Iranski ministar vanjskih poslova Abas Aragči (Abbas Araghchi) govorio je u ekskluzivnom intervjuu za libanski list Al-Mayadeen o ratu u Libanu, odnosima u Zaljevu, vojnoj spremnosti i promjenama u regionalnoj sigurnosnoj arhitekturi.Aragči je otkrio da se u trenutku napada nalazio unutar kancelarijskog kompleksa stradalog iranskog lidera ajatolaha Sajeda Alija Hameneija (Ali Khamenei), koji je, prema njegovim riječima, doveo do njegove pogibije.Kako je naveo, u Teheran (Tehran) se vratio s pregovora u Ženevi (Geneva), te je ujutro na dan napada otišao u kancelariju Hameneija kako bi informisao zvaničnike o razgovorima i sve većoj vjerovatnoći eskalacije.Prema njegovim riječima, zgrada u kojoj se nalazio bila je meta napada, pri čemu je jedan dio pretrpio teška oštećenja, dok je prostor u kojem je on boravio ostao neoštećen.- Bio sam u zgradi njegove kancelarije u trenutku kada se napad dogodio - rekao je Aragči.Istakao je da mu u tom trenutku prioritet nije bila lična sigurnost, već stanje Hameneija, za kojeg je vjerovao da se nalazi u svojoj kancelariji uprkos visokim sigurnosnim rizicima.- Moja prva misao i moja prva briga bilo je stanje Vrhovnog vođe - rekao je, dodajući da je Hameneijev karakter takav da ne bi lako napustio ljude ni u kriznim okolnostima.Prema njegovim riječima, Hamenei je ranije poručio da će ostati uz narod sve dok civili nemaju jednak pristup sigurnim skloništima, naglašavajući zajedničku odgovornost rukovodstva i stanovništva.- Ova tuga nikada neće biti zaboravljena. To je rana u našim srcima koja možda nikada neće zacijeliti - rekao je Aragči.<h2>Brza reakcija vlasti&nbsp;</h2>Aragči je naveo da je politički sistem Irana pokazao otpornost nakon događaja, tvrdeći da su institucije brzo reagovale kako bi osigurale kontinuitet vlasti i upravljanja.Dodao je da je Iran bio pripremljen za moguću eskalaciju i prije pregovora u Ženevi, te da su svi sigurnosni pokazatelji ukazivali na visok rizik od sukoba.Prema njegovim riječima, iako su postojala taktička iznenađenja, Iran nije bio strateški nespreman, a odgovor na napade pokrenut je u roku od dva sata.Istakao je da je vojni sistem unaprijed strukturiran, sa jasnim linijama sukcesije i kriznim planovima koji omogućavaju kontinuitet komandovanja čak i u slučaju eliminacije pojedinih lidera.Aragči je ocijenio da je rat dodatno ojačao iransku vojnu i političku poziciju, kao i spremnost za buduće sukobe, uz tvrdnju da su američke vojne baze u regionu pokazale ograničenu efikasnost.<h2>Odnosi u Zaljevu&nbsp;</h2>Govoreći o državama Zaljeva, Aragči je rekao da je Iran više puta upozoravao da bi svaka eskalacija u koju su uključene Sjedinjene Američke Države ili Izrael mogla dovesti do udara na američke vojne ciljeve u regionu.

Aragči: Hormuškim moreuzom će zajednički upravljati Iran i Oman

Naglasio je da Iran ne želi rat, ali da će odgovoriti ako mu bude nametnut, te da su poruke o tome prenesene kroz više diplomatskih kontakata.Istakao je i da Iran pravi razliku između američkih vojnih instalacija i teritorija zaljevskih država, tvrdeći da se ne cilja suverenitet zemalja domaćina.

Aragči: Napad na Bejrut značio bi potpunu obnovu rata

Posebno je pohvalio odnose s Omanom, koje je opisao kao prijateljske i stabilne, uz saradnju u upravljanju Hormuškim moreuzom.<h2>Liban, Hezbolah i regionalni sukob</h2>Aragči je naglasio da prekid neprijateljstava u Libanu (Lebanon) mora biti dio šireg regionalnog rješenja, a ne izolovan proces.Prema njegovim riječima, svako primirje mora uključivati povlačenje izraelskih snaga i politički dogovor koji čuva teritorijalni integritet Libana.- Okončanje rata u Libanu znači i okončanje okupacije - rekao je Aragči.

Aragči: Iran se neće pokoriti prijetnjama SAD-a i Izraela 

Dodao je da će Iran učestvovati u obnovi Libana u skladu sa svojim mogućnostima, te da će nastaviti podržavati Hezbollah, uz istovremeni angažman s libanskim institucijama u širem društvenom i političkom okviru.- Naš odnos s Hezbolahom i naša podrška Hezbolahu ostaju nepokolebljivi - rekao je.

Bio sam u zgradi njegove kancelarije u trenutku kada se napad dogodio, rekao je Aragči

Aragči prvi put progovorio o pogibiji ajatolaha Hamneija: Nije htio u sklonište jer se narod nije sklonio

