<p>U sarajevskoj Vijećnici je večeras otvoren četvrti Austrijski bal u Bosni i Hercegovini.</p><p>Sarajevsku balsku bajku uveličat će skoro 1.000 umjetnika iz naše zemlje, regije, Evrope, pijanista Rober Verner.&nbsp;</p>

<p>Nastupit će i Sarajevska filharmonija, a prvi put u Evropi bit će izvedena plesna tačka Corte el Bonche.</p>

<p>Trajanje programa je planirano do tri sata ujutro. Organizatori Austrijskog bala u BiH su Udruženje Austrijski bal u BiH, Grad Sarajevo, uz podršku Delegacije Evropske unije u BiH i Ambasade Republike Austrije u BiH.</p>

<p>Austrijskom balu prisustvuju brojni poznati. Među njima je šef EU Delegacije u BiH Johan Satler (Johann Sattler), gradonačelnica Sarajeva Benjamina Karić, premijer KS Nihad Uk, načelnik Općine Stari Grad Irfan Čengić.</p><p>Program su uljepšali Maja Miralem-Čengić i Danko Delibašić.</p>

Nastupit će i Sarajevska filharmonija, a prvi put u Evropi bit će izvedena plesna tačka Corte el Bonche

Plesna bajka u sarajevskoj Vijećnici: Austrijski bal okupio oko 1.000 posjetitelja

<p>Izložba fotografija „Prvo ratno kino Apollo“ autora Milomira Kovačevića Strašnog povodom održavanja 30. Sarajevo Film Festivala (16 - 23.8.2024.) i pred početak Slano Film Days (18 - 22.6.2024.) otvorena je u Dubrovniku, u Art radionici Lazareti, gdje se može pogledati do 28. juna.<br></p><h2>Ima svoje korijene</h2><p> </p><p>Sarajevo Film Festival ima svoje korijene u brojnim filmskim programima koje je Obala Art Centar, osnivač Sarajevo Film Festivala, organizovala za vrijeme opsade Sarajeva od 1992. do 1995. godine, poznatih kao „Prvo ratno kino Apollo“ i iz kojih je nastao i Sarajevo Film Festival kakav poznajemo danas.</p><p>Izložba svjedoči o aktivnostima Udruženja Obala Art Centar: izložbama, koncertima, filmskim programima. Na izložbi u Dubrovniku, uz fotografije sa projekcija Prvog ratnog kina Apollo, izložene su i fotografije iz perioda 1992.-1994. nekih od izložbi Galerije Obala: „Ratni tragovi 93” Edina Numankadića, „Ace leži“ Milomira Kovačevića Strašnog, „New York-Sarajevo“, „Svjedoci postojanja”, „Sarajevo Portraits” Annie Leibovitz, „UNPROFOR u službi mira”, „World Press Photo“, „Posljedice” Sophie Ristelbueber te „Shadows” Christiana Boltanskog.</p><p>- Izložba fotografija Milomira Kovačevića Strašnog nastala je povodom obilježavanja tridesetogodišnjice od Prvog ratnog kina Apollo, pokrenutog u februaru 1993. godine u prostoru Otvorene scene Obala na Akademiji scenskih umjetnosti u Sarajevu. Milomir Kovačević, svojevrsni hroničar života u Sarajevu tokom rata, svojim fotografijama zabilježio je i sačuvao od zaborava ne samo Prvo ratno kino Apollo, već i brojne izložbe koje su nastale tokom rata u produkciji Obala Art Centra, kao i trenutke sa ratnih koncerata i druženja na Obali - zapisala je između ostalog u tekstu izložbe kustosica Lejla Hodžić.</p><h2>Podrška realizaciji izložbe</h2><p>Izložba je bila postavljena i u Sarajevu za vrijeme 29. Sarajevo Film Festivala 2023., u znak obilježavanja 30 godina od Prvog ratnog kina Apollo. Izložba je bila otvorena u sklopu Festivala u Centru u galeriji Akademije likovnih umjetnosti Sarajevo, koju su izgradili članovi Obale 1994. godine.</p><p>Izložbu u Dubrovniku organizuju Obala Art Centar Sarajevo i Art radionica Lazareti Dubrovnik. Realizaciju izložbe podržali su Ministarstvo kulture i medija Republike Hrvatske, Grad Dubrovnik, Zaklada Kultura nova, Općina Centar Sarajevo, Turistička zajednica Kantona Sarajevo i Fondacija za muzičke, scenske i likovne umjetnosti Sarajevo.</p><p>30. Sarajevo Film Festival bit će održan od 16. do 23. avgusta 2024.</p>

Izložba svjedoči o aktivnostima Udruženja Obala Art Centar: izložbama, koncertima, filmskim programima

U Dubrovniku otvorena izložba fotografija "Prvo ratno kino Apollo"

