Mišljenje Evropske komisije o aplikaciji za kandidatski status Bosne i Hercegovine, koje je pred Parlamentom Evropske unije prezentirao komesar za proširenje Johanes Han (Johannes Hahn), izazvalo je podijeljene reakcije u BiH.
Nema rokova
Jedni smatraju da je pozitivno mišljenje nagrada vladajućim elitima za nerad, a drugi da je to veliki uspjeh. No, 14 prioriteta koje je Han naveo kao ključne ukoliko BiH želi kandidatski status, obuzdalo je prvobitnu euforiju.
Krisijan Dan Preda (Cristian), izvjestilac Evropskog parlamenta za BiH, kazao je na sjednici da je pozitivno mišljenje prvi korak, ali da pred vlastima u našoj državi stoji još mnogo posla. U intervjuu za “Dnevni avaz” Dan Preda govori o mišljenju EU, situaciji u BiH, ali i o očekivanjima od novih snaga koje će sjesti u evropske institucije.
- U mišljenju koje je predstavila Evropska komisija, utvrđeno je 14 ključnih prioriteta u područjima kao što su demokratija, funkcionalnost, vladavina prava, reforma javne uprave. Bilo je tu i analitičko mišljenje, koje je prvi put razmatralo stajalište zemlje po raznim poglavljima EU te identificira mnoge stvari koje će se morati riješiti. Mnogo je posla za BiH, posla koji bi, u najboljem slučaju, trebao biti brzo urađen. Nema rokova, ali će dobivanje statusa kandidata ovisiti o tome. To je težak zadatak. No, uz ozbiljnost, odgovornost, političku volju, to se može učiniti. Pravo je pitanje jesu li vlasti u vašoj zemlji spremne to učiniti. Jesu li spremni zasukati rukave?
Vidjet ćemo. No, 14 prioriteta čini se kao mnogo za kratak period. Znate kakva je situacija u BiH...
- Nije neobično da imate ključne prioritete, to se stavljalo i pred druge zemlje. Tih 14 prioriteta vezano je, istovremeno, uz temeljne politike EU i bit će od ključne važnosti ispuniti ih. Mislim da ti prioriteti nisu iznenađenje. Kad je riječ o demokratiji, funkcioniranju institucija, ustavnom i izbornom okviru, stanju u pravosuđu, ljudskim pravima, korupciji… građani sigurno vide da postoje nedostaci u poređenju s EU.
Pozitivno mišljenje EK mnogi su protumačili kao nagradu našim političarima za nerad.
- Da, vidio sam te komentare u medijima, ali se ne slažem s njima. Prije svega, politika proširenja EU ne podrazumijeva nagrađivanje političara. Mi se brinemo i pokušavamo pomoći vašim građanima. Smatramo da ljudi u BiH zaslužuju da žive bolje i da će reforme pomoći u tom pogledu. U ovom slučaju, ne može se govoriti o nagradi. Ako pogledate ključne prioritete, vidjet ćete da je to teško riješiti. To je više poziv na buđenje nego nagrada. Sada će političari zaista morati učiniti nešto. Drugo, nama su potrebni sagovornici u BiH, EU mora sarađivati s vašim političkim elitama. To je za nas ponekad frustrirajuće kao i za građane BiH. Ali, za razliku od vas, mi nemamo moć da ih mijenjamo. Građani BiH imaju moć da glasaju i da mijenjaju političke elite, ali to se do sada nije dogodilo. Nažalost.
Jasna slika
I građani EU su glasali. Šta mi, u BiH, možemo očekivati od novog saziva Evropskog parlamenta i Evropske komisije?
- Proces formiranja novog vodstva EU tek počinje. Za sada je jasno da su građani izašli da glasaju za Evropu u većem broju nego ranije i da je populistička plima zadržana. Velika izlaznost pokazala je da se ljudi još brinu za Evropu i pomogli su da se ublaži porast euroskeptika. Uvjeren sam da će se proevropska većina naći u EP-u i da će ta nova većina moći podržati snažnu Komisiju. Nadam se da će novi saziv EP-a nastaviti podržavati evropsku integraciju zapadnog Balkana. Što se tiče Komisije, nadam se da će i oni nastaviti pozitivan trend snažnijeg angažmana na zapadnom Balkanu, koji smo nedavno vidjeli. Važno je, prema mom mišljenju, da obje institucije pružaju uvjerenja zemljama u regiji o njihovom EU putu. Držati regiju bez jasne slike o njihovoj evropskoj budućnosti, zapravo je prijetnja stabilnosti.
Mora se okončati proces formiranja vlasti
Proces formiranja vlasti blokiran je zbog NATO puta BiH. Kako to komentirate?
- Uskoro će biti osam mjeseci od izbora i, nakon toliko vremena, vlade još nisu formirane na svim nivoima. To je situacija koja se mora okončati, jer bi se, inače, sljedeći koraci u procesu integracija u EU mogli odgoditi. Niko ne pobjeđuje iz ove situacije. O Sjevernoatlantskom savezu (NATO) i Godišnjem nacionalnom programu (ANP), kao i o svakom drugom pitanju koje je potencijalno povezano s formiranjem vlasti, politički lideri trebali bi postići kompromis. Tako rješavate probleme u demokratiji. Ali, potrebne su vam vlade koje rade, jer BiH nema više vremena.
