemlje. Pojedini stručnjaci taj obilazak povezuju s predstojećim susretom sa Sijem.

U međuvremenu su obnovljene i određene saobraćajne veze između dvije zemlje

Đinping ide u Sjevernu Koreju nakon sedam godina: Peking jača utjecaj u Pjongjangu

Više od desetak zastupnika Republikanske stranke suprotstavilo se vlastitom rukovodstvu i predsjedniku Donaldu Trampu (Donald Trump), glasajući zajedno s demokratama za usvajanje velikog zakona kojim se Ukrajini dodjeljuju milijarde dolara pomoći, uz istovremeno uvođenje izuzetno strogih sankcija Rusiji.Predstavnički dom američkog Kongresa odobrio je paket sa 226 glasova „za“ i 195 „protiv“. Riječ je o prvom većem aktu podrške Ukrajini tokom drugog mandata Donalda Trampa, koji je ujedno usmjeren na jačanje pritiska na ruski naftni i plinski sektor.Predsjedavajući Predstavničkog doma, republikanac Majk Džonson (Mike Johnson), ranije je pozvao stranačke kolege da se usprotive ovom prijedlogu. Prema navodima izvora, na zatvorenom sastanku poručio je da bi Trampu trebalo ostaviti prostor za pregovore s Rusijom.<h2>Ozbiljan udar&nbsp;</h2>Ipak, 18 republikanaca i jedan nezavisni zastupnik pridružili su se demokratama i podržali zakon. Takav ishod predstavlja ozbiljan udar na Trampovu politiku prema ratu u Ukrajini, ali i pokazuje duboke podjele unutar Republikanske stranke. Dio republikanaca smatra da Sjedinjene Američke Države ne bi trebale slati dodatnu pomoć Ukrajini.Da bi prijedlog uopće došao na glasanje, korišten je specijalni proceduralni mehanizam kojim je zaobiđeno stranačko rukovodstvo. Ključnu ulogu u prikupljanju potrebnih 218 potpisa imali su republikanac Brajan Ficpatrik (Brian Fitzpatrick), kopredsjedavajući Kongresnog kokusa za Ukrajinu, te demokrata Greg Miks (Greg Meeks) iz Njujorka (New York).Ova mjera uključuje stroge sankcije ruskim liderima i ključnim institucijama, među kojima su vodeće banke te naftne i rudarske kompanije. Zakon predviđa i uvođenje carine od 500 posto na svu rusku robu koja se uvozi u Sjedinjene Američke Države, kao i potpunu zabranu uvoza ruske sirove nafte.Kada je riječ o vojnoj pomoći Ukrajini, odobrava se osam milijardi dolara za prodaju oružja, uz produženje programa zajma i najma vojne opreme (lend-lease) iz vremena administracije Džoa Bajdena (Joe Biden).Dok je Trampova vanjska politika posljednjih mjeseci uglavnom usmjerena na Iran, rat u Ukrajini se dodatno intenzivirao uz vrlo ograničeno američko učešće. Od preuzimanja dužnosti u januaru 2025. godine, Tramp nije ostvario značajan napredak u svom obećanju da će brzo okončati sukob.<h2>Ublažavanje ograničenja</h2>Dodatne tenzije unutar stranke izazvala je i nedavna odluka o ublažavanju ograničenja na rusku naftu, u pokušaju da se stabilizuju globalne cijene energije pogođene sukobom s Iranom.&nbsp;

Tramp nagovijestio da bi se mogao sastati s iranskim vrhovnim vođom ako se postigne dogovor

Mnogi republikanci u Predstavničkom domu smatraju da bi fokus trebalo biti na domaćim ekonomskim problemima i rastu troškova života, a ne na novim globalnim krizama.Sudbina zakona sada zavisi od Senata, gdje njegov prolazak nije izvjestan.&nbsp;

Tramp najavio fokus na Kubu poslije "završetka posla s Iranom"

Iako pojedini republikanski senatori podržavaju pomoć Ukrajini, nije sigurno da će biti dovoljno glasova za dostizanje praga od 60 glasova. Ukoliko zakon bude usvojen i u Senatu, to će predstavljati prvi veliki potez američkog Kongresa vezan za rat u Ukrajini još od kontroverznog paketa dodatnog finansiranja iz proljeća 2024. godine.

