Knjiga Visoko i okolina kroz historiju 3, promovirana je u srijedu u prostoru Kulturnog centra "Altindag - Visoko" u Visokom. O knjizi su govorili prof. dr. Husnija Kamberović, dr. Adi Ćorović i dr. Enes S. Omerović, te Đenana Ganić, urednica knjige i direktorica Zavičajnog muzeja Visoko, koji je Izdavač knjige. <h2>Prva knjiga iz serije o historiji Visokog</h2>Prva knjiga iz serije o historiji Visokog i okoline kroz historiju objavljena je davne 1984. i obuhvatila je najstarije razdoblje i historiju srednjeg vijeka. Druga knjiga, koja se bavi osmanskim razdobljem, objavljena je 2021,, a ova najnovija knjiga se bavi razdobljem od 1878. do 1941. (habsburško doba i razdoblje između dva svjetska rata).Zajedničko obilježje sve tri knjige je izuzetno profesionalan pristup. Autori su profesionalni historičari iz najznačajnijih naučnih historiografskih institucija u Bosni i Hercegovini. Tako u ovoj monografiji pišu Zijad Šehić, Hana Younis, Enes Omerović, Mehmed Kardaš, Ibrahim Krzović, Ramiza Smajić, Mubera Pulo, Tarik Silajdžić i Habiba Efendira-Čehić.Knjiga na sveobuhvatan način pokazuje društvene, političke, ekonomske i kulturne promjene i procese u Visokom i okolini od kraja osmanske vladavine do početka Drugog svjetskog rata. Kroz knjigu se prate administrativne promjene, razvoj privrede, kulture, školstva, zdravstva, stvaranje i djelovanje političkih stranaka, formiranje kulturnih društava, razvoj arhitekture i ključnih arhitektonskih ostvarenja u navedenom razdoblju. Vidimo značajan razvoj na svim područjima, ali i brojne probleme s kojima su se grad i okolina suočavali (požar 1911, poteškoće u funkcioniranju vlasti zbog "sukoba" nadležnosti....).<h2>Između dva svjetska rata</h2>Visoko je i u doba habsburške uprave i između dva svjetska rata imalo status kotara, sa dva grada (Visoko i Vareš). Ukupno je u kotaru 1879. bilo blizu 30.000 stanovnika. Godine 1931. taj broj je porastao na blizu 55.000 stanovnika. Privredna djelatnost je bila šarolika, pri čemu treba razlikovati privrednu djelatnost užeg gradskog dijela grada Visoko, gdje dominiraju zanatstvo i trgovina, drvna industrija, dok se u okolini razvijaju poljoprivreda, voćarstvo, stočarstvo, peradarstvo, pčelarstvo. Iz knjige je razvidno kako se razvijala putna infrastruktura, povezivanje sa Sarajevom, te kako su se formirale i razvijale kulturne i zdravstvene institucije.Knjiga predstavlja važan doprinos ne samo lokalnu zajednicu, nego i za širu zajednicu, te historiografiju u cijelosti.Kako je najavljeno na promociji, već se priprema nastavak pisanja monografije, koja bi u narednim knjigama trebala obuhvatiti razdoblje od 1941. do 1992, te doba poslije 1992. godine.&nbsp;

Knjiga na sveobuhvatan način pokazuje društvene, političke, ekonomske i kulturne promjene i procese u Visokom

Promovirana knjiga Visoko i okolina kroz historiju

Dokumentarna predstava „Up and Down“ uvrštena je u ovogodišnji Juventafest Plus program, a bit će izvedena 5. septembra, dan prije svečanog otvaranja 12. internacionalnog festivala srednjoškolskog teatarskog stvaralaštva. Nastala je u saradnji Udruženja „Život sa Down sindromom‟ Federacije Bosne i Hercegovine i Sarajevskog ratnog teatara SARTR, prema kolektivnom tekstu i u režiji Ermina Brave. U ovoj predstavi mladi s Down sindromom progovaraju o temama utkanim u misiju Udruženja za razvoj i unapređenje multimedijalnih umjetnosti „Medija-Art“, koje dvanaestu godinu organizuje Juventafest i koje je 2019. godine postalo dio pokreta za inkluziju. Akteri govore o svom sazrijevanju, hrabrosti, samostalnosti, pravima koja im pripadaju, barijerama i izazovima s kojima se suočavaju u društvu. Oni su samostalni, ali njihova budućnost nije samo u njihovim rukama, nego i u našim.

Ova predstava je rezultat vrijednog višemjesečnog rada s mladim izvođačima koji imaju Down sindrom, a ukazuje na mogućnosti pomjeranja granica kroz snagu porodice i uz marljiv rad. Njeni akteri su od ranog djetinjstva na sceni i kroz pozorište učili o sebi i svijetu oko sebe.U okviru Juventafest Plus programa predstava „Up and Down“ bit će izvedena u četvrtak, 5. septembra, na sceni Sarajevskog ratnog teatra u 20:00 sati. Noć kasnije, u Pozorištu mladih Sarajevo, s početkom u 19:30 sati, zakazano je svečano otvorenje 12. Juventafesta i izvođenje prve predstave takmičarskog programa.&nbsp;

Ova predstava je rezultat vrijednog višemjesečnog rada s mladim izvođačima koji imaju Down sindrom

Predstava „Up and Down“ na sceni SARTR-a

Ovogodišnji Festival glumca u Konjicu održat će se od 29. augusta do 30. septembra. U okviru jedanaestog izdanja festivala, za kojeg teatarski radnici kažu da je jedan od najvažnijih u Bosni i Hercegovini ali i izuzetno cijenjen u regionu, gledaoci će imati priliku pogledati osam predstava u takmičarskom dijelu.Svi koji su bili dio festivala čiji je organizator Narodni univerzitet Konjic, imaju samo riječi hvale za festival i ljude koji rade na njemu, ali i za grad Konjic. Prošle godine su Ksenija Pajić i Zijad Gračić, njen kolega iz predstave "Hotel nostalgija", u izvođenju Kazališta „Lectirum“ iz Zagreba, dobili nagrade na festivalu za najbolju glumicu i glumca regionalnog programa. Dodjela nagrada ove godine za najboljeg glumca i glumicu je predviđena za 30. septembar.

