Reprezentativac BiH Muhamed Be&scaron;ić dobio je nagradu za najboljeg igrača Evertona za januar 2016. godine. Muhamed je u januaru odigrao nekoliko odličnih utakmica i zasluženo je izabran za najboljeg fudbalera engleske momčadi, iako nju sačinjavaju vedete svjetske klase.

Na&scaron; reprezentativac bio je zapažen protiv Mančester sitija, Totenhema i Čelzija, da bi se u duelu između Evertona i Svonsija povrijedio te je iza&scaron;ao iz igre nakon desetak minuta.

Trener Evertona Roberto Martinez kazao je prije nekoliko dana da očekuje da će pit bul biti u konkurenciji za dana&scaron;nji susret između Bormuta i Evertona u okviru FA Kupa.

Be&scaron;ić, o kojem su navijači smislili i nekoliko zanimljivih pjesama, ove je sezone nastupio u &scaron;est susreta engleskog Premier&scaron;ipa, a zbog povrede je propustio početak sezone. Rođen je 10. septembra 1992. Prije Evertona igrao je za Hamburg i mađarski Ferencvaro&scaron;. Za reprezentaciju BiH odigrao je 23 utakmice.

&nbsp;

&nbsp;

Ličnost dana    Muhamed Bešić

Evertonov pit bul

Vojna neutralnost koju je Srbija proklamirala odavno je dobra vijest za region, a njeno posljednje, sasvim pragmatično približavanje NATO-u važno je i za BiH.

Između proevropske opozicije, koja sve ovo pozdravlja, i naprednjačke vlasti, koja je u sve ove, ponajmanje kozmetičke, promjene u&scaron;la opterećena vlastitom antizapadnjačkom retorikom i radikalnom pro&scaron;lo&scaron;ću, dodatno se otvara nezaustaviv proces uklapanja Srbije u euro, ali i atlantske integracije. Bez svega toga nema ni zaokruženja evropske sigurnosne arhitekture na Balkanu.

Ovo je i napredak u poku&scaron;ajima izbavljenja iz skoro talačkog robovanja pogre&scaron;nom javnom mnijenju, stereotipima, a ponegdje jo&scaron; i mitovima.

Bez obzira na znane historijske, panslavenske i religijske veze, za kojima jo&scaron; kaska ekonomski faktor, u svim tim tradicionalnim odnosima s Rusijom Srbija nije pred vje&scaron;tačkim izborom. To je i dodatna, odlična poruka Banjoj Luci. Uostalom, i priznanje Aleksandra Vučića da NATO godinama &scaron;titi kosovske Srbe najbolja je potvrda ovog konteksta.

Ako ne &ldquo;tačka na i&rdquo;, onda će&nbsp;očekivani potpis zakona o saradnji Srbije s NATO-om od Tomislava Nikolića&nbsp;biti sigurno vi&scaron;e od odavanja počasti Zapadu u tom pogledu. Diplomatski imunitet za NATO u Srbiji, uz slobodu kretanja po njenom cijelom teritoriju, očito je koristan, a ne obrnuto, shvatili su to u Beogradu.

Sada je valjda jasno i da učestale primjedbe Moskve, ne samo Srbiji već i Crnoj Gori, a potom i BiH, da EU i atlantske integracije &ldquo;nisu jedina alternativa&rdquo; za ove zemlje (&scaron;to smo mogli čuti i u UN-u), jesu poku&scaron;aj iritiranja Zapada, upravo na Balkanu. I ne puno vi&scaron;e od toga.

U pravu je Vučić koji kaže da su kritike (proruske) opozicije u Srbiji zbog svega toga licemjerne. Jer, kako reče tamo&scaron;nji premijer, oni koji su do sada &ldquo;branili Kosovo&rdquo;, nisu uspjeli sačuvati ni džamije u Beogradu, a kamoli zapadne ambasade dok zemlja žuri u EU. To novo razumijevanje uloge NATO-a na Balkanu racionalan je iskorak Beograda koji službeno Sarajevo treba pozdraviti.

&nbsp;

Komentar dana

Važan iskorak Beograda

Predsjednik Me&scaron;ihata Islamske zajednice (IZ) Hrvatske muftija Aziz ef. Hasanović saopćenjem za javnost jučer se ogradio od medijskih nastupa da IZ službeno podržava ministra kulture Hrvatske Zlatka Hasanbegovića, kojeg javnost ovih dana proziva zbog svojih ranije iskazanih stavova o usta&scaron;ama i NDH.

