Drugi dio baletnog triptiha Planeta Sarajevo: "Zvuk olimpijske iskre", kao omaž 40. godišnjici Zimskih olimpijskih igara u Sarajevu, premijerno je izveden u petak na prepunom Pozorišnom trgu Susan Sontag, saopćila je press služba Narodnog pozorišta.<h2>Učesnici predstave</h2>U saopćenju se navodi da koreografiju i režiju potpisuje Ivan Salonski, a u predstavi su učestvovali članovi ansambla Baleta Narodnog pozorišta Sarajevo koji su plesali na muziku kompozitora Džona Vilijamsa (John Williams).U predstavi su učestvovali: Albina Huskić, Elio Arnoldo Villa Garcia, Masafumi Okuzono, Luisa Escamilla Rodriguez, Dora Kos, Zulejha Kečo Kapidžić, Darika Dunganova, Selma Efendić, Masafumi Okuzono, Admir Kalkan i Toko Tatekawa.<h2>Muzički hitovi</h2>Prvi dio triptiha Planeta Sarajevo: "K’o nekad u osam" u koreografiji i režiji Ekaterine Vereshchagine otvorio je veče posvećeno plesu. U baletu „K'o nekad u osam“ članovi baletnog ansambla plesali su na muzičke hitove 70-tih godina.Ljubitelji baletne umjetnosti mogli su uživati i u duetu iz baleta „Mare Nostrum“ u izvedbi solista Baleta Narodnog pozorišta Sarajevo Tamare Ljubičić i Olega Karatseva.Balet „Mare Nostrum“ rađen je na muziku Jordija Savala u koreografiji Davidea Bombane.Program je realiziran u okviru projekta Narodnog pozorišta Sarajevo "Kultura na ulice".

Kao omaž 40. godišnjici Zimskih olimpijskih igara u Sarajevu, premijerno je izveden u petak 

Na Pozorišnom trgu Susan Sontag izveden baletni triptih 'Planeta Sarajevo'

Predstava inspirisana životom djece i ljudi koji žive sa autizmom i cerebralnom paralizom "Svijet mogućnosti" autora i reditelja Harisa Pašovića premijerno će biti izvedena u nedjelju, 14. jula u sklopu Festivala Grad Teatar, Budva, a reprizno izvođenje je zakazano za 15. juli, saopćila je Press služba Narodnog pozorišta.<h2>Veliki broj umjetnika</h2>Uloge su ostvarili Gordana Đurđević Dimić, Lidija Stevanović, Sanja Ristić Krajnov, Jelena Antonijević, Mina Pavlica, Marija Feldeši, Milan Kovačević, Marko Savković, Vukašin Ranđelović, Aljoša Đidić, Aleksandar Sarapa i Rade Perović.Pored Harisa Pašovića, umjetnički i autorski tim predstave čine: scenografkinja Ivana Jančić, kompozitor Dino Šukalo, koreografkinja Larisa Lipovac Navojec, video dizajn Dino Hujić i asistentica kostimografa Minja Davidović (dizajn kostima radio je Haris Pašović).<h2>Razvojne poteškoće</h2>Predstava "Svijet mogućnosti", koja govori o životu osoba sa razvojnim poteškoćama, do sada je izvedena u Narodnom pozorištu u Sarajevu, Srpskom narodnom pozorištu u Novom Sadu, Kazalištu "Gavella" u Zagrebu i Teatru Aveirense u Aveiru.Projekat, u okviru kojeg se realizuje predstava “Svijet mogućnosti” nosi naziv “Enabled Theatre” i koprodukcija je EAST WEST Centra Sarajevo, Srpskog narodnog pozorišta Novi Sad, Grad Teatra Budva i Plesnog centra Tala iz Zagreba, a podržala ga je Evropska unija kroz program Kreativna Evropa, saopćeno je.

 Reprizno izvođenje je zakazano za 15. juli

Predstava Harisa Pašovića 'Svijet mogućnosti' 14. jula na Festivalu Grad Teatar, Budva

Sarajevska filharmonija jubilarnu 100. umjetničku sezonu završava gala koncertom u Narodnom pozorištu Sarajevo, večeras u 20:00 sati. Koncert se održava pod motom “Sad je drugačije”, a orkestar predvodi jedan od najvećih dirigenata današnjice, čovjek koji je na poseban način zadužio Sarajevo i Sarajevsku filharmoniju, maestro Zubin Mehta. Maestro Mehta dirigovao je Mocartovim “Requiem” ratne 1994. godine u potpuno razrušenoj Vijećnici i pod stalnom prijetnjom granatiranja, uzbuna i snajperske pucnjave. Tada je iz srca Sarajeva u svijet poslana snažna poruka borbe za mir, dostojanstvo i civilizacijske vrijednosti, a trideset godina kasnije maestro Mehta je ponovo u Sarajevu.Na koncertu će biti izvedena djela Petra Iljiča Čajkovskog: “Andante Cantabile za gudače”, “Koncert za violinu i orkestar u D-duru” i “Simfonija br. 5 u E-molu”. Za one koji nisu uspjeli doći do ulaznica bit će organizovan direktan prijenos koncerta na Trgu Susan Sontag ispred Narodnog pozorišta putem dva LED ekrana.&nbsp;

Jedan od najvećih dirigenata današnjice ponovo je u Sarajevu, kao i ratne 1994. godine

Gala koncert pod motom “Sad je drugačije”

Pod dirigentskom palicom Zubina Mehte

Drugi dio baletnog triptiha Planeta Sarajevo: „Zvuk olimpijske iskre“, kao omaž 40. godišnjici Zimskih olimpijskih igara u Sarajevu, premijerno je izveden večeras na Pozorišnom trgu Susan Sontag.&nbsp;Koreografiju i režiju potpisuje Ivan Salonski, a u predstavi učestvuje ansambl Baleta Narodnog pozorišta Sarajevo, a plesali su na muziku kompozitora Johna Williamsa. Zvuk olimpijske iskre ’24“(ZOI ’24), odnosno drugi dio triptiha „Planeta Sarajevo“ , na muziku Johna Williamsa, zamišljen je kao omaž 40. godišnjici Zimskih olimpijskih igara održanih u Sarajevu. Uloge su ostvarili: Albina Huskić, Elio Arnoldo Villa Garcia, Masafumi Okuzono, Luisa Escamilla Rodriguez, Dora Kos, Zulejha Kečo Kapidžić, Darika Dunganova, Selma Efendić, Masafumi Okuzono, Admir Kalkan i Toko Tatekawa.