Veliki infrastrukturni projekat na obali Albanije, koji je povezan s Džeredom Kušnerom (Jared Kushner), zetom američkog predsjednika Donalda Trampa (Donald Trump), suočava se sa sve jačim protivljenjem javnosti i ekoloških organizacija.Vlada Albanije ovaj projekat na jadranskoj obali predstavlja kao razvojnu šansu koja bi mogla transformisati zemlju, ojačati sektor luksuznog turizma i pomoći njenom putu ka članstvu u Evropskoj uniji (European Union), piše <a href="https://www.independent.co.uk/news/world/americas/us-politics/ivanka-trump-sazan-island-albania-protests-jared-kushner-b2989114.html?fbclid=IwY2xjawSPP_FleHRuA2FlbQIxMABicmlkETFuVUNxMXRkcGFWdEZXT2pHc3J0YwZhcHBfaWQQMjIyMDM5MTc4ODIwMDg5MgABHnxiIaH0_YYkvBNBMiThDEu2fUtcpuooDsS7zkVsLuEmEEItjniSAgX2K7OE_aem_3L3RW2MzlzytLUpkyHOD5A">The Independent</a>.Međutim, planirana investicija, koja obuhvata napušteno ostrvo i dio obale na jugu zemlje, izazvala je oštre kritike ekoloških grupa i političkih protivnika dugogodišnjeg premijera Edija Rame (Edi Rama).<h2>Kušner i Ivanka Tramp "otkrili" lokaciju tokom šetnje</h2>Luksuzni projekat ima dvije ključne cjeline: razvoj u području lagune Narta, koja je zaštićeno prirodno stanište, te manji resort na nenaseljenom ostrvu Sazan, bivšoj vojnoj bazi iz doba komunizma.Planirana izgradnja hotela, vila, apartmana i marine povezana je s Džeredom Kušnerom i njegovom suprugom Ivankom Tramp (Ivanka Trump), kćerkom Donalda Trampa.Ivanka Tramp je u intervjuu za američkog podkastera Davida Senru ispričala kako su lokaciju otkrili sasvim slučajno.- Bili smo na brodu s prijateljima i stali smo da se okupamo. Tako smo zapravo i pronašli to mjesto - rekla je ona.&nbsp;- Otplivali smo do ostrva. Šetali smo bosi do vrha i bili potpuno oduševljeni.“Investiciona firma povezana s Kušnerom dobila je status specijalnog investitora od albanskih vlasti.<h2>Ekološki protesti i zabrinutost zbog prirode</h2>Albanija ima oko 450 kilometara obale koja je decenijama bila slabo razvijena nakon perioda strogog komunističkog režima.Međutim, ekološke organizacije upozoravaju da bi dijelovi netaknute obale mogli biti predati moćnim investitorima. Nezadovoljstvo javnosti dodatno je poraslo nakon snimaka na kojima se vidi kako privatno obezbjeđenje udaljava jednog aktivistu tokom protesta na lokaciji.Projekat se planira u okviru prirodnog rezervata i jednog od najvažnijih biodiverzitetskih područja u zemlji, koje predstavlja ključnu tačku za migratorne ptice duž Jadranske rute.Na protestima u glavnom gradu Tirani (Tirana), demonstranti su nosili kartonske figure ružičastih flamingosa, jedne od zaštićenih vrsta ptica koje obitavaju u tom području.Od kraja maja, na terenu su prisutni bageri i teška mehanizacija, otvaraju se pristupni putevi, uklanja pijesak i vegetacija te postavlja ograda, što je dodatno pojačalo zabrinutost ekoloških organizacija.Ekološke grupe iz Albanije i drugih dijelova Evrope osudile su radove, navodeći da se „nepovratno uništavaju“ dugoročno zaštićena staništa.<h2>Investicija vrijedna milijarde i političke kontroverze</h2>Albanska agencija za borbu protiv korupcije potvrdila je da je pokrenuta istraga u vezi s projektom, ali detalji nisu objavljeni.Vlada tvrdi da je zemljište koje se koristi u projektu u privatnom vlasništvu, dok kritičari osporavaju proces privatizacije i zakonitost određenih odluka.Premijer Edi Rama brani projekat i tvrdi da je riječ o važnom iskoraku za Albaniju kao turističku destinaciju.- Albanija ne treba da bude zemlja koja se plaši ovakvog izuzetnog projekta, gdje su se okupili izvanredni partneri da investiraju 4 milijarde eura - rekao je Rama.Dodao je: „Dok sam ja ovdje, nema šanse da se ova investicija zaustavi.“<h2>Sličan projekat i upozorenje iz Srbije</h2>Sličan investicioni projekat ranije je izazvao kontroverze i u Srbiji, gdje je parlament usvojio poseban zakon koji je trebao omogućiti izgradnju luksuznog kompleksa u Beogradu, uz finansiranje kompanije povezane s Kušnerom.Međutim, kasnije su pokrenute optužnice protiv više osoba, uključujući i jednog državnog ministra, zbog zloupotrebe položaja i falsifikovanja dokumenata.Kušner se potom povukao iz tog projekta koji je trebao zamijeniti bivši vojni kompleks sa statusom kulturno-historijskog naslijeđa, čija je pravna zaštita ranije ukinuta.

Bili smo na brodu s prijateljima i stali smo da se okupamo. Tako smo zapravo i pronašli to mjesto, rekla je ona

Projekat vrijedan milijarde u Albaniji pod lupom: Investicija vezana za Kušnera izazvala proteste i istragu

Danas je Svjetski dan zaštite okoliša, koji se obilježava svake godine u više od 140 zemalja svijeta. Ovaj datum je, ustvari, godišnjica održavanja Konferencije Ujedinjenih nacija posvećene okolišu, održane u Štokholmu, 1972. godine. Na toj konferenciji je usvojen Program zaštite okoliša Ujedinjenih nacija (UNEP).Ovaj dan se obilježava s ciljem da se podstakne ekološka osviještenost i djelovanje na području zaštite okoliša. Svjetske vlade i organizacije na ovaj dan već 51. godinu zaredom pokreću akcije kojima se promovira važnost zaštite okoliša. Jedan od današnjih najvećih ekoloških rizika za zdravlje i životnu sredinu jeste zagađenje zraka, naročito u urbanim područjima. Prema podacima Svjetske zdravstvene organizacije (WHO), devet od deset ljudi na zemlji udiše zagađeni zrak, a godišnje sedam miliona ljudi širom svijeta prerano umire zbog zagađenja zraka.&nbsp;

Cilj je da se podstakne ekološka osviještenost i djelovanje na području zaštite okoliša

Svjetski dan zaštite okoliša

Kineski predsjednik Si Đinping (Xi Jinping) boravit će u Sjevernoj Koreji 8. i 9. juna, što će biti njegova prva posjeta toj zemlji nakon gotovo sedam godina, ali i prvo inostrano putovanje ove godine.Posjeta dolazi u trenutku kada Peking nastoji dodatno učvrstiti odnose s Pjongjangom i potvrditi svoj utjecaj na najbližeg formalnog saveznika, nakon zastoja u kontaktima izazvanog pandemijom COVID-19.Kineska državna agencija Xinhua objavila je da Si dolazi na poziv sjevernokorejskog lidera Kim Jong Una. Najava posjete uslijedila je nakon što je kineski predsjednik prošlog mjeseca u Pekingu odvojeno ugostio američkog predsjednika Donalda Trampa (Donald Trump) i ruskog predsjednika Vladimira Putina.