<p>Knjiga "Duh bosanskog ćilima“ u kojoj je autorica Amila Smajović na 410 stranica analizirala likovne i komunikološke vrijednosti bosanskog ćilima, prva je knjiga koja studiozno proučava bosanski ćilim koji je vrijedan segment bh. baštine.<br></p><p> </p><p>- Osnovna  karakteristika bosanskog ćilima, govoreći likovnim jezikom je geometrijski stil. Stoga sam se bavila porijeklom geometrijskog stila i geometrijskih motiva na tlu Bosne i Hercegovine i njihove pojave na bosanskom ćilimu - kazala je u razgovoru za Fenu autorica knjige, inače doktorica komunikoloških nauka i vizuelna umjetnica.</p><h2>Crteži istraženih motiva</h2><p>Smajović ističe da je za potrebe nastanka ove značajne studije obradila više od 40 geometrijskih motiva sa bosanskog ćilima i preko 350 njihovih varijanti, zatim napravila komparaciju sa istim motivima iz doba Neolita motivima koji se nalaze u različitim kulturama i na različitim geografskim područjima.</p><p>- U knjizi se nalaze crteži istraženih motiva i njihove varijacije, kao i kompozicije motiva odnosno mustre ćilima. Istražila sam više od 35 različitih mustri bosanskih ćilima i pronašla preko osamdeset varijanti - kazala je Smajović.</p><p>Ideja za naslov knjige "Duh bosanskog ćilima“ potekla je od urednika, rahmetli Hadžema Hajdarevića. </p><p>Smajović nudi jedan potpuno novi pristup analizi bosanskog ćilima, naglasivši njegove duhovne vrijednosti. Upravo joj je likovna analiza pomogla da u kompoziciji motiva na tradicionalnim bosanskim ćilimima otkrije prisustvo zlatnog reza koji je karakterističan za univerzalnu odnosno duhovnu geometriju. Ovo otkriće otvorilo je niz pitanja o ulozi ćilima, njegovoj primarnoj svrsi i duhovnim porukama. </p><p>Smajović ističe da se u studiji bavila prevashodno tradicionalnim bosanskim ćilimima koji pripadaju tradicionalnoj umjetnosti i koji su nosioci određenih duhovnih poruka, a ne ćilimima koji su tkani po kućama i pripadaju folklornoj umjetnosti.</p><p>Knjga je plod istraživanja bosanskog ćilima koji je autorica započela prije 28 godina. U knjizi je koristila dijelove iz doktorske disertacije "Komunikacijski simboli-studija slučaja bosanski ćilim“ koju je odbranila 2018 godine.</p><p>-Priča o bosanskom ćilimu je veliko istraživačko vrelo koja vam svaki put otkrije nešto novo. Na rukopisu sam radila skoro tri godine, dosta vremena sam posvetila iscrtavanju motiva i dizajnu knjige na čemu su radile Meliha Teparić i Vanesa Prodanović-Durmišević. U knjizi sam koristila bosanske ćilime iz Kataloga banovinske tkaonice ćilima, zatim ćilime iz kolekcije Zemaljskog muzeja Bosne i Hercegovine i ćilime iz privatnih kolekcija koje je fotografisao Almin Zrno - istakla je.</p><p>Govoreći o podacima do kojih je došla istražujući, Smajović kaže da se bosanski ćilim izrađuje od materijala koji imaju vijek upotrebe, otprilike 100 do 150 godina te da je je teško utvrditi historijsku analizu na osnovu artefakata. Najstariji tkani proizvodi su gunjevi, ponjave, i polućilimici. Ćilimi pod nazivom karpeti ili polućilimci spominju se prvi put u XII vijeku i to u spisima koji se nalaze u dubrovačkom arhivu.</p><p>Kada je riječ o specifičnostima bosanskog ćilima, pojašnjava da je osnovna karakteristika bosanskih ćilima geometrijski stil. Navodi da su na ove prostore, posebno u doba Osmanlija donesene različite orijentalne mustre krivolinijskog stila te da su Bosanci odabrali  i zadržali samo one s jasnim i oštrim i jednostavnim geometrijskim oblicima koji su se koristili u dalekoj prošlosti.</p><p>Zlatno doba za bosanski ćilim, kako navodi autorica, može se smatrati dolazak austrougarske monarhije na ove prostore koja je pokrenula organizovanu proizvodnju bosanskih ćilima i oformila prvu Tkaonicu ćilima 1888 godine. Austrougarska vlast je smijenila osmansku vlast koja je upravljala Bosnom skoro 500 godina i ostavila duboki trag u bosanskoj kulturi. Tako su zatekli obilje tkanih ćilima na bosanskoj teritoriji, razvijene tkalačke centre i izuzetno vješte tkalje.</p><p>-Novoosnovana Tkaonica ćilima započela je prikupljanje ćilima na terenu i iscrtavanje mustri što je navelo da naprave prvi katalog bosanskih ćilima. Tkaonica je izlagala na skoro svim svjetskim sajmovima na kojima je dobijala prestižne nagrade. Do 'pada' u razvoju i proizvodnji bosanskog tradicionalnog ćilima dolazi uvođenjem mašinske proizvodnje ćilima u Tkaonici i zatvaranjem pogona ručnog tkanja 1973 godine, a od 1975. godine izrada bosanskih ćilima se odvija po kućama - navodi Smajović.</p><p>Moglo bi se reći, smatra ona, da je pad u proizvodnji kvalitetnih bosanskih ćilima krenuo prije skoro pedeset godina, a da se ovaj proces ubrzao nakon 1995. godine i ratnih razaranja.</p><p>-Sela koja su bili nosioci tradicije izrade bosanskih ćilima su razorena, stanovništvo raseljeno tako da smo mi ostali bez generacija i generacija mladih tkalja koje su ovaj zanat učile uz svoje majke, nane i bake.&nbsp;</p><p>Većina tkalja danas su u poodmakloj životnoj dobi i nisu radno sposobne, nemamo zainteresirane mlade tkalje za izučavanje ovog zanata, ali i ne postoji ni interes na tržištu. Danas se bosanski ćilimi izrađuju u nekoliko udruženja i u nekoliko domaćinstava i moram da izrazim svoju zabrinutost da bosanski ćilim nestaje sa ovih prostora - upozorila je Smajović.</p><h2>Spremna za štampu</h2><p>Pitanje očuvanja bosanskog ćilima, odnosno njegove  izrade, smatra ona, treba biti briga države i resornih ministarstava, a očuvanje tehnike tkanja treba da bude strateški interes.</p><p>- Da bi se tehnike tkanja naučile kao zanatska vještina i da bi se neko opredijelio da izučava izradu bosanskih ćilima sigurno mora biti ekonomski stimulisan. Bosanski ćilim treba da bude brendiran i zaštićen kao dragocjena kulturna baština, a tehnike tkanja kao dragocjeni zanat u čijem očuvanju treba da skrbi država. Zbog svega navedenog, smatram da je knjiga 'Duh bosanskog ćilima' izuzetno dragocjena jer potencijalno može da produži život bosanskog ćilima i educira nove generacije koje dolaze o ovom značajnom segmentu kulturne baštine - podvukla je razgovoru za Fenu Amila Smajović.</p><p>Knjiga o bosanskom ćilimu, čiju naslovinicu i dizajn je uradila Vanesa Prodanović-Durmišević, spremna je za štampu i autorica se nada da će ugledati svjetlo dana do kraja ljeta.</p>