Reakcija muftije Hasanovića do&scaron;la je nakon stavova iznesenih na hutbi u Islamskom centru u Zagrebu od imama Aziza ef. Alilija, koji je napade na Hasanbegovića protumačio kao islamofobne i antiislamske, &scaron;to je, kako je kazao, neutemeljeno, ali i &scaron;tetno, i &scaron;to ne predstavlja službeni stav Islamske zajednice Hrvatske.

Sigurno je da ef. Alili nije imao lo&scaron;e namjere zauzimajući odbrambeni stav prema ličnosti Hasanbegovića, koji je ovih dana predmet neselektivnih napada u Hrvatskoj, a koji je u zagrebačkom džematu, kako je naveo i sam muftija Hasanović, poznat kao &bdquo;izuzetna osoba u najpozitivnijem smislu&ldquo;.&nbsp; &nbsp;

Muftijina reakcija da se IZ o &bdquo;političkom pitanju i pitanjima ideolo&scaron;kog usmjerenja&ldquo;, a &scaron;to je sigurno i pitanje napada na Hasanbegovića, neće i ne smije određivati, mudra je, zrela i, sigurno, dobronamjerna. Prije svega zbog jedinstva džemata koji predvodi, a koji čine ljudi raznih i političkih i ideolo&scaron;kih usmjerenja.

&nbsp;

&nbsp;

Ličnost dana Aziz ef. Hasanović

Mudra reakcija

Sud Bosne i Hercegovine nije prihvatio zahtjev Tužila&scaron;tva BiH za produženje mjera pritvora Fahrudinu Radončiću te je jučer donio rje&scaron;enje kojim je predsjednik Saveza za bolju budućnost BiH, uz određene mjere zabrane, pu&scaron;ten da se u daljnjem postupku pred tim sudom brani sa slobode. Radončićev izlazak iz pritvora, u kojem je odležao 23 dana, ba&scaron; kao i njegovo hap&scaron;enje, pratilo je nezapamćeno interesiranje javnosti. &nbsp;

S razlogom, jer malo kome je, osim grupi pravosudno-političko-kriminalno uvezanih tipova u državi, poznat razlog zbog kojeg je uopće uhap&scaron;en i držan u pritvoru svih ovih dana. Riječ je o feli koja je od prvog dana njegovog hap&scaron;enja, putem svojih medijskih megafona i čar&scaron;ijskih žbirova, pumpala javnost da Radončić ostaje u pritvoru &bdquo;dok ne struhnu pritvorska vrata&ldquo; i tako stvarala sliku njegove krivice.

Odluka koju je jučer donijela sutkinja za prethodni postupak, a kojom je, uprkos snažnom upiranju tužila&scaron;tva, odbila njihov prijedlog za produženje mjera pritvora Radončiću, ukazuje na postojanje i zdravih snaga u bh. pravosuđu, koje vlastiti profesionalni dignitet čini dovoljno hrabrim i sposobnim da svoje odluke donose na osnovu snage ponuđenih dokaza, a ne na osnovu utjecaja i ličnih želja zainteresiranih pojedinaca.

Svjestan je Radončić ko sve stoji iza njegovog progona koji traje već nekoliko godina. Svjestan je, također, da je izlazak iz pritvora tek mala stepenica koju je savladao na putu do postizanja pravde i stoga je jučera&scaron;nju ograničenu slobodu doživio tek kao dan u kojem počinje druga etapa pravne borbe u dokazivanju vlastite nevinosti.

Radončić se u borbi koja je pred njim ne pla&scaron;i suočavanja sa zakonom niti fabriciranim dokazima na kojima su zasnovane optužbe protiv njega. Mrva pravde koju je jučer doživio dobar je signal da u bh. pravosuđu ipak rade i časni i neovisni pojedinci koji, za razliku od jezika interesa, poznaju isključivo jezik činjenica.

Pravosuđu treba omogućiti da svoj posao obavlja neovisno i samostalno, da bude fokusirano na provođenje zakona i da radi bez političkog utjecaja i na najvi&scaron;em profesionalnom nivou, nedavna je poruka ambasadorice SAD u BiH Morin Kormak (Maureen Cormack). Pametnome jednako upozoravajuće, ali i ohrabrujuće.

&nbsp;

&nbsp;

Mrva pravde

Da bi neko bio veliki fudbaler, potrebno je da prije svega bude i veliki čovjek, čija će dru&scaron;tvena, kao i odgovornost prema onima kojima najvi&scaron;e treba pomoć, biti primjer drugima. I da, ostati čvrsto na zemlji i nikada ne zaboraviti kuda ga je vodio vlastiti životni put.

