PULS SEDMICE

Klik na strah i paniku

Ništa u životu ne mora biti onako kako nam se čini

Piše: Dženana BUREK
05.10.2019 18:41

Dženana Burek

Foto: Avaz

Prvo smo štampali novine. Onda smo krenuli vijesti stavljati na web-stranice. Nakon toga na mobitele. 

Gdje ćemo završiti, ko to zna... 

Ali ono što znamo, ili bismo barem trebali znati, jeste: informacija - tačna, jasna, ogoljena, precizna, objektivna - javno je dobro i mora biti lako dostupna svima. A da li je? 

Čak i u vremenu kada svaki pojedinac, a ne samo novinar, ima način da je učini lako dostupnom. I u tom grmu leži zec zvani opća opasnost, ali odgovornost pojedinca u društvu i novinara (a među nama ima i onih koji se samo tako predstavljaju, to se jednostavno mora reći) i njihove javno izgovorene i napisane riječi, ipak, nije niti može biti ista. 

Tenkovi u Tbilisiju i ’ubistvo’ Sakašvilija  

Gruzijska provladina TV stanica Imedi objavila je 2010. godine da su ruski tenkovi ušli u prijestonicu Tbilisi i da je predsjednik Mihael Sakašvili ubijen. 

Na prvi pogled vijest djeluje važno, informativno i precizno. Ali ništa u životu ne mora biti onako kako nam se čini.

Koristeći arhivski materijal iz sukoba Rusije i Gruzije 2008. godine, gruzijska TV stanica je prikazala napredovanje ruskih tenkova. Vrlo neupadljivo najavila je prilog kao “imitaciju mogućih događaja” pa to mnogi gledaoci nisu ni primijetili. A nisu ni novinari, pa se vijest proširila mnogo dalje od Gruzije brzinom svjetlosti. 

Od silnih poziva došlo je do kraha u mobilnim vezama. Vijest je izazvala opću paniku, a mnogi stanovnici Tbilisija istrčali su na ulice. 

Medijska kuća se kasnije izvinila zbog panike koju je prilog izazvao, ističući da im je jedina namjera bila prikazati “kako bi izgledao najgori dan u historiji Gruzije”. 

Kasno, šteta počinjena, i po građane i po novinarstvo. Ljudi uznemireni, isprepadani i istovremeno razočarani u one kojima su očito vjerovali. A najteže je vratiti jednom izgubljeno povjerenje konzumenta informacije. 

Najava  zemljotresa uz “preciznu satnicu” 

Ne treba nama gruzijski primjer, mi smo na teži način, na svojoj koži, ne tako davno, osjetili kako novinarsko pero može da ubija, razara i truje. 

Na ovu priču podsjetili smo se jer se u Tbilisiju ovih dana održava godišnja konferencija Alijanse evropskih vijeća za štampu, na kojoj smo razgovarali o izazovima i nedaćama s kojima se susreću novinari i mediji, ali i podsjetili na opasnost lažnih vijesti po društvo i medije, također. Akcent je na ozbiljnim, važnim vijestima, iako problema ima u svim žanrovima.

Kolega iz Albanije Remzi Lani ispričao je kako je jedan tamošnji lokalni portal, nedavno, nakon prvog jakog zemljotresa, objavio da slijedi još jedan, uz “preciznu satnicu”. Naravno, brojni su Albanci u panici izveli porodice na ulice i tu proveli noć. Jer strah je ipak najjača emocija koja često nadvlada razum.

U takvim trenucima najbolje se vidi ko je ko na medijskom nebu. Oni koji odgovorno rade svoj posao, čuvajući obraz profesije i ispunjavajući svoju ulogu u društvu, samo tako će pomoći i građanima da razlikuju žito od kukolja, a sebi priskrbiti ozbiljnost, vjerodostojnost i dignitet na medijskoj sceni. 

Jer zaista ne znamo koji su izazovi još pred nama. 

Lažni video stvore uz pomoć umjetne inteligencije

Nedavno je njujorški univerzitet objavio analizu o oblicima i izvorima dezinformacija koje bi najviše mogle utjecati na američke predsjedničke izbore 2020. godine. Na prvom je mjestu deepfake video. Radi se o naizgled realističnim videozapisima stvorenim uz pomoć umjetne inteligencije, u kojima su stvarni ljudi prikazani kako govore ili rade stvari koje u stvarnosti nikada nisu.

O koliko se ozbiljnoj stvari radi, govori informacija da je Obavještajni odbor Predstavničkog doma Kongresa sazvao saslušanje o prijetnjama koje takvi videozapisi predstavljaju za nacionalnu sigurnost.

Imamo, dakle, lažne vijesti, lažne montirane fotografije i lažne montirane videomaterijale. Možda će, zapravo sasvim sigurno će, takvi sadržaji donijeti trenutnu čitanost, privući pažnju, napraviti pometnju. 

Ali naša časna misija je istina. I svaki dan se trebamo podsjećati na to. 

Komentari

NA VRH