PREMIJERA ROMEA I JULIJE

Balerina Ana Kuzmanović: Priča o netrpeljivosti između dvije porodice osnova za propitivanje mržnje

Premijera 29. marta na sceni Narodnog pozorišta Sarajevo

Kuzmanović: Šta je to u našoj prirodi kontroverzno. Cat Norman Tahirovic

Nerma Ajnadžić

20.3.2023

Sarajevska publika s nestrpljenjem iščekuje 29. mart, kada će biti izvedena premijera baleta mnogima omiljene ljubavne priče „Romeo i Julija“ u režiji Davidea Bombana, koji potpisuje i koreografiju.

Jedna od balerina koje igraju u „Romeu i Juliji“ jeste i Ana Kuzmanović, koja nam je rekla da je Bombana postao jedan od omiljenih koreografa baleta Narodnog pozorišta Sarajevo te da je jedan dio ansambla već imao priliku da radi s njim na predstavi „Mare Nostrum“.

Lijepe uspomene

- Za rad s njim ih vežu samo lijepe uspomene. Konačno smo i mi dobili priliku da se uvjerimo da su sve priče koje smo slušali istinite, tako da imamo samo riječi hvale. Uprkos tome što je fizički i emotivno izuzetno naporno postaviti tako jedno veliko djelo na scenu, rad s Davideom je inspirativan. Bombana u baletsku salu unosi vrlo smirenu atmosferu, punu poštovanja i razumijevanja, a, osim toga, ima izuzetnu sposobnost da iz vas izvuče maksimum bez stvaranja tenzija i frustracije - kazala je Kuzmanović.

Naglasila je da Davide ima veoma bogat spektar koreografskog znanja i kreativnosti te da je njegov scenski izražaj autentičan i vrlo prepoznatljiv.

- Ova predstava, iako uključuje klasične baletske pokrete, koreografski je izrazito moderna. Ansambl Baleta NPS-a nema često priliku da se bavi tako modernim plesom i samim tim je to bio veliki izazov koji smo mi prihvatili objeručke i vjerujem da će publika biti pozitivno iznenađena kad vidi balet u novom ruhu. „Romeo i Julija“ u ovoj verziji je drugačija, ne samo od prethodnih izvođenja ovog djela u Sarajevu već i širom svijeta, barem što se plesnih predstava tiče - rekla je Kuzmanović.

Teror turborijalitija

Otkrila nam je da je radnja baleta prebačena u sadašnje vrijeme te da se bavi problemima koji su danas itekako aktuelni.

- Priča o netrpeljivosti između dvije porodice je poslužila kao osnova za propitivanje nacionalne, rasne i vjerske mržnje koje su, uprkos sve ažurnijem širenju svijesti o ljudskim pravima i ljepoti različitosti, čini se, u posljednje vrijeme sve izraženije i zastupljenije u globalnom političkom narativu - kazala je Kuzmanović.

Upitali smo je kako kultura podnosi teror turborijalitija na ovim prostorima.

- Tendencije ka rijaliti sadržajima su široko rasprostranjene, ne samo kod nas već i globalno. Izuzetno je teško boriti se protiv toga. Rijaliti program je odgovor na osnovnu ljudsku prirodu i njihove potrebe. Ja, svakako, nisam za beskrupuloznu komercijalizaciju umjetnosti, ali možda možemo da naučimo nešto iz toga. Rijaliti program prikazuje ljudsku prirodu u jednom od njenih najlošijih manifestacija, to su očigledno teme koje nas kao ljude zanimaju, želimo da imamo priliku da vidimo šta je to u našoj prirodi kontroverzno, šta je tabu, ljudi očigledno žele o tome da pričaju i žele da oforme mišljenje na te teme. Možda je umjetnost nešto što im treba u tome pomoći - zaključila je Kuzmanović.

Produkcije svjetskih razmjera

Na naše pitanje kako je biti balerina u Bosni i Hercegovini, odgovorila nam je da nije ništa drugačije nego biti balerina bilo gdje u svijetu.

- Naravno da je različito u pogledu uslova za rad i mogućnosti, ali naša profesija, ukoliko se njome bavite iskreno i s puno strasti, naporna je bilo gdje u svijetu. Svi već dobro znamo da budžet koji se izdvaja za kulturu nije ni približno dovoljan kako bi se radile produkcije svjetskih razmjera, ali tu i tamo i mi dobijemo priliku da radimo s nekim kao što su Davide Bombana, Vesna Orlić ili Edvard Klug (Edward) - iskrena je bila Kuzmanović.

Teško izabrati jednu predstavu

- Nakon deset godina rada i nemalog broja odigranih predstava nije lako izabrati jednu. Svaka predstava je izazov za sebe, nekoliko predstava koje se izdvajaju su „Posljednja noć - Šeherezada“ u koreografiji Vesne Orlić, „Stabat Mater“ Edvarda Kluga, „Uspavana ljepotica“ Dinka Bogdanića i „Romeo i Julija“ - istaknula je Kuzmanović.

Na kraju je poručila sarajevskoj publici da dođu u pozorište 29. i 30. marta.


Vlasnik autorskih prava © avaz-roto press d.o.o.
ISSN 1840-3522.
Zabranjeno preuzimanje sadržaja bez dozvole izdavača.