Kim Jong-un ponovo imenovan za predsjednika Sjeverne Koreje: Osvojio je 99,93 posto glasova

Kim Jong Un je prošlog septembra prisustvovao velikoj vojnoj paradi u Pekingu, gdje je doputovao svojim prepoznatljivim zelenim oklopnim vozom.U međuvremenu su obnovljene i određene saobraćajne veze između dvije zemlje. Željeznički putnički saobraćaj između Pekinga i Pjongjanga nastavljen je u martu nakon šest godina pauze, dok je Air China ponovo uspostavio letove između glavnih gradova. Ipak, rezervacije su zasad ograničene uglavnom na poslovna putovanja i studente na razmjeni, dok kineskim turistima i dalje nije dozvoljeno putovanje.Analitičar Džon Deluri (John Delury) iz Asia Societyja ocijenio je da Peking ovom posjetom šalje poruku da ostaje ključni akter kada je riječ o Sjevernoj Koreji. Kako je rekao:&nbsp;- Poruka koja implicitno dolazi s kineske strane je da smo mi i dalje glavni akter kada je riječ o Sjevernoj Koreji.“&nbsp;Dodao je i da je jedna od publika te poruke Rusija.

Putin sutra stiže kod Si Đinpinga: Otkriveno o čemu će razgovarati predsjednici Rusije i Kine

Posjeta se odvija i u trenutku kada Pjongjang pojačava vojnu retoriku.&nbsp;Sjevernokorejska državna agencija KCNA ove sedmice izvijestila je o Kimovom obilasku novooperativne fabrike za proizvodnju nuklearnog materijala, gdje je pozvao na „eksponencijalno“ širenje atomskog arsenala zemlje. Pojedini stručnjaci taj obilazak povezuju s predstojećim susretom sa Sijem.

U međuvremenu su obnovljene i određene saobraćajne veze između dvije zemlje

Đinping ide u Sjevernu Koreju nakon sedam godina: Peking jača utjecaj u Pjongjangu

Više od desetak zastupnika Republikanske stranke suprotstavilo se vlastitom rukovodstvu i predsjedniku Donaldu Trampu (Donald Trump), glasajući zajedno s demokratama za usvajanje velikog zakona kojim se Ukrajini dodjeljuju milijarde dolara pomoći, uz istovremeno uvođenje izuzetno strogih sankcija Rusiji.Predstavnički dom američkog Kongresa odobrio je paket sa 226 glasova „za“ i 195 „protiv“. Riječ je o prvom većem aktu podrške Ukrajini tokom drugog mandata Donalda Trampa, koji je ujedno usmjeren na jačanje pritiska na ruski naftni i plinski sektor.Predsjedavajući Predstavničkog doma, republikanac Majk Džonson (Mike Johnson), ranije je pozvao stranačke kolege da se usprotive ovom prijedlogu. Prema navodima izvora, na zatvorenom sastanku poručio je da bi Trampu trebalo ostaviti prostor za pregovore s Rusijom.<h2>Ozbiljan udar&nbsp;</h2>Ipak, 18 republikanaca i jedan nezavisni zastupnik pridružili su se demokratama i podržali zakon. Takav ishod predstavlja ozbiljan udar na Trampovu politiku prema ratu u Ukrajini, ali i pokazuje duboke podjele unutar Republikanske stranke. Dio republikanaca smatra da Sjedinjene Američke Države ne bi trebale slati dodatnu pomoć Ukrajini.Da bi prijedlog uopće došao na glasanje, korišten je specijalni proceduralni mehanizam kojim je zaobiđeno stranačko rukovodstvo. Ključnu ulogu u prikupljanju potrebnih 218 potpisa imali su republikanac Brajan Ficpatrik (Brian Fitzpatrick), kopredsjedavajući Kongresnog kokusa za Ukrajinu, te demokrata Greg Miks (Greg Meeks) iz Njujorka (New York).Ova mjera uključuje stroge sankcije ruskim liderima i ključnim institucijama, među kojima su vodeće banke te naftne i rudarske kompanije. Zakon predviđa i uvođenje carine od 500 posto na svu rusku robu koja se uvozi u Sjedinjene Američke Države, kao i potpunu zabranu uvoza ruske sirove nafte.Kada je riječ o vojnoj pomoći Ukrajini, odobrava se osam milijardi dolara za prodaju oružja, uz produženje programa zajma i najma vojne opreme (lend-lease) iz vremena administracije Džoa Bajdena (Joe Biden).Dok je Trampova vanjska politika posljednjih mjeseci uglavnom usmjerena na Iran, rat u Ukrajini se dodatno intenzivirao uz vrlo ograničeno američko učešće. Od preuzimanja dužnosti u januaru 2025. godine, Tramp nije ostvario značajan napredak u svom obećanju da će brzo okončati sukob.<h2>Ublažavanje ograničenja</h2>Dodatne tenzije unutar stranke izazvala je i nedavna odluka o ublažavanju ograničenja na rusku naftu, u pokušaju da se stabilizuju globalne cijene energije pogođene sukobom s Iranom.&nbsp;

Tramp nagovijestio da bi se mogao sastati s iranskim vrhovnim vođom ako se postigne dogovor

Mnogi republikanci u Predstavničkom domu smatraju da bi fokus trebalo biti na domaćim ekonomskim problemima i rastu troškova života, a ne na novim globalnim krizama.Sudbina zakona sada zavisi od Senata, gdje njegov prolazak nije izvjestan.&nbsp;

Tramp najavio fokus na Kubu poslije "završetka posla s Iranom"

Iako pojedini republikanski senatori podržavaju pomoć Ukrajini, nije sigurno da će biti dovoljno glasova za dostizanje praga od 60 glasova. Ukoliko zakon bude usvojen i u Senatu, to će predstavljati prvi veliki potez američkog Kongresa vezan za rat u Ukrajini još od kontroverznog paketa dodatnog finansiranja iz proljeća 2024. godine.