Oni su plesali na muziku kompozitora Džona Vilijamsa

Premijerno izveden balet "Zvuk olimpijske iskre"

U svijetu muzike, rijetko koji događaj nadilazi granice izvođenja i postaje istinska počast kulturnom naslijeđu, te duhu grada, kao što će se to desiti sutra, 13.jula u Sarajevu. Narodno pozorište susresti će dva velika srca koja kucaju za Sarajevo: Violeta Smailović – Huart, umjetnica čija muzička inspiracija duboko proizlazi iz Sarajeva, nastupat će kao solistica uz Zubina Mehtu, jednog od najvećih dirigenata današnjice. U intervjuu za "Dnevni Avaz", Violeta otkriva detalje o samom koncertu, uključujući atmosferu koja vlada, očekivanja vezana za posjećenost kulturnih događaja u Sarajevu te duboke emocionalne aspekte povezane sa njenim životom i naslijeđem, te predstojećim nastupom pod dirigentskom palicom velikog maestra.<h2>Grad bio pod opsadom</h2>U Sarajevu, gradu koji je tada uveliko bio pod opsadom, tog perioda vladalo je kratkotrajno, varljivo primirje. Sarajevska filharmonija, prkoseći ratu tada je ugostila najvećeg dirigenta koji je ikada došao u Sarajevo - Zubina Mehtu. Porušena sarajevska Vijećnica je taj dan 20.6.1994. bila najtužnija, ali zahvaljujući njemu i najponosnija koncertna dvorana na svijetu. Izveden je čuveni Requiem Wolfganga Amadeusa Mozarta. Uz Sarajevsku filharmoniju i hor Opere Narodnog pozorišta u Sarajevu. Trideset godina kasnije, u sali Narodnog pozorišta, bit će izvedena djela Petra Iljiča Čajkovskog, Simfonija br. 5 i Koncert za violinu i orkestar u izvedbi Violete Smailović Huart.- Kada su mi javili da ću biti solista sa Zubinom Mehtom, bila sam izuzetno sretna. Raditi s ljudima koji su bolji i veći od nas čini nas jednostavno boljima. Sama činjenica da ću moći navesti u svojoj biografiji da sam bila solista sa Zubinom Mehtom, naravno da me raduje - entuzijastično će Violeta, iako navodi da to nije njena osnovna motivacija, te da je za nju od najvećeg značaja sam susret sa tako velikim ljudima, a neopisivo je raduje saradnja i prilika da od njih uči.Smailović ističe da je Mehta došao u Sarajevo 1994. godine u izuzetno dramatičnim okolnostima.- Grad je bio pod opsadom, razrušen, a koncert je izveden u razrušenoj Vijećnici. Svi učesnici rizikovali su svoje živote. Danas, nakon trideset godina Mehta će nastupati u drugačijim okolnostima, uz to i program je drugačiji - sviramo Čajkovskog, ne Mozarta, ali jedina stvar koja je i dalje ista je da nam se Zubin Mehta vraća, a time opet dokazuje prijateljstvo i podršku ovom našem prekrasnom gradu - objasnila je Smailović za "Avaz".<h2>Karte brzo rasprodate</h2>Uvjerena je da će dvorane biti ispunjene obzirom da su karte prodate u rekordnom roku. Za sve zaineteresovane koji ne uspiju doći do ulaznica obezbijedit će se direktan prenos koncerta na Trgu Susan Sontag ispred Narodnog pozorišta putem dva LED ekrana.- Karte su prodate enormnom brzinom, tako da očekujem odličnu posjetu. Inače, interesovanje, ne samo za ovako velike koncerte Sarajevske filharmonije, već i za one manje je zaista ogromno. Sale su uvijek pune, rekla je, te dodala da jedina stvar na koju bi apelovala, a time ohrabrila omladinu i roditelje djece svih uzrasta, jeste da dolaze na koncerte umjetničke muzike, te da provodeći tu svoje vrijeme, dvorane Narodnog pozorišta smatraju svojim domom.Violeta smatra da je kulturna scena Sarajeva izuzetno bogata, naglašavajući kreativnost našeg naroda i kulturnih radnika koji uprkos ograničenim finansijskim sredstvima uspješno organizuju jako zanimljive kulturne događaje.Da je neko ko ima poseban uticaj na Sarajevsku muzičku scenu, dokazala je svojim projektima, među kojima se ističe projekat "Muzika na žici", koji je započeo kao festival, a zahvaljujući kojem su u Sarajevo dolazili neki od najeminentnijih umjetnika i umjetnica današnjice.Violetin otac Avdo Smailović je diplomirao, odnosno magistrirao u Ljubljani, te postao kompozitor koji je obilježio historiju muzike u BiH, čije ime sada nose škole, ulice, a njegovo lice je i na poštanskoj markici. Kao kćerka legendarnog kompozitora priznala kako joj je otac prije svega bio velika motivacija. <h2>Naporni poslovi</h2>- Sama životna priča moga oca bila je motivirajuća za nas, njegovu djecu, a predpostavljam i za brojne mlade naraštaje - rekla je ona.Avdo Smailović, kao jako mali dječak, radio je mnoge naporne poslove, ali nikad nije odustao od svoje želje da jednog dana postane profesionalni muzičar, na putu do cilja ustrajnost mu je bila glavna vodilja.- Moj otac je kao dijete sa samo 11 godina bio pastir, vodoinstalater, pa i rudar, radio je u željezari, a sve to vrijeme maštao je kako će jednog dana biti veliki muzičar. Mi, njegova djeca, talenat smo dobili od oca na poklon, to je prekrasna stvar koja u svakom slučaju pomaže u karijeri, no sam talenat nije dovoljan, ustrajnost je zaista neophodna, a tome nas je otac učio od malih nogu - prisjeća se uspješna violonistica, te dodaje kako je saznavajući o očevom životu naučila da nikad ne treba odustajati od svog cilja.Violeta emotivno otkriva kako sa Sarajevom ima neraskidivu vezu. - Smatram da prema Sarajevu imam odgovornost, a to je da znanje i ljubav prema muzici na neki način poklonim ovom gradu, od kojeg zapravo i potičem - istakla je Smailović, čija je predanost između ostalog rezultirala i odgojem nekoliko generacija violinista, a mnogi od njih danas čine članove Sarajevske filharmonije koja koncertom „Sad je drugačije“ završava 100. jubilarnu umjetničku sezonu.Da je sada drugačije, velikani, kakvim ih čini, ne samo njihova profesija, nego i emocija koju daju za ovaj grad, prikazat će nam kroz umjetničku manifestaciju u 20:00 u Narodnom Pozorištu Sarajevo. Grad će još jednom potvrditi svoju jedinstveni duh i nezaobilaznu kulturu.