Svi koji su bili dio festivala čiji je organizator Narodni univerzitet Konjic, imaju samo riječi hvale za festival i ljude koji rade na njemu

Pozorišna magija u Konjicu: U četvrtak počinje Festival glumaca

„Nakon ljeta“, novi film Danisa Tanovića, koji je svjetsku premijeru zabilježio na otvaranju 30. Sarajevo Film Festivala, od četvrtka, 29. augusta će biti prikazan u kinima širom Bosne i Hercegovine.Film je na otvaranju 30. Sarajevo Film Festivala istovremeno prikazan u Sarajevu, Tuzli i Mostaru uz ogroman interes publike i rasprodane ulaznice nekoliko dana prije prikazivanja.Film nosi priču o mladoj ženi koja dolazi na udaljeni otok kako bi riješila pitanje obiteljskog nasljedstva. U vrtlogu novonastalih emocija, kroz niz nepredviđenih situacija, Maja će se konačno suočiti s pitanjima iz svoje prošlosti. Potraga za nasljedstvom postaje potraga za vlastitim identitetom, ali i oprostom.Film je nastao uz podršku Hrvatskog audiovizualnog centra, Ministarstva kulture i sporta Kantona Sarajevo, Fondacije za kinematografiju Sarajevo, Rumunjskog filmskog centra, Filmskog centra Srbije, Slovenskog filmskog centra i Potprograma "MEDIA" Programa Kreativne Evrope za razvoj projekta te u koprodukciji sa BH Telecomom.

Film nosi priču o mladoj ženi koja dolazi na udaljeni otok kako bi riješila pitanje obiteljskog nasljedstva

Film Danisa Tanovića "Nakon ljeta" od četvrtka u kinima

Kamerni teatar 55 s predstavom „Malograđanska svadba“, prema tekstu Bertolta Brehta (Brechta), u režiji Paola Magelija (Magelli), najavljuje gostovanje na regionalnom festivala "RUTA"&nbsp;29. augusta u 20:30 sati na&nbsp;Tvrđavi Minor, Mali Brijuni."Malograđanska svadba", adaptacija Brehta, istražuje kompleksnosti malograđanskog mentaliteta kroz prizmu jednog svadbenog slavlja.&nbsp;Predstava nas vodi kroz dubinu psihe mladenaca koji, suočeni s traumatičnim iskustvima i pritiscima svakodnevice, prikazuju ekstremna ponašanja. Kroz ovu dramu, publici se otvara pogled u unutarnji svijet likova i njihovu borbu s vlastitim demonima i društvenim očekivanjima.U predstavi “Malograđanska svadba” igraju Ermin Bravo, Gordana Boban, Merima Lepić Redžepović, Sabit Sejdinović, Maja Izetbegović, Dina Mušanović, Muhamed Hadžović, Amar Selimović, Enes Kozličić, Nedim Džinović.Dramaturgiju je radila Željka Udovičić Pleština, muziku Damir Martinović – Mrle i Ivana Mazurkijević, dok je scenografiju radila Mirna Ler.&nbsp;Kostimografiju je kreirala Lejla Hodžić, a fotografije predstave je radio Velija Hasanbegović.

Kroz ovu dramu, publici se otvara pogled u unutarnji svijet likova i njihovu borbu s vlastitim demonima i društvenim očekivanjima

"Kamerni teatar 55" najavljuje gostovanje na regionalnom festivalu

U petak, 30. augusta, u sklopu specijalnog programa Narodnog pozorišta Sarajevo "Kultura na ulice 2024!", u amfiteatru Ilidža, biti će izvedena prva repriza performansa "Tražim ulicu za svoje ime..." autora Armina Behrema, u režiji Ajle Bešić.Kroz čitanje poezije o Sarajevu postavlja se pitanje zašto samo osamnaest ulica nosi ime po ženama, odakle su stigli galebovi i zašto se u toliko pjesama o Sarajevu spominje Pariz.&nbsp;Merjem Šiljak, Haris Bidžan i Irfan Ribić na sceni će oživjeti dijaloge sastavljene od stihova nekoliko pjesnika koji su pisali o Sarajevu, stvarajući mapu grada kroz poeziju.Početna tačka za rad na performansu bile su sarajevske ulice i pjesma Kike Sarajlića “Tražim ulicu za svoje ime…” po kojoj je i sam performans dobio naslov.Muzičku pratnju čine violončelistica Eva Čalija i perkusionist Dario Kos.Naredna izvođenja performansa „Tražim ulicu za svoje ime...“ su u septembru u općinama Vogošća, Hadžići i Ilijaš.

Kroz čitanje poezije o Sarajevu postavlja se pitanje zašto samo osamnaest ulica nosi ime po ženama

Prva repriza performansa "Tražim ulicu za svoje ime..."

Na današnji dan 1916. godine, preminuo je Petar Kočić, jedan od najcjenjenijih i najvažnijih bosanskohercegovačkih književnika. Rođen je, 29. juna 1877., u selu Stričići kod Banje Luke, a za samo 39 godina, koliko je živio, ostavio je veliki pečat u bosanskohercegovačkoj književnoj historiji svojim svevremenskim djelima koja i danas čitamo u jednom dahu. Godine 1891., Kočić se upisao u Veliku gimnaziju u Sarajevu, ali je iz nje izbačen 1895. te je školovanje nastavio u Prvoj beogradskoj gimnaziji. Poslije gimnazije studirao je filozofiju na Bečkom univerzitetu, 1904. godine, a nakon sticanja diplome zaposlio se kao gimnazijski profesor u Skoplju. Kočić je uporedo s profesorskim poslom pisao satirične članke u novinama, ismijavajući i kritizirajući austrougarsku vlast, zbog čega je dobio otkaz u Skoplju, te je 1905. došao u Sarajevo. <h2>Poslanik u Saboru</h2>U Sarajevu je nastavio pisati članke protiv tadašnjeg režima, a učestvovao je i u velikom narodnom štrajku 1906. godine. Austrougarska vlast ga je tri puta hapsila i zatvarala, te ga protjerala iz Sarajeva u Banju Luku. U zatvorima je boravio ukupno dvije godine, i to uglavnom u samici, što je ostavilo nesagledive posljedice na njegovo duševno zdravlje. U Banjoj Luci Kočić je pokrenuo list „Otadžbina“, a političko djelovanje i članci donijeli su mu popularnost u narodu, koji ga je izabrao za poslanika prvog Bosanskohercegovačkog sabora 1910. godine, ali je ovu funkciju napustio 1913. zbog pogoršanja zdravlja.&nbsp;

<h2>Brojna djela</h2>U svojim djelima Kočić je opisivao bosanske planine, pejzaže i život u Bosanskoj krajini. Inspirirao ga je jednostavan život njegovog naroda, kojim se mnogo ponosio i za koji se borio, suprotstavljajući se vlastodršcima. Period studiranja u Beču bio je književno najaktivniji za Kočića. Godine 1901., objavio je svoju prvu pripovijetku „Tuba“ u beogradskom časopisu „Nova iskra“, zatim „Đurini zapisi“ u „Bosanskoj vili“, a potom objavljuje „S planine i ispod planine“, „Jablan“, „Grob slatke duše“, „Zulum Simeona Đaka“, „Istiniti zulum Simeuna Đaka“, „Mrguda“ i „Kod Markanova točka“. Još dvije zbirke pripovjedaka Kočič je objavio s naslovom "S planine i ispod planine", a jednu naslova "Jauci sa Zmijanja". Objavio je i dvije političko-socijalne satire: "Jazavac pred sudom" – u formi pozorišnog komada, te "Sudanija" - u obliku dijaloga. Kočićeva djela su šest puta ekranizirana u televizijske filmove: „Jazavac pred sudom” (1963. i 1988.), „Sudanija” (1965. i 1977.), „Jauci sa zmijanja” (1974) i „Mejdan Simeuna Đaka” (1999). Posljednje godine Kočićevog života prikazane su u televizijskom filmu „Slijepi putnik na brodu ludaka” iz 2016., srbijanskog reditelja Gorana Markovića, a prema scenariju Vuleta Žurića.&nbsp;&nbsp;