Sudbina zakona sada zavisi od Senata, gdje njegov prolazak nije izvjestan

Republikanci se okrenuli protiv Trampa: Kongres odobrio milijarde za Ukrajinu i žestoke sankcije Rusiji

Ministarstvo finansija SAD-a u četvrtak je uvelo sankcije kubanskom predsjedniku Migelu Diaz-Kanelu i nekoliko članova užeg kruga njegove porodice, uključujući rođake bivšeg lidera Raula Kastra, javlja Anadolu.Ured za kontrolu strane imovine (OFAC) dodao je Diaz-Kanela, njegovu suprugu Lis Kuestu Perazu i njenog sina Manuela Anida Kuestu na listu posebno određenih državljana.Oznake se također odnose na Alehandra Kastra Espina, sina Raula Kastra, i njegovog sina Raula Alehandra Kastra Kalisa.Američki predsjednik Donald Tramp izjavio je u četvrtak da Vašington namjerava "riješiti" Kubu kada završe s naporima u vezi s Iranom. Američki predsjednik je tvrdio da jednostavno želi da Kuba bude "lijepo vođena zemlja koja može prehraniti svoj narod".Nije bilo reakcije iz Havane.

Ministarstvo finansija dodalo je Migela Diaz-Kanela, prvu damu, i članove porodice Kastro na listu sankcija

SAD uvele sankcije kubanskom predsjedniku i članovima njegove porodice

Američki predsjednik Donald Tramp u četvrtak je izjavio da bi mu bila "čast" da se sastane s novim iranskim vrhovnim vođom ajatolahom Modžtabom Hamneijem, ako dvije zemlje postignu dogovor, javlja Anadolu.- Ne želim se sastati, ali ako bih se sastao, bila bi mi čast da se s njim sastanem - rekao je Tramp kada su ga pitali o mogućem sastanku s iranskim vođom, čiji je otac i prethodnik Ali Hamnei ubijen na početku američko-izraelskog rata protiv Irana 28. februara.- Volio bih vidjeti hoćemo li postići dogovor, ali ako postignemo dogovor, moguće je da bih se s njim sastao - rekao je Tramp.Na pitanje da li bi se sastanak održao u SAD-u, Tramp je rekao: "Nisam zaista mnogo čuo o tome. Nisam to predložio, ali su to neki ljudi predložili."Na pitanje da li bi SAD nastavio vojnu akciju protiv Irana ako Teheran ubije američke trupe u regiji, Tramp je odgovorio da bi to bio "dobar razlog" i dodao da bi, u tom slučaju, reagovao vrlo brzo.

Volio bih vidjeti hoćemo li postići dogovor, ali ako ga postignemo, moguće je da bih se s njim sastao, kazao je

Američki predsjednik Donald Tramp izjavio je u četvrtak da se njegova administracija namjerava više fokusirati na Kubu nakon što se pozabavi trenutnim ratom s Iranom, javlja Anadolu.U razgovoru s novinarima u Bijeloj kući, Trampa su pitali o situaciji na Kubi usred rastuće zabrinutosti zbog ekonomskih i humanitarnih uslova na otoku.- Nekako se urušila, i mi ćemo se time pozabaviti čim završimo... Pobrinut ćemo se za Islamsku Republiku Iran. I čim to bude gotovo, na putu nazad, samo ćemo se nakratko zaustaviti - rekao je.Izjava je uslijedila odmah nakon što je američko Ministarstvo finansija uvelo sankcije kubanskom predsjedniku Migelu Diaz-Kanelu.Na pitanje da li su američke sankcije Kubi namijenjene ubrzanju njenog kolapsa, Tramp je odgovorio "ne".- Samo želimo da budu lijepo vođena zemlja koja može prehraniti svoj narod. Gledajte, to je propala država - rekao je.

Pobrinut ćemo se za Islamsku Republiku Iran. I čim to bude gotovo, na putu nazad, samo ćemo se nakratko zaustaviti, rekao je

Iranski ministar vanjskih poslova Abas Aragči izjavio je u četvrtak da će Iran i Oman zajednički upravljati Hormuškim moreuzom u skladu s međunarodnim pravom, javlja Anadolu.U izjavi koju je prenio iranski državni emiter IRIB pozivajući se na libansku Al Mayadeen TV, Aragči je rekao da Iran i Oman, kao dvije zemlje koje graniče sa strateškim plovnim putem, imaju "prirodno pravo" da koordiniraju i donose odluke u vezi s njegovim upravljanjem.Rekao je da će Teheran razmjenjivati ​​mišljenja sa zemljama Perzijskog zaljeva o događajima vezanim za moreuz, ali je naglasio da će odluke o njegovoj administraciji u konačnici donijeti Iran i Oman.Aragči je rekao da su napori obje strane usmjereni na osiguranje sigurnog prolaza za sve brodove kroz moreuz u skladu s međunarodnim pravom.U istom intervjuu, Aragči je rekao da komunikacija s iranskim vrhovnim vođom Modžtabom Hamneijem i dalje traje i da se njegove direktive primaju "na vrijeme" i precizno provode.Rekao je i da postoji širok nacionalni konsenzus oko iranskog vodstva i da državni poslovi idu "u vrlo dobrom smjeru".