Sudbina zakona sada zavisi od Senata, gdje njegov prolazak nije izvjestan

Republikanci se okrenuli protiv Trampa: Kongres odobrio milijarde za Ukrajinu i žestoke sankcije Rusiji

Ministarstvo finansija SAD-a u četvrtak je uvelo sankcije kubanskom predsjedniku Migelu Diaz-Kanelu i nekoliko članova užeg kruga njegove porodice, uključujući rođake bivšeg lidera Raula Kastra, javlja Anadolu.Ured za kontrolu strane imovine (OFAC) dodao je Diaz-Kanela, njegovu suprugu Lis Kuestu Perazu i njenog sina Manuela Anida Kuestu na listu posebno određenih državljana.Oznake se također odnose na Alehandra Kastra Espina, sina Raula Kastra, i njegovog sina Raula Alehandra Kastra Kalisa.Američki predsjednik Donald Tramp izjavio je u četvrtak da Vašington namjerava "riješiti" Kubu kada završe s naporima u vezi s Iranom. Američki predsjednik je tvrdio da jednostavno želi da Kuba bude "lijepo vođena zemlja koja može prehraniti svoj narod".Nije bilo reakcije iz Havane.

Ministarstvo finansija dodalo je Migela Diaz-Kanela, prvu damu, i članove porodice Kastro na listu sankcija

SAD uvele sankcije kubanskom predsjedniku i članovima njegove porodice

Američki predsjednik Donald Tramp u četvrtak je izjavio da bi mu bila "čast" da se sastane s novim iranskim vrhovnim vođom ajatolahom Modžtabom Hamneijem, ako dvije zemlje postignu dogovor, javlja Anadolu.- Ne želim se sastati, ali ako bih se sastao, bila bi mi čast da se s njim sastanem - rekao je Tramp kada su ga pitali o mogućem sastanku s iranskim vođom, čiji je otac i prethodnik Ali Hamnei ubijen na početku američko-izraelskog rata protiv Irana 28. februara.- Volio bih vidjeti hoćemo li postići dogovor, ali ako postignemo dogovor, moguće je da bih se s njim sastao - rekao je Tramp.Na pitanje da li bi se sastanak održao u SAD-u, Tramp je rekao: "Nisam zaista mnogo čuo o tome. Nisam to predložio, ali su to neki ljudi predložili."Na pitanje da li bi SAD nastavio vojnu akciju protiv Irana ako Teheran ubije američke trupe u regiji, Tramp je odgovorio da bi to bio "dobar razlog" i dodao da bi, u tom slučaju, reagovao vrlo brzo.

Volio bih vidjeti hoćemo li postići dogovor, ali ako ga postignemo, moguće je da bih se s njim sastao, kazao je

Američki predsjednik Donald Tramp izjavio je u četvrtak da se njegova administracija namjerava više fokusirati na Kubu nakon što se pozabavi trenutnim ratom s Iranom, javlja Anadolu.U razgovoru s novinarima u Bijeloj kući, Trampa su pitali o situaciji na Kubi usred rastuće zabrinutosti zbog ekonomskih i humanitarnih uslova na otoku.- Nekako se urušila, i mi ćemo se time pozabaviti čim završimo... Pobrinut ćemo se za Islamsku Republiku Iran. I čim to bude gotovo, na putu nazad, samo ćemo se nakratko zaustaviti - rekao je.Izjava je uslijedila odmah nakon što je američko Ministarstvo finansija uvelo sankcije kubanskom predsjedniku Migelu Diaz-Kanelu.Na pitanje da li su američke sankcije Kubi namijenjene ubrzanju njenog kolapsa, Tramp je odgovorio "ne".- Samo želimo da budu lijepo vođena zemlja koja može prehraniti svoj narod. Gledajte, to je propala država - rekao je.

Pobrinut ćemo se za Islamsku Republiku Iran. I čim to bude gotovo, na putu nazad, samo ćemo se nakratko zaustaviti, rekao je

Iranski ministar vanjskih poslova Abas Aragči izjavio je u četvrtak da će Iran i Oman zajednički upravljati Hormuškim moreuzom u skladu s međunarodnim pravom, javlja Anadolu.U izjavi koju je prenio iranski državni emiter IRIB pozivajući se na libansku Al Mayadeen TV, Aragči je rekao da Iran i Oman, kao dvije zemlje koje graniče sa strateškim plovnim putem, imaju "prirodno pravo" da koordiniraju i donose odluke u vezi s njegovim upravljanjem.Rekao je da će Teheran razmjenjivati ​​mišljenja sa zemljama Perzijskog zaljeva o događajima vezanim za moreuz, ali je naglasio da će odluke o njegovoj administraciji u konačnici donijeti Iran i Oman.Aragči je rekao da su napori obje strane usmjereni na osiguranje sigurnog prolaza za sve brodove kroz moreuz u skladu s međunarodnim pravom.U istom intervjuu, Aragči je rekao da komunikacija s iranskim vrhovnim vođom Modžtabom Hamneijem i dalje traje i da se njegove direktive primaju "na vrijeme" i precizno provode.Rekao je i da postoji širok nacionalni konsenzus oko iranskog vodstva i da državni poslovi idu "u vrlo dobrom smjeru".