Izet Hajrović pokazao je i tu vrlinu, tako &scaron;to je sa svog konta odlučio prebaciti 20.000 eura za pomoć sirijskim izbjeglicama koje se trenutno nalaze u Turskoj.

Na&scaron; fudbalski reprezentativac, kojem ovo nije prvi humanitarni gest, na ovaj se potez odlučio, kako je rekao, jer su i članovi njegove porodice prije mnogo godina bili izbjeglice.

Izet je, kao &scaron;to je poznato, rođen 4. avgusta 1991. u &Scaron;vicarskoj, u koju su se njegovi roditelji preselili četiri godine ranije. Mada je igrao za mlađe selekcije alpske države, Hajrović se nije odrekao zemlje svojih predaka, već je uzeo državljanstvo na&scaron;e zemlje i zaigrao za na&scaron; A-tim.

Simpatije navijača BiH pridobio je u septembru 2013., kada je u Žilini u utakmici protiv Slovačke postigao zlata vrijedan gol koji nas je ostavio u igri za plasman na Svjetsko prvenstvo u Brazilu.

&nbsp;

&nbsp;

LIČNOST DANA    Izet Hajrović

Veliko srce

Bosanskohercegovačka kinematografija u velikom se stilu vraća na svjetsku scenu! Novi film Danisa Tanovića &bdquo;Smrt u Sarajevu&ldquo;, koji je svjetsku premijeru imao preksinoć na prestižnom Berlinaleu, i publika i kritika pozdravile su ovacijama.

Jedini bh. i regionalni oskarovac sa svojom filmskom ekipom sada u njemačkoj prijestonici i&scaron;čekuje subotu &ndash; dan kada će proslaviti 47. rođendan i kada će na Berlinaleu biti progla&scaron;eni najbolji te kući ponijeti Zlatnog medvjeda.

A kod kuće reditelja svjetskog glasa, u Bosni i Hercegovini, kultura je ako ne zadnja, onda sigurno predzadnja rupa na svirali. Novac namijenjen za kulturu tro&scaron;i se na, blago rečeno, neadekvatan način, ali kulturnjaci, ba&scaron; kao i sportisti, odgovaraju &ndash; inatom.

Filmadžije i sportisti iz inata kući iz bijelog svijeta donose Oskare, Zlatne medvjede, zlatne medalje... Iz inata postižu uspjehe zahvaljujući kojima se o na&scaron;oj zemlji pi&scaron;e u superlativu, a ozbiljni analitičari pitaju se: Kako? Kako se ni iz čega postiže tako mnogo. 
I Danis Tanović uoči puta u Berlin govorio je da je nesretan &scaron;to živi u zemlji gdje očito smatraju da je kultura suvi&scaron;na, a samim tim i kulturni radnici. I na takvo stanje odgovorio je &ndash; sjajnim filmom, koji se takmiči za Zlatnog medvjeda.

Bez obzira na to hoće li se Tanović i ekipa ostvarenja &ldquo;Smrt u Sarajevu&ldquo;&nbsp; kući vratiti s priznanjima s Berlinalea ili ne, oni su već postigli veliki uspjeh. BiH se ponovo, barem dok traje festival, prepoznaje po lijepim stvarima, genijalnim rediteljima, sjajnim glumcima... 
Filmadžije i sportisti su ti koji nam svako malo vraćaju osjećaj patriotskog ponosa, a sada je opet do države da im odgovori na najbolji način &ndash; finansijskom, ali i ne samo finansijskom podr&scaron;kom.

Najbolji iz inata

Bez pretjerivanja, čistim argumentima u otvorenom pismu upućenom srpskom patrijarhu Irineju, kardinal Vinko Puljić, nadbiskup vrhbosanski, razbio je iluzije o RS kao teritoriji &bdquo;utemeljenoj na istini&ldquo;.

Navedenim činjenicama, kao i svojim svjedočenjem o strahotama koje je gledao dok je trajala opsada Sarajeva, Puljić je ukazao čelniku Pravoslavne crkve da, jednostavno, nije tačno da je RS &bdquo;postavljena na krvi svetih mučenika&ldquo;, već da su ti, kako napisa Puljić, mučenici ustvari mučitelji i progonitelji.

Ukazao je Puljić, kao svojevrsni glas istine, na razne zločine i strahote, izgladnjivanje, smrzavanje, snajperske torture koje su proživljavali građani od &bdquo;svetih mučenika&ldquo;.

