Specijalni program Narodnog pozorišta Sarajevo Kultura na ulice i Festival WARM su večeras priredili zajednički program. Izložbi fotografija “A smijali su mi se”, iranska umjetnica i članica prestižne Magnum agencije, Newsha Tavakolian pretražuje svoje arhive ne kako bi odabrala svoj najbolji rad, već da bi pronašla fotografije koje nikada nisu bile namijenjene pokazivanju.&nbsp;Ove tehnički manjkave fotografije iz njene mladosti otkrivaju greške koje svaki novi fotograf pravi dok još uvijek nije siguran u svoj fotoaparat i prirodu svjetlosti.Izložba fotografija “A smijali su mi se” postavljena je na 15 lokacija u centru Sarajeva u okviru Festivala WARM i programa Kultura na ulice. Svi ljubitelji fotografije ovu izložbu su pogledali večeras uz kustosko vođenje kroz izložbu.&nbsp;

Ove tehnički manjkave fotografije iz njene mladosti otkrivaju greške koje svaki novi fotograf pravi dok još uvijek nije siguran u svoj fotoaparat

Iranska umjetnica Newsha Tavakolian se predstavila izložbom "A smijali su mi se"

Specijalni program Narodnog pozorišta Sarajevo Kultura na ulice 2024! i Festival WARM će večeras 9. jula za sve građanke i građane Kantona Sarajevo kreirati program koji će biti sastavljen od izložbe „A smijali su mi se”, dokumentarnog filma „Vibe Istanbul“, te koncerta DJ-eva, aktera dokumentarnog filma. Izložba fotografija “A smijali su mi se” postavljena je 8. jula na 15 lokacija u centru Sarajeva u okviru Festivala Warm i programa Kultura na ulice. Svi ljubitelji fotografije ovu izložbu će moći pogledati večeras 9. jula od 19:00 sati kada je planirana šetnja uz kustosko vođenje kroz izložbu (polazak kod BKC-a). Fotografije dimenzija 140x210cm odštampane su na platnu i uokvirene masivnim drvenim ramovima koje je izradila firma iz Konjica.Nakon toga slijedi “Vibe Istanbul“, dokumentarni film rediteljice Nafisse Motlaq u 21:00h u parku ispred Evropske kuće kulture. Dokumentarni film „Vibe Istanbul“ dijeli priče ljubitelja muzike koji su preživjeli “Gezi Park proteste” 2013. godine i nekoliko samoubilačkih bombaških napada 2016. godine. Otpornost elektronske muzičke scene pokazuje kako ova zajednica svaki put kreativno prevazilazi različite izazove, posebno nakon što su teroristi napali “Reinu”, prestižni noćni klub, i ubili 39 ljudi na novogodišnju noć 2017. godine. Za kraj večeri bit će upriličen koncert DJ-eva Merta Topuza iz Turske, Shadija Karama iz Sirije, te Mazijara Khavajijana iz Irana, koji su ujedno i akteri dokumentarnog filma „Vibe Istanbul“.

 Program koji će biti sastavljen od izložbe „A smijali su mi se”, dokumentarnog filma „Vibe Istanbul“, te koncerta DJ-eva, aktera dokumentarnog filma

Prikazat će se dokumentarni film "Vibe Istanbul"

Izložba “A smijali su mi se” i dokumentarni film “Vibe Istanbul” u Sarajevu

Koncertom otvorenja i dobrodošlice u nedjelju, 14. jula u Međunarodnoj galeriji portreta počet će treća po redu Sedmica gitare Tuzla. Publici će se predstaviti vrhunska imena iz svijeta klasične gitare - Sanel Redžić, Tuzlak i umjetnički direktor manifestacije, Darko Bageski iz Makedonije te Alejandro Cordova iz Meksika. Otvorenje manifestacije će uveličati postavka početnih studija iz opusa "Gitarista" velikana, akademskog bh. slikara i grafičara Safeta Zeca, koji će povodom Sedmice gitare posjetiti Tuzlu.Još jedno izdanje Sedmice gitare, događaja koji iz grada soli u svijet šalje poruku o značaju umjetnosti, trajat će do 20. jula. Eminentna imena iz oblasti klasične muzike će i ovoga ljeta održati nastavu za učenike koji sa raznih strana svijeta dolaze kako bi od njih učili.Umjetnici dolaze iz Portugala, Sjeverne Republike Makedonije, Austrije, Meksika, Grčke, Njemačke, Srbije i Bosne i Hercegovine.Publika će osim koncerta otvorenja i dobrodošlice imati priliku 16. jula u 19.00 sati u Ateljeu "Ismet Mujezinović" posjetiti koncert Elvisa Sivčevića iz BiH te gitarskog dueta Euterpe iz Portugala.Pažnju publike će sigurno privući i koncert u prirodi, na izletištu Ilinčica ispred Doma prirode 18. jula, kada će u 20.00 sati nastupiti Cipra gudački kvartet iz Beča, violinistkinja Andrea Nikolić te Sanel Redžić na gitari.Osim navedenih gostiju i ove godine će učenicima nastavu i radionice držati poznati gitarski duo Vojislav Ivanović i Aleksandra Ivanović.Sve što su učenici naučili i usavršili moći će pokazati 20. jula na završnom koncertu-koncertu učesnika, u Ateljeu "Ismet Mujezinović" u 19.00 sati.