U knjizi se nalaze crteži istraženih motiva i njihove varijacije, kazala je Smajović

Smajović: Bosanski ćilim treba da bude brendiran

Smajović: Bosanski ćilim treba da bude brendiran i zaštićen kao dragocjena kulturna baština

<p>U Kamernom teatru 55, večeras u 20:00 sati, drama “Mirna Bosna” reditelja Saše Peševskog. Igraju: Feđa Štukan, Gordana Boban, Vanesa Glođo i Davor Golubović.</p><p>Sarajevski ratni teatar (SARTR), večeras u 20:00 sati, prikazuje dramu “Još uvijek smo živi”. Igraju: Selma Alispahić, Matea Mavrak, Davor Sabo i Sanjin Arnautović.</p><p>U Pozorištu mladih Sarajevo, sutra (nedjelja) u 11:00 sati, dječija predstava “Ježeva kućica” Branka Ćopića u režiji Dubravke Zrnčić Kulenović. Igraju: Alma Merunka, Anita Kajasa Memović, Ajla Cabrera, Sanin Milavić, Damir Kustura i Mirza Dervišić.</p>

Sarajevska publika za vikend može uživati u dramama i dječijoj predstavi 

U Kamernom večeras drama “Mirna Bosna”

<p>Centralna svečanost Kulturno-vjerske manifestacije Dani Hasana Kaimije, koju organiziraju Muftijstvo tuzlansko i Medžlis Islamske zajednice Zvornik, održana je danas u Domu omladine u Zvorniku, javlja Anadolija.</p><h2>Svečanost&nbsp;</h2><p>Na svečanosti je prof. dr. Ismetu Bušatliću uručena Povelja "Hasan Kaimija“ za životno djelo, a Plaketa "Hasan Kaimija“ za najbolje znanstveno djelo prof. dr. Adnanu Jahiću.</p><p>Predsjednik Organizacionog odbora manifestacije muftija tuzlanski dr. Vahid-ef. Fazlović naglasio je da je ona važna za Zvornik i Bošnjake koji žive u ovom gradu, ali i u cijelom Podrinju.</p><p>- Raduje nas naše današnje okupljanje u ovom lijepom gradu, našem Podrinju. Okupili smo se pod zastavom kulture i duhovnosti velikog Hasana Kaimije. Njegovo djelo je oličenje islamskih i univerzalnih vrijednosti, zato je i ostalo primjerom, putokazom svima nama stoljećima - kazao je muftija Fazlović.</p><p>Ova generacija je osjetila koliko je važan primjer Hasana Kaimije, ocijenio je muftija Fazlović, dodavši da "nas je njegov putokaz usmjerio prema Zvorniku“.</p><p>- Ne smijemo zaboraviti Zvornik, ljude koji žive u svom gradu u ovom dijelu naše domovine. Imamo jednu od najznačajnijih manifestacija za Bošnjake u ovom mjestu, za Bošnjake u ovim sredinama, za sve Bošnjake ali općenito i za ljude, zajedno s našim komšijama je uvijek vrednije svako obilježavanje, sjećanje. Ova manifestacija već decenijama okuplja značajne ljude. Zahvalni smo Bošnjacima koji ovdje žive, nose svoje breme dostojno, zahvalni smo mnogim pojedincima, zato i dodjeljujemo nagrade manifestacije - naglasio je muftija, koji je dobitnicima i uručio nagrade.</p><p>Dani Hasana Kaimije prvi put su održani 1991. godine u Zvorniku.</p><h2>Manifestacija&nbsp;</h2><p>- Manifestacija nas i ove godine okuplja i nudi raznovrsne sadržaje, nudi učesnike iz Bosne i Hercegovine, ali i susjednih zemalja, učesnike raznih uzrasta. Manifestacija je stasala kroz ove godine, postala je dio nas, i možda je najbolja poruka u ovom danu - evo nama s Drine vedrine - izjavio je potpredsjednik Organizacionog odbora i predsjednik Medžlisa Zvornik mr. Mustafa-ef. Muharemović.</p><p>Organizacioni odbor manifestacije donio je odluku da se Povelja "Hasan Kaimija“ za životno djelo za 2024. godinu dodijeli prof. dr. Ismetu Bušatliću za ukupni doprinos koji je svojim predanim radom dao Islamskoj zajednici u Bosni i Hercegovini i muslimanima na odgojno-obrazovnom i naučno-akademskom planu.</p><p>- Zvorničani imaju značajnog udjela u mom životnom putu. I ovo priznanje, koje je došlo na kraju, došlo je na izvjestan način kao priznanje i svima onima koji su me pomogli, sa mnom sarađivali, uvijek me s radošću dočekivali. Priznanje uvijek znači puno, prvo sam dobio u medresi za odličan uspjeh i primjerno vladanje, bilo je i drugih, a ovo mi je posebno - kazao je Bušatlić.</p><p>Plaketa prof. dr. Adnanu Jahiću dodijeljena je za djelo "Između čekića i nakovnja - bosanskohercegovački muslimani (Bošnjaci) u Drugom svjetskom ratu (1941-1945)“.</p><p>- Čast mi je i zadovoljstvo da sam danas u Zvorniku, a velika je čast i biti dobitnik Plakete. Knjiga je nastajala prilično dugo. Pripreme za pisanje knjige su počele prije oko 15 godina. Odlučio sam se da pišem ovu knjigu zbog moje svijesti koliko je tematika Drugog svjetskog rata važna za ove prostore. Cilj mi je bio napisati knjigu koja će razotkriti mitove o tom periodu - kazao je Jahić.</p><p>Ovom prilikom održan je i omaž književniku Hadžemu Hajdareviću, koji je dugi niz godina bio član Organizacionog odbora manifestacije i učestvovao u brojnim programima.</p><p>Učesnici ovog sjećanja na književnika su bili muftija tuzlanski dr. Vahid-ef. Fazlović, Bajro Perva, dr. Alen Kalajdžija, mr. Meho Šljivo i mr. Mustafa-ef. Muharemović.</p><p>Prije programa u holu Doma omladine otvorena je izložba bosanskohercegovačkih umjetnika Kolonije Vršani. Manifestacija Dani Hasana Kaimije trajat će do 14. juna, a njeni sadržaji će biti održani u više gradova, objavila je agencija MINA.</p>