Svojim pismom duhovni vođa bosanskih katolika jasno je pozvao čelnike Pravoslavne crkve da se ograde i distanciraju od krvavih zločina i zvjerstava koji su počinjeni u njeno ime i u ime RS, kao i od prakse koju je do sada Srpska pravoslavna crkva provodila da &scaron;titi i brani one koji su ubijali i maltretirali nedužne, sve one koji se zovu drugačije.

&nbsp;

&nbsp;

Ličnost dana Vinko Puljić

Glas istine

Čast da jučer preda kredibilnu aplikaciju BiH za članstvo u Evropskoj uniji pripala je predsjedavajućem Predsjedni&scaron;tva BiH Draganu Čoviću, koji je među najzaslužnijima u ustrajavanju na evropskom putu BiH.&nbsp;

Predsjedavajući Predsjedni&scaron;tva BiH i lider HDZ-a BiH jučera&scaron;njom predajom aplikacije za članstvo u EU dokazao je javnosti u BiH da i na&scaron;a država može biti funkcionalna i može ispo&scaron;tovati predviđene rokove, kao i zacrtane ciljeve.&nbsp;

Često je u svojim izjavama i intervjuima isticao svoju evropsku opredijeljenost i nagla&scaron;avao da za BiH ne postoji drugi put osim ovog evropskog.&nbsp;

Ističe se njegovo zalaganje da se razlike u BiH ostave postrani kako bi se odblokirale evropske i euroatlantske integracije. osim toga, on je uz lidere SBB i SDA donio neophodnu političku stabilnost na osnovu koje je BiH i zakoračila prema EU.

Dragan Čović rođen je 20. avgusta 1956. godine u Mostaru, otac je dvoje djece.&nbsp;

&nbsp;

Ličnost dana Dragan Čović

Evropski političar

Utamničenje Fahrudina Radončića, među ostalim ciljevima brutalne političke montaže protiv njega, motivirano je bilo i zabranom njegove javne riječi! A ona se u narodu, očito, primala do granica nepodno&scaron;ljivosti za one strukture koje, iako izgledale međusobno nepovezane, ovisno o položaju na kojem su trenutno, ipak imaju jedan zajednički interes - zadržati ili domoći se moći kojom će nastaviti harati ovom državom.

No, kada su shvatili kako su se preračunali da će pritvaranjem Radončića i pod prijetnjom dugim cijevima uspjeti u&scaron;utkati &ldquo;Dnevni avaz&rdquo;, krenulo se bočnim putevima. Nakon poku&scaron;aja zastra&scaron;ivanja po&scaron;tenih ljudi koji su se usudili javno ovaj slučaj uporediti s ličnim iskustvima iz tortura proživljenih tokom montiranih procesa osamdesetih godina pro&scaron;log stoljeća, na red su do&scaron;la najveća imena bh. advokature.&nbsp;

Tako su pojedinci iz Tužila&scaron;tva BiH prvo odlučili Vasviju Vidović isključiti iz Radončićeve odbrane, očekujući da će ona na sve mirno &scaron;utjeti. No, ko je iole poznaje ili je pratio njen dugogodi&scaron;nji rad, mogao je znati da je to posljednje &scaron;to bi ona učinila.&nbsp;

Mnoge su očito zaboljela njena argumentirana otkrića u Centralnom dnevniku Face TV-a o tome kako je u ovom slučaju politika uhapsila političara, a koje je iznijela potpuno svjesna da će na sebe navući jo&scaron; veći gnjev, &scaron;to je u istoj emisiji i potvrdila odgovarajući na pitanje očekuje li da će zbog svojih izjava imati i većih problema. Taj gnjev izliven je već jučer kroz saopćenje Tužila&scaron;tva BiH u kojem se priziva novo sankcioniranje Vidović, jer se, &scaron;to posebno bode oči, usudila &ldquo;glorificirati biv&scaron;eg glavnog bh. tužioca Marinka Jurčevića&rdquo;.