Publika će osim koncerta otvorenja i dobrodošlice imati priliku 16. jula u 19.00 sati u Ateljeu "Ismet Mujezinović" posjetiti koncert Elvisa Sivčevića

Vrhunska imena iz svijeta klasične gitare na Sedmici gitare Tuzla

Drugi dio baletnog triptiha Planeta Sarajevo: "Zvuk olimpijske iskre", kao omaž 40. godišnjici Zimskih olimpijskih igara u Sarajevu, premijerno će biti izveden u petak, 12. jula sa početkom u 21.00 sati na Pozorišnom trgu Susan Sontag. Koreografiju i režiju potpisuje Ivan Salonski, a u predstavi učestvuje ansambl Baleta Narodnog pozorišta Sarajevo koji će plesati na muziku kompozitora Johna Williamsa. - "Zvuk olimpijske iskre ’24" (ZOI ’24), odnosno drugi dio triptiha "Planeta Sarajevo", na muziku Johna Williamsa, zamišljen je kao omaž 40. godišnjici Zimskih olimpijskih igara održanih u Sarajevu. Želim naglasiti da je grad imao svoje zlatno doba, a kroz sjećanje na prošlost želim podstaći publiku na razmišljanje o budućnosti Sarajeva kao središta visoke kulture, društvene odgovornosti, sporta i ostalih ključnih aspekata života. Cilj ove predstave jeste podsticaj kolektivnog sjećanja publike na Sarajevo kao važnu kulturnu i sportsku prestonicu. Kroz ideju ZOI ’24 želim da kažem da Sarajevo ne treba da bude samo nostalgija za prošlim vremenima, već inspiracija za izgradnju budućnosti u kojoj će grad ponovno blistati u svojoj veličini i značaju - izjavio je koreograf Ivan Salonski.<h2>Duet iz&nbsp;baleta "Mare Nostrum"</h2>Uloge će ostvariti: Albina Huskić, Elio Arnoldo Villa Garcia, Masafumi Okuzono, Luisa Escamilla Rodriguez, Dora Kos, Zulejha Kečo Kapidžić, Darika Dunganova, Selma Efendić, Masafumi Okuzono, Admir Kalkan i Toko Tatekawa.Prvi dio triptiha Planeta Sarajevo: "K’o nekad u osam" u koreografiji i režiji Ekaterine Vereshchagine otvorit će veče posvećenu plesu. U baletu "K'o nekad u osam" članovi baletnog ansambla plesati će na muzičke hitove 70-tih godina. U predstavi učestvuju solisti i ansambl Baleta NPS: Nataša Gaponko, Darika Dunganova, Luisa Escamilla Rodriguez, Selma Efendić, Amina Sulejmanagić, Ivan Salonski, Bulat Gareev, Goran Staniškovski, Boris Vidaković i Denis Zhuchenko.Istu noć ljubitelji baletne umjetnosti moći će uživati u duetu iz baleta "Mare Nostrum" u izvedbi solista Baleta Narodnog pozorišta Sarajevo Tamare Ljubičić i Olega Karatseva. Balet "Mare Nostrum" rađen je na muziku Jordija Savala u koreografiji Davidea Bombane.<h2>Umjetnički izraz</h2>Kultura na ulice 2024! je specijalni program Narodnog pozorišta Sarajevo koji se održava u prostorima sarajevskih općina pod pokroviteljstvom Vlade Kantona Sarajevo, te u partnerstvu s Turističkom zajednicom Kantona Sarajevo.Multimedijalnog je karaktera i izražava sve oblike umjetničkog izraza prisutne u produkciji Narodnog pozorišta Sarajevo. Cilj projekta je da kroz angažman profesionalnih mladih umjetnika i vrhunski program i izvedbu približi kulturu i umjetnost građanima. U slučaju vremenskih neprilika, Narodno pozorište Sarajevo zadržava pravo promjene lokacija i termina.Ulaz na sve programe u produkciji specijalnog programa NPS "Kultura na ulice2024!" je besplatan, saopćeno je iz Narodnog pozorišta Sarajevo.&nbsp;

Prvi dio triptiha Planeta Sarajevo: "K’o nekad u osam" u koreografiji i režiji Ekaterine Vereshchagine otvorit će veče posvećenu plesu

Kultura na ulice 2024!: Na trgu Susan Sontag 12. jula premijera baleta 'Zvuk olimpijske iskre'