Njegovo djelo je oličenje islamskih i univerzalnih vrijednosti, zato je i ostalo primjerom, putokazom svima nama stoljećima 

U Zvorniku održana centralna svečanost manifestacije Dani Hasana Kaimije


<p>Na daskama Sarajevskog ratnog teatra (SARTR) sinoć je izvedena predstava&nbsp; "Naš sin" reditelja Patrika Lazića. Premijera ove predstave bila je 5. marta dok je sarajevska publika prvi put imala priliku gledati 4. juna tačnije prije tri dana.&nbsp;</p><h2>Sve se glasnije govori</h2><p>Pun SARTR jedan je od pokazatelja da je ova predstava zaživjela i da je narod sve više gleda.&nbsp;</p><p>Predstava obrađuje temu o kojoj se u bh. društvu sve glasnije govori. Tematika ove drame prikazuje nam bližu sliku života "drugih i drugačijih" te njihovu borbu za slobodu govora, izjašnjavanja i oblačenja. U tekstu koji je nastao iz stvarnosti vidimo borbu roditelja koji pokušavaju prihvatiti sina LGBT populacije, te same glavne licnosti u potrazi za razumijevanjem svojih najbližih. Predstava ostavlja jak utisak na gledaoce.</p>

<p>- Umjetnost iz moje lične perspektive je da pričaš, radiš, pišeš, režiraš o stvarima koje su tebi bolne, koje tebe muče i da se nekako sa njima izboriš - rekao je reditelj Patrik Lazić.</p><p>Samim tim svoju predstavu smatra i autorskim djelom jer ističe koliko je važno razgovarati.</p><p>Iskrena, dramatična, duhovita ali na trenutke i tragična priča o sinu koji traži razumijevanje roditelja ali istovremeno i priča o roditeljima koji misle da su pokusali sve, osim razgovora. Sama predstava ima za važnost da podstakne publiku da vidi širu sliku te potakne na važnost komunikacije.</p><h2>Breme osuda</h2><p>Na kraju same večeri, obratila se i Ambasadorica Švedske u BiH Helena Lagerlöf sa riječima podrške svima onima koji nose breme osuda, te se zahvalila SARTR-u na pozivu ali i očuvanju predstava kao dijela očuvanja kulturnih događaja.</p><p>U predstavi igraju Amar Ćorović, Dragana Varagić i Aleksandar Đinđić.</p>

Umjetnost iz moje lične perspektive je da pričaš, radiš, pišeš, režiraš o stvarima koje su tebi bolne, rekao je reditelj Lazić

Naš sin - istinska ljubav ili neizlječiva rana?