Kazao je da će se Teheran konsultovati sa zemljama Perzijskog zaljeva, ali odluke o strateškom plovnom putu ostaju na Iranu i Omanu

Ruski predsjednik Vladimir Putin izjavio je danas da je Rusija spremna i voljna da razgovara s Ukrajinom o mirnom rješenju sukoba, na osnovama o kojima je, kako je naveo, već razgovarano na sastanku s američkim predsjednikom Donaldom Trampom u Enkoridžu na Aljasci.Putin je tokom sastanka s rukovodiocima međunarodnih novinskih agencija u okviru Međunarodnog ekonomskog foruma u Sankt Peterburgu (SPIEF) rekao da bi Trampovi prijedlozi mogli predstavljati osnovu budućeg mirovnog sporazuma.Dodao je da ti prijedlozi zahtijevaju kompromise obje strane, ističući da je američki predsjednik "iskreno posvećen rješavanju krize u Ukrajini".<h2>Uloga EU</h2>On je ocijenio da i Evropska unija može doprinijeti rješavanju sukoba.- Vjerujem da, zaista, možda Evropska unija može pomoći u pronalaženju rješenja. To bi, po mom mišljenju, trebalo da bude u okviru sporazuma o kojima smo razgovarali u Enkoridžu. I ukrajinska strana je toga dobro svjesna - rekao je Putin odgovarajući na pitanja novinara.Putin je upozorio da svaki eventualni dokument moraju potpisati legitimne strane, uključujući i Ukrajinu, te naglasio da to nije ruski hir.- Postoji mnogo pitanja, ali ako dođemo do potpisivanja dokumenata, mislim da, ako postoji želja da se oružani sukob okonča mirnim putem, a Rusija to želi, pronaći ćemo one koji mogu potpisati odgovarajući dokument - dodao je.<h2>Mandat Zelenskog</h2>Podsjetio je da je prije dvije godine istekao mandat ukrajinskog predsjednika Volodimira Zelenskog (Volodimir Zelenski).- Prije dvije godine, tačno 2024. godine u maju, istekao je mandat gospodina Zelenskog kao predsjednika. Sada se postavlja pitanje izbora u Ukrajini. Gdje je sada ta priča? Hoće li zaista biti izbora ili ne? Ovo je važno. Niko više o tome ne govori. Ako se govori, kada će se to desiti? - rekao je Putin.<h2>Prekid borbi</h2>On je dodao da nema potrebe da se borbe prekidaju kako bi pregovori počeli.- Ruske oružane snage napreduju svakog dana. Ukrajinska strana bi željela da mi zaustavimo borbe. Bolje je zaustaviti rat u cjelini - na osnovu kompromisa o kojima se govorilo u Enkoridžu - istakao je.Putin je naveo da bi, u slučaju potpisivanja mirovnog sporazuma, poruka svih strana mogla biti: "Hvala Bogu što je sve završeno".<h2>"Kijev nije spreman"</h2>Ponovio je da Rusija želi kraj sukoba, ali da, prema njegovom mišljenju, Kijev nije spreman za mirovne dogovore.- Ali, sudeći po svemu, prije svega zbog unutrašnje političke situacije, mislim da Kijev nije spreman za to - rekao je.Prema njegovim riječima, ukrajinske oružane snage suočavaju se s "katastrofalnim nedostatkom ljudstva".- Ljude odvode silom, nema motivacije, niko ne želi da ratuje - rekao je Putin.Naveo je i da Rusija kontroliše cijelu teritoriju samoproglašene Luganske Narodne Republike, kao i više od 85 posto teritorije samoproglašene Donjecke Narodne Republike, dok Ukrajina kontroliše manje od 15 posto te oblasti.<h2>Integracija u Evropu</h2>Dodao je da Rusija nema ništa protiv ekonomske integracije Ukrajine u Evropu, ali da je, prema njegovim riječima, korijen sukoba u "potiskivanju svega ruskog".- U srži sukoba leži državni udar u Ukrajini i potiskivanje svega ruskog, kao i dijela stanovništva koji nije prihvatio rezultate tog prevrata - rekao je.<h2>Kontakti s Evropom</h2>Putin je istakao da Rusija nije zatvarala vrata kontaktima s Evropom.- Mi ne odbijamo kontakte sa evropskim predstavnicima. Dovoljno je da podignu slušalicu i pozovu. Ako žele da dođu, neka dođu. Oni to ne žele - rekao je.On je dodao da je bivši njemački kancelar Gerhard Šreder (Gerhard Šreder) osoba kojoj se može vjerovati, te ga nazvao jednim od boljih njemačkih državnika zbog, kako je naveo, hrabrosti da brani svoje stavove.Istovremeno je ocijenio da su tvrdnje o mogućem ruskom napadu na NATO "besmislene i provokativne".- Koji bi bio razlog za nas da napadamo Evropu i NATO? To je besmislica, ali mi se čini da to nije samo besmislica nego i namjerna provokacija da se stvori prijetnja koja ne postoji - rekao je Putin.Međunarodni ekonomski forum u Sankt Peterburgu održava se od 3. do 6. juna.

Ponovio je da Rusija želi kraj sukoba, ali da, prema njegovom mišljenju, Kijev nije spreman za mirovne dogovore

Putin: Spremni smo na mir, ali Ukrajina mora prihvatiti kompromise

Američki predsjednik Donald Tramp oglasio se povodom otvorenog pisma ukrajinskog predsjednika Volodimira Zelenskog upućenog ruskom predsjedniku Vladimiru Putinu, u kojem je predložena mogućnost njihovog sastanka.Tramp je ocijenio da bi susret predsjednika Rusije Vladimira Putina i Volodimira Zelenskog bio pozitivan korak.

Zelenski pozvao Putina na direktne pregovore: Odredimo datum i završimo rat

- Mislim da bi bilo odlično da se sastanu - rekao je Tramp novinarima u Bijeloj kući.Dodao je da ga razgovori o toj mogućnosti ohrabruju i da takva ideja predstavlja potencijalno dobar razvoj događaja.Ranije u četvrtak, Volodimir Zelenski je na svom sajtu objavio pismo u kojem je predložio predsjedniku Rusije Vladimiru Putinu da održe sastanak u trećoj zemlji, kao moguće lokacije navodeći Švicarsku, Tursku i pojedine zemlje arapskog svijeta.