U okviru međunarodne kulturne manifestacije "Mostarsko ljeto 2024" u ponedjeljak navečer u Centru za kulturu Mostar upriličena je Večer sevdaha: Promocija knjige "Sevdalinka" autora Muhameda Žere.Nakon prva tri izdanja u kojima je obrađeno ukupno 430 pjesama, ova knjiga donosi skoro stotinu novih tekstova pjesama i notnih zapisa.- Knjiga 'Sevdalinka' je zbirka 505 sevdalinki s notnim zapisima. Veoma je obimna i vrlo ozbiljna knjiga na kojoj radim otprilike 50 godina - ističe autor i dodaje da je riječ o knjizi koja možda do sada u ovom obliku i s ovakvom ozbiljnošću na našim prostorima nije urađena.- Ovaj dio sa notnim zapisima je vrlo važan. Angažirao sam vrlo profesionalne, stručne, školovane, obrazovane ljude koji znaju sevdalinku što mi je bilo izuzetno bitno. Postoji jako puno ljudi koji se bave sevdalinkom, međutim, ne poznaju je dovoljno. Ove osobe koje sam angažirao poznaju i oni su radili notne zapise na osnovu mojih materijala koje sam prikupio, osigurao te ih uputio kako što želim i sl. - nadodaje Žero kojemu je ovo bila prva promocija u Mostaru.U muzičkom dijelu večeri nastupili su Mustafa i Hamza Šantić te je publika imala priliku uživati u zvucima sevdaha.- Mustafa Šantić je možda trenutno jedan od najboljih interpretatora sevdalinke. (…) Sevdalinka se sastoji od tri, da kažem, podjednako važna elementa, to su pjesma koju pjesnik napravi, kompozicija koju kompozitor napravi i pjevač koji je mora donijeti kako treba. Ako bilo šta od to troje fali, onda nije to to. Mustafa Šantić je velemajstor u tom smislu i drago mi je da je večeras sa nama - zaključio je Žero.Osim autora, prisutnima se obratio i direktor poduzeća "Dobra knjiga" Izedin Šikalo.

Nakon prva tri izdanja u kojima je obrađeno ukupno 430 pjesama, ova knjiga donosi skoro stotinu novih tekstova pjesama i notnih zapisa

Mostarsko ljeto: Promovirana knjiga "Sevdalinka" Muhameda Žere

U Bosni i Hercegovini, tačnije u Sarajevu, Kaknju i Gradačcu neke škole i ulice nose ime Hamdije Kreševljakovića, utemeljitelja savremene historiografije BiH, ali široj javnosti uglavnom nije poznato ko je on bio i čime se bavio. Naše „moderno“ društvo nije svjesno koliko je Kreševljaković bio značajan za bh. kulturu i historiju, pa ga rijetko ili gotovo nikako ne spominje. Zapostavljen i zaboravljen je čovjek bez čijeg rada ne bismo znali kako je izgledao period osmanske, ali i austrougarske vladavine u BiH. Pomoću historijskih podataka o svojoj zemlji, kulturi i baštini, neposrednim uvidom u brojne deftere, sindžile, berate, fermane i bujruldije, on je riječima crtao slike, zbog čega su njegova djela i danas bogat izvor i osnova za istraživanja i osvjetljavanja mnogih historijskih previranja i problema bosanskohercegovačkog društva.Hamdija Kreševljaković otišao je s ovog svijeta 9. jula 1959. godine, ostavivši veliki pečat u bosanskohercegovačkoj historiografiji. Rođen je 18. septembra 1888. godine u Sarajevu, na Vratniku, u Lubinoj ulici, gdje je i odrastao.&nbsp;

<h2>Prosvjetni pregalac</h2>U Sarajevu je Hamdija završio mekteb i osnovnu školu (ruždiju), a potom trgovačku i učiteljsku školu, 1912. godine. Odmah po završetku školovanja počeo je raditi kao učitelj osnovne škole u Sarajevu, a od 8. januara 1918. do 17. augusta 1919. bio je raspoređen u Vinkovce, u osnovnu školu s internatom, u koji su bila smještena bošnjačka djeca iz BiH.Godine 1920., nakon što se vratio u Sarajevo, pa do početka školske godine 1926/27., radio je u Trgovačkoj školi, a potom u Učiteljskoj školi u Sarajevu, do 1929. Uporedo s radom u državnim školama, Kreševljaković je, već od 1916. godine, predavao i u vjerskim muslimanskim školama, najprije u Darul-mualliminu, potom u Okružnoj medresi, te od 1920. do 1945. u Gazi Husrev-begovoj medresi u Sarajevu. Kreševljaković je obišao veliki dio Evrope, bivšu Austro-Ugarsku, Njemačku, Holandiju, Poljsku, Italiju, Švajcarsku, Dansku i Švedsku, radi proširivanja svoga znanja iz historije, čak je, s ciljem proučavanja Reformacije, obišao sve gradove u Njemačkoj u kojima su djelovali Luter i njegovi sljedbenici, a potom je, proučavajući Protureformaciju, obišao druge gradove Njemačke, svaki put posjećujući univerzitete u tim mjestima i slušajući predavanja čuvenih historičara.&nbsp;