<p>Pozorište mladih Sarajevo, večeras u 20:00 sati, prikazuje dramu “Ne daj se generacijo” u kojoj uloge tumače Mario Drmać i Alen Muratović. Radnja prati priču o dvije prijateljice koje su nerazdvojne godinama, njihovu svakodnevicu i preživljavanje uz stereotipne, nametnute forme osobama treće dobi. </p><p>U Narodnom pozorištu Sarajevo, večeras u 19:30 sati, gostuju solisti i baletni ansambl HNK Split s baletom “La stravaganza/Noces”. Koreograf je Angelin Preljocaj.</p><p>Kamerni teatar 55, večeras u 20:00 sati, prikazuje dramu “Potpuni stranci” Paola Đenovezea (Genovese). Igraju: Sabit Sejdinović, Vanesa Glođo, Senad Alihodžić, Dina Mušanović, Alban Ukaj, Nadine Mičić i Igor Skvarica.</p>

Sarajevska publika večeras može uživati u baletskoj predstavi i dramama 

Scena iz drame “Ne daj se generacijo”

U Pozorištu mladih drama “Ne daj se generacijo”

<p>Publiku u Vitezu za vikend očekuje komedija "Čistačice" Hrvatskog teatra "Maska" iz Münchena koja će biti izvedena u sklopu 9. Dana hrvatskog kazališta u BiH.</p><p>Predstava će biti odigrana u subotu, 8. lipnja, u Kazališnoj dvorani Vitez, s početkom u 20 sati.</p><p>Njemačka je zemlja dobrog piva, eura i čistačica s diplomama? Dobrog piva i eura zasigurno, ali jesu li čistačice samo čistačice ili svaka od njih ima zanimljivu pozadinu priče? Ova komedija nam donosi surovu stvarnost isprepletenu zgodama i nezgodama naših likova koji su svoju sreću pokušali naći 'preko grane', no ubrzo shvaćaju težinu novog početka, manipulacije nadmoćnijih, testiranja vlastitih granica, prvih koraka i prvih riječi, navodi se u najavi predstave.</p><p>Radnja ove predstave je smještena u glavni grad Bavarske, München. Svi zapleti i raspleti se događaju u improviziranom stanu. Publika će imati priliku pratiti sudbine dvije žene koje su nesretnim spletom okolnosti "prisiljene" dijeliti životni prostor i njihov sukob generacija, nacija i karaktera. Možda ipak različitosti spajaju ljude ili zajednički problemi pa stoga i nije sve tako crno… Sve to otkriti će nam na humorističan način ova predstava.</p><p>U predstavi igraju: Ivana Krstanović, Marina Relota, Martina Erdec i Marin Bikić. Režiju potpisuje Marin Bikić, a tehnička potpora je Ružica Mikić.</p><p>Organizatori 9. Dana hrvatskog kazališta u BiH su Gradsko kazalište mladih Vitez i Udruga mladih "Enter", a generalni pokrovitelj je Ministarstvo obrazovanja, znanosti, mladih, kulture i sporta KSB-a.</p>

U predstavi igraju: Ivana Krstanović, Marina Relota, Martina Erdec i Marin Bikić

Dani hrvatskog kazališta u BiH: U subotu hit komedija 'Čistačice' Hrvatskog teatra Maska iz Munchena

<p>U Narodnom pozorištu Sarajevo, večeras u 19:30 sati, baleti “Carmen” kompozitora Rodiona Šerdina (Shchedrin) u koreografiji i režiji Valentina Turcua, te “Bolero” kompozitora Morisa Ravela (Maurice) u koreografija i režiji Takija Sumitoma (Takuy).</p><p>Sarajevski ratni teatar (SARTR) večeras u 20:00 sati, prikazuje dramu “Naš sin”. Intimistička, iskrena, poetična, duhovita i na trenutke tragična priča o roditeljima koji duboko u sebi ne nalaze načina da prihvate identitet svog gej sina, iako misle da su pokušali sve, ipak ostaju zatočenici uslovljene ljubavi, na koju su jedino spremni.</p>

Sarajevska publika večeras može uživati u baletskim predstavama i drami 

U Narodnom pozorištu baleti "Carmen" i "Bolero"

<p>Predstava popularnog bh. glumca Enisa Bešlagića "Da sam ja neko" pravi je hit.&nbsp;</p><p>U utorak je izvedena&nbsp;po šesti put u dupke punoj dvorani Bosanskog kulturnog centra u Sarajevu.&nbsp;</p><p>Među mnogobrojnom publikom bio je i hafiz Sulejman Bugari koji je održao i kratak govor, te izmamio gromoglasan aplauz sarajevskog BKC-a.</p><p>- "Enisov najsmijeh" za hafiza Sulejman Bugari, koji osmijehom svojim i znanjem popravlja duše - poručio je Bešlagić.<br></p><p>Nakon što mu je Bešlagić uručio vrijednu nagradu, hafiz Bugari je održao govor.&nbsp;</p>

Predstava Enisa Bešlagića po šesti put u BKC-u: U publici i Hanka Paldum

<p>- Imaju ljudi koji su doista na takvom stepenu, s takvom željom i brigom za popravkom svih nas. I koji uživaju samo kad vide da su ljudi nasmijani i veseli, da se pomire. To su oni koji istinski žive da spajaju ljude.&nbsp;</p><p>Da spajaju zavađana lica. A to se može skratiti – onaj ko spaja zavađena lica, zove se spajalica. A, ovo je meni toliko drago. Nikad u životu se nisam ljepše osjećao kao sada - rekao je Bugari.</p>