<h2>Crvena ruža</h2>Milka Vukmanović, Petrova prva i jedina ljubav, bila je jedna od prvih pismenih žena iz čelinačkog kraja i najbolja prijateljica Kočičeve sestre Milice. Za Petra se udala tajno 18. septembra 1904. godine. Poslije njegove smrti, iako je živjela još pola vijeka, Milka se nikad nije udala, a crvenu ružu koju je dobila na poklon od Petra čuvala je do svoje smrti, 1966.Godine 1913., njihov trogodišnji sin Slobodan umro je od tuberkuloze, a 1914. im se rodila kćerka Dušica. Sinovljeva smrt pogoršala je Petrovo duševno stanje, koje je godinu prije narušeno nervnim slomom. <h2>Duševna bolnica</h2>U januaru 1914. otišao je u duševnu bolnicu u Beograd na liječenje. Bolest je pokazala koliko je bio omiljen, jer su organizirane mnoge dobrotvorne večeri za sakupljanje priloga za njegovo liječenje: u Beogradu, Klepcima, Sarajevu, Novom Sadu, Banjoj Luci, Mostaru, Županjcu, Busovači i Cetinju. Kočić je govorio da je sretan u bolnici, da tu “živi u slobodi”, jer ne mora da gleda austrougarsku vojsku kako paradira njegovom domovinom. A njegove riječi koje je izgovorio još 1908., izlazeći iz Tuzlanskog zatvora: „U ropstvu se rodih, u ropstvu živjeh i u ropstvu, vajme, umrijeh“, pokazale su se proročanskim, jer je umro nakon dvije godine bezuspješnog liječenja.U znak zahvalnosti Petru Kočiću u Banjoj Luci je početkom 1930. godine osnovano Zavičajno društvo "Zmijanje", koje mu je podiglo spomenik. Spomenik su izradili kipari Antun Augustinčić i Vanja Radauš, otkriven je 6. novembra 1932. godine, te proglašen nacionalnim spomenikom Bosne i Hercegovine. Spomenik Kočiću podignut je i u Sarajevu. U Banjoj Luci se dodjeljuju nagrade „Kočićevo pero“ i „Kočićeva knjiga“.&nbsp;

Velika tragedija pogodila je Kočića kad mu je trogodišnji sin Slobodan umro od tuberkuloze

Petar Kočić: 108. godišnjica smrti jednog od najcjenjenijih bh. književnika 

Rad Nacionalne i univerzitetske biblioteke u Sarajevu zvanično je obustavljen danas, a na ovaj korak upozoravalo se već mjesecima. Iako radnici već mjesecima nisu primali plaću te su preživljavali od toplog obroka, svoj posao obavljali su sve do danas.U razgovoru za "Avaz", bosanskohercegovački historičar književnosti, književni kritičar, pjesnik, publicist i profesor Filozfskog fakulteta Univerziteta u Sarajevu Kazaz Enver ističe da kulturne institucije posjeduju simbolički kapital.- Ne samo Nacionalna biblioteka, nego i Zemaljski muzej u Sarajevu kao i druge institucije kulture na državnom nivou trebaju biti riješene tako da ih se stabilno finansira i treba insistirati na tome da te institucije garantiraju opstanak države jer ljude u tim institucijama i same institucije uništava ta politička glupost. Nužno je stabilno finansiranje tih institucija, nužno je omogućiti i Nacionalnoj biblioteci i Zemaljskom muzeju i Galeriji i Muzeju književnosti i pozorišne umjetnosti u BiH da stabilno funkcioniraju. Simbolički one će biti institucije BiH i one posjeduju taj simbolički kapital - rekao je prof. dr. Kazaz te dodao da ako to domaća politika ne vidi onda je potpuno ćorava.

Iako radnici već mjesecima nisu primali plaću te su preživljavali od toplog obroka, svoj posao obavljali su sve do danas

Enver Kazaz za "Avaz": Nužno je stabilno finansiranje Nacionalne i univerzitetske biblioteke u Sarajevu