Ne može biti slučajno da je ba&scaron; to potcrtano u isto vrijeme kada se Jurčević prvi put nakon ostavke jučer oglasio u javnosti, otkriv&scaron;i stra&scaron;ne činjenice zbog kojih je bio primoran napustiti funkciju državnog tužioca!&nbsp;

Osnovno je pitanje za&scaron;to se oni koji vode proces protiv Radončića, ako su toliko sigurni u &ldquo;dokaze&rdquo; protiv njega, uopće obaziru na Jurčevića? Zar je časni biv&scaron;i tužilac Jurčević sad zasmetao do te mjere da se morao napraviti i novi opasni i dru&scaron;tveno zabrinjavajući korak ka tome da se u&scaron;utkuju čak i oni kojima je zakonska obaveza da govore - advokati? &nbsp;

I, na kraju, želi li to neko ovih dana vratiti čuveni jugoslavenski član 133. - &ldquo;verbalni delikt&rdquo; u Krivični zakon, a kako bi u miru mogao zavr&scaron;iti započeto?!

Kometar dana

Da šutiš...

Naravno da se niko ne zavarava da sama predaja kredibilne aplikacije za članstvo BiH u Evropskoj uniji odmah znači &scaron;irom otvorena vrata Evrope. Veliki posao, do sada najveći, počinje danas, odmah nakon službene predaje dokumenta za članstvo od predsjedavajućeg Predsjedni&scaron;tva BiH Dragana Čovića.

No, iza aplikacije stoji jedinstveni glas Bosne i Hercegovine, pa i važne pohvale najvi&scaron;ih čelnika EU, uključujući visoku komesarku Federiku Mogerini (Federica Mogherini). I ona je iskazala svoju impresioniranost uspjesima koje je BiH postigla za kratko vrijeme, od pro&scaron;le godine pa do danas.

Zato odgovorna vlast u BiH sada svima u EU, posebno građanima, mora odmah pokazati, narodnim jezikom rečeno - svoju iskrenost. Priča o &ldquo;rogovima u vreći&rdquo;, kako je to do sada bilo, uz svu onu separatističku, ekstranacionalnu i znanu primitivnu retoriku koja zaziva podjele (često i po istoj nacionalnoj matrici iz 1990-ih?!) danas pada u vodu. Jer, ovo je pristanak na iste EU standarde za sve Bosance i Hercegovce, na koje se obavezuju vlasti u Sarajevu i Banjoj Luci - podjednako. &nbsp;

Ni&scaron;ta vi&scaron;e u BiH neće biti toliko važno kao precizno mjerenje napretka na putu na kojem je službeno Sarajevo u ime svih pokazalo svoj ovjereni evropski paso&scaron;. Ostalo je do danas - historija koja teče.&nbsp;

Ovaj 15. februar mogao bi i zaista postati najvažniji historijski dan za Bosnu. Ali, ne kao formalni datum, već kao početak novog poglavlja za državne institucije BiH, entitetske i sve druge nivoe vlasti, jer njihova će se učinkovitost mjeriti novim ar&scaron;inom. Oni koji jo&scaron; zlovoljno kritiziraju čin predaje bh. aplikacije u Briselu kao kontraproduktivan, jer, navodno, nije u &ldquo;pravo vrijeme&rdquo;, trebaju prestati s tom pridikom. Jer, pravo vrijeme je uvijek kad se umjesto kukanja nude rje&scaron;enja, uz &ldquo;vozni red&rdquo; po kojem treba stići na vrijeme.&nbsp;

Posebno oni koji razumiju mehanizme EU i ostale geostrate&scaron;ke &ldquo;okolnosti&rdquo; u ovome moraju vidjeti dodatni korak izbavljenja za BiH i djelovati u skladu. Sve ostalo je jadikovanje u prazno. A nema vi&scaron;e ni povratka nazad!

Posao počinje danas!

Čestitke i pohvale bh. vlastima koje je uputila visoka predstavnica Evropske unije za vanjsku politiku i sigurnost Federika Mogerini (Federica Mogherini) uoči dana&scaron;nje predaje aplikacije BiH za članstvo u EU jo&scaron; jedan su dokaz podr&scaron;ke visoke evropske zvaničnice na&scaron;oj zemlji.&nbsp;

Istovremeno pohvale o napretku i uspjesima na&scaron;e države ujedno su ohrabrujuća poruka građanima BiH. Jer, podr&scaron;ka Mogerini znači i podr&scaron;ku EU koja je, uprkos vlastitim, ali i svim problemima i pote&scaron;koćama u na&scaron;oj zemlji, itekako svjesna da bh. građani zaslužuju bolji život poput onoga u zemljama Evrope, kojoj oduvijek pripadaju.&nbsp;

Stoga su za BiH riječi pohvale koje je iznijela Mogerini mnogo vi&scaron;e od kurtoaznih čestitki i želja. One u trenucima kada određene retrogradne snage u zemlji na svaki način poku&scaron;avaju umanjiti značaj i osporiti kredibilitet aplikacije istovremeno &scaron;alju poruku i da smo na dobrom i jedinom ispravnom putu.&nbsp;