Mehta opet dokazuje prijateljstvo i podršku ovom našem prekrasnom gradu

Violeta Smailović - Huart za "Avaz": Prema Sarajevu imam odgovornost, drugačije su okolnosti od prošlog Mehtinog nastupa

Mirnes Omerović rođen je 23.07.2004. godine u Sarajevu, a porijeklom je iz Bratunca. Osnovnoškolsko obrazovanje stekao je u Desetoj osnovnoj školi Ilidža, a Prvu bošnjačku gimnaziju završava 2023. kao Ponos generacije. Trenutno je student Pravnog fakulteta Univerziteta u Sarajevu. U osnovnoj školi Mirnes se počinje interesovati za kulturu i historiju svoga naroda, te kroz poeziju počinje progovarati. Svoju prvu zbirku pjesama, “Zemlja bosanska”, objavio je još kao 13-godišnji dječak. Uslijedila je potom “Prijedorska matura”, posvećena 102 ubijene djece Prijedora, a ovih dana iz štampe je izašla i njegova treća knjiga “Egzodus”, zbirka 95 pjesama, posvećena Srebrenici.

- Inspiraciju sam pronašao u svojoj porodici, koja je porijeklom iz Bratunca i koja je preživjela genocid u Srebrenici. Najveća inspiracija su mi 252 Omerovića na spomen-ploči u Potočarima. Oni bi danas bili očevi, muževi, graditelji, arhitekte, možda neki i pisci. Moj dedo je, hvala Bogu, preživio "Put smrti" i on mi služi kao jedna inspiracija koja je nepresušna. Zaista u njemu sam pronašao svaku od ovih priča - izjavio je Omerović za "Avaz".Njegove knjige su promovisane u nekoliko bosanskohercegovačkih gradova - Sarajevo, Bratunac, Konjic, Travnik, Prijedor, Kozarac i na Maršu mira, te u gradovima Švicarske, a večeras gostuje u Bugojnu.

Moj dedo je, hvala Bogu, preživio "Put smrti" i on mi služi kao jedna inspiracija koja je nepresušna

Mladi autor Mirnes Omerović o “Egzodusu” za "Avaz": Inspiracija su mi bila 252 Omerovića na spomen-ploči u Potočarima

Renomirani gitaristički duo MAS koji čine afirmirani bh. gitaristi Đani Šehu, profesor gitare i Adnan Alagić, viši asistent gitare održat će koncert u okviru Festivala Baščaršijske noći. Koncert je najavljen za večeras u Galeriji sarajevskog BKC-a, s početkom u 21 sat. Na koncertu će, kao gost, nastupiti perkusionista Dario Kos. Ulaz je slobodan.Umjetnici su pripremili program koji obuhvata djela J.K. Mertza, F. Sora, I. Albeniza, E. Nazaretha, R. Bartollia i J. Pernambucoa.Želja za pomicanjem granica konvencionalnog gitarističkog repertoara, te proučavanjem gitare putem zvukovnih boja kamernog muziciranja, rezultirala je osnivanjem sastava 2021. godine. Predstavljajući se sa širokim spektrom programa, kojeg čine djela različitog stilskog porijekla – počevši od baroka pa do savremenog muzičkog izražaja, duo MAS je ostvario značajne koncerte u BiH, Sloveniji, Hrvatskoj i Italiji.Đani Šehu rođen je u Sarajevu 1980. godine, gdje je završio osnovno i srednje muzičko obrazovanje. Po završetku Srednje muzičke škole započinje studij gitare na Ecole Normale de Musique Alfred Cortot u Parizu, u klasi profesora Rafael Andie. Godine 2000., odlazi u Beč, gdje započinje studije na Universitat fur Musik und derstellende Kunst Wien. Diplomirao je 2006. godine, na koncertnom odsjeku za gitaru u klasi profesora Konrada Ragossnika i Alexander Swetea. Zvanje magistra stiče 2010. godine, u klasi profesora Alexander Swetea. Sarađivao je sa Sarajevskom filharmonijom, Dubrovačkim gudačkim kvartetom, te Tonart Sinfoniettom iz Austrije. Od 2006. godine predaje na Muzičkoj akademiji Univerziteta u Sarajevu, gdje 2023. godine dolazi u zvanje redovnog profesora. Osnivač je i direktor Sarajevo International Guitar Festa (2011. god.), Internacionalne ljetne škole gitare “SIGF summer school”, te je predsjednik Udruženja gitarista FBiH od 2010. godine.Adnan Alagić rođen je 1990. godine u Bihaću gdje završava osnovnu i srednju muzičku školu. Diplomirao je 2013. godine na Muzičkoj akademiji Univerziteta u Sarajevu, odsjek gitara, u klasi doc. Alexander Swetea. Drugi ciklus studija završava 2022. godine u klasi van. prof. Đanija Šehua. Tokom školovanja nastupa i koncertira u Srbiji, Crnoj Gori, Makedoniji, Hrvatskoj, Bosni i Hercegovini, Sloveniji i Italiji. Dobitnik je nagrada na Sarajevo International Guitar Festival 2015 - 1. nagrada. Na XVII otvorenom Federalnom takmičenju učenika i studenata muzike osvojio je Specijalnu nagradu. Na takmičenjima Omiš guitar fest 2015. i Montenegro International Guitar Competition 2016. osvojio je prve nagrade, dok je na takmičenju International Guitar Festival Tremolo Skopje 2011. osvojio 2. nagradu (laureat). Trenutno obavlja funkciju višeg asistenta na Muzičkoj akademiji Univerziteta u Sarajevu.&nbsp;

Đani Šehu rođen je u Sarajevu 1980. godine

Baščaršijske noći: Večeras koncert gitarističkog dua MAS

Prije 30 godina 1994. godine indijski dirigent svjetske reputacije Zubin Mehta dirigovao je izvedbom Mocartovog "Requiema" u razrušenoj sarajevskoj Vijećnici. Nakon 30 godina Mehta je opet u Sarajevu i dirigovat će u subotu koncertom u Narodnom pozorištu na kojem će biti će izvedena djela Petra Iljiča Čajkovskog, "Simfonija br. 5" i "Koncert za violinu i orkestar" u izvedbi Violete Smailović Huart.Direktor Sarajevske filharmonije Vedran Tuce podsjetio je da se koncert u Vijećnici 1994. godine bio izveden pod nazivom „Bolji svijet“, a trideset godina kasnije bit će izveden pod nazivom „Sad je drugačije“.Mehta je danas na press konferenciji kazao da nije mogao prepoznati Sarajevo, u pozitivnom smislu. Rekao je da sjećanje na koncert od prije 30 godina još živi, te da uživa u saradnji sa Sarajevskom filharmonijom.Oni koji nisu uspjeli doći do ulaznice za sutrašnji koncert imat će priliku da ga prate putem dva LED ekrana koja će biti postavljena ispred zgrade Narodnog pozorišta na Trgu Susan Sontag.- Drago mi je da će publika imati priliku da na velikom ekranu ispred pozorišta prati naš koncert - kazao je Mehta te najavio da će nakon koncerta izaći ispred pozorišta da pozdravi sarajevsku publiku.Violeta Smajlović Huart je istakla da još nije u svojoj bogatoj karijeri imala priliku da radi s maestrom Mehtom.- Biti u blizini velikih ljudi nas čini većima i boljima - kazala je, između ostalog, Smajlović Huart.- Meni je zadovoljstvo biti premijer KS u trenutku kad maestro dolazi nakon 30 godina, koji je pokazao pravo lice kad nam je bilo najteže. Prijatelji se poznaju u nevolji - rekao je premijer Kantona Sarajevo Nihad Uk na press konferenciji. Ministar kulture i sporta Kenan Magoda također je istaknuo značaj ulaganja u kulturu.- Mislim koliko će građana sutra ispred Narodnog pozorišta gledati maestralni koncert, i kako će ta slika našeg prelijepog Sarajeva otići u svijet - kazao je Magoda.Govoreći o svom koncretu u Sarajevu maestro Zubin Mehta se osvrnuo i na dvoranu Narodnog pozorišta.- Ova koncertna dvorana je divna austrougarska dvorana. Nadam se da će građani ove države, koji pokazuju veliku ljubav za umjetnost, dobiti još jednu veliku koncertnu dvoranu, jer 400 mjesta u dvorani nije dovoljno za društvo koje voli muziku. Ako je napravite, ja ću doći da je otvorim - poručio je maestro Mehta.Ovom prilikom, gradonačelnica Sarajeva Benjamina Karić uručila je posebnu zahvalnicu maestru Mehti.Sarajevska filharmonija, koja ove godine obillježava 100 godina, koncertnu sezonu započela 11. oktobra koncertom uz dirigentsku palicu Rikarda Mutija (Riccardo), a uspješnu sezonu završava sutra koncertom "Sad je drugačije" sa Zubinim Mehtom. Početak koncerta je u 20 sati.