Kazao je da će se Teheran konsultovati sa zemljama Perzijskog zaljeva, ali odluke o strateškom plovnom putu ostaju na Iranu i Omanu

Ruski predsjednik Vladimir Putin izjavio je danas da je Rusija spremna i voljna da razgovara s Ukrajinom o mirnom rješenju sukoba, na osnovama o kojima je, kako je naveo, već razgovarano na sastanku s američkim predsjednikom Donaldom Trampom u Enkoridžu na Aljasci.Putin je tokom sastanka s rukovodiocima međunarodnih novinskih agencija u okviru Međunarodnog ekonomskog foruma u Sankt Peterburgu (SPIEF) rekao da bi Trampovi prijedlozi mogli predstavljati osnovu budućeg mirovnog sporazuma.Dodao je da ti prijedlozi zahtijevaju kompromise obje strane, ističući da je američki predsjednik "iskreno posvećen rješavanju krize u Ukrajini".<h2>Uloga EU</h2>On je ocijenio da i Evropska unija može doprinijeti rješavanju sukoba.- Vjerujem da, zaista, možda Evropska unija može pomoći u pronalaženju rješenja. To bi, po mom mišljenju, trebalo da bude u okviru sporazuma o kojima smo razgovarali u Enkoridžu. I ukrajinska strana je toga dobro svjesna - rekao je Putin odgovarajući na pitanja novinara.Putin je upozorio da svaki eventualni dokument moraju potpisati legitimne strane, uključujući i Ukrajinu, te naglasio da to nije ruski hir.- Postoji mnogo pitanja, ali ako dođemo do potpisivanja dokumenata, mislim da, ako postoji želja da se oružani sukob okonča mirnim putem, a Rusija to želi, pronaći ćemo one koji mogu potpisati odgovarajući dokument - dodao je.<h2>Mandat Zelenskog</h2>Podsjetio je da je prije dvije godine istekao mandat ukrajinskog predsjednika Volodimira Zelenskog (Volodimir Zelenski).- Prije dvije godine, tačno 2024. godine u maju, istekao je mandat gospodina Zelenskog kao predsjednika. Sada se postavlja pitanje izbora u Ukrajini. Gdje je sada ta priča? Hoće li zaista biti izbora ili ne? Ovo je važno. Niko više o tome ne govori. Ako se govori, kada će se to desiti? - rekao je Putin.<h2>Prekid borbi</h2>On je dodao da nema potrebe da se borbe prekidaju kako bi pregovori počeli.- Ruske oružane snage napreduju svakog dana. Ukrajinska strana bi željela da mi zaustavimo borbe. Bolje je zaustaviti rat u cjelini - na osnovu kompromisa o kojima se govorilo u Enkoridžu - istakao je.Putin je naveo da bi, u slučaju potpisivanja mirovnog sporazuma, poruka svih strana mogla biti: "Hvala Bogu što je sve završeno".<h2>"Kijev nije spreman"</h2>Ponovio je da Rusija želi kraj sukoba, ali da, prema njegovom mišljenju, Kijev nije spreman za mirovne dogovore.- Ali, sudeći po svemu, prije svega zbog unutrašnje političke situacije, mislim da Kijev nije spreman za to - rekao je.Prema njegovim riječima, ukrajinske oružane snage suočavaju se s "katastrofalnim nedostatkom ljudstva".- Ljude odvode silom, nema motivacije, niko ne želi da ratuje - rekao je Putin.Naveo je i da Rusija kontroliše cijelu teritoriju samoproglašene Luganske Narodne Republike, kao i više od 85 posto teritorije samoproglašene Donjecke Narodne Republike, dok Ukrajina kontroliše manje od 15 posto te oblasti.<h2>Integracija u Evropu</h2>Dodao je da Rusija nema ništa protiv ekonomske integracije Ukrajine u Evropu, ali da je, prema njegovim riječima, korijen sukoba u "potiskivanju svega ruskog".- U srži sukoba leži državni udar u Ukrajini i potiskivanje svega ruskog, kao i dijela stanovništva koji nije prihvatio rezultate tog prevrata - rekao je.<h2>Kontakti s Evropom</h2>Putin je istakao da Rusija nije zatvarala vrata kontaktima s Evropom.- Mi ne odbijamo kontakte sa evropskim predstavnicima. Dovoljno je da podignu slušalicu i pozovu. Ako žele da dođu, neka dođu. Oni to ne žele - rekao je.On je dodao da je bivši njemački kancelar Gerhard Šreder (Gerhard Šreder) osoba kojoj se može vjerovati, te ga nazvao jednim od boljih njemačkih državnika zbog, kako je naveo, hrabrosti da brani svoje stavove.Istovremeno je ocijenio da su tvrdnje o mogućem ruskom napadu na NATO "besmislene i provokativne".- Koji bi bio razlog za nas da napadamo Evropu i NATO? To je besmislica, ali mi se čini da to nije samo besmislica nego i namjerna provokacija da se stvori prijetnja koja ne postoji - rekao je Putin.Međunarodni ekonomski forum u Sankt Peterburgu održava se od 3. do 6. juna.