<h2>Naučni radovi</h2>Na Kreševljakovićev rad uveliko su utjecali i njegovi srednjoškolski nastavnici: Silvije Strahimir Kranjčević, Ljudevit Dvorniković i Josip Milaković, te je već tada počeo proučavati bh. historiju. U tom periodu je upoznao i dr. Karla Patscha, koji je osnovao Balkanski institut u Sarajevu, te povjerio Hamdiji da mu prikuplja publikacije o Bosni i Hercegovini. Taj posao Hamdiju je inspirirao da cijeli život sakuplja historijsku građu, koju je, uz kazivanja ljudi, upotrijebio kao dragocjeni izvor za naučnu rekonstrukciju važnih dijelova naše prošlosti. Već sa šesnaest godina Hamdija je počeo objavljivati narodne pripovijetke i pjesme u bh. časopisima. Ali, njegovo kasnije pisanje fokusirano je na historiografiju BiH, te je napisao više od 300 naučnih radova, sarađujući u edicijama Naučnog društva, Zemaljskog muzeja, Istorijskog društva, Orijentalnog instituta i Zavoda za zaštitu spomenika.Osim toga, Kreševljaković je bio i član raznih redakcija. Od početka izlaženja kalendara “Narodne uzdanice”, od 1932. do 1944., bio je član redakcionog. Bio je član Konzorcija “Novoga Behara”, sarađivao u Hrvatskoj enciklopediji, Enciklopediji Jugoslavije, Enciklopediji Leksikografskog zavoda u Zagrebu i Vojnoj enciklopediji u Beogradu. Također je sarađivao u izradi velike “Historije naroda Jugoslavije”. <h2>Orden rada</h2> Hamdijini najpoznatiji radovi su: "Kazandžijski obrt u Bosni i Hercegovini", "Prilozi povijesti bosanskih gradova pod Turskom upravom", "Stari bosanski gradovi", "Stari hercegovački gradovi", "Dženetići - prilog izučavanju feudalizma", „Husein-kapetan Gradaščević – Zmaj od Bosne“, "Kapetanije u Bosni i Hercegovini", "Čizmedžijski obrt", "Hanovi i karavan-saraji" i "Sarački obrt u starom Sarajevu". Značajno je spomenuti i Hamdijin angažman u Zavodu za zaštitu spomenika kulture Bosne i Hercegovine, gdje je radio kao naučni saradnik do kraja života, a 1938., Kreševljaković je izabran za dopisnog člana Jugoslavenske akademije znanosti i umjetnosti u Zagrebu, te 1952. za redovnog člana Naučnog društva BiH, čiji je bio prvi potpredsjednik. Odlikovan je Ordenom rada drugog reda. <h2>Historijsko štivo</h2>Danas se Hamdijini radovi smatraju najrelevantnijim historijskim štivom o Bosni i Hercegovini u osmansko doba. U svojim naučnim radovima dokazivao je da u Bosni i Hercegovini u periodu Osmanlija Bošnjaci nisu bili samo vojnici i vlasnici, kako su uglavnom prikazivani, nego su i mnogo radili, pomažući kulturu i podižući javne zadužbine. Pisao je o bosanskim kapetanijama i muteselimima, esnafima, znamenitim bh. mjestima i porodicama, poput Čengića, Dženetića, Morića, te o zanatima i zanatlijama poput kazandžija, čizmedžija, sarača...Kreševljaković je bio jedan od najuglednijih profesora Gazi Husrev-begove medrese, a svoje učenike je pomagao i materijalno. Mnogi njegovi učenici, među kojima su Hazim Šabanović, Muhamed Hadžijahić, Seid i Mahmud Traljić, Alija Bejtić, Adem Handžić, Mehmed Mujezinović i brojni drugi, često su spominjali da nema hodže u Bosni i Hercegovini koji je završio Gazi Husrev-begovu medresu između 1920. i 1945., da mu Hamdija nije predavao neki predmet i da mu nije bio najbolji savjetnik i pomagač, a time i veliki uzor. <h2>Kako je profesor postao "nosač"</h2>Bh. književnik Alija Nametak skromnost i ljudskost Hamdije Kreševljakovića opisao je jednom anegdotom u svom „Sarajevskom nekrologiju“:„Koliko je bio skroman u odijevanju najbolje svjedoči ova anegdota. Došavši jednoga dana jutarnjim vlakom u Zagreb u svome skromnom hubertusu, s fesom na glavi, šetao se malo Jelačića trgom dok se ne otvori Jugoslavenska akademija, gdje je on bio rado viđen i srdačno dočekan učenjak iz Sarajeva. U to mu pristupi jedan čovjek koji je nakupovao namirnica na trgu i dade mu da ih ponese za njim. Hamdija je nosio i pratio profesora do njegove kuće. Profesor je pozvonio ženu da prihvati stvari od 'nosača', prihvatio za novčanik da plati Hamdiji uslugu i upitao ga šta je dužan. 'Ništa.' 'Kako ništa?' 'Tako, ništa!' 'Pa šta ste vi?' 'Nastavnik.' Uto je žena, koja je već otvorila vrata i prepoznala Kreševljakovića, upala u razgovor grdeći muža: 'Joj, bedak, pa zar ne znaš gospodina Hamdiju?!' Profesor se ispričavao koliko je mogao, uveo Hamdiju u kuću i kasnije su bili veliki prijatelji. (Nikada mi nije htio reći koji je to bio profesor, ali znam da je bio akademik; po svoj prilici dr. Gavro Manojlović ili možda dr. Đuro Korbler).“

Njegova djela i danas su bogat izvor i osnova za istraživanja i osvjetljavanja mnogih historijskih previranja i problema bh. društva

Hamdija Kreševljaković: 65. godišnjica smrti utemeljitelja savremene historiografije BiH

„Zvuk olimpijske iskre“, posvećen 40. godišnjici Zimskih olimpijskih igara u Sarajevu, premijerno će biti izveden u petak, 12. jula sa početkom u 21:00 sati na Pozorišnom trgu Susan Sontag.&nbsp;U predstavi učestvuje ansambl Baleta Narodnog pozorišta Sarajevo koji će plesati na muziku kompozitora Johna Williamsa, a koreografiju i režiju potpisuje Ivan Salonski. - Želim naglasiti da je grad imao svoje zlatno doba, a kroz sećanje na prošlost želim podstaći publiku na razmišljanje o budućnosti Sarajeva kao središta visoke kulture, društvene odgovornosti, sporta i ostalih ključnih aspekata života. Cilj ove predstave jeste podsticaj kolektivnog sećanja publike na Sarajevo kao važnu kulturnu i sportsku prestonicu. Kroz ideju ZOI ’24 želim da kažem da Sarajevo ne treba bude samo nostalgija za prošlim vremenima, već inspiracija za izgradnju budućnosti u kojoj će grad ponovno blistati u svojoj veličini i značaju. – izjavio je koreograf Ivan Salonski.