A &scaron;to prije BiH &bdquo;prokrči&ldquo; evropski put, prije će i one zemlje, prije svega arapske, koje već &scaron;alju signale za ulaganja, odlučiti se za konkretne investicije, upravo zbog bh. evropske budućnosti. Zato je neupitna podr&scaron;ka Federike Mogerini ba&scaron; u ovom trenutku neprocjenjiva.&nbsp;

Ova italijanska političarka, biv&scaron;a ministrica vanjskih poslova Italije i evropska parlamentarka po obrazovanju je diplomirani politikolog. Bila je stipendista Mar&scaron;alovog fonda. Rođena je u Rimu 1973. godine i majka je dvije kćerke.

&nbsp;

&nbsp;

&nbsp;

Ličnost dana

Neprocjenjiva podrška

Tamo gdje rijeka Sava dijeli Srem od Mačve, gdje je nekoć bila granica Beogradskog pa&scaron;aluka i Austro-Ugarske monarhije, u selu Noćaj kod Sremske Mitrovice, skrasio se prota Milorad Golijan. Daleko od svog rodnog kraja, Žeravice kod Han-Pijeska, Ljudina od Noćaja provodi svoje penzionerske dane.

Mogao je odabrati drugačiji životni put krvave 1992. godine, zažmiriti kao i mnogi drugi vjerski službenici na zlodjela koja su u ime svojih naroda i vjera činili neljudi sa svih strana. Mogao je, ali nije. Spa&scaron;avanje vlaseničkih imama Muniba Ahmetovića i Bege Selimovića od naumljenog klanja surovo je naplatio uvredama, omalovažavanjem, &scaron;ikaniranjem i, na kraju, progonom iz BiH, koja je za njega bila i ostala zemlja ljubavi i sevdalinke.

Ovozemaljsku nepravdu je stoički podnosio u Sremskoj Mitrovici, bolje rečeno u Srbiji, pod režimom Slobodana Milo&scaron;evića, nastavio &scaron;iriti poruke ljubavi, uvjeravati vjernike da samo ljubav pokreće svijet, a da ga mržnja razgrađuje. Zbog takvih besjeda ponovo je zavr&scaron;io na &ldquo;stubu srama&rdquo;, omalovažavan i &scaron;ikaniran. Skupu cijenu platilo je njegovo zdravlje, ostao je bez vida, ali čvrste vjere u Boga, ljubav i dobre ljude.

Uvijek je težio da njegove besjede vjernicima imaju duhovnu težinu i snagu, nikada materijalnu. Zato je, valjda, granicu BiH i Srbije pre&scaron;ao u automobilu Yugo 45 i zato, valjda, svoje penzionerske dane provodi na skromnom imanju, gdje, zahvaljujući supruzi Milici i sinu Strahinji, pi&scaron;e knjige. Ljudinu od Noćaja pozivaju da drži besjede &scaron;irom Srbije. Nikada, poslije 1992., nije besjedio na lijevoj obali rijeke Drine. Vrijeme je da mu se otvore vrata rodne grude!

&nbsp;

&nbsp;

Ličnost dana: Milorad Golijan

Ljudina od Noćaja

Dok nadležni u bh. zdravstvu danima govore kako nema mjesta panici ni strahu od svinjske gripe, u posljednjih nekoliko dana od ove bolesti je umrlo &scaron;est osoba! Strahuje se i od novih žrtava, pogotovo jer epidemiolozi najavljuju do kraja februara rapidno povećanje broja oboljelih, a vakcina protiv gripe u bh. apotekama nema!

Iako je prema ocjenama stručnjaka vakcina trenutno najsigurnija za&scaron;tita od ove bolesti, jer jedina stvara poseban imunitet protiv pandemijske gripe, građani BiH nemaju čak ni informacije kada će one biti nabavljene.

Ovakav odnos nadležnih prema građanima je nedopustiv. Pogotovo ako se zna da se imunizacija građana mora izvr&scaron;iti najmanje tri sedmice prije očekivane epidemije gripe. Pa čak ako bismo imali sreće i da nas epidemija zaobiđe, paradoksalno je da nas uvjeravaju kako nema razloga za strah, a ljudi umiru od gripe.