Oni koji nisu uspjeli doći do ulaznice za sutrašnji koncert imat će priliku da ga prate putem dva LED ekrana

Zubin Mehta: Sjećanje na koncert od prije 30 godina u Sarajevu još živi

"Sefardska noć" je tradicionalni program koji se dugi niz godina dešava u okviru Festivala Baščaršijske noći, a u okviru kojeg se predstavljaju sefardski običaji i tradicionalna hrana iz bogate sefardske kuhinje. Scenarista i voditelj ovog programa, koji biti održan u ponedjeljak, 15. jula, u 21 sat u atriju sarajevskog BKC-a, je Eli Tauber, a publika će omati prilku uživati i u koncertu najljepših sefardskih romansi u izvođenju benda Vladimir. Bend Vladimir čine muzičari: Vladimir Mićković - vokal, Adis Sirbubalo - harminika i klavir, Elvis Sivčević - gitara, Dinko Šimunović - kontrabas i Anes Beglerbegović - perkusije.Ansambl Vladimir sa svojim odabranim repertoarom kreće na muzičko putovanje od Andaluzije do Balkana i predstavlja sefardske pjesme, na Ladino jeziku, koje se generacijama pjevaju u mediteranskim sefardskim zajednicama u mjestima poput Splita i Dubrovnika preko Sarajeva i Mostara do Bitole i Soluna, saopćeno je iz BKC-a KS.

Ansambl Vladimir sa svojim odabranim repertoarom kreće na muzičko putovanje od Andaluzije do Balkana

Baščaršijske noći: 'Sefardska noć' , koncert benda Vladimir

Sarajevska filharmonija je koncertnu sezonu u kojoj obilježava 100 godina djelovanja započela pod dirigentskom palicom Rikarda Mutija, a spektakularno će je završiti sa Zubinom Mehtom 13. jula, koncertom nazvanim "Sad je drugačije". -	Jubilarnu 100. umjetničku sezonu Sarajevska filharmonija završava gala koncertom koji se održava pod motom "Sad je drugačije". Orkestar za ovu priliku predvodi jedan od najvećih dirigenata današnjice, čovjek koji je na poseban način zadužio Sarajevo i Sarajevsku filharmoniju, maestro Zubin Mehta. Podsjećamo da je maestro Mehta dirigovao Mocartov "Requiem" ratne 1994. godine u potpuno razrušenoj Vijećnici i pod stalnom prijetnjom granatiranja, uzbuna i snajperske pucnjave. Tada je iz srca Sarajeva u svijet poslana snažna poruka borbe za mir, dostojanstvo i civilizacijske vrijednosti, a trideset godina kasnije maestro Mehta je ponovo u Sarajevu i dirigovat će u sada drugačijim uslovima - izjavio je direktor Sarajevske filharmonije Vedran Tuce. Za sve zaineteresovane koji nisu uspjeli doći do ulaznica bit će organizovan direktan prenos koncerta na Trgu Susan Sontag ispred Narodnog pozorišta putem dva LED ekrana.

Maestro Mehta dirigovao je Mocartov "Requiem" ratne 1994. godine u potpuno razrušenoj Vijećnici, dodao je

Koncertna sezona Sarajevske filharmonije bit će zatvorena uz dirigentsku palicu slavnog Zubina Mehte 

Balet “Zvuk olimpijske iskre“, posvećen 40. godišnjici Zimskih olimpijskih igara u Sarajevu, premijerno će biti izveden večeras u 21:00 sati na Pozorišnom trgu Susan Sontag. U predstavi učestvuje ansambl Baleta Narodnog pozorišta Sarajevo koji će plesati na muziku kompozitora Džona Vilijamsa (John Williams), a koreografiju i režiju potpisuje Ivan Salonski.CineStar Cinemas, večeras u redovnim terminima, prikazuje: vestern „Horizont: Američka snaga – prvo poglavlje“; drame „Daddio“, „Ezra“ i „Bajkeri“; horor „Egzorcizam“; komediju „Zločesti dečki: Sve ili ništa“; animirane “Grozan ja 4”, „Priča o leptiru“, „Garfield“ i „Izvrnuto obrnuto 2“; akcije „Do zadnjeg uzdaha“, „Mjesto tišine: Dan prvi“, „Planet majmuna: Novo kraljevstvo“ i “Furiosa: Pobješnjeli Max Saga“.U Cineplexxu su za večeras na programu filmovi: drame „Blue Lock The Movie“ i „Daddio“; akcije „Do zadnjeg uzdaha“ i „Mjesto tišine: Dan prvi“; animirani “Grozan ja 4” i „Izvrnuto obrnuto 2“; komedija „Zločesti dečki: Sve ili ništa“.&nbsp;&nbsp;

Sarajevska publika večeras može uživati u baletskoj predstavi i filmovima za sve generacije

Scena iz baletske predstave “ZOI 24 - Zvuk olimpijske iskre”

Premijera baleta “ZOI 24 - Zvuk olimpijske iskre”

U sklopu obilježavanja Dana sjećanja na žrtve genocida u Srebrenici danas je u auli Vijećnice upriličena multimedijalna prezentacija fotografija Paula Lowea i Muhameda Mujkića. Paul Lowe višestruko je nagrađivani fotograf i predavač u oblasti fotografije. Tokom fotografske karijere, izvještavao je iz brojnih područja širom svijeta, te o najznačajnijim svjetskim događajima, između ostalog o padu Berlinskog zida, oslobađanje Nelsona Mendele, opsadi Sarajeva, ratovima na području bivše Jugoslavije te njegove fotografije prikazuju svakodnevni život Sarajki i Sarajlija i njihov otpor i herojski duh koji se nije mogao slomiti ni u najtežim uvjetima.

