Presuda Evropskog suda za ljudska prava u slučaju "Ilijaz Pilav" još jednom je snažno potvrdila da je Ustav BiH diskriminatoran i nepravedan. Ova presuda, praktično još jedna strazburška opomena, jednako kao i prethodne u slučajevima "Sejdić-Finci" te "Azra Zornić", aktuelnim bh. vlastima nameće dodatnu obavezu da izmijene sporne odredbe Ustava i Izbornog zakona BiH koje diskriminiraju bh. građane.
Presuda u slučaju "Ilijaz Pilav" dolazi u trenutku sve snažnijeg zagovaranja ustavnih promjena. Ti zahtjevi najsnažnije su izraženi u Kongresu SAD, gdje postoji pozamašan broj uglednih kongresmena koji zagovaraju međunarodnu konferenciju Dejton 2, a na kojoj bi se potaknuo proces izmjena Ustava BiH.
Kongres SAD, o čemu je "Avaz" pisao, ovo pitanje čak je institucionalizirao te putem federalnog zakona svojim predstavnicima na predstojećem samitu NATO-a u Varšavi nalaže da traže organiziranje Dejtona 2.
Nikada nije bila namjera da Dejton ostane zauvijek, kaže i aktuelni zamjenik pomoćnika američkog državnog sekretara Hojt Brajan Ji (Hoyt Brian Yee), dodajući da se „jednom moramo posvetiti slabostima u Dejtonskom ustavu".
Mjesto za takvo nešto definitivno je BiH, odnosno njene institucije. Vrijeme: tek nakon oktobarskih lokalnih izbora. Osobe koje bi ovo trebale potaknuti jesu lideri najjačih stranaka u BiH. Svi su složni da se to i treba desiti, i to upravo nakon 2. oktobra, ali razlike se ogledaju u ponuđenim modalitetima za izmjene Ustava.
Presuda u slučaju "Ilijaz Pilav", ako ništa, podsjetnik je bh. vlastima da pitanje usklađivanja diskriminatornog ustava s evropskim konvencijama ne mogu gurati pod tepih. Sada pogotovo ne, nakon podnošenja aplikacije za članstvo u EU. Nakon što smo zakoračili na put s kojeg nema povratka.
Iako je EU, nudeći nam novi pristup ubrzanja procesa integracija zasnovan na poboljšanju socioekonomskih prilika, rekla da izmjene Ustava nisu ključne, bez njih, evidentno je, neće biti moguće ući u sami cilj - članstvo u EU. Uostalom, ustavne promjene koje se traže zasigurno neće oslabiti državu.