Te&scaron;ko je ne zapitati se kako to da dovoljne količine vakcina protiv gripe u apotekama nisu bile već početkom novembra kada, prema ocjenama stručnjaka, kreću prva oboljenja od gripe. Ko je to doveo građane u situaciju da dok ova bolest hara, za nju nema lijeka?

Nažalost, ranija iskustva nas uče da su oni koji prave gre&scaron;ke najče&scaron;će &ldquo;najčvr&scaron;će karike&rdquo; u lancu nemarnih i neodgovornih. Tako smo jo&scaron; jednom kroz na&scaron;e bolesti spoznali da nam je bolestan i cjelokupan sistem. A njemu za ozdravljenje neće pomoći nikakva vakcina.

Oni koji su odgovorni za to &scaron;to nisu za&scaron;titili zdravlje građana, a za &scaron;to su itekako dobro plaćeni, imaju ime, prezime i funkciju. Njih treba prozvati i sankcionirati zbog ovakvog nemara. Da istu gre&scaron;ku, koja se plaća ljudskim životima, nikada vi&scaron;e niko ne ponovi.

&nbsp;

Oboljeli sistem

Posljednjih nekoliko godina, a posebno mjeseci, upravni i poslovodni odbori javnih emitera upozoravaju vlasti na groznu finansijsku situaciju u koju su do&scaron;li, ponajprije zbog slabe naplate RTV takse. Ono &scaron;to je u većini evropskih država normalno, da se plaća televizijska pretplata, kod nas je problem, jer u BiH veliki broj stanovnika, obrnutom logikom, upravo pod tom kategorijom &quot;normalno&quot; smatra da RTV taksu ne treba plaćati.&nbsp;

Traže godinama, mjesecima i danima emiteri da se nađe novi način naplate, predlažu da se zbog toga izmijeni i Zakon o Javnom RTV servisu. Da stvar bude tragikomična poput viceva o zlatnoj ribici, trenutno su na dobrom putu da im se želja ispuni, ali ne onako kako su zamislili.&nbsp;

Posljednjih dana aktuelna je upravo priča o izmjeni tog zakona, ali, nažalost, ne zbog efikasnijeg sistema naplate takse, već zbog formiranja tri nacionalna kanala unutar krovne javne RTV. U tom ironičnom scenariju nema odgovora kako će biti rije&scaron;en osnovni problem emitera, iznalaženje kvalitetnijeg izvora finansiranja, već se nudi jo&scaron; jedna opcija koja će dodatno zagorčati život uposlenicima javnog servisa.

Umjesto da ba&scaron; državni medij bude taj koji će zastupati ideju jedinstva među narodima BiH i time ga dodatno približiti filozofiji Evropske unije, predloženo je upravo suprotno, da se RTV servis izreže na tri jednake kri&scaron;ke za tri grupe gledalaca. Kao da nam podjela svima nije preko glave. Da stvar bude gora, takav politički eksperiment ugrozio bi slobodu izražavanja i informiranja umjesto da javnom servisu bude omogućeno upravo suprotno, da bude profesionaliziran i li&scaron;en bilo kakvog političkog utjecaja.&nbsp;

Ali, vratimo se stvarnom problemu. Prioritet bi, da podsjetimo sve potencijalne kreatore izmjena Zakona, ipak trebalo biti rje&scaron;avanje pitanja naplate RTV takse. Ako se BHRT ili FTV ugase zbog finansijskog kolapsa, političari ih tada mogu dijeliti do mile volje. Na jednake dijelove.

Jednaki dijelovi

Jedan od najvećih glumaca s ovih prostora, čije su uloge u brojnim serijama i filmovima osvajale srca ljubitelja sedme umjetnosti, vratio se u Sarajevo, grad s kojim je izgradio poseban odnos, kako je nebrojeno puta rekao.&nbsp;

No, nije Ljubi&scaron;a Samardžić osvojio srca samo ljudi s ovog govornog područja. On, kao glumac u filmu &ldquo;Valter brani Sarajevo&rdquo;, stekao je simpatije nekoliko stotina miliona Kineza, među kojima ovaj film ima kultni status. Kinezi su ga, zapravo, i doveli opet u Sarajevo. Popularni Zis s ekipom kineske TV stanice Sandong, koja u glavnom gradu BiH počinje snimanje rijaliti emisije, obi&scaron;ao je lokacije na kojima je sniman film &ldquo;Valter brani Sarajevo&rdquo;.