Haos na aerodromu u Frankfurtu: Povrijeđeni članovi osoblja nakon incidenta s Boeingom 787

Video / Ogromna eksplozija cisterne u Meksiku: Detonacija zatresla tlo

Svađa Trampa i Netanjahua razotkrila problem: Novi rat je neizbježan

Krajnji cilj EU stvaranje generacije bez duhana do 2040. godine

Poljski F-16 stigli na veliku vojnu vježbu u Finskoj

Stotine mornara pogođene požarom na američkom nosaču aviona: Mornari 30 sati gasili vatru

Aragči prvi put progovorio o pogibiji ajatolaha Hamneija: Nije htio u sklonište jer se narod nije sklonio

Projekat vrijedan milijarde u Albaniji pod lupom: Investicija vezana za Kušnera izazvala proteste i istragu

Svjetski dan zaštite okoliša

Đinping ide u Sjevernu Koreju nakon sedam godina: Peking jača utjecaj u Pjongjangu

Republikanci se okrenuli protiv Trampa: Kongres odobrio milijarde za Ukrajinu i žestoke sankcije Rusiji

SAD uvele sankcije kubanskom predsjedniku i članovima njegove porodice

Tramp nagovijestio da bi se mogao sastati s iranskim vrhovnim vođom ako se postigne dogovor

Tramp najavio fokus na Kubu poslije "završetka posla s Iranom"

Aragči: Hormuškim moreuzom će zajednički upravljati Iran i Oman

Putin: Spremni smo na mir, ali Ukrajina mora prihvatiti kompromise

Globus

Haos na aerodromu u Frankfurtu: Povrijeđeni članovi osoblja nakon incidenta s Boeingom 787

Video / Ogromna eksplozija cisterne u Meksiku: Detonacija zatresla tlo

Svađa Trampa i Netanjahua razotkrila problem: Novi rat je neizbježan

Krajnji cilj EU stvaranje generacije bez duhana do 2040. godine

Poljski F-16 stigli na veliku vojnu vježbu u Finskoj

Stotine mornara pogođene požarom na američkom nosaču aviona: Mornari 30 sati gasili vatru

Aragči prvi put progovorio o pogibiji ajatolaha Hamneija: Nije htio u sklonište jer se narod nije sklonio

Projekat vrijedan milijarde u Albaniji pod lupom: Investicija vezana za Kušnera izazvala proteste i istragu

Svjetski dan zaštite okoliša

Đinping ide u Sjevernu Koreju nakon sedam godina: Peking jača utjecaj u Pjongjangu

Republikanci se okrenuli protiv Trampa: Kongres odobrio milijarde za Ukrajinu i žestoke sankcije Rusiji

SAD uvele sankcije kubanskom predsjedniku i članovima njegove porodice

Tramp nagovijestio da bi se mogao sastati s iranskim vrhovnim vođom ako se postigne dogovor

Tramp najavio fokus na Kubu poslije "završetka posla s Iranom"

Aragči: Hormuškim moreuzom će zajednički upravljati Iran i Oman

Putin: Spremni smo na mir, ali Ukrajina mora prihvatiti kompromise