Peteročlani internacionalni žiri koji će odabrati najbolji film Takmičarske selekcije 7. AJB DOC Film Festivala čine Deborah London-Harrington, dokumentaristica i voditeljica Odjela za produkcijski menadžment u Dogwoofu, Namik Kabil, filmski reditelj i pisac, Mila Turajlić, dokumentaristica, Francesco Montagner, dokumentarista, te Myriam Francois, novinarka i dokumentaristica.<h2>Sastavljen od filmskih i dokumentarističkih profesionalaca</h2>Žiri sastavljen od filmskih i dokumentarističkih profesionalaca, plodonosnih i nagrađivanih autora, koji su priznati i poštovani u sredinama u kojima djeluju, ali i međunarodno, donijet će odluku o najboljim filmovima koji će biti prikazani u okviru festivalske teme "Justice?".Domaća publika upoznata je s autorskim djelima Namika Kabila i Mile Turajlić. Francesco Montagner autor je filma "Braća" i dobitnik Specijalnog priznanja internacionalnog stručnog žirija na 4. AJB DOC Film Festivalu, a Deborah London-Harrington je priznata stručnjakinja za produkciju i razvoj poslovanja u globalnim kompanijama. Myriam Francois je autorica i novinarka koja je u posljednje vrijeme u žiži javnosti kao jedan od istaknutih glasova kad je riječ o sukobu u Palestini.- S obzirom na temu Festivala koju smo ove godine odabrali 'Justice?' i fenomenalnu selekciju vrhunskih dokumentarnih filmova koji će biti prikazani o veoma aktuelnim temama, s daleko najaktuelnijom - patnjom palestinskog naroda i genocidom koji se dešava nad ovim narodom, posao žirija neće biti lak, ali imamo povjerenje u njih jer su pojedinci i autori koji su se i do sada hvatali ukoštac s ozbiljnim pitanjima koja dijele javnost. Siguran sam u njihovu procjenu, a koristim ovu priliku i da pozovem publiku da prati Sedmo izdanje AJB DOC-a - izjavio je direktor Festivala Edhem Fočo.<h2>Deborah (Debbie) London-Harrington&nbsp;</h2>Deborah (Debbie) London-Harrington voditeljica je Odjela za produkcijski menadžment u kompaniji Dogwoof i izvršna liderica na globalnom multimedijalnom tržištu. Nadzirala je razvoj poslovanja i produkciju za National Geographic, Discovery i mrežu Al Jazeere širom svijeta. Stekla je veliko iskustvo u SAD-u, Velikoj Britaniji, na Bliskom Istoku i u Azijsko-pacifičkoj regiji, radeći za Ancestry.com i razne međunarodne neovisne produkcijske kompanije. Vratila se u London 2017, nakon pet godina života i rada u Kataru, gdje je za Al Jazeera Media Network osnovala Odjel za razvoj poslovanja i upravljanje pravima. Mreža je pod njenim vodstvom uspjela prodati licence i distribuisati sadržaj na više od 50 tržišta širom svijeta. Prethodno je, kao viša potpredsjednica i vršiteljica dužnosti predsjednice National Geographic Partnersa s globalnim sjedištem u Washingtonu, nadzirala proizvodnju više od 150 sati dokumentarnog programa godišnje. Rođena je u Londonu.<h2>Namik Kabil&nbsp;</h2>Namik Kabil je filmski reditelj i pisac. Autor je nekoliko nagrađivanih scenarija, među ostalima, i za igrani film Kod amidže Idriza. Njegov dokumentarni film Informativni razgovori dobitnik je nagrade Srce Sarajeva za najbolji dokumentarni film na Sarajevo Film Festivalu 2007, a poslije i drugih međunarodnih nagrada. Igrani film Čuvari noći, za koji je napisao scenarij i režirao ga, imao je 2008. godine svjetsku premijeru na Venecijanskom filmskom festivalu. Autor je romana Sam, Amarcord, Isijavanje, Yesterday i Beskućnik. Roman Isijavanje bio je u finalu Nagrade Fric 2020, a roman Yesterday 2022. godine. Živi u Sarajevu.<h2>Mila Turajlić&nbsp;</h2>Mila Turajlić nagrađivana je rediteljica rođena u Beogradu, Jugoslavija. Njen dokumentarac Druga strana svega osvojio je 32 nagrade, uključujući prestižnu nagradu IDFA za najbolji dokumentarni film, a bio je nominovan i za nagradu LUX Evropskog parlamenta. Milin prvi film Cinema Komunisto premijerno je prikazan na Filmskom festivalu Tribeca i osvojio je 16 nagrada, uključujući nagradu FOCAL za kreativno korištenje arhivskih snimaka. Od njujorške MoMA-e 2018. dobila je narudžbu da kreira arhivske videoinstalacije za važnu izložbu o jugoslavenskoj arhitekturi, a sa svojim videoradom učestvovala je na brojnim međunarodnim izložbama. Njen najnoviji projekt, dokumentarni diptih Dosje Labudović: Nesvrstani i Dosje Labudović: Filmske gerile, arhivsko putovanje kroz rađanje Trećeg svijeta, premijerno je prikazan na TIFF-u i IDFA-i 2022. Mila je postala članica Dokumentarnog ogranka američke Akademije filmskih umjetnosti i nauka (AMPAS), a Vlada Francuske joj je 2022. dodijelila Orden za doprinos umjetnosti i književnosti.<h2>Francesco Montagner</h2>Francesco Montagner je nagrađivani reditelj i filmski mentor. Animirani otpor (2014), njegov prvi dugometražni dokumentarni film, osvojio je nagradu Venice Classics Award za najbolji dokumentarac s filmskom temom na 71. Međunarodnom filmskom festivalu u Veneciji. Braća (2021), njegov drugi dugometražni dokumentarni film, osvojio je Zlatnog leoparda u kategoriji Cineasti del Presente na 74. Filmskom festivalu u Locarnu. Film Braća prikazan je na više od 40 međunarodnih festivala i dobio je brojne nagrade. Njegov prvi kratki film Asterión (2022) prikazan je na 75. Filmskom festivalu u Locarnu. Pobijedio je na Međunarodnom filmskom festivalu u Rigi, Film Festu u Dresdenu i Međunarodnom filmskom festivalu u Odenseu, a bio je i zvanični kandidat za Evropsku filmsku nagradu 2023. Montagner predaje na tri renomirana međunarodna filmska univerziteta: FAMU-u (Češka), EICTV-u (Kuba), CISA-i (Švicarska), kao i na raznim međunarodnim radionicama dokumentarnog filma za filmske profesionalce.<h2>Myriam Francois</h2> Myriam Francois nagrađivana je francusko-irska novinarka, rediteljica i autorica. Trenutno radi kao prezenterka dvosedmične emisije The Stream na Al Jazeeri English, koja je fokusirana na generaciju odraslu u digitalno doba. Njen dokumentarni rediteljski debi Finding Alaa osvojio je više nagrada, uključujući Nagradu za najbolji dokumentarni film na Flicker Festivalu 2024, koji kvalifikuje filmove za nominaciju za Oskar. Francois je također poznata po radu na dokumentarcima BBC World Servicea i dokumentarcu kanala Channel 4 s nazivom The Truth about Muslim Marriage, koji je bio nominovan za najbolji istraživački dokumentarac u 2018. Bivša je kolumnistica New Statesmana, a njeni se tekstovi pojavljuju u značajnim časopisima kao što su Guardian, TIME i Foreign Policy. Francois vodi podcast We Need to Talk About Whiteness, koji je ušao u uži izbor za nagradu BBC Audio labs 2021. Doktorirala je na Univerzitetu Oxford, fokusirajući se na islamske pokrete u Maroku i ušla je u konkurenciju za "40 evropskih lidera mlađih od 40" za 2017. Francois redovno gostuje na međunarodnim događajima i univerzitetima, uključujući Oxford, McGill i Harvard. Godine 2021. dodijeljena joj je nagrada Žene u medijima na Muslim Women Awards.7. AJB DOC Film Festival održat će se od 13. do 17. septembra u Sarajevu pod pokroviteljstvom BH Telecoma, Ministarstva kulture i sporta Kantona Sarajevo i Turističke zajednice Kantona Sarajevo, saopćili su organizatori.&nbsp;

Žiri sastavljen od filmskih i dokumentarističkih profesionalaca, plodonosnih i nagrađivanih autora

Predstavljen internacionalni žiri 7. AJB DOC Film Festivala


Devetnaesta Ljetna škola glume Gradskog kazališta mladih (GKM) Vitez u nedjelju je uspješno okončana završnim prikazom rada u Pozorišnoj dvorani Vitez.Ovogodišnja Ljetna škola glume GKM-a Vitez okupila je više od 20 djece i mladih, a tijekom proteklih mjesec i pol dana ponudila je polaznicima dodatno znanje i vještine scenske umjetnosti u ograncima scenskog glasa, govora, pokreta i glume, saopćeno je iz GKM-a Vitez.- Interes djece i mladih, ali i njihovih roditelja za aktivnosti koje naše kazalište nudi tijekom ljeta, ali i ostatka godine se konstantno povećava. Ljetni kazališni kamp i Ljetna škola glume sjajna su uvertira za početak nove kazališne sezone i prijam novih članova u našu kazališnu obitelj. Prekrasno je bilo vidjeti još jednu generaciju mladih na 'daskama koje život znače' i ovim putem im čestitam na predanom radu u proteklom periodu, ali i sjajnoj izvedbi na završnici ovogodišnje Ljetne škole glume - kazao je voditelj GKM-a Vitez Ivan Sajević.Ljetna škola glume GKM-a Vitez obuhvatila je glumačke radionice koje će budućim članovima kazališta poslužiti u daljnjem kazališnom radu. Radionice je vodila Sunčica Strukar, diplomirana glumica i članica Gradskog kazališta mladih Vitez, uz asistenciju još jednog glumca i člana viteškog kazališta, Franka Brale.