<blockquote class="instagram-media" data-instgrm-captioned data-instgrm-permalink="https://www.instagram.com/reel/C71BCk7oUYP/?utm_source=ig_embed&amp;utm_campaign=loading" data-instgrm-version="14" style=" background:#FFF; border:0; border-radius:3px; box-shadow:0 0 1px 0 rgba(0,0,0,0.5),0 1px 10px 0 rgba(0,0,0,0.15); margin: 1px; max-width:540px; min-width:326px; padding:0; width:99.375%; width:-webkit-calc(100% - 2px); width:calc(100% - 2px);"><div style="padding:16px;"> <a href="https://www.instagram.com/reel/C71BCk7oUYP/?utm_source=ig_embed&amp;utm_campaign=loading" style=" background:#FFFFFF; line-height:0; padding:0 0; text-align:center; text-decoration:none; width:100%;" target="_blank"> <div style=" display: flex; flex-direction: row; align-items: center;"> <div style="background-color: #F4F4F4; border-radius: 50%; flex-grow: 0; height: 40px; margin-right: 14px; width: 40px;"></div> <div style="display: flex; flex-direction: column; flex-grow: 1; justify-content: center;"> <div style=" background-color: #F4F4F4; border-radius: 4px; flex-grow: 0; height: 14px; margin-bottom: 6px; width: 100px;"></div> <div style=" background-color: #F4F4F4; border-radius: 4px; flex-grow: 0; height: 14px; width: 60px;"></div></div></div><div style="padding: 19% 0;"></div> <div style="display:block; height:50px; margin:0 auto 12px; width:50px;"><svg width="50px" height="50px" viewBox="0 0 60 60" version="1.1" xmlns="https://www.w3.org/2000/svg" xmlns:xlink="https://www.w3.org/1999/xlink"><g stroke="none" stroke-width="1" fill="none" fill-rule="evenodd"><g transform="translate(-511.000000, -20.000000)" fill="#000000"><g><path d="M556.869,30.41 C554.814,30.41 553.148,32.076 553.148,34.131 C553.148,36.186 554.814,37.852 556.869,37.852 C558.924,37.852 560.59,36.186 560.59,34.131 C560.59,32.076 558.924,30.41 556.869,30.41 M541,60.657 C535.114,60.657 530.342,55.887 530.342,50 C530.342,44.114 535.114,39.342 541,39.342 C546.887,39.342 551.658,44.114 551.658,50 C551.658,55.887 546.887,60.657 541,60.657 M541,33.886 C532.1,33.886 524.886,41.1 524.886,50 C524.886,58.899 532.1,66.113 541,66.113 C549.9,66.113 557.115,58.899 557.115,50 C557.115,41.1 549.9,33.886 541,33.886 M565.378,62.101 C565.244,65.022 564.756,66.606 564.346,67.663 C563.803,69.06 563.154,70.057 562.106,71.106 C561.058,72.155 560.06,72.803 558.662,73.347 C557.607,73.757 556.021,74.244 553.102,74.378 C549.944,74.521 548.997,74.552 541,74.552 C533.003,74.552 532.056,74.521 528.898,74.378 C525.979,74.244 524.393,73.757 523.338,73.347 C521.94,72.803 520.942,72.155 519.894,71.106 C518.846,70.057 518.197,69.06 517.654,67.663 C517.244,66.606 516.755,65.022 516.623,62.101 C516.479,58.943 516.448,57.996 516.448,50 C516.448,42.003 516.479,41.056 516.623,37.899 C516.755,34.978 517.244,33.391 517.654,32.338 C518.197,30.938 518.846,29.942 519.894,28.894 C520.942,27.846 521.94,27.196 523.338,26.654 C524.393,26.244 525.979,25.756 528.898,25.623 C532.057,25.479 533.004,25.448 541,25.448 C548.997,25.448 549.943,25.479 553.102,25.623 C556.021,25.756 557.607,26.244 558.662,26.654 C560.06,27.196 561.058,27.846 562.106,28.894 C563.154,29.942 563.803,30.938 564.346,32.338 C564.756,33.391 565.244,34.978 565.378,37.899 C565.522,41.056 565.552,42.003 565.552,50 C565.552,57.996 565.522,58.943 565.378,62.101 M570.82,37.631 C570.674,34.438 570.167,32.258 569.425,30.349 C568.659,28.377 567.633,26.702 565.965,25.035 C564.297,23.368 562.623,22.342 560.652,21.575 C558.743,20.834 556.562,20.326 553.369,20.18 C550.169,20.033 549.148,20 541,20 C532.853,20 531.831,20.033 528.631,20.18 C525.438,20.326 523.257,20.834 521.349,21.575 C519.376,22.342 517.703,23.368 516.035,25.035 C514.368,26.702 513.342,28.377 512.574,30.349 C511.834,32.258 511.326,34.438 511.181,37.631 C511.035,40.831 511,41.851 511,50 C511,58.147 511.035,59.17 511.181,62.369 C511.326,65.562 511.834,67.743 512.574,69.651 C513.342,71.625 514.368,73.296 516.035,74.965 C517.703,76.634 519.376,77.658 521.349,78.425 C523.257,79.167 525.438,79.673 528.631,79.82 C531.831,79.965 532.853,80.001 541,80.001 C549.148,80.001 550.169,79.965 553.369,79.82 C556.562,79.673 558.743,79.167 560.652,78.425 C562.623,77.658 564.297,76.634 565.965,74.965 C567.633,73.296 568.659,71.625 569.425,69.651 C570.167,67.743 570.674,65.562 570.82,62.369 C570.966,59.17 571,58.147 571,50 C571,41.851 570.966,40.831 570.82,37.631"></path></g></g></g></svg></div><div style="padding-top: 8px;"> <div style=" color:#3897f0; font-family:Arial,sans-serif; font-size:14px; font-style:normal; font-weight:550; line-height:18px;">Pogledajte ovu objavu na Instagramu.</div></div><div style="padding: 12.5% 0;"></div> <div style="display: flex; flex-direction: row; margin-bottom: 14px; align-items: center;"><div> <div style="background-color: #F4F4F4; border-radius: 50%; height: 12.5px; width: 12.5px; transform: translateX(0px) translateY(7px);"></div> <div style="background-color: #F4F4F4; height: 12.5px; transform: rotate(-45deg) translateX(3px) translateY(1px); width: 12.5px; flex-grow: 0; margin-right: 14px; margin-left: 2px;"></div> <div style="background-color: #F4F4F4; border-radius: 50%; height: 12.5px; width: 12.5px; transform: translateX(9px) translateY(-18px);"></div></div><div style="margin-left: 8px;"> <div style=" background-color: #F4F4F4; border-radius: 50%; flex-grow: 0; height: 20px; width: 20px;"></div> <div style=" width: 0; height: 0; border-top: 2px solid transparent; border-left: 6px solid #f4f4f4; border-bottom: 2px solid transparent; transform: translateX(16px) translateY(-4px) rotate(30deg)"></div></div><div style="margin-left: auto;"> <div style=" width: 0px; border-top: 8px solid #F4F4F4; border-right: 8px solid transparent; transform: translateY(16px);"></div> <div style=" background-color: #F4F4F4; flex-grow: 0; height: 12px; width: 16px; transform: translateY(-4px);"></div> <div style=" width: 0; height: 0; border-top: 8px solid #F4F4F4; border-left: 8px solid transparent; transform: translateY(-4px) translateX(8px);"></div></div></div> <div style="display: flex; flex-direction: column; flex-grow: 1; justify-content: center; margin-bottom: 24px;"> <div style=" background-color: #F4F4F4; border-radius: 4px; flex-grow: 0; height: 14px; margin-bottom: 6px; width: 224px;"></div> <div style=" background-color: #F4F4F4; border-radius: 4px; flex-grow: 0; height: 14px; width: 144px;"></div></div></a><p style=" color:#c9c8cd; font-family:Arial,sans-serif; font-size:14px; line-height:17px; margin-bottom:0; margin-top:8px; overflow:hidden; padding:8px 0 7px; text-align:center; text-overflow:ellipsis; white-space:nowrap;"><a href="https://www.instagram.com/reel/C71BCk7oUYP/?utm_source=ig_embed&amp;utm_campaign=loading" style=" color:#c9c8cd; font-family:Arial,sans-serif; font-size:14px; font-style:normal; font-weight:normal; line-height:17px; text-decoration:none;" target="_blank">Objavu dijeli Enis Bešlagić🎭🎬 (@beslagicenis_jedini_pravi)</a></p></div></blockquote> <script async src="//www.instagram.com/embed.js"></script>