Riječ je o TV stanici koju prati vi&scaron;e od 150 miliona gledalaca, te će emisija sa Samardžićem, koji je poznat po razoružavajućem osmijehu, sigurno utjecati na promociju na&scaron;eg grada i države. &nbsp;

Ljubi&scaron;a Samardžić rođen je 19. novembra 1936. godine u Skoplju. Studirao je pravo, ali je kasnije zavr&scaron;io Akademiju dramskih umjetnosti u Beogradu. Dobitnik je brojnih filmskih nagrada za glumu i režiju.

&nbsp;

&nbsp;

&nbsp;

Ličnost dana Ljubiša Samardžić

Zis se vratio

Odzvanjajuće je upozorenje Grupe zemalja Vijeća Evrope protiv korupcije (GRECO) koja je u izvje&scaron;taju za na&scaron;u zemlju nedvosmisleno konstatirala da pojedinci u BiH otvaraju istrage na osnovu političkih motiva. U dokumentu, koji je usvojila i državna vlada, ukazano je i na neke nosioce pravosudnih funkcija koji rado očijukaju s političarima i, jasno, primaju njihove naloge, a bogami i na, opet pojedince, koji transparentno rade za svoj džep i po svojoj tarifi, a ne za interese države.&nbsp;

Valjda su sada i posljednje nevjerne Tome dobili odgovor na pitanja o stvarnim uzrocima nezabilježenog pravnog nasilja nad liderom SBB-a Fahrudinom Radončićem, koji već 19 dana nedužan leži u pritvoru. Otkrivaju se, jedno po jedno, obilježja političkih motiva s početka teksta, a to je da se snažna figura i, bez dileme, posljednja nada za ovu zemlju i posebno Bo&scaron;njake ukloni s političke scene. I to, paradoksalno, pod izgovorom pravne države za koju se Radončić, među rijetkima ovdje, svim svojim intelektualnim, političkim, poslovnim i životnim kapacitetima posvetio. &nbsp;&nbsp;

Red priče o navodnim pritiscima na svjedoke koji ga ne terete (!?), pa nezakonito plasiranje transkripata u medije, red paničnog dodavanja optužbi, neosnovano pritvaranje i opet optužbe za pritiske na pravosuđe iz izolacije, kao da je sve to bilo malo, pa je Radončiću oduzeto i pravo da se brani! Svjedočimo jednom staljinističkom procesu i NKVD-ovskoj komandi: &quot;Brutalno, bez milosti!&quot; Kriv si, ma &scaron;ta činio.

Radončića žele držati &scaron;to duže kako bi se uz de&scaron;avanje sada nedvosmislenog tihog državnog udara dobilo vrijeme za instaliranje novih političkih odnosa, mimo vrlo jasne narodne volje.&nbsp;

Svjesni ogromnog građanskog nezadovoljstva, po sijelima &scaron;ire omiljene laži o zavjeri velikih sila da tobože traže uklanjanje Radončića. Ne, iza ove političke montaže stoje domaće hulje, kozaračko kolo od krajnje desnice do navode ljevice, a sve da se nastavi pljačka i da se, po sistemu &quot;drž&#39;te lopova&quot;, iza dimne zavjese sakriju milijarde pokradene u pro&scaron;lom mandatu i ranijih decenija.&nbsp;

Znakovita je i po budućnost države zabrinjavajuća &scaron;utnja i odsustvo inicijative lidera SDA Bakira Izetbegovića, iako je duboko svjestan događaja u zemlji. Izetbegović je, uljuljkan uvjerenjem da se pravno nasilje nad Radončićem može nastaviti i dok se SBB državotvorno bori za očuvanje stabilnosti, a nakon vi&scaron;e vrlo jasnih prijetnji, pristao na matricu koja je skrojena na mračnim dijelovima njegovog mindera. A to je da se smutnja, destabilizacija i nered nazovu uspostavljanjem reda. Zar?!

Evertonov pit bul

Važan iskorak Beograda

Mudra reakcija

Mrva pravde

Veliko srce

Najbolji iz inata

Glas istine

Evropski političar

Da šutiš...

Posao počinje danas!

Neprocjenjiva podrška

Ljudina od Noćaja

Oboljeli sistem

Jednaki dijelovi

Zis se vratio

Bakirova šutnja

Kolumne

Evertonov pit bul

Važan iskorak Beograda

Mudra reakcija

Mrva pravde

Veliko srce

Najbolji iz inata

Glas istine

Evropski političar

Da šutiš...

Posao počinje danas!

Neprocjenjiva podrška

Ljudina od Noćaja

Oboljeli sistem

Jednaki dijelovi

Zis se vratio

Bakirova šutnja