Interes djece i mladih, ali i njihovih roditelja za aktivnosti koje naše kazalište nudi tijekom ljeta, ali i ostatka godine se konstantno povećava

Više od 20 polaznika na završnici 19. Ljetne škole glume GKM-a Vitez


Jučer je obilježena 32. godišnjica paljenja sarajevske Vijećnice. Proslavljeni režiser Dino Mustafić na svom X profilu prisjetio se dana kada se desio ovaj zločin.-&nbsp;Bio sam jedan od onih koji je snimio kako gori Vijećnica. Nikada neću zaboraviti hrabrost vatrogasaca i bibliotekara koji su rizikujući život gasili vatru. Poluizgoreni listovi knjiga su letjeli do Marijin Dvora. Bio je to apokaliptični dan za Sarajevo. Napad na civilizaciju.

<blockquote class="twitter-tweet">Bio sam jedan od onih koji je snimio kako gori Vijećnica. Nikada neću zaboraviti hrabrost vatrogasaca i bibliotekara koji su rizikujući život gasili vatru. Poluizgoreni listovi knjiga su letjeli do Marijin Dvora. Bio je to apokaliptični dan za Sarajevo. Napad na civilizaciju.&mdash; Dino Mustafic (@MdinoDino) <a href="https://twitter.com/MdinoDino/status/1827638184148095043?ref_src=twsrc%5Etfw">August 25, 2024</a></blockquote> <script async src="https://platform.twitter.com/widgets.js" charset="utf-8"></script>

Poluizgoreni listovi knjiga su letjeli do Marijin Dvora, naveo je Mustafić

Dino Mustafić se prisjetio paljenja Vijećnice: Poluizgoreni listovi knjiga su letjeli do Marijin Dvora

Na današnji dan 1920. godine, u Mrkonjić-Gradu je rođen Zaim Imamović, najemotivniji i najspecifičniji interpretator, magični virtuoz i tumač sevdalinke, bh. tradicionalne lirske pjesme, koju je i komponovao. Krasila ga je empatija, dobra duša koja ga je činila drugačijim od ostalih sevdalija. Svojom osobnošću, plemenitošću, zvonkim glasom i vrsnim umijećem izvođenja sevdalinki postizao je autoritet bez gotovo ikakvog publiciteta i rivaliteta. Voljen, cijenjen i poštovan, Zaim je bio uzor i učitelj mnogim doajenima sevdaha, poput Safeta Isovića, Zehre Deović, Himze Polovine, Zore Dubljević, Bebe Selimović...

<h2>Stidljivi momčić</h2>Kad mu je bila godina, Zaim se s roditeljima preselio u Travnik, gdje je proveo petnaestak godina, ali za kojim je, kako je sam pričao, čeznuo cijeloga života. Od 1936. godine živio je u Sarajevu, gdje je učio tekstilni zanat, ali i svirao na dvorednoj harmonici koju mu je otac kupio. Kako su njegov brat Hadže i sestra Đula u to vrijeme bili članovi Muslimanskog kulturno-umjetničkog društva “Gajret”, Zaim je često išao s njima na probe.Na jednoj od tih proba, na insistiranje brata i sestre, Zaim, stidljivi momčić, zapjevao je pred rukovodiocem Hora Cvjetkom Rihtmanom, koji ga je, oduševljen njegovom interpretacijom, odmah zadržao. Ubrzo nakon toga Zaim napušta tekstilni zanat i nastupa na zabavama Društva, prateći sebe na harmonici.

<h2>Vokalni solist Radio Sarajeva</h2>U aprilu 1945. godine počeo je raditi kao vokalni solist Radio Sarajeva, osvajajući svojim milozvučnim glasom i emotivnim pjevanjem slušaoce, pa je dugo prepričavana anegdota kako su mnogi ljudi tražili u prodavnicama da kupe radioaparat „u kojem pjeva Zaim“. - Naša je radiostanica počela 10. aprila 1945. i prvi smo ja i Ismet Alajbegović Šerbo imali muzičku emisiju. Nas smo dvojica na Radio Sarajevu od prvog njegovog dana! Šerbo je bio veliki harmonikaš. To više majka neće roditi! Nije on toliko poznavao notni sistem i teoriju, ali je bio veliki “sluhist”. Znao je za čas naučiti i odlomak iz neke opere, neku ariju. I te stvari je on odlično svirao. Mi smo uvijek pjevali na radiju uživo. Znali smo ja i Šerbo i pod klavirom spavati, da budemo u šest sati na prvoj emisiji. Inače, morali bismo u četiri ustati da dođemo iz kasarne (onda smo bili vojska, u kasarni) do šest sati. Nego, lijepo se mi zamotamo dekama, pa spavaj pod klavirom! Eh, knjiga bi se mogla napisati o tim našim zgodama… - govorio je Zaim o početku svoje karijere.

<h2>Škola lijepog pjevanja</h2>Kao svoje uzore u pjevanju navodio je nekadašnje pjevače Rešada Bešlagića i Sulejmana Džakića. A pjesmu „Evo ovu rumen ružu“ s kojom se proslavio, Zaim je čuo od jednog sarajevskog gospodina u kafani. Tekst ove pjesme je bio poznat, jer ga je napisao pjesnik Safvet-beg Bašagić, ali nije bilo poznato da postoji i muzika sve dok je Zaim nije snimio za Radio Sarajevo. Veliki Safet Isović, jedan od najboljih bosanskohercegovačkih interpretatora sevdalinki svih vremena, s ponosom i zahvalnošću isticao je da je Zaimov učenik.- Zaim Imamović je bio prava škola lijepog pjevanja naše bosanskohercegovačke gradske pjesme – sevdalinke. Svejedno što je godinama bio jedan od najpopularnijih pjevača u zemlji, i nije nebitno, najbolji, skromnog, tihog i nenametljivog Zaima Imamovića nikada nije pratio veliki publicitet u štampi. Imao je boju glasa zahvalnu, sjajnu i sjetnu kakvu niko nema. Zaim je imao poseban tenor, a iznad svega ukrašavao je svaku sevdalinku na svoj način, posebnim ukrasom. Koristeći svoju tehniku, bio je karakterističan, dolazio je do efektnih rješenja u najtežim pjesmama. Imao je osoben glas, velikog volumena, velikog intenziteta, iako je pjevao na lagan i ležeran način. On nikad nije pretjerivao, imao je određenu mjeru za pjesmu – govorio je Safet.