Kroz ideju ZOI ’24 želim da kažem da Sarajevo ne treba bude samo nostalgija za prošlim vremenima - izjavio je Ivan Salonski

Na Pozorišnom trgu premijera baleta "ZOI ’24 - Zvuk olimpijske iskre"

U Institutu "Yunus Emre" (YEE) u Mostaru otvorena je izložba slika "Svijet u plavom" turskog slikara Resita Ismeta, javlja Anadolija.Izložba je otvorena u okviru međunarodne kulturne manifestacije "Mostarsko ljeto 2024“.Izložba slika sastoji se od 44 djela, naslikana tehnikom akrila na platnu.Turski umjetnik je izrazio zadovoljstvo što ima priliku da predstavi djela u Mostaru.Istakao je da se u svojim radovima bavi različitim temama kao što su more, čamci i muzičari, dodajući da u njemu poseban osjećaj svakako bude mevlevije, odnosno "vrteći derviši", široj su javnosti najpoznatiji po karakterističnome plesu.Otvaranju izložbe "Svijet u plavom" prisustvovali su brojni ljubitelji umjetnosti i lokalni zvaničnici.Izložba, koja uključuje i koncert, biće otvorena sve do 8. augusta.

Turski umjetnik je izrazio zadovoljstvo što ima priliku da predstavi djela u Mostaru

U Mostaru otvorena izložba slika "Svijet u plavom" turskog slikara Resita Ismeta

&nbsp;U okviru Festivala Baščaršijske noći, večeras će u galeriji sarajevskog Bosanskog kulturnog centra (BKC) biti svečano otvorena izložba fotografija "And They Laughed At Me" iranske umjetnice Newshe Tavakolian. Organizuje je WARM Fondacija u partnerstvu sa JU BKC KS, kustosi su Lejla Hodžić i Damir Šagolj, a bit će otvorena za posjetioce do 18. jula, saopćeno je iz BKC-a.Iranska umjetnica Newsha Tavakolian prezentira svoje djelo „I smijali su mi se“, u kojem istražuje svoje arhive, ne tražeći tehnički savršene fotografije, već one koje „bodu oči“. Ova selekcija ne obuhvata njene najbolje radove, već tehnički slabije fotografije iz mladosti, koje pružaju uvid u njeno tehničko sazrijevanje i društveni kontekst vremena. Neskladni trenuci, od loše uokvirenih do zamućenih fotografija, prikazuju materijalnost tog vremena, od automobila na ulicama do hidžab mode 1990-ih. Kroz ove fotografije, Tavakolian preispituje ne samo svoj tehnički razvoj, već i motive iza svojih radova, stvarajući slojevitu sliku unutrašnjeg života Irana prožetog ideološkom politikom.U djelu „I smijali su mi se“, Tavakolian je pretražila svoje arhive, ne da bi odabrala svoje najbolje radove, već da bi iskopala ono što naziva fotografijama koje bodu oči. Ova neobična vježba ima za cilj da joj pomogne da shvati zašto je zapela u svom radu kao umjetnica. Na površini, misli na tehnički slabije fotografije iz svoje mladosti. Greške koje svaki novi fotograf, još nesiguran u svoj fotoaparat i prirodu svjetlosti, ponavlja iznova kako bi učio.U ovom odabiru, ona ne samo da preispituje svoj tehnički razvoj kao fotograf početnik. Kao iskusna umjetnica s naglaskom na društvena pitanja, ona duboko istražuje svoju praksu kako bi razumjela način na koji je fotografisala i zašto je fotografisala ono što je fotografisala.Tavakolian pripada generaciji Iranaca oblikovanoj neizvjesnim godinama nakon revolucije i osmogodišnjeg rata sa susjednim Irakom. Oni rođeni 80-ih poznati su kao generacija s hrabrošću, kao buntovnici koji su morali raditi unutar neprijateljskog sistema i koristiti ga u svoju korist.Među ostalim fotografijama u knjizi, nalazi se slika adolescentne djevojke koja miriše ružu. Ova fotografija snimljena je na vrhuncu reformskog pokreta u Iranu, na predizbornom skupu. Organizatori su dijelili ruže mladoj publici. Ono što Tavakolian čini ovoj fotografiji, izbjeljujući i grebući dijelove fotografije, uništavajući ružu kao simbol i brišući mladu ženu koja predstavlja samu Tavakolian, jeste nasilno bez milosti. U posljednjem činu rušenja, ona cijepa fotografiju na komade, ali je zatim ponovo lijepi, navodi se u tekstu o izložbi iranske umjetnice Newshe Tavakolian .