"Enisov najsmijeh" za hafiza Sulejman Bugari, koji osmijehom svojim i znanjem popravlja duše, poručio je Bešlagić

Enis Bešlagić uručio nagradu hafizu Sulejmanu Bugariju: "Nikad se u životu nisam ljepše osjećao"

<p>Baletni klasik "Carmen" kompozitora Rodiona Šedrina (Shchedrin), u koreografiji i režiji koreografkinje Valentine Turcu, premijerno je  izveden večeras na sceni Narodnog  pozorišta Sarajevo.<br></p><p>Dvatana je bila krcata i sigurno je da se tražila karta više. Inače, Valentina Turcu  jedna je od značajnijih koreografkinja u Evropi. Njena verzija “Carmen” je nesvakidašnja strasna priča o erosu i thanatosu, ali i o čežnji za slobodom.</p><p>U baletnoj predstavi „Carmen“  graju: Tamara Ljubičić / Toko Tatekawa (uloga Carmen), Oleg Karatsev / Masafumi Okuzono (uloga Hosea), Admir Kalkan / Boris Vidaković (uloga Toreadora), Mihail Mateescu / Evgeny Gaponko (uloga Zunige), Nataša Gaponko / Darika Dunganova (uloga Fernande), te Selma Efendić, Albina Huskić, Luisa Escamilla Rodriguez, Amina Sulejmanagić, Lejla Bajramović, Dora Kos, Bulat Gareev, Til Čmančanin, Denis Zhuchenko, Elio Arnoldo Villa – Garcia, Nadža Pušilo, Ekaterina Vereshchagina, Zulejha Kečo Kapidžić i Jovana Milosavljević Lovrenović.</p>

Verzija Valentine Turcu je nesvakidašnja strasna priča o erosu i thanatosu, ali i o čežnji za slobodom

Premijera baleta "Carmen": Tražila se karta više

<p>U Narodnom pozorištu Sarajevo, večeras u 19:30 sati, baleti “Carmen” kompozitora Rodiona Šerdina (Shchedrin) u koreografiji i režiji Valentina Turcua, te “Bolero” kompozitora Morisa Ravela (Maurice) u koreografija i režiji Takija Sumitoma (Takuy).</p><p>Pozorište mladih Sarajevo, večeras u 20:00 sati, prikazuje dramu “Ne daj se generacijo” u kojoj uloge tumače Mario Drmać i Alen Muratović. Radnja prati priču o dvije prijateljice koje su nerazdvojne godinama, njihovu svakodnevicu i preživljavanje uz stereotipne, nametnute forme osobama treće životne dobi.&nbsp;</p>

