U bh. kinematografiji priprema se nešto sasvim novo za razliku od onoga što smo u posljednjih 20 godina mogli gledati na velikim platnima - tvrdi umjetnički tim filma „Hiljadarka" scenariste Zilhada Ključanina i reditelja Nenada Đurića, koji se već više od 20 dana snima u Banovićima i koji donosi rudarsku romansu iz 1955. godine.

Garant publici

Priča je to o narodnom heroju, rudaru Atifu Kurtoviću, čovjeku čija je slika krasila novčanicu od 1.000 dinara bivše SFRJ. Prvobitni cilj filma nije da podsjeti na prošla vremena, njegova bitnost, između ostalog, ogleda se u tome jer podsjeća na rudare, šta se svakodnevno dešava s tim ljudima, kojih se bh. javnost danas uglavnom sjeti onda kada je kasno, dakle, onda kada izgube život dok u dubokim jamama kopajući zarađuju za život.

Naša ekipa protekle sedmice prisustvovala je snimanju dvije scene "Hiljadarke" - odlasku Atifa u Beograd na fotografiranje za novčanicu i svečanom ukidanju uskotračne pruge, koja je kompletno stavljena u funkciju rudnika.

- Ovo je rudarska priča, gdje ne govorimo egzaktno ni o jednom vremenu, ni o Titu, već donosimo suštinske životne teme. Nijedan naš film nije napravio ozbiljan rezultat u regiji, ne kažem da je to iz razloga što nisu kvalitetni. Pravljeni su uglavnom za festivale, a mi pravimo film koji će se zadržati na repertoarima u kinima. Dobar film podrazumijeva dobre glumce, koji na prvu daju garant publici, a mi ih imamo, jer uz nas je regionalna glumačka elita. Također, umjetničko osoblje koje vodi ovaj film na čelu s rediteljem Đurićem ili direktorom fotografije Duškom Joksimovićem, kostimografkinjom Marijelom Margetom-Hašimbegović, scenografom Narcisom Babićem je vrhunsko - kazao nam je Almir Šahinović,  producent filma i direktor „Heft" produkcije.

Šahinović: Producent filma (Foto: F. Fočo)

Turistička pruga

„Hiljadarka" je, ističe Šahinović, sigurno najskuplji bh. film u posljednjih 20 godina. Otkrio nam je i da se u Banovićima pravi trasa turističke pruge kuda će čuvena lokomotiva iz serije 83, popularni „ćiro", koju su koristili i za film, uskoro prevoziti turiste.

- Poslao bih određene ljude iz kulture koji odlučuju šta će biti film, a šta neće u rudnik Banoviće da vide kako se vole filmovi - poručio je Šahinović.

Premijera „Hiljadarke" najavljena je za narednu godinu u Banovićima.

Šta kažu glumci

Glumačku ekipu predvode Branislav Trifunović (rudar Atif), Aida Bukva (Atifova ljubav), Nikola Kojo (Tito), Moamer Kasumović (najbolji Atifov prijatelj) te Vanesa Glođo, Milutin Mima Karadžić, Vlado Kerošević, Slaven Knezović, Goran Kostić, Željko Pervan, Armin Omerović...

Branislav Trifunović: Igram glavnog junaka Atifa, čovjeka koji se u tim vremenima nije mogao snaći, jer mu se desilo nešto veliko i značajno. Ali neke druge stvari su bitne, a to je ljubavna priča koja postoji u ovom filmu i na koju smo stavili akcent.

Aida Bukva: Pripala mi je glavna ženska uloga koja se zove Hiljadarka, kako se zove i film. Dobila je ime po novčanici, simbolično, onoliko koliko košta. U selu je glavna kurva. Tek na kraju filma saznajemo da se ona, ustvari, zove Pravda, da joj je to ime dao njen otac Ibrahim, što je vrlo interesantno, jer pravdu svi iskorištavaju na svoj način. Pravda košta hiljadarku, a u filmu i ta hiljadarka devalvira i više ne znači ništa. Lik kojeg ja igram je Atifova ljubav.

Moamer Kasumović: Igram Fadila, Atifovog najboljeg prijatelja, inače seoskog poštara porijeklom iz Crne Gore. Veoma sam zadovoljan što radimo nešto novo, drugačije, jer su naši dosadašnji filmovi uglavnom bili opterećeni socio-stvarima koje su same sebi svrha.

Edhem Edo Husić: Igram sekretara partije koji je u to vrijeme imao vrlo važnu ulogu. Film je zaista, barem do sada, dosta dobro pripremljen, kolege su zanimljive. Tekst koji radimo je veoma zanimljiv, nešto novo što nismo do sada imali u bh. kinematografiji. Osvrt je na neki prethodni period, prema kojem trenutno možemo da imamo neki realniji odnos.

 Goran Kostić: Igram rudara zafrkanta, on se zove Stojan. On je kao neki klaun, kao neka seoska luda s jednim tragičnim životom. On, jadan, puno radi, puno se znoji, a nikad ništa ne dobije. Za sve uloženo ne dobije ništa. Veoma je drugačija uloga od svih koje sam do sada imao.

Vanesa Glođo: Tumačim Minu koja je raspoređena po dužnosti da donese malo kulture u Banoviće, rudarsko mjesto. Onda počinje priča o Atifu, kojeg ona primijeti po nekoj ljepoti, kada dobije ideju da ga predloži za fotografiranje da bude na hiljadarki. Ona je ta koja ga je otkrila. Inače neko je ko zna prepoznati muškarce, i dosta njih voli.

Vlado Kerošević: Igram Ibrahima, oca djevojke koja se zove Hiljadarka. Prvoborac koji je stjecajem nesretnih okolnosti zaglavio na Golom otoku, naravno ne svojom krivicom ni zaslugom. Nakon osam godina vraća se u svoje rodno mjesto. Devastiran je kao čovjek, slomljen je fizički, ali psihički nije, ostao je fajter. Zatječe kćerku koja je postala sve i svašta, ne ono što je on očekivao, a supruga mu je umrla tražeći ga. On je došao da podvuče životni račun i sa svojom porodicom, ali i onim s kojima je ratovao, pa i sa samim Josipom Brozom. Nakon obračuna njega lokalni pacovi ucmekaju.

Milutin Mima Karadžić: Igram Milentija, direktora rudnika. On je tipičan socijalistički direktor Crnogorac iz onih vremena, uzmi sve što ti život pruža. Praktično, on ne zna ništa o rudniku, on je tu i nema pojma o čemu se radi i njemu je potpuno isti đavo bio on direktor Doma kulture ili rudnika ili neke druge institucije. On ne može da shvati da je Tito odabrao nekog rudara za neku novčanicu, jer on misli da je mnogo ljepši od njega i da je zaslužniji, da je bolji ljubavnik i sve ostalo. To su oni ljudi koji su sami za sebe svoj svijet.