Muhamed Mujkić dobitnik brojnih nagrada i priznanja, je fotograf čije fotografije svjedoče o masovnim grobnicama pronađenim na području cijele Bosne i Hercegovine, a autor je fotografije sa istom tematikom prvi put izložio u sarajevskoj Vijećnici 2009. godine u organizaciji Grada Sarajeva.Fotografije na najbolji način oslikavaju situacije sa kojima su se susretali članovi Ekspertnog tima tokom ekshumacija, kao i dokaz počinjenog genocida u Srebrenici tokom jula 1995. godine.Izložba se realizira u organizaciji Grada Sarajeva i Javnog preduzeća Sarajevo i bit će otvorena za sve posjetioce do sutra, 12. jula.

Izložba se realizira u organizaciji Grada Sarajeva i Javnog preduzeća Sarajevo i bit će otvorena za sve posjetioce do sutra, 12. jula

U Vijećnici otvorena izložba u znak sjećanja na žrtve genocida u Srebrenici

Sinoć je u prostoru Brusa bezistana, depandansa Muzeja Sarajeva, održano drugo javno predavanje iz ciklusa "Naša baština" koje Muzej Sarajeva pokreće s ciljem popularizacije historije grada u svjetlu novih znanstvenih i stručnih istraživanja. Ovaj ciklus će tako obrađivati teme iz historije, arheologije, historije umjetnosti, arhitekture, pozorišta, filma, muzike, etnologije, antropologije, ali i drugih oblasti, a koje svojim sadržajem i tematikom obuhvataju kulturno - historijsko naslijeđe Sarajeva. <h2>Brojna iskopavanja</h2>Na temu "Urbana arheologija grada Sarajeva" pred velikim brojem zainteresiranih Sarajki i Sarajlija, govorio je muzejski savjetnik Mirsad Avdić, dok je o nastanku Sarajeva i biografiji njegovog osnivača Isa-bega Ishakovića govorio dr. Sedad Bešlija, viši naučni suradnik i direktor Instituta za historiju.Mirsad Avdić je prezentirao početke istraživanja arheologije osmanskog graditeljskog naslijeđa koja je svoje pionirske korake napravila upravo u Sarajevu, gradu koji je nekad imao vrsne arheologe koji su radili na brojnim iskopavanjima i prezentirali dragocjenu arheološku građu, a da nam nikad nije dopušteno da imamo svoj studij arheologije.- Arheologija se izučavala u Zagrebu i Beogradu, a Sarajevo koje je bilo centar izvanrednih arheoloških istraživanja, nije moglo imati studij arheologije, etnologije i antropologije. I danas je na polju etnologije i antropologije, isto. Zamislite da nama dolaze etnolozi iz Slovenije i iz inostranstva da nas, kao i prije u vrijeme Austrougarske, kada su na nas gledali kao na koloniju, i danas promatraju, ispituju i pišu onako kako nas oni vide, a da mi ne educiramo naše stručnjake i proučavamo sami sebe. Univerzitet u Sarajevu nema katedre za etnologiju i za antropologiju! Tako da o sebi čitamo samo iz knjiga drugih, onako kako nas oni vide - istakao je Avdić.<h2>Jasni odgovori</h2>Dodao je da je on učestvovao na brojnim arheološkim iskopavanjima na sarajevskim i bh. lokalitetima: Bijela tabija, Hadži Kalinova džamija, Bakrbabina džamija, Kovači, Firduz-begov hamam, Tašlihan koji su dali jasne odgovore na insinuacije da su džamije pravljene na ostacima crkava.- Arheologija je dokazala da nijedna džamija nije izgrađena na temeljima crkve - bio je određen Avdić, naglasivši da je njegov arheološki tim pronašao i otkrio 160 nišana kojih nema zavedenih i opisanih ni kod Mehmeda Mujezinovića u "Epigrafskim spomenicima".Dr. Sedad Bešlija je govorio o nastanku Sarajeva, najprije kao kasabe, a sedam decenija nakon i kao šehera, čime je potvrđen njegov planski urbani dinamički rast i razvoj u veliki administrativni, ekonomski i kulturni centar. Govorio je o osnivaču Sarajeva Isa-begu Ishakoviću, njegom vizionarskom duhu, koji je strateški gradio Sarajevo, ali i Novi Pazar, čiji je također osnivač, kao i druga naselja i građevine koje je uvakufio na regionalnoj dionici od Skoplja do Sarajeva.<h2>Rodni list grada</h2>Također je istakao da je urbano jezgro grada do konca osmanlijske uprave završavalo negdje oko sadašnjeg Marindvora, i do su sva sadašnja poznata sarajevska naselja bila sela, od Grbavice, koja se kao selo prvi put spominje u 17. st., do Pofalića, Kovačića, Dolac Malte, Otesa, Stupa, Švrakina Sela i druga, te se nisu stopila u grad i nisu bila nikad osmanizirana.- Dok je 1453. godine osvajan Istanbul, ovdje je građen saraj, navodi dr. Bešlija, jer je osnivač nakon kupljene zemlje seoca Brodac, na mjestu današnje kasarne Bistrik počeo graditi dvor (saraj) prema kojem će Sarajevo ( saraj + ovasi = dvorac u polju) i dobiti ime. Sarajevo je paradigma prema kojemu su se gradili drugi bosanski gradovi i ima rodonačelničku ulogu u njihovom nastajanju. Naglasio je da je historiografija potvrdila ( D. Kovačević-Kojić, H. Šabanović) da prije Sarajeva na ovom području prethodno nije postojalo naselje koje se moglo afirmirati kao gradsko.Dr. Bešlija je akcentirao da je Sarajevo osnovano 1462. godine i da je njegov osnivač Isa-beg Ishaković, da postoji rodni list grada, a to je Vakufnama, pisana u februaru 1462. godine. I da godina osnivanja grada nije upisana na grb grada!<h2>Historijske činjenice</h2>- U pisanim izborima potvrđena je historijska činjenica o sada već 562. godine grada Sarajeva. Nažalost, što su kompetencije manje kad se govori na tu temu histerija bazirana na ideološkim i ličnim interesima je veća. Samo da podsjetim, na grbu Novog Pazara, čiji je osnivač također Isa-beg Ishaković, u Republici Srbiji napisana je 1461. godina kao godina osnivanja. Još uvijek iz spomenutih razloga u Sarajevu ne postoji ništa što bi zvanično priznalo i obilježavalo datum njegovog nastanka - akcentirao je Bešlija.Prisutni su pozdravili ovakav način popularizacije historijskih činjenica smatrajući da nauku i struku trebaju saslušati svi zainteresirani građani Sarajeva, jer se pred nama otvara polje usvajanja nepoznatih informacija i kroz znanje širi znanje o biografiji svoga grada.Naredna predavanja u Muzeju Sarajeva planirana su za mjesec august, saopćeno je iz JU Muzej Sarajeva.&nbsp;