Kao iskusna umjetnica s naglaskom na društvena pitanja, ona duboko istražuje svoju praksu 

Izložba fotografija Newshe Tavakolian večeras u BKC-u

Teatrologinja Tina Laco, komentarišući u razgovoru za Fenu ovogodišnje Pozorišne igre Bosne i Hercegovine i selektirane predstave, ističe da joj je drago što je selektor Zoran Mlinarević kroz ponuđene predstave donio raznolikost žanrova, te prelijepe glumačke izvedbe.- To nije raznolikost žanrova u onom smislu o kojem je nekad Josip Lešić govorio malo ovoga, malo onoga pa od teatra ništa. Nego je to kao što se obično dešava u Jajcu prava preslika onoga što je stanje u teatrima Bosne i Hercegovine. Dakle ono čime se bavimo, teme koje nas zanimaju, vidimo taj nekakav presjek repertoara naših kazališta. I zaista dobijamo opširnu sliku o tome čime su se teatri bavili u protekloj sezoni - istakla je Laco.Laco ističe da su se teatri, što je primjetno na ovogodišnjim Igrama, bavili autorskim projektima, suvremenom dramom, također na sceni Doma kulture bili su upriličeni i komadi klasičnih pisaca.Ona je ove godine vodila okrugle stolove Pozorišnih igara BiH te ističe kad se ima zanimljiv program jednog festivala da su onda i i okrugli stolovi vrlo zanimljivi, što smatra dobrim i za sam Festival.- Osjetim da je Jajce jedan od festivala koji nam zaista donesu pravu sliku o onom o čemu mi možemo te sezone raspravljati i unutar konteksta našeg teatra - mišljenja je Laco.Komentarišući Zajedničko pismo, apel direktora bh. pozorišta kojim se poziva na veću podršku Pozorišnim igrama BiH, Laco kaže da je to jedan od mnogobrojnih očajničkih poteza koji ne dolazi samo iz Jajca, te da takvih poteza imamo cijele godine naspram svih raznina vlasti od strane svih kulturnih instiutucija.- Mi mašemo svojim zastavicama sa tonućih brodova i govorimo da nam treba podrška, koja neće biti samo nominalna i koja neće biti čisto dekorativna. Da mi gledamo ljude na vlasti, koji zaista mogu konkretno i pomoći da govore "nama je stalo do kulture, nama je stalo do kulture". Do onog momanta kad treba napraviti konkretan korak. Nama trebaju konkretni koraci. Umjetnost je lijepa i s duge strane ona košta. Jedan festival košta. Imam osjećaj ne samo kad govorimo o Festivalu u Jajcu, nego generalno kad gledam kulturu da je ona svima nekakva lijepa, potrebna ali ono i metafizička činjenica.Kad kažete kultura, osjetim da svi misle da bi te najradije pomazili po glavi i rekli "kako je to lijepo, time se baviš?". Gotovo na razini slatkoga. Niko ne razumije da to košta. Košta koliko košta. Kao što koštaju npr. keramičke pločice, odjeća ili hrana - ističe Laco.Teatrologinja Tina Laco je podvukla da kad dođu ljudi na Festival u Jajcu, on bude kvalitetan, napreduje, ide dalje, riješe se neki tehnički problemi koje dvorana u Jajcu ima, a za to je potreban novac.- Ne bih htjela ali bojim se da će biti tako da će i ovaj apel ostati na razini uputili smo pismo. Apeliramo, apeliramo, apeliramo....Nažalost ti apeli idu u nedogled i ja bih zaista voljela vidjeti ko će ragirati. Mi želimo da neko ozbiljno shvati da umjetnost ima svoje troškove - podvukla je u razgovoru za Fenu teatrologinja Tina Laco.

Laco ističe da su se teatri, što je primjetno na ovogodišnjim Igrama, bavili autorskim projektima, suvremenom dramom

Laco: Mašemo svojim zastavicama sa tonućih brodova i govorimo da nam treba podrška u kulturi

Na prepunoj ljetnoj sceni Doma armije/Preporoda u Zenici u nedjelju je završen osmi međunarodni teatarski festival "Ljetne večeri Studio Teatra 2024." koji je ove godine publici ponudio ukupno pet predstava.Festival je zatvorila hit komedija Studio Teatra "Državni lopov", koja već 19 godina nasmijava publiku u BiH, tako i u regionu, saopćila je Press služba Studio teatra.Osmi po redu festival je počeo 3. jula predstavom "Sljedeći" u produkciji CKM Sarajevo, dok je drugu noć publika uživala u komediji „Ne igraj na engleze“ Narodnog pozorišta Mostar. EXIT Teatar iz Zgreba sa predstavom „Pluća“ publici se predstavio treće noći festivala, dok je četvrtu noć najmlađa publika uživala u kreativnim radionicama rođendaonice Hakuna matata kao i u predstavi „Mjesečeva šuma“ Kulturne scene „Male stvari“.Na zatvaranju festivala prisutnima se obratio i ministar za obrazovanje, nauku, kulturu i sport Zeničko – dobojskog kantona Mirza Mušija, koji je ukazao na vrijednost jednog ovakvog festivala za Zenicu, ali i susjedne općine, te da se isti bespovratno etablirao zahvaljujući prije svega publici koja bezuslovno podržava rad Studio Teatra i festivala.Pet noći ispunjenih do posljednjeg mjesta dokaz su da festival, iako netakmičarskog karaktera, ima svog pobjednika, a to je sigurno TEATAR, što je i bila prvobitna misija produkcije ovog događaja čiji je ovogodišnji slogan „Teatar je ljubav“ ostao urezan u sjećanje više od 2000 gostiju koliko ih je posjetilo ovogodišnje Ljetne večeri Studio Teatra.