Volodimir Zelenski je objavio pismo u kojem je predložio predsjedniku Rusije Vladimiru Putinu da održe sastanak

Tramp se oglasio povodom otvorenog pisma koje je Zelenski uputio Putinu

Ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski u četvrtak je pozvao ruskog predsjednika Vladimira Putina na direktne pregovore kako bi se okončao rat, tvrdeći da nastavak borbi utiče na ruske resurse i njen međunarodni ugled, javlja Anadolu.U otvorenom pismu objavljenom na službenoj web stranici, Zelenski je rekao da je Ukrajina izdržala više od četiri godine rata u punom obimu uprkos očekivanjima Moskve da će se zemlja brzo raspasti.- Ukrajina predlaže okončanje ovog rata direktnim angažmanom između nas i vas. Predlažem sastanak - rekao je.Rekao je da je Kijev osigurao međunarodnu vojnu i finansijsku podršku dok se Rusija suočava sa sankcijama i ekonomskim pritiskom.Zelenski je tvrdio da rusko društvo doživljava sve veću nelagodu zbog posljedica sukoba, navodeći napade dronovima, nestašicu goriva, rastuće cijene i nastavak vojne mobilizacije.- Doveli smo rat na vašu teritoriju i ne biste se mogli nositi s njim bez pomoći Sjeverne Koreje. Vi ste prvi vladar Rusije koji se obratio Pjongjangu za pomoć - rekao je.Zelenski je tvrdio: "A danas ste potpuno ovisni o Kini – također prvi put u historiji Rusije."<h2>Prijedlog za sastanak</h2>Ukrajinski lider je rekao da Kijev ne traži trajni rat i predložio je organizovanje direktnog predsjedničkog sastanka na neutralnoj lokaciji, predlažući zemlje poput Švicarske, Turske ili arapskih država kao potencijalne domaćine.Rekao je da bi Evropa i SAD trebale sudjelovati u širem procesu usmjerenom na uspostavljanje sigurnosnih garancija i nove regionalne sigurnosne arhitekture.- Lideri rješavaju ključna pitanja.&nbsp;Predlažem da se odredi jasan datum za takav sastanak - rekao je Zelenski.<h2>Potpuno primirje</h2>Zelenski je rekao da je Ukrajina spremna provesti potpuno primirje tokom trajanja pregovora, provesti razmjenu ratnih zarobljenika u potpunosti i poduzeti korake za povratak civila i djece raseljenih tokom sukoba.Izjavio je da će, ako Putin odluči da ne traži rješenje, Ukrajina nastaviti borbu uz podršku svojih partnera.- Ukrajina je sačuvala svoju nezavisnost. I sačuvat će je - rekao je Zelenski, dodajući da diplomatija treba početi od trenutnih realnosti na prvoj liniji fronta.Ukrajinski predsjednik je odbacio tvrdnje da bi podrška Kijevu značajno oslabila bez promjena u stavu Rusije, rekavši da će pritisak sankcija na Moskvu nastaviti sve dok se ne postigne ono što je on opisao kao pravda za Ukrajinu.Pozvao je na prekid rata i odavanje počasti poginulima u sukobu.

Poziva Rusiju na direktne pregovore o neutralnoj lokaciji

Američki državni sekretar Marko Rubio (Marco Rubio) osudio je iranske napade na Kuvajt, nazvavši ih nečuvenim i neprihvatljivim, saopćio je američki State Department.Tokom sastanka s kuvajtskim ministrom vanjskih poslova, šeikom Džarahom Džaberom Al-Ahmadom Al Sabahom (Jarrah Jaber Al-Ahmad Al Sabah), Rubio je izrazio saučešće porodicama poginulih i povrijeđenih te poručio da Sjedinjene Američke Države stoje uz kuvajtski narod u ovom teškom trenutku.<h2>Spor oko uzroka napada</h2>Sastanak u Vašingtonu održan je dan nakon napada u kojima je jedna osoba poginula, dok su 63 povrijeđene. Među metama bila je i Međunarodna zračna luka Kuvajt, za koju kuvajtske vlasti tvrde da je pogođena iranskim dronom.S druge strane, Iran je u četvrtak saopćio da je štetu na aerodromu izazvao neispravan američki projektil Patriot.<h2>Ponovljena podrška Kuvajtu</h2>Rubio je tokom razgovora s kuvajtskim kolegom naglasio da su Sjedinjene Američke Države posvećene sigurnosti Kuvajta, sprečavanju Irana da dođe do nuklearnog oružja te ponovnom uspostavljanju slobode plovidbe Hormuškim moreuzom.<h2>Tramp: Iran je možda bio isprovociran</h2>Rubijeve izjave razlikuju se od stava predsjednika SAD-a Donalda Trampa (Donald Trump), koji je sugerirao da je Iran možda bio isprovociran na napad na američkog saveznika u Zaljevu.- Neki bi rekli da su bili blago isprovocirani jer smo mi, iz drugog razloga, poduzeli snažnu akciju, pa su na to uzvratili - rekao je Tramp u obraćanju iz Ovalnog ureda.

Poručio je da Sjedinjene Američke Države stoje uz kuvajtski narod u ovom teškom trenutku

Rubio: Iranski napad na Kuvajt je nečuven i neprihvatljiv

Tornado je u srijedu pogodio Rim, glavni grad Italije. Kako javlja Ansa, snažni vjetrovi rušili su stabla i izazvali ozbiljne poremećaje u saobraćaju.Jedna tezga na pijaci je odletjela i udarila u parkirano vozilo, dok su obilne padavine dodatno pogodile italijansku prijestonicu.