Ovaj ciklus će tako obrađivati teme iz historije, arheologije, historije umjetnosti, arhitekture, pozorišta, filma, muzike, etnologije i druge

U Muzeju Sarajeva održana predavanja o arheologiji grada, nastanku Sarajeva i Isa-Begu Ishakoviću

Na današnji dan 1982. godine, preminuo je bosanskohercegovački velikan, mađioničar lijepe riječi, profesor, književnik Meša Selimović. Njegov roman „Derviš i smrt“ jedan je od najčitanijih u BiH i našoj regiji, a rečenice iz njegovih djela su najcitiranije, naročito danas na društvenim mrežama, postavši svevremenske mudre izreke. Filozofski fakultet u Beogradu završio je kao jedan od najboljih studenata, a bio je i politički veoma angažiran u Komunističkoj partiji SFR Jugoslavije. Ono po čemu je Meša najviše ostao u sjećanju svojih savremenika jeste njegov profesorski rad, pa su ga mlađe kolege doživljavale kao uzora.- Nijedan profesor koga sam znao nije ni tako govorio, ni tako izgledao, ni tako istupao i suvereno vladao starim i najnovijim književnim izumima, znanjima i uvidima. Lakoća kojom se formulisao i održavao na paučini jezika, aforistika i logika koje je demonstrirao, svedočili su o jednom bogomdanom daru, bez drugih uverenja osim vere u umetnost – rekao je Matija Bećković o svom starijem kolegi Selimoviću.A Meša bi kazao: „Živi što ljepše, ali tako da te nije stid!“

<h2>Zbog Darke napustio Desu</h2>- Kad bih umio da napišem najljepšu knjigu na svijetu, posvetio bih je svojoj ženi Darki. Ovako ću zasvagda ostati dužnik njenoj plemenitosti i ljubavi - rekao je Selimović o svojoj supruzi, majci njegovih kćerki i najvećoj životnoj ljubavi. Nakon Drugog svjetskog rata Meša je došao da živi i radi u Beograd. Iako je bio oženjen čovjek, prilikom susreta s Daroslavom Darkom Božić zaljubljuje se toliko da ne može zamisliti svoj život bez nje. Kasnije je izjavio da nije pogriješio, jer je osjetio pravu ljubav. Da bi ostvario svoj san da bude s Darkom, morao je napustiti tadašnju suprugu Desanku i njihovu kćerku. Ali, od tog momenta morao je trpjeti i osude okoline u najsurovijem obliku. Darka i Meša nisu čekali da se završi brakorazvodna parnica kako bi počeli živjeti zajedno, jer su svaki dan razdvojenog života smatrali izgubljenim. On je bio svjestan da ruši moralni kodeks kojeg se morao pridržavati kao komunist. Osim osude zbog vanbračne zajednice, sporno je bilo i to što je Darka bila kćerka generala kraljeve vojske te udata za vojnika kraljeve vojske koji je vođen kao nestao.Supruga Desanka, kao i većina ostavljenih žena, zamrzila je Darku mržnjom koja nikada nije prestala, a Darka je stigmatizirana kao brakolomnica, buržujka, nemoralna žena koja ruši porodicu i otima nečijeg muža i oca. Zbog velike ljubomore Desa je upotrijebila sve veze da bi Meša bio pozvan pred sud Partije, gdje se morao pravdati i objašnjavati svoj postupak. U to vrijeme komunizam nije bio samo društveno uređenje nego i mentalni sklop, koji nije tolerirao mišljenje i ponašanje drugačije od njihovih moralnih načela. Isključen je iz Komunističke partije, a samim tim postao nepoželjan na bilo kom radnom mjestu. Za njega je život u Beogradu postao nemoguć, te je potražio posao u Sarajevu. Dobivši posao, s Darkom je krenuo put Sarajeva s malo novca i stvarima iz Darkinog stana. Odlazeći, Darka je izgubila pravo na stan, ali se nije bunila, jer joj je, kao i Meši, bilo dovoljno da su zajedno.&nbsp;

<h2>Brate, nisam kriv</h2>Partija je Meši surovo i nepravedno oduzela i brata Šefkiju, koji je bio šef Komande tuzlanskog kraja. Negdje pred kraj 1944. godine Šefkija saznaje da mu je supruga preživjela koncentracioni logor i da se vraća u Tuzlu. Da bi namjestio prazne sobe i što prije pripremio kuću, koju su ustaše bile uništile, Šefkija uzima iz glavnog magacina krevet, ormar, sto, stolicu i još nekoliko neophodnih sitnica. Prema pravilima Partije, to je bio neoprostiv grijeh. Šefkija je strijeljan, a držanje trećeg brata, Tevfika, partizanskog komandanta i moćne figure u vojnoj hijerarhiji tuzlanskog kraja, najblaže rečeno, bilo je začuđujuće, jer nije htio da intervenira za brata.Meša nikada nije oprostio Partiji ubistvo Šefkije, ali ni bratu Tevfiku ravnodušnost. Nikada nije prestao ni da traga za Šefkijinim grobom, ali je ostalo nepoznato gdje je on sahranjen, jer je tada bila kazna za „najveće zločince“ da im se ne zna grob ni obilježje da su postojali.- Na afišama izlijepljenim po gradu (Tuzli, op.a.) pisalo je da je Šefkija Selimović osuđen na smrt strijeljanjem zato što je iz magazina Glavne uprave narodnih dobara uzeo krevet, ormar, stolicu i još neke sitnice, a tako stroga presuda je donesena, piše na objavi, zato što je okrivljeni iz poznate partizanske porodice. Tako se naša porodična privrženost revoluciji i naša zanesenost okrenula protiv nas i pretvorila nas u žrtve. A taj okrivljeni, moj brat, kome su ustaše odnijele sve stvari iz kuće, očekivao je svoju ženu koja je slučajno ostala živa u koncentracionom logoru, i trebalo je da se vrati u Tuzlu.Kad sam čuo da je Šefkija strijeljan, doživio sam šok. Ležao sam nemoćan da išta shvatim i neprestano plakao. Nakon nekoliko dana došao mi je šofer UDB-e, koji je mog brata odveo na strijeljanje, i donio mi poruku od mrtvog čovjeka. Šefkija je bio miran pred strijeljanje, rekao je: „Pozdravi Mešu, reci da sam nevin“. Ja sam znao da je nevin, ni sudije nisu tvrdile drugačije.Šofer nije smio da mi kaže gdje je sahranjen pa ni dan-danas ne znam gdje mu je grob. Taj nevjerovatni, slijepi, maloumni čin bio je prekretnica u životu svih članova moje porodice – napisao je Meša u svojim memoarima.Mnogo kasnije, iz te tuge, kao omaž bratu, nastalo je njegovo remek-djelo “Derviš i smrt“. Šefkijine posljednje riječi, koje je zapisao na ceduljici koja je Meši tajno dostavljena, bile su: “Brate, nisam kriv”.