Festival je zatvorila hit komedija Studio Teatra "Državni lopov", koja već 19 godina nasmijava publiku u BiH

Festival "Ljetne večeri Studio Teatra 2024."

Završen je osmi festival Ljetne večeri Studio Teatra

CineStar Cinemas, večeras u redovnim terminima, prikazuje: vestern „Horizont: Američka snaga – prvo poglavlje“; drame „Daddio“, „Ezra“ i „Bajkeri“; horor „Egzorcizam“; komediju „Zločesti dečki: Sve ili ništa“; animirane “Grozan ja 4”, „Priča o leptiru“, „Garfield“ i „Izvrnuto obrnuto 2“; akcije „Do zadnjeg uzdaha“, „Mjesto tišine: Dan prvi“, „Planet majmuna: Novo kraljevstvo“ i “Furiosa: Pobješnjeli Max Saga“.U Cineplexxu su večeras na programu filmovi: drame „Blue Lock The Movie“ i „Daddio“; akcije „Do zadnjeg uzdaha“ i „Mjesto tišine: Dan prvi“; animirani “Grozan ja 4” i „Izvrnuto obrnuto 2“; komedija „Zločesti dečki: Sve ili ništa“.&nbsp;&nbsp;

Ljubitelji sedme umjetnosti večeras mogu uživati u najboljim svjetskim projekcijama 

Najpopularniji filmovi u Sarajevu

U Avanturističkom parku Peć Mlini u Grudama u subotu je održana druga po redu ekološka likovna kolonija koja je okupila 20-ak slikara iz Hercegovine i Dalmacije.Ovim se događajem promovira prirodno bogatstvo spomenutog lokaliteta te podiže svijest o potrebi očuvanja ovog prirodnog bisera čime kolonija zaslužuje epitet "ekološka".- Događaj osim što obogaćuje kulturni život naše općine, jača turističku ponudu jer se održava na lokalitetu koji je zadnjih godina sve zanimljiviji domaćim i stranim posjetiteljima - kazala je v.d. ravnateljica JU "Kulturni dom A. B. Šimić" Grude Ivana Leko.Načelnik općine Grude Ljubo Grizelj izrazio je nadu da će ekološka likovna kolonija postati tradicionalan događaj.- Posebno mi je drago da smo ove godine proširili broj sudionika. Vrlo je teško govoriti o tradiciji, ali ja sam uvjeren da će ova kolonija zaživjeti i imati brojna izdanja u budućnosti - poručio je načelnik, dodavši da radovi s prve kolonije ukrašavaju općinsku vijećnicu.Dobrodošlicu slikarima poželio je i voditelj likovne kolonije Srećko Slišković koji je istaknuo kako im Peć Mlini nude brojne motive koji su idealni za rad, priopćeno je na internetskim stranicama JU "Kulturni dom A. B. Šimić".

Ovim se događajem promovira prirodno bogatstvo spomenutog lokaliteta te podiže svijest o potrebi očuvanja ovog prirodnog bisera

Održana ekološka likovna kolonija Peć Mlini 2024


U Interpretacijskom centru Muzeja Hercegovine Mostar u subotu je potpisan sporazum o prijateljstvu između muzeja Le Arti per Via iz grada Bassano del Grappa (Italija) i Muzeja Hercegovine Mostar.Sporazumu o prijateljstvu i bratimljenju prethodilo je bratimljenje gradova Bassana del Grappoa i Mostara od 24. ožujka ove godine, te mostova ova dva grada, priopćeno je iz Muzeja.Ovaj događaj i posjeta muzealaca prva je razmjena nakon bratimljenja gradova.Bassano del Grappa nalazi se u sjevernoj talijanskoj regiji Veneto, a s okolinom broji oko 70 tisuća stanovnika.Najupečatljiviji simbol ovog grada je most Ponte Vecchio izgrađen 1569. godine, odakle proizlazi još jedna sličnost s Mostarom.

Najupečatljiviji simbol ovog grada je most Ponte Vecchio izgrađen 1569. godine, odakle proizlazi još jedna sličnost s Mostarom

Potpisan sporazum o prijateljstvu između muzeja Le Arti per Via i Muzeja Hercegovine


U Avanturističkom parku Peć Mlini u Grudama u subotu je održana druga po redu ekološka likovna kolonija koja je okupila 20-ak slikara iz Hercegovine i Dalmacije. Ovim se događajem promovira prirodno bogatstvo spomenutog lokaliteta te podiže svijest o potrebi očuvanja ovog prirodnog bisera čime kolonija zaslužuje epitet "ekološka".- Događaj osim što obogaćuje kulturni život naše općine, jača turističku ponudu jer se održava na lokalitetu koji je zadnjih godina sve zanimljiviji domaćim i stranim posjetiteljima - kazala je v.d. ravnateljica JU "Kulturni dom A. B. Šimić" Grude Ivana Leko.Načelnik općine Grude Ljubo Grizelj izrazio je nadu da će ekološka likovna kolonija postati tradicionalan događaj.- Posebno mi je drago da smo ove godine proširili broj sudionika. Vrlo je teško govoriti o tradiciji, ali ja sam uvjeren da će ova kolonija zaživjeti i imati brojna izdanja u budućnosti - poručio je načelnik, dodavši da radovi s prve kolonije ukrašavaju općinsku vijećnicu.Dobrodošlicu slikarima poželio je i voditelj likovne kolonije Srećko Slišković koji je istaknuo kako im Peć Mlini nude brojne motive koji su idealni za rad, priopćeno je na internetskim stranicama JU "Kulturni dom A. B. Šimić".