<h2>Svijetom promovirao bh. sevdalinku</h2>Specifičnim glasom s urođenim ukrasima, majstorskom dinamikom te pjevanjem malo kroz nos slikovito je dočaravao pjesme koje je interpretirao. Njegova vrhunska izvedba sevdalinki, ali i starogradskih pjesama, koje je također volio, mada mnogo manje izvodio, svrstala ga je u sami vrh tadašnje jugoslavenske muzičke scene, te je predstavljao Jugoslaviju na brojnim festivalima u inozemstvu, na kojima je uvijek osvajao nagrade i publike i žirija. Zapaženi su bili njegovi nastupi na Folklornom festivalu mediteranskih zemalja u Alžiru, Festivalu narodne muzike u marokanskom Marrakechu, potom u Parizu, Beču, Sofiji, na Bliskom istoku... Zaim je snimio mnogo narodnih pjesama za arhiv RTV Sarajeva, koje su preuzimale i druge radijske i televizijske stanice u zemlji i inozemstvu. Ali, u vrijeme kada je bio najpopularniji najmanje je zarađivao. Živio je samo od plate uposlenika Radio Sarajeva čiji je zadatak, između ostalog, bio da putuje, pjeva i uveseljava bez honorara.Godine 1979., Skupština grada Sarajeva dodijelila mu je Šestoaprilsku nagradu grada Sarajeva “za njegove stare izvorne bosanske narodne pjesme i za originalne interpretacije”.&nbsp;

<h2>Autor mnogih pjesama</h2>Zaim je snimao i pjesme koje su komponovane po uzoru na stare izvorne sevdalinke. Bio je autor i muzike i tekstova mnogih pjesama, koje ne možemo razlikovati ni po čemu od izvornih sevdalinki, poput ”Sve behara i sve cvjeta”, ”Ne pitaj me, stara majko”, ”Što je lijepo vrelo Mošćanice”, ”Na đerđefu vezak veze Fata”, ”Srušila se kula i kapija”, ”Oj, jeseni, tugo moja”, ”Azemina”, ”Ne čekaj me niti sanjaj”, ”Kad akšam dođe u mahalu staru”, ”Nije zlato sve što sja”...Svud po svijetu kud sam hodio, naše želje, pozdrav prenosio ostaće Bosna kao što je bila, ko biser sjajna, ponosna i mila.Ovo su Zaimovi posljednji stihovi, koje je napisao u bolesničkoj postelji.Od bosanskohercegovačkog legendarnog sevdalije očaravajućeg glasa Zaima Imamovića, vrsnog interpretatora, kompozitora, tekstopisca i velikog čovjeka, oprostili smo se 2. februara 1994. godine, kada je preselio na bolji svijet. I nakon 30 godina njegova zvijezda ne tamni, a njegove pjesme se slušaju s jednakim divljenjem. <h2>„Slovo o Zaimu“</h2>Nakon njegove smrti izdata je knjiga ”Slovo o Zaimu”, autora Muhameda Ždralovića, uz prilog od 10 audiokaseta njegovih najboljih interpretacija. Prvog novembra 1997. izdata je i poštanska markica s likom Zaima Imamovića, a 2004., Izdavačka kuća „Buybook“ objavljuje knjigu “Pjesma srca moga – 100 najljepših pjesama”, koju su priredili Farah Tahirbegović i Damir Imamović, Zaimov unuk.Zaimov muzički talent naslijedili su sin Nedžad i unuk Damir. S Nedžadom je, 1983. godine, snimio ploču duetskih pjesama „Stara staza“. Nedžad je do svoje smrti, 14. novembra 2020. godine, pamtio posljednji osmijeh oca Zaima u bolnici Koševo, nakon što mu je pojačao radio da bi obojica čuli pjesmu:Evo ovu rumen ružu Iz mog skromnog perivoja Na dar tebi, dušo, šaljem Ime joj je ljubav moja…Nedžadov sin, a Zaimov unuk Damir Imamović predstavnik je generacije mladih muzičara koji njeguju sevdalinku i prilagođavaju je novom vremenu. Njegove vrsne obrade i specifične interpretacije sevdalinkama udahnjuju svježinu, ali istovremeno čuvaju izvornu prepoznatljivost, što je svojstveno samo vrhunskim umjetnicima, a Damir dokazuje da to jeste, kao što je bio i njegov dedo.&nbsp;

Majstorskom dinamikom i pjevanjem malo kroz nos slikovito je dočaravao pjesme koje je interpretirao

Zaim Imamović: 104. godišnjica rođenja magičnog virtuoza sevdalinke

Zbog odluke Vlade Federacije Bosne i Hercegovine da se ponedjeljak, 26. avgust proglasi Danom žalosti u Federaciji Bosne i Hercegovine, radi izražavanja saučešća i suosjećanja sa porodicama žrtava stravičnih ubistava u Sanskom Mostu, premijerno izvođenje performansa „Tražim ulicu za svoj ime...“ autora Armina Behrema, u režiji Ajle Bešić, biti će izvedeno u srijedu, 28. avgusta s početkom u 20:30 sati, u amfiteatru Međunarodnog centra za djecu i omladinu Novo Sarajevo.Sarajevo, grad koji jednako budi ljubav kao i nostalgiju, bio je inspiracija za novi performans "Tražim ulicu za svoje ime…". Autorski tim je u procesu istraživao sve one suprotnosti koje grad Sarajevo čine posebnim – od skrivene ljepote do neizbježne melanholije.&nbsp;Merjem Šiljak, Haris Bidžan i Irfan Ribić na sceni će oživjeti dijaloge sastavljene od stihova nekoliko pjesnika koji su pisali o Sarajevu, stvarajući mapu grada kroz poeziju.Kako i zašto nam se budi nostalgija čim kročimo van njegovih granica? Zašto je nemoguće ostati ravnodušan prema njemu koji je istovremeno izazovan i neodoljiv? Rediteljica je zajedno s dramaturgom Arminom Behremom, pažljivo odabrala poeziju koja dočarava Sarajevo u svoj njegovoj složenosti. Od rijeka do kultnih kafana, od prve ljubavi do pitanja o ulicama koje nose ženska imena – pokušavajući sagledati Sarajevo iz novih perspektiva.Muzičku pratnju čine violončelistica Eva Čalija i perkusionist Dario Kos.Premijera performansa „Tražim ulicu za svoje ime...“ realizuje se u saradnji sa Međunarodnim centrom za djecu i omladinu Novo Sarajevo. Prvo reprizno izvođenje je u petak, 30. avgusta u 20:30 sati u amfiteatru Ilidža. Kultura na ulice 2024! je specijalni program Narodnog pozorišta Sarajevo koji se održava se na javnim prostorima sarajevskih općina pod pokroviteljstvom Vlade Kantona Sarajevo, te u partnerstvu s Turističkom zajednicom Kantona Sarajevo. Projekat „Kultura na ulice!“ je multimedijalnog karaktera i izražava sve oblike umjetničkog izraza prisutne u produkciji Narodnog pozorišta Sarajevo. Cilj projekta „Kultura na ulice!“ je, da kroz angažman profesionalnih mladih umjetnika i vrhunski program i izvedbu, približi kulturu i umjetnost građanima.Napominjemo, u slučaju vremenskih neprilika, Narodno pozorište Sarajevo zadržava pravo promjene lokacija i termina.Ulaz na sve programe u produkciji specijalnog programa NPS „Kultura na ulice 2024!“ je besplatan.