<h2>Zaboga, ljudi, zar me ne vidite</h2>Partija, kojoj se iz ideala o ravnopravnosti i pravom vrjednovanju čovjeka davno pridružio, ponovo se ogriješila o Selimovića, pokušavši da mu istrgne i ljubav prema ženi.Međutim, on se nije dao slomiti izdajom, ali ni siromaštvom u koje su porodično zapali, kada je Darka morala prodavati sve što je donijela iz roditeljske kuće da bi nabavili osnovne životne namirnice. Mešu je najviše boljelo ignoriranje njegovih kolega.- Malo je trebalo pa da počnu prolaziti kroz mene kao kroz vazduh, ili gaziti po meni kao po vodi. Osjetio sam strah. Kako su me to ubili? Nisam ranjen? Nisam zaklan? Nisam mrtav, ali me nema. Zaboga, ljudi, zar me ne vidite – piše Selimović o svom stanju u romanu “Tvrđava”, drugom velikom djelu u kome je opisao svoju životnu priču.Dvadeset godina je trajalo Mešino i Darkino teško preživljavanje uz uskogrudost i neprijateljstvo zajednice. Meša je dobijao i gubio profesorsko mjesto bez ikakvih razumnih objašnjenja. U zemlji koja se borila protiv “kapitalističke nepravde i siromaštva radničke klase”, jedan idealist i borac za bolje sutra živio je kao prognanik jer se razlikovao. <h2>Ja danas odlazim</h2>U Sarajevu je radio kao profesor Više pedagoške škole, docent Filozofskog fakulteta, umjetnički direktor „Bosna Filma“, direktor Drame Narodnog pozorišta, glavni urednik Izdavačkog preduzeća „Svjetlost“. Godine 1971. penzioniran je i seli se u Beograd. Prije selidbe Selimović je u jednom pismu svom beogradskom prijatelju, između ostalog, napisao: - Bosna je teška, teretna zemlja i ovdje nije lako živjeti ako je čovjek samo za santimetar viši od prosjeka. Meni je slučaj dao taj santimetar i osudio me na ispaštanje.Šetajući Baščaršijom uoči polaska u Beograd, Meša je jednom kolegi piscu rekao: "Ja danas odlazim i više se nikada neću vratiti." Tako je i bilo.Nakon izlaska romana „Derviš i smrt“ došlo je vrijeme književnih uspjeha, kada za Selimoviće počinje lakši život u materijalnom smislu. Biran je za predsjednika Saveza književnika Jugoslavije, bio je počasni doktor Sarajevskog univerziteta (1971), redovni član ANUBiH i SANU. Dobitnik je brojnih nagrada, ali čaršija mu nije oprostila uspjeh. Njemu nije ništa oprošteno. Šta god da je uradio ovaj veliki čovjek i pisac, uvijek je nailazilo na osudu okoline.&nbsp;

<h2>Ko promaši ljubav, promašio je život</h2>Selimović, svjestan da je dugogodišnje loše ophođenje prema njemu počivalo uglavnom na zavisti, nikad nije pokleknuo, jer je uz sebe imao svoju ljubav, svog “dobrog duha”.- I ne samo da se nikada nisam pokajao, nego sam uvijek zahvaljivao sudbini što me je darovala takvim čovjekom kao što je Darka, moj dobri duh. Da ona nije bila pored mene u životu, ne bih uradio ni djelić onog što sam uradio.U njenom slabom tijelu lijepog lica bila je tolika snaga volje i toliko hrabrosti, da me je uvijek zaprepašćivala; ona me je branila od nevolja života, štitila od njegovih grubosti, hrabrila kad mi je bilo teško, vjerovala u mene kada su drugi sumnjali, usmjeravala me svojom fantastičnom intuicijom, moju tvrdoću korigovala svojom mekoćom, hranila me svojom ljubavlju. Bez nje bih sigurno bio sitni profesor ili srednji politički rukovodilac – opisivao je Meša svoju ogromnu ljubav prema supruzi.Često je isticao da je njegova ljubav prema Darki ispred njegovog uspjeha u književnosti, da bi mu tragično bilo živjeti bez nje. Njihova ljubav davala im je oboma snagu i osjećanje sreće ma u kakvim okolnostima živjeli.Nije samo Meša bio zahvalan sudbini što mu je podarila Darku, svojom ljubavlju je i Darka posvjedočila isto, izjavivši: „Hvala sudbini što mi je podarila takvog čoveka kao što je Meša“. Da je mogla, s njim bi i u smrt pošla. U noći kada je Meša preminuo, 11. jula 1982. godine, Darka je njegovom kolegi Bećkoviću rekla: "Da sam znala da svu noć neće doći, ja bih ležala i spavala uz njega!"Nakon Mešine smrti Darka je nastavila da štiti njegovu zaostavštinu od zloupotreba.Zahvaljujući njoj Meša Selimović je postao svevremenski pisac. Svi njegovi derviši i smrti, tvrđave, tuđe zemlje i tišine bili bi promašeni da nije bilo ljubavi zvane Darka. Jer, kako je kazao Meša: „Ko promaši ljubav, promašio je život“. <h2>Mešine mudrosti:</h2>- Tajna se duže pamti nego jasna istina.- Znaš li šta je najljepše u životu? Želja, prijatelju.- Uvijek je sumnjivo kad neko misli za sebe da je pametan.- Ljudi se ustvari boje, zato su surovi.- Osveta je kao pijanstvo, nikad nije dosta.- Nezadovoljstvo je kao zvijer, nemoćna kad se rodi, strašna kad ojača.- Ljubav je valjda jedina stvar na svijetu koju ne treba objašnjavati ni tražiti joj razlog.- Odlučio sam se za ljubav. Manje je istinito i manje vjerovatno, ali je plemenitije. Tako sve ima više smisla. I smrt. I život.- Hiljadu nečijih srećnih časaka biće kao ovaj, ali ovaj nikada više. Hiljadu tuđih ljubavi biće kao ova, ali ova nikad više.- Ne mijenjaj svoju prirodu. Neki jure za srećom, drugi je stvaraju. Kad ti život stvori hiljadu razloga za plakanje, pokaži mu da imaš hiljadu razloga za osmijeh.&nbsp;

Idealist i borac za bolje sutra koji je živio kao prognanik jer se razlikovao. Partija mu je surovo i nepravedno oduzela brata