<blockquote class="twitter-tweet">Während der Tag bei uns heute regnerisch verlief, zogen in Italien kräftige <a href="https://x.com/hashtag/Gewitter?src=hash&amp;ref_src=twsrc%5Etfw">#Gewitter</a> durch. Im Norden von Rom bildete sich am Vormittag sogar ein <a href="https://x.com/hashtag/Tornado?src=hash&amp;ref_src=twsrc%5Etfw">#Tornado</a>. Dieser verursachte lokal größere Schäden und wurde von einer Webcam aufgezeichnet. 🌪️© <a href="https://t.co/EU8CySAeMo">https://t.co/EU8CySAeMo</a> <a href="https://t.co/kseAoL0dNp">pic.twitter.com/kseAoL0dNp</a>&mdash; uwz.at (@uwz_at) <a href="https://x.com/uwz_at/status/2062209744220082223?ref_src=twsrc%5Etfw">June 3, 2026</a></blockquote> <script async src="https://platform.x.com/widgets.js" charset="utf-8"></script>

Došlo je do velikih poplava u četvrtima Nomentano, Salario i Parioli, gdje je saobraćaj u potpunosti obustavljen jer je nivo vode gotovo prekrio automobile.

<blockquote class="twitter-tweet">🌪️Video di Marzia Roma, dalla zona Conca d&#39;Oro, del passaggio del tornado di questa mattina a Roma Nord. <a href="https://t.co/g8WNTCqvaf">pic.twitter.com/g8WNTCqvaf</a>&mdash; Italia 24H Live 🔴 – Notizie dall&#39;Italia (@Italia24HLive) <a href="https://x.com/Italia24HLive/status/2062128785579749552?ref_src=twsrc%5Etfw">June 3, 2026</a></blockquote> <script async src="https://platform.x.com/widgets.js" charset="utf-8"></script>

I drugi dijelovi Italije bili su pogođeni olujama i poplavama, posebno regioni Friuli, Toskana i Lacio.

Lokalni mediji navode da su Rim pogodili udari vjetra brzinom većom od 120 km/h, koji su izazvali velika razaranja u pojedinim dijelovima grada.

Desetine oborenih i iščupanih stabala padale su na automobile i benzinske pumpe. Više krovova na stambenim objektima je oštećeno ili potpuno uništeno, dok su pojedine kuće pretrpjele ozbiljna razaranja. Srećom, nije bilo težih povreda.

<blockquote class="twitter-tweet">فيديو - شهدت منطقة براتي فيسكالي شمال العاصمة الايطالية روما أضراراً مادية كبيرة نتيجة إعصار قوي ضربها وسط تقارير عن خسائر كبيرة في الممتلكات والبنية التحتية <a href="https://t.co/hxCKmudHhg">pic.twitter.com/hxCKmudHhg</a>&mdash; Rudaw عربية (@rudaw_arabic) <a href="https://x.com/rudaw_arabic/status/2062595836396130311?ref_src=twsrc%5Etfw">June 4, 2026</a></blockquote> <script async src="https://platform.x.com/widgets.js" charset="utf-8"></script>

Najveće štete zabilježene su u četvrtima Nomentano, Salario i Parioli, koje se nalaze sjeverno od centra grada. Na istočnoj obilaznici Tangenziale Est saobraćaj je na više mjesta otežan zbog palih grana.

<blockquote class="twitter-tweet">Video girato dall&#39;interno del tornado di Roma, la zona interessata sembra essere quella di Montesacro-Conca d&#39;Oro. Video di Daiana Micheli <a href="https://t.co/bUUnzBCz3S">pic.twitter.com/bUUnzBCz3S</a>&mdash; Federico Pavan (@PavanFederico00) <a href="https://x.com/PavanFederico00/status/2062074420072509880?ref_src=twsrc%5Etfw">June 3, 2026</a></blockquote> <script async src="https://platform.x.com/widgets.js" charset="utf-8"></script>

U Conca d’Oro, pijaca je pretrpjela velika oštećenja kada je tezga podignuta snažnim vrtlogom i bačena na parkirano vozilo. Tornado je, prema pisanju portala Wanted in Rome, odnio i krovove više kuća u naselju Nuovo Salario.

<blockquote class="twitter-tweet">🌪️ Impresionante mañana en Roma: un tornado ha sacudido la ciudad eterna, con árboles caídos, objetos volando y techos arrancados. Caos absoluto… pero sin víctimas que lamentar. La fuerza de la naturaleza no deja de sorprender 🇮🇹 <a href="https://x.com/hashtag/Aqu%C3%ADlaTierra?src=hash&amp;ref_src=twsrc%5Etfw">#AquílaTierra</a> <a href="https://t.co/IG1IFdGPYw">pic.twitter.com/IG1IFdGPYw</a>&mdash; Aquí la Tierra (@aquilatierratve) <a href="https://x.com/aquilatierratve/status/2062240893768282410?ref_src=twsrc%5Etfw">June 3, 2026</a></blockquote> <script async src="https://platform.x.com/widgets.js" charset="utf-8"></script>

Gradonačelnik Rima Roberto Gualtieri izjavio je da su mjerne stanice, iako nisu bile najbliže epicentru oluje, zabilježile brzinu vjetra od 90 km/h, što znači da su udari u centru oluje vjerovatno prelazili 100 km/h. On je ovaj meteorološki fenomen opisao kao ekstreman i iznenadan.Prema njegovim riječima, oko 60 stabala je palo na javnim i privatnim površinama, na ulicama kao što su Via Val Pellice, Via Salviucci, Via del Prato della Signora, Viale della Moschea i Via del Foro Italico.