Dan žalosti proglašen radi izražavanja saučešća i suosjećanja sa porodicama žrtava stravičnih ubistava u Sanskom Mostu

Zbog Dana žalosti prolongirano premijerno izvođenje performansa “Tražim ulicu za svoje ime…”

Drugo izdanje festivala sevdalinke “Sarajevo sevdah soiree”, koji se održavao od 17. do 23. augusta na Žutoj tabiji, sinoć je svečano zatvoreno nastupom jednog od najpoznatijih bh. kantautora Eldina Huseinbegovića. Publika je imala priliku da uživa u emotivnom i dirljivom izvođenju sevdalinki, ali i autorskim pjesama. <h2>Velika odgovornost</h2>“Kaldrma”, “Pogledaj me Anadolko”, “Ašik osta na te oči”, “Kiša bi pala” samo su neke od pjesama koje su se uglas pjevale na koncertu.Huseinbegović je kazao da osjeća veliku odgovornost jer se festival odžava u njegovoj “mahali” i brojna rodbina, komšije i prijatelji ga slušaju.- Veoma sam počašćen što sam imao priliku da učestvujem i da zatvorim “Sarajevo sevdah soiree” festival koji je na najbolji način predstavio bogatstvo naše tradicije. Još mi je veća čast što sam ja dijete sa Vratnika, Žuta tabija je mjesto na kojem sam odrastao, tako da me posebne emocije vežu za nju. Zahvaljujem se organizatorima na pozivu i publici koja je pokazala koliko voli i poštuje ovu vrstu muzike - kazao je Huseinbegović.<h2>Brojna imena</h2>Festival sevdalinke i ove godine okupio je velika imena, publika je uživala u nastupima Hanke Paldum, Amire Medunjanin, Alme Subašić, Jusufa Brkića, Zanina Berbića i Eldina Huseinbegovića. Svaka noć festivala bila je ispunjena zvucima koje odjekuju kroz generacije, povezujući ljude iz različitih krajeva i kultura.Organizatori već najavljuju pripreme za narednu godinu, sa željom da nastave ovu tradiciju i još jednom okupe ljubitelje sevdalinke iz cijelog svijeta.Festival se realizira uz podršku: Grada Sarajeva, Turističke zajednica Kantona Sarajevo, Ministarstva kulture i sporta Kantona Sarajevo, Općine Stari Grad, Federalnog ministarstva turizma i okoliša te Igora Stojanovića, potpredsjednika FBiH. Medijski partneri su: klix.ba, RSG radio i televizija Hayat.

Organizatori već najavljuju pripreme za narednu godinu, sa željom da nastave ovu tradiciju i još jednom okupe ljubitelje sevdalinke iz cijelog svijeta

Koncertom Eldina Huseinbegovića zatvoren festival sevdalinke 'Sarajevo sevdah soiree'

Za nagrade Srce Sarajeva za TV serije 30. Sarajevo Film Festivala strukovni žiri sastavljen od više od 500 filmskih profesionalaca iz regije, sinoć (18. augusta) u hotelu Hills je proglasio najbolje u 14 kategorija. Srce Sarajeva za TV serije dodjeljuje se u dvije kategorije: za dramske serije i za komedije. U kategoriji dramskih serija dodjeljuje se osam nagrada: za najbolju dramsku seriju, najbolju glavnu glumicu, najboljeg glavnog glumca, najbolju žensku epizodnu ulogu, najbolju mušku epizodnu ulogu, za Zvijezdu u usponu, za najbolju režiju (za epizodu) i za najbolji scenarij (za epizodu).U kategoriji komedija dodjeljuje se šest nagrada: za najbolju komediju, najbolju glavnu glumicu, najboljeg glavnog glumca, za Zvijezdu u usponu, za najbolju režiju (za epizodu) i za najbolji scenarij (za epizodu).Apsolutni pobjednik u čak sedam kategorija, od nominovanih osam za dramske serije, jeste „Znam kako dišeš“ iz produkcije BH ContentLab platforme.Srce Sarajeva za najbolju dramsku seriju dobilo je ostvarenje “Znam kako dišeš”.<h2>Dramska serija</h2>Najboljom glavnom glumicom u dramskoj seriji proglašena je Jasna Đuričić (Znam kako dišeš).Srce Sarajeva za najbolju epizodnu ulogu za glumicu u dramskoj seriji pripalo je Jeleni Kordić Kuret (Znam kako dišeš).Za zvijezdu u usponu u dramskoj seriji proglašen je Lazar Dragojević (Znam kako dišeš).Srce Sarajeva za najbolji scenarij za epizodu – dramska serija otišlo je u ruke Jasmili Žbanić i koscenaristici Elmi Tataragić (Znam kako dišeš – 1. epizoda), dok je nagrada za epizodu dramske serije pripalo je Nerminu Hamzagiću (Znam kako dišeš – 3. epizoda).Također, još jedna serija „Princ iz Eleja“ iz produkcije BH ContenLaba je proglašena najboljom u konkurenciji komedija.Najboljim glavnim glumcem u žanru komedija proglašen je Alen Muratović (Princ iz Eleja).Srce Sarajeva za najbolji scenarij za epizodu – komedija pripalo je Elmi Tataragić, Dušanu Vraniću, Enesu Zlataru (Princ iz Eleja – 4. epizoda)Režiserka Jasmila Žbanić je istakla kako joj puno znači kada struka prizna i pokaže koliko cijeni i voli serije. Svoje utiske po okončanju dodjele nagrada iznio je i v.d. generalnog direktora BH Telecoma Amel Kovačević.<h2>Kovačević: Podrška bh. kinematografiji neće izostati</h2>- BH Telecom kao producent večeras slavi. Ovo što su bh. umjetnici uradili zasigurno je veliki podsticaj za našu kinematografiju i signal da je ulaganje u kulturu veoma bitno. BH Telecom je u posljednje tri godine alocirao 30 miliona KM za razvoj kinematografije. Ne dovodeći u pitanje potrebu ulaganja u kinematografiju, nova Uprava BH Telecoma procjenjuje da dosadašnji način ulaganja nije adekvatan. Prvenstvena uloga BH Telecoma je ostvarivanje profita. Naša uloga je da uložimo napore u značajno poboljšanje korisničkog iskustva, što će posljedično značiti i povećanje zarade. Dio profita, kao i do sada, svakako treba biti investiran u kulturu i zajedno sa našim osnivačem, Vladom Federacije BiH, svakodnevno radimo kako bismo iznašli održivo rješenje. Podrška, dakle, neće izostati - kazao je Kovačević poručivši da BH Telecom nastavlja finansirati važne filmske i serijske projekte, kao i sve druge dobre priče u sportu, kulturi i drugim društvenim aktivnostima BiH.