Meša Selimović: 42. godišnjica smrti bh. velikana i mađioničara lijepe riječi

Multimedijalna izložba “MY HOME” palestinske fotoreporterke Samar Abu Elouf danas će biti otvorena na Akademiji likovnih umjetnosti u Sarajevu u 18:00 sati u sklopu WARM Festivala.<h2>Dodijeljena nagrada</h2>Samar Abu Elouf je nagrađivana freelance fotoreporterka koja izvještava iz Gaze. Izvještava o životima žena i djece, kao i posljedicama rata i ratnih dešavanja u Gazi. Svoje izvještaje dokumentuje i na društvenim mrežama, gdje kroz postove, storyje i reelse izvještava o ratnim razaranjima i dešavanjima u Gazi.Od 2010. godine radi kao freelance fotoreporterka za Reuters, The New York Times i druge medijske kuće. U aprilu ove godine dodijeljena joj je nagrada Anja Niedringhaus za hrabrost u fotonovinarstvu, koju dodjeljuje Međunarodna ženska medijska fondacija (IWMF) iz Washingtona. Nagrada joj je dodijeljena za portfolio “Gaza Under Attack” koji sadrži 12 fotografija koje je objavio New York Times.- Kamera me je učinila snažnom ženom i nastavit ću da radim i fotografišem do posljednjeg daha - rekla je Abu Elouf.<h2>Savremeni konflikti</h2>Kustosice izložbe “MY HOME” su Laura Boushnak i Lejla Hodžić, video Džemil Hodžić.Multimedijalna izložba “MY HOME” dio je trećeg dana programa WARM Festivala koji se ove godine održava od 8. do 13. jula u Sarajevu.WARM Festival je jedan od najznačajnijih međunarodnih festivala o savremenim konfliktima. Na festivalu učestvuju svjetski poznati novinari, književnici i umjetnici, poput Amire Hass, Davida Rieffa, Paule Bronstein i Newshe Tavakolian.U četvrtak u Evropskoj kući kulture i nacionalnih manjina bit će otvorena multimedijalna izložba ukrajinskih umjetnika i novinara koja je nastala u Sarajevu kroz WARM Fondaciju “BOSNA:UKRAJINA Izvještavanje iz budućnosti”, čiji kustosi su Slaven Tolj i Lejla Hodžić.

Izložba će biti danas otvorena na Akademiji likovnih umjetnosti u Sarajevu u 18:00 sati 

Multimedijalna izložba palestinske fotoreporterke Samar Abu Elouf

„Vibe Istanbul“, dokumentarni film rediteljice Nafisse Motlaq prikazan je večeras u parku ispred Evropske kuće kulture i nacionalnih manjina (Austrijska kuća).&nbsp;Film je prikazan u okviru festivala Kultura na ulice i WARM Festivala. Dokumentarni film „Vibe Istanbul“ dijeli priče ljubitelja muzike koji su preživjeli “Gezi Park proteste” 2013. godine i nekoliko samoubilačkih bombaških napada 2016. godine.&nbsp;Otpornost elektronske muzičke scene pokazuje kako ova zajednica svaki put kreativno prevazilazi različite izazove, posebno nakon što su teroristi napali “Reinu”, prestižni noćni klub, i ubili 39 ljudi na novogodišnju noć 2017. godine.&nbsp;Za kraj večeri u parku ispred Evropske kuće kulture i nacionalnih manjina (Austrijska kuća) upriličen je koncert DJ-eva Merta Topuza iz Turske, Shadija Karama iz Sirije, te Maziyara Khavajiyana iz Irana, koji su ujedno i akteri dokumentarnog filma „Vibe Istanbul“. Projekciji filma prisustvovao je Danis Tanović.

Za kraj večeri u parku ispred Evropske kuće kulture i nacionalnih manjina (Austrijska kuća) upriličen je koncert

Prikazan dokumentarni film "Vibe Istanbul"

Na Pozorišnom trgu Susan Sontag izveden baletni triptih 'Planeta Sarajevo'

Predstava Harisa Pašovića 'Svijet mogućnosti' 14. jula na Festivalu Grad Teatar, Budva

Pod dirigentskom palicom Zubina Mehte

Premijerno izveden balet "Zvuk olimpijske iskre"

Violeta Smailović - Huart za "Avaz": Prema Sarajevu imam odgovornost, drugačije su okolnosti od prošlog Mehtinog nastupa

Mladi autor Mirnes Omerović o “Egzodusu” za "Avaz": Inspiracija su mi bila 252 Omerovića na spomen-ploči u Potočarima

Baščaršijske noći: Večeras koncert gitarističkog dua MAS

Zubin Mehta: Sjećanje na koncert od prije 30 godina u Sarajevu još živi

Baščaršijske noći: 'Sefardska noć' , koncert benda Vladimir

Koncertna sezona Sarajevske filharmonije bit će zatvorena uz dirigentsku palicu slavnog Zubina Mehte

Premijera baleta “ZOI 24 - Zvuk olimpijske iskre”

U Vijećnici otvorena izložba u znak sjećanja na žrtve genocida u Srebrenici

U Muzeju Sarajeva održana predavanja o arheologiji grada, nastanku Sarajeva i Isa-Begu Ishakoviću

Meša Selimović: 42. godišnjica smrti bh. velikana i mađioničara lijepe riječi

Multimedijalna izložba palestinske fotoreporterke Samar Abu Elouf

Kultura na ulice i WARM Festival: Prikazan dokumentarni film "Vibe Istanbul"

Kultura

Na Pozorišnom trgu Susan Sontag izveden baletni triptih 'Planeta Sarajevo'

Predstava Harisa Pašovića 'Svijet mogućnosti' 14. jula na Festivalu Grad Teatar, Budva

Pod dirigentskom palicom Zubina Mehte

Premijerno izveden balet "Zvuk olimpijske iskre"

Violeta Smailović - Huart za "Avaz": Prema Sarajevu imam odgovornost, drugačije su okolnosti od prošlog Mehtinog nastupa

Mladi autor Mirnes Omerović o “Egzodusu” za "Avaz": Inspiracija su mi bila 252 Omerovića na spomen-ploči u Potočarima

Baščaršijske noći: Večeras koncert gitarističkog dua MAS

Zubin Mehta: Sjećanje na koncert od prije 30 godina u Sarajevu još živi

Baščaršijske noći: 'Sefardska noć' , koncert benda Vladimir

Koncertna sezona Sarajevske filharmonije bit će zatvorena uz dirigentsku palicu slavnog Zubina Mehte

Premijera baleta “ZOI 24 - Zvuk olimpijske iskre”

U Vijećnici otvorena izložba u znak sjećanja na žrtve genocida u Srebrenici

U Muzeju Sarajeva održana predavanja o arheologiji grada, nastanku Sarajeva i Isa-Begu Ishakoviću

Meša Selimović: 42. godišnjica smrti bh. velikana i mađioničara lijepe riječi

Multimedijalna izložba palestinske fotoreporterke Samar Abu Elouf

Kultura na ulice i WARM Festival: Prikazan dokumentarni film "Vibe Istanbul"