Dobrodošlicu slikarima poželio je i voditelj likovne kolonije Srećko Slišković

Održana ekološka likovna kolonija Peć Mlini 2024

U okviru međunarodne kulturne manifestacije "Mostarsko ljeto 2024." u subotu navečer u Institutu Yunus Emre u Mostaru otvorena je likovna izložba pod nazivom "Svijet u plavom" autora Rešita Ismeta. Autor se na izložbi predstavio s 28 slika, uglavnom plave boje.- Motivi su većinom more, barke, brodovi, a ono što je kod mene najatraktivnije su semazini. Počeo sam slikati od 15. godine, ali, što se kaže, krišom. Nisam smio izaći u javnost. Snagu sam skupio 2000. godine te sam krenuo sa izložbama. Do danas imam 57 samostalnih izložbi koje su obišle gotovo cijelu Europu, od Turske, Bugarske, Grčke do Albanije, Kosova itd. - istaknuo je autor izložbe Rešit Ismet te dodao da je ovo njegova prva izložba u Gradu na Neretvi.Kaže kako je oduvijek imao želju da izlaže u Mostaru i Sarajevu, a sada mu se želja za Mostar i ostvarila. Osim autora, prisutnima se obratila i predstavnica Instituta Yunus Emre Mostar Esra Denden Koyuncu.- Kao i svaki dio umjetnosti, tako i slike, kod nas bude jako lijepe osjećaje. Rešit je bio inspiriran plavom bojom i zbog toga imamo ovu izložbu koja nosi naziv 'Svijet u plavom' te se nadam da će vam se svidjeti - naglasila je Denden Koyuncu.Publika je imala priliku, osim u slikama, uživati i u nastupu autora koji je izveo više muzičkih skladbi. Ljubitelji likovne umjetnosti imaju priliku pogledati ovu izložbu narednih 20 dana u Institutu Yunus Emre Mostar.

Iranska umjetnica Newsha Tavakolian se predstavila izložbom "A smijali su mi se"

Izložba “A smijali su mi se” i dokumentarni film “Vibe Istanbul” u Sarajevu

Vrhunska imena iz svijeta klasične gitare na Sedmici gitare Tuzla

Kultura na ulice 2024!: Na trgu Susan Sontag 12. jula premijera baleta 'Zvuk olimpijske iskre'

Mostarsko ljeto: Promovirana knjiga "Sevdalinka" Muhameda Žere

Hamdija Kreševljaković: 65. godišnjica smrti utemeljitelja savremene historiografije BiH

Na Pozorišnom trgu premijera baleta "ZOI ’24 - Zvuk olimpijske iskre"

U Mostaru otvorena izložba slika "Svijet u plavom" turskog slikara Resita Ismeta

Izložba fotografija Newshe Tavakolian večeras u BKC-u

Laco: Mašemo svojim zastavicama sa tonućih brodova i govorimo da nam treba podrška u kulturi

Završen je osmi festival Ljetne večeri Studio Teatra

Najpopularniji filmovi u Sarajevu

Održana ekološka likovna kolonija Peć Mlini 2024

Potpisan sporazum o prijateljstvu između muzeja Le Arti per Via i Muzeja Hercegovine

Održana ekološka likovna kolonija Peć Mlini 2024

Otvorena izložba "Svijet u plavom" Rešita Ismeta

Kultura

Iranska umjetnica Newsha Tavakolian se predstavila izložbom "A smijali su mi se"

Izložba “A smijali su mi se” i dokumentarni film “Vibe Istanbul” u Sarajevu

Vrhunska imena iz svijeta klasične gitare na Sedmici gitare Tuzla

Kultura na ulice 2024!: Na trgu Susan Sontag 12. jula premijera baleta 'Zvuk olimpijske iskre'

Mostarsko ljeto: Promovirana knjiga "Sevdalinka" Muhameda Žere

Hamdija Kreševljaković: 65. godišnjica smrti utemeljitelja savremene historiografije BiH

Na Pozorišnom trgu premijera baleta "ZOI ’24 - Zvuk olimpijske iskre"

U Mostaru otvorena izložba slika "Svijet u plavom" turskog slikara Resita Ismeta

Izložba fotografija Newshe Tavakolian večeras u BKC-u

Laco: Mašemo svojim zastavicama sa tonućih brodova i govorimo da nam treba podrška u kulturi

Završen je osmi festival Ljetne večeri Studio Teatra

Najpopularniji filmovi u Sarajevu

Održana ekološka likovna kolonija Peć Mlini 2024

Potpisan sporazum o prijateljstvu između muzeja Le Arti per Via i Muzeja Hercegovine

Održana ekološka likovna kolonija Peć Mlini 2024

Otvorena izložba "Svijet u plavom" Rešita Ismeta