Za zvijezdu u usponu u dramskoj seriji proglašen je Lazar Dragojević

10 nagrada Srca Sarajeva za BH Telecom serije "Znam kako dišeš" i "Princ iz Eleja" 

Na Zlatiboru će 22. augusta započeti još jedna međunarodna smotra sportskog filma. Ovaj respektabilni festival i ove će godine ugostiti sjajne autore, filmske i sportske radnike i slaviti priče o dostignućima, posvećenosti i želji za uspjehom.Sedamdeset sedam naslova i je u konkurenciji za prestižna priznanja Festivala sportskog filma. Autori dolaze iz 25 zemalja i sa četiri kontinenta što najbolje potvrđuje da je Festival sportskog filma na Zlatiboru, jedna od najreprezentativnijih smotri sportskog filma u svijetu.Festival će biti otvoren 22. augusta, specijalnom izložbom u čast nedavno preminulog legendarnog fudbalera Siniše Mihajlovića. Na izložbi će posjetioci moći da vide privatne fotografije, lične stvari, dresove, pehare i medalje. Ova izložba je prije Zlatibora bila postavljena samo u muzeju primijenjene umjetnosti u Beogradu i u Novom Sadu.U takmičarskom programu učestvuju i četiri bosanskohercegovačka filma: „Olimpijada u Sarajevu“, autora Muhameda Bikića, „Braća Musemić“, Edina Isanovića, „Dolina ćupova“, Lejla Zvizdić i „Velika Raza“ Medine Šehić i Vedada Hodžića.Prije nekoliko godina partnerski grad ovog festivala bila je Tuzla, kojoj je dodijeljena nagrada sa poseban doprinos u sportu. Iste godine na festivalu je nagrađen i dokumentarni film „San o krugovima“, Zorana Pavljaševića. Ove godine je partnerski grad je Herceg Novi, kojem je uručena zastava Evropskog grada sporta za 2024. godinu, čime je ovaj grad i zvanično ušao u porodicu Evropske asocijacije gradova sporta.- Ovaj festival već godinama podstiče razvoj dokumentarnog filma, afirmiše mlade autore i gledaocima daje mogućnost da čuju neke manje poznate priče i vide neke zaboravljene velikane i sportske asove. Starijim generacijama budi nostalgiju za prošlim vremenima, a mlađim generacijama omogućava da vide kako su sportisti nekada trenirali i kako su se razvijale njihove sportske karijere. I ovogodišnja selekcija potvrđuje da smo etablirani i prepoznati u svijetu sportskog filma i to nam je velika čast, ali i obaveza da budemo bolji, iz godine u godinu - istakla je Olivera Nikitović, direktorica festivala.

Sedamdeset sedam naslova i je u konkurenciji za prestižna priznanja Festivala sportskog filma

Međunarodni festival sportskog filma Zlatibor

Promovirana knjiga Visoko i okolina kroz historiju

Predstava „Up and Down“ na sceni SARTR-a

Pozorišna magija u Konjicu: U četvrtak počinje Festival glumaca

Film Danisa Tanovića "Nakon ljeta" od četvrtka u kinima

"Kamerni teatar 55" najavljuje gostovanje na regionalnom festivalu

Prva repriza performansa "Tražim ulicu za svoje ime..."

Petar Kočić: 108. godišnjica smrti jednog od najcjenjenijih bh. književnika

Enver Kazaz za "Avaz": Nužno je stabilno finansiranje Nacionalne i univerzitetske biblioteke u Sarajevu

Predstavljen internacionalni žiri 7. AJB DOC Film Festivala

Više od 20 polaznika na završnici 19. Ljetne škole glume GKM-a Vitez

Dino Mustafić se prisjetio paljenja Vijećnice: Poluizgoreni listovi knjiga su letjeli do Marijin Dvora

Zaim Imamović: 104. godišnjica rođenja magičnog virtuoza sevdalinke

Zbog Dana žalosti prolongirano premijerno izvođenje performansa “Tražim ulicu za svoje ime…”

Koncertom Eldina Huseinbegovića zatvoren festival sevdalinke 'Sarajevo sevdah soiree'

10 nagrada Srca Sarajeva za BH Telecom serije "Znam kako dišeš" i "Princ iz Eleja"

Četiri bosanskohercegovačka filma na Međunarodnom festivalu sportskog filma na Zlatiboru

Kultura

Promovirana knjiga Visoko i okolina kroz historiju

Predstava „Up and Down“ na sceni SARTR-a

Pozorišna magija u Konjicu: U četvrtak počinje Festival glumaca

Film Danisa Tanovića "Nakon ljeta" od četvrtka u kinima

"Kamerni teatar 55" najavljuje gostovanje na regionalnom festivalu

Prva repriza performansa "Tražim ulicu za svoje ime..."

Petar Kočić: 108. godišnjica smrti jednog od najcjenjenijih bh. književnika

Enver Kazaz za "Avaz": Nužno je stabilno finansiranje Nacionalne i univerzitetske biblioteke u Sarajevu

Predstavljen internacionalni žiri 7. AJB DOC Film Festivala

Više od 20 polaznika na završnici 19. Ljetne škole glume GKM-a Vitez

Dino Mustafić se prisjetio paljenja Vijećnice: Poluizgoreni listovi knjiga su letjeli do Marijin Dvora

Zaim Imamović: 104. godišnjica rođenja magičnog virtuoza sevdalinke

Zbog Dana žalosti prolongirano premijerno izvođenje performansa “Tražim ulicu za svoje ime…”

Koncertom Eldina Huseinbegovića zatvoren festival sevdalinke 'Sarajevo sevdah soiree'

10 nagrada Srca Sarajeva za BH Telecom serije "Znam kako dišeš" i "Princ iz Eleja"

Četiri bosanskohercegovačka filma na Međunarodnom festivalu sportskog filma na Zlatiboru