Desetine oborenih i iščupanih stabala padale su na automobile i benzinske pumpe

Video / Tornado pogodio Rim: Nosio sve pred sobom i napravio haos u više dijelova grada

Ruski predsjednik Vladimir Putin izjavio je u četvrtak da Rusija ima potpunu kontrolu nad cijelom teritorijom ukrajinske regije Lugansk, te da kontroliše više od 85 posto Donjecke i oko 80 posto Zaporoške regije.Putin je na sastanku s čelnicima svjetskih novinskih agencija u Sankt Peterburgu rekao da su ukrajinske snage ranije kontrolisale oko 25 posto Donjecke regije, ali da je taj udio sada pao na manje od 15 posto.- Nedavno, neću navoditi tačan broj naseljenih mjesta, jer se bojim greške — ruska vojska je stavila pod kontrolu približno 2.440 kvadratnih kilometara. Ofanziva se odvija svakodnevno - rekao je on.<h2>Situacija na frontu</h2>Dodao je da ruske snage nastavljaju napredovanje i da se situacija na frontu, kako je naveo, razvija u korist Moskve.Putin je priznao da ukrajinski napadi dronovima nanose štetu unutar Rusije, ali je rekao da Kijev nema vrste oružja koje posjeduje Moskva.Također je tvrdio da Rusija ima vlastitu industrijsku bazu, resurse, ljudstvo i tehnološku stručnost za proizvodnju oružja, dok je Ukrajina i dalje zavisna od vojne pomoći zapadnih zemalja.<h2>"Želimo postići dogovor"</h2>Istovremeno, Putin je rekao da je "Rusija bez sumnje spremna i želi postići dogovor s Ukrajinom mirnim putem na osnovu sporazuma iz Enkoridža koje je postigao s američkim predsjednikom Donaldom Trampom 2025. godine u američkoj saveznoj državi Aljaska".Ruski predsjednik je dodao da je Moskva spremna na kompromise, ali da i Kijev mora pristati na njih, navodeći da bi rat mogao završiti u bliskoj budućnosti ako Ukrajina prihvati te ustupke.

Ruska vojska je stavila pod kontrolu približno 2.440 kvadratnih kilometara, naveo je

Putin tvrdi da Rusija kontroliše cijeli Lugansk i veći dio Donjecka i Zaporožja

Dječak (9) preminuo je u srijedu, 3. juna, nakon što je pod još nerazjašnjenim okolnostima ostao zarobljen ispod betonskog poklopca kanalizacionog šahta u dvorištu u Limanu, u regionu Konstance.Tragedija se dogodila oko 16 sati dok se dječak igrao u dvorištu.Rumunska policija zaprimila je poziv da je dijete povrijeđeno u šahtu. Iako su spasilačke ekipe brzo stigle na lice mjesta, za dijete nije bilo spasa. Iz šahta je izvučen bez znakova života, a tijelo je poslano na obdukciju kako bi se utvrdio tačan uzrok smrti.U ovom trenutku nije tačno jasno kako je dječak uopšte dospio u šaht - odnosno da li je nekako propao kroz betonski poklopac ili je neko šaht zatvorio dok je dijete bilo unutra.Tragedija je potresla cijelu zajednicu, a mještani navode da se u dvorištu, gdje je dječak stradao, nalaze brojni betonski poklopci zbog radova koji se izvode na tom području. Međutim, i dalje nije jasno kako je dijete ostalo zarobljeno ispod samog poklopca.Mediji navode da je preminuli dječak pohađao drugi razred osnovne škole, a mještani ga opisuju kao dobro i poslušno dijete. Policija je pokrenula istragu zbog sumnje na ubistvo iz nehata. U ovom trenutku nije poznato ni u čijem društvu je dječak bio u trenutku tragedije.

Aragči prvi put progovorio o pogibiji ajatolaha Hamneija: Nije htio u sklonište jer se narod nije sklonio

Projekat vrijedan milijarde u Albaniji pod lupom: Investicija vezana za Kušnera izazvala proteste i istragu

Svjetski dan zaštite okoliša

Đinping ide u Sjevernu Koreju nakon sedam godina: Peking jača utjecaj u Pjongjangu

Republikanci se okrenuli protiv Trampa: Kongres odobrio milijarde za Ukrajinu i žestoke sankcije Rusiji

SAD uvele sankcije kubanskom predsjedniku i članovima njegove porodice

Tramp nagovijestio da bi se mogao sastati s iranskim vrhovnim vođom ako se postigne dogovor

Tramp najavio fokus na Kubu poslije "završetka posla s Iranom"

Aragči: Hormuškim moreuzom će zajednički upravljati Iran i Oman

Putin: Spremni smo na mir, ali Ukrajina mora prihvatiti kompromise

Tramp se oglasio povodom otvorenog pisma koje je Zelenski uputio Putinu

Zelenski pozvao Putina na direktne pregovore: Odredimo datum i završimo rat

Rubio: Iranski napad na Kuvajt je nečuven i neprihvatljiv

Video / Tornado pogodio Rim: Nosio sve pred sobom i napravio haos u više dijelova grada

Putin tvrdi da Rusija kontroliše cijeli Lugansk i veći dio Donjecka i Zaporožja

Dječak (9) pronađen mrtav u šahtu: Policija ga pronašla zarobljenog ispod poklopca

Globus

Aragči prvi put progovorio o pogibiji ajatolaha Hamneija: Nije htio u sklonište jer se narod nije sklonio

Projekat vrijedan milijarde u Albaniji pod lupom: Investicija vezana za Kušnera izazvala proteste i istragu

Svjetski dan zaštite okoliša

Đinping ide u Sjevernu Koreju nakon sedam godina: Peking jača utjecaj u Pjongjangu

Republikanci se okrenuli protiv Trampa: Kongres odobrio milijarde za Ukrajinu i žestoke sankcije Rusiji

SAD uvele sankcije kubanskom predsjedniku i članovima njegove porodice

Tramp nagovijestio da bi se mogao sastati s iranskim vrhovnim vođom ako se postigne dogovor

Tramp najavio fokus na Kubu poslije "završetka posla s Iranom"

Aragči: Hormuškim moreuzom će zajednički upravljati Iran i Oman

Putin: Spremni smo na mir, ali Ukrajina mora prihvatiti kompromise

Tramp se oglasio povodom otvorenog pisma koje je Zelenski uputio Putinu

Zelenski pozvao Putina na direktne pregovore: Odredimo datum i završimo rat

Rubio: Iranski napad na Kuvajt je nečuven i neprihvatljiv

Video / Tornado pogodio Rim: Nosio sve pred sobom i napravio haos u više dijelova grada

Putin tvrdi da Rusija kontroliše cijeli Lugansk i veći dio Donjecka i Zaporožja

Dječak (9) pronađen mrtav u šahtu: Policija ga pronašla zarobljenog ispod poklopca