Manjak prostora za razvijanje gradova u 19. stoljeću korišten je tako što su se počele graditi visoke zgrade, odnosno neboderi. Obično su te zgrade korištene za stanovanje kao i za poslovne prostore. Međutim, u svijetu je posebno u 20. stoljeću počeo trend u kome su visoke zgrade pokazatelj snage gradskih uprava, pa tako nije slučajno što su u nekim gradovima pravljeni visoki objekti po kojim će oni postati prepoznatljivi. I Sarajevo spada u red takvih gradova, pa smo danas svjedoci da se najveći toranj na Balkanu upravo nalazi u našem gradu, a riječ je o Avaz Twist Toweru.
Međutim, u Sarajevu je i ranije napravljen neboder, koji je u narodu prozvan JAT-ov neboder, ili Vakufski neboder, s obzirom na to da je Vakuf vlasnik istog.
Nastanak tog nebodera je veoma interesentan. Naime, na lokaciji prekoputa Vječne vatre nekada u 16. stoljeću podignuta je džamija s mezaristanom, čiji je vakif bio Havadže Kemaludin (Ćelamudin). Godinama je tu postojala džamija, ali zbog zapuštenosti i postepenog propadanja Vakufska direkcija odlučila je srušiti ostatke džamije i započeti hrabar građevinski poduhvat, koji će trajno obilježiti panoramu grada.
Sjećanje na džamiju
Odlučeno je da se na tom mjestu gradi prvi neboder u Sarajevu koje je u tadašnje vrijeme bio jedan od pet u cijelom regionu. Njegov dizajn morao je biti simboličan i na neki način projektanti su željeli da budi sjećanje na džamiju koja je na istom mjestu prethodno srušena. Upravo iz tih razloga, i danas galerija JAT-ovog nebodera na devetom spratu izgleda kao šerefe od munare.
Projektanti tog nebodera bili su braća Muhamed i Reuf Kadić, arhitekti koji su se školovali u Pragu. Rušenje džamije se desilo 20-ih godina prošlog stoljeća, a gradnja objekta je započela 1939. godine.
Objekt je rađen od armirano-betonske kontrukcije s dubljim suterenom, a ispuna je bila cigla. Tokom Drugog svjetskog rata gradnja objekta je zaustavljena, mada su se spratovi novog objekta nizali izuzetno brzo. Nastavak gradnje se desio poslije rata, i objekt je završen 1947. godine. Gradnja je zaustavljena na 12. spratu i od samog početka je imala lift. Ovaj savremeni i moderni objekt pokazatelj je snage braće Kadić, koji su začetnici i pioniri moderne arhitekture Sarajeva.
Objekt se zasniva na kubizmu i neplasticizmu, a ta slobodna i čista forma daje nam za pravo da zaključimo kako su braća Kadić u arhitekturu Sarajeva počeli da uvode i pravac minimalizma. Ljepota objekata koje su braća Kadić pravili je u tome što su njihovi objekti nenametljivi bez obzira na svoju grandioznist, upravo zbog tog prepoznatljivog stila minimalizma. I ovaj neboder je svojim izgledom potpuno nenametljiv te apsolutno ne iskače iz ambijentalnog prostora. Po završetku gradnje, ovaj objekt je predstavljao jedan od najreprezentativnijih i najopremljenijih stambeno-poslovnih objekata u gradu.
Svakako treba naglasiti da, zapravo, neboder nikada nije završen prema projektu braće Kadić u cijelosti, tj. baš onako kako su to oni zamislili. Vjerovatno su nove vlasti SFR Jugoslavije imale bojazan zbog visine samog objekta, pa je isti skraćen za tri etaže, s obzirom na to da je planirana visina bila 60 metara, odnosno 15 spratova. No, bez obzira na taj podatak, lepršavost ovog objekta s terasama, koje su negdje otvorene negdje zatvorene, pokazuje nedovršenu ljepotu arhitekture ovog dvojca koji je začetnik uvođenja modernizma u arhitekturi.
Mjesto za reklamu
Naziv Jatov je dobio upravo zato što su se na njegovom vrhu nalazile velike reklame Jugoslavenskog avio-transporta, čiji je skraćeni naziv bio JAT. U taj vakat, kada su postavljene, bile su najveće reklame u Sarajevu. Ovo mjesto za reklamu nimalo ne čudi jer se u prizmelju objekta nalazila velika poslovnica kompanije JAT.
Njegova lokacija, na spoju ulica Ferhadija i Maršala Tita predstavlja jednu od najboljih u Sarajevu. Projektanti nisu među živima danas, a poznato je da su imali probleme prilikom školovanja u Pragu, s obzirom na svoje liberalne stavove i javno iznošenje kritičkog mišljenja. Često su im bili oduzimani pasoši, ali su za svoje zasluge ipak dobili velike nagrade, kao što su nagrada ZAVNOBiH-a, Šestoaprilska nagrada itd.
Danas za braću Kadić zasigurno možemo reći da su postavili graditeljski temelj Sarajeva, na koji će se kasnije nadovezivati poznati arhitekti.