U Narodnom pozorištu baleti “Carmen” i “Bolero”

<p>Predstava Enisa Bešlagić "Da sam ja neko" izvedena je večeras  po šesti put u dupke punoj dvorani Bosanskog kulturnog centra u Sarajevu.</p><p>Diva sevdaha Hanka Paldum bila je večeras u publici i uživala u predstavi.</p><p>&nbsp;-Ovo je samo jedan put i jedan odabir onoga što ja jesam danas. Ono što me vodi i da podijelim svoju priču sa svima vama koji gledate srcem. Na svoj način pričam vam ono što ne vidite iza medijske scene - poručio je Bešlagić.</p>

Ovo je samo jedan put i jedan odabir onoga što ja jesam danas, poručio je Bešlagić

<p>Kompletan rukopis slavnog romana Alberta Kamija (Albert Camus) Stranac u srijedu će biti ponuđen na pariškoj aukciji obavijenoj velom tajne jer se vjeruje da je nastao nakon objavljivanja knjige.</p><p>Vrijednost ovog iznimnog predmeta, koji na aukciji nudi aukcijska kuća Tajan, procjenjuje se na između 500.000 i 800.000 eura. Albert Kami, dobitnik Nobela za književnost 1957., zbunio je, čini se, poznavatelje književnosti rukopisom napisanim na 104 stranice, u cijelosti ispisanim njegovom rukom i uvezanim u crni maroken. </p><p>- Povijest ovoga djela i njegovo precizno datiranje predstavljaju misterij - stoji u katalogu uz fotografiju knjige. Kami rukopis završava unosom najvjerovatnije lažnog datuma - april 1940. Treba istaknuti da je knjiga Stranac doista napisana u to vrijeme u Parizu te je tekst redigiran do septembtu 1941. godine.</p><p>Izdavačka kuća Gallimard objavila je djelo u maju 1942. No stručnjaci vjeruju da je ovaj rukopis poseban jer bi mogao potjecati iz 1944. godine.</p>

Kami rukopis završava unosom najvjerovatnije lažnog datuma - april 1940

Vrijedan 800.000 eura: U Parizu će se na aukciji naći rukopis slavnog romana "Stranac"

<p>U petak, 7. juna sa početkom u 20.30 sati na sceni Narodnog pozorišta Sarajevo biti će izvedena baletna predstava HNK Split „La stravaganza/Noces“ autorska predstava svjetski poznatog francuskog koreografa Angelina Preljocaja.<br></p><p>Njegove su kreacije predstavljene širom svijeta i uključene u repertoar mnogih kompanija kao što su New York City Ballet, Staatsoper u Berlinu ili Ballet de l'Opéra national de Paris. Također snima kratke filmove, i filmove po svojim koreografijama. Dobitnik je nekoliko nagrada uključujući "Grand Prix National de la danse" (1992), "Benois de la danse" (1995), "Bessie Award" (1997), "Les Victoires de la musique" (1997), Kristalni globus (2009) i Nagradu za životno djelo Samuel H. Scripps koju dodjeljuje American Dance Festival (2014).</p><p>U predstavi igraju: Eva Karpilovska, Tiri Berge, Ami Inoue, Danil Podhruško, Jake Milston, Benjamin Cockwell, Ania Bartkowski, Irina Čaban Bilandžić, Matea Milas, Takafumi Tamagawa, Matteo Valente, Emanuele Sardo, Josephine Mansfield, Ajla Yusupzhanova i Valerij Ljubenko.</p><p><br></p>

<p>„U „La stravaganza“ dvanaest je plesača podijeljeno na dvije skupine koje predstavljaju prošlost i budućnost, stare i nove, domoroce i pridošlice. Jedni su uklopljeni u okolinu, svježi, pokretni, fluidni, graciozni u svojim prozračnim opravama, dok s druge strane stoji skupina živih lutaka – europskih migranata odjevenih poput likova nizozemskog slikara Vermeera koji, uz pomoć prekrasne scenografije, zbilja funkcioniraju kako nevjerojatan artefakt. Taj sraz gipke pokretljivosti s jedne i fascinantne lutkarske robotiziranosti s druge strane neizmjerno lako prikuju gledatelja čiji će jedini problem biti – u što da gleda. Jer ne zna se što je u prvome dijelu zanimljivije – koreografija, plesači, kostimi ili pozadinska scena. Ta živa slika, popraćena glazbom koja djeluje kao potpuna avangarda, zapanjujuće se usijeca i zapravo stubokom mijenja sliku mnogih među nama koji balet nehotice, ali često, povezuju s bijelim plesom romantičarske glazbe i strogo postavljenih teorijskih linija.“ – zapisala je Magdalena Mrčela.</p><p>Kostimografi su Herve Pierre i Caroline Anteski, scenografiju potpisuje Maya Schweizer, dizajn svjetla uradio je Jean-Bastien Nehr.</p>

Bit će izvedena baletna predstava "La stravaganza/Noces“ poznatog francuskog koreografa Angelina Preljocaja

HNK Split stiže u Sarajevo: Koreografija koja se rijetko viđa

<p>Baletni klasik "Carmen" kompozitora Rodiona Shchedrina, u koreografiji i režiji koreografkinje Valentine Turcu, premijerno će biti izveden na sceni Narodnog  pozorišta Sarajevo u srijedu, 5. juna, a ljubitelji baletne umjetnosti imaće priliku uživati i u baletu "Bolero“ Maurice Ravela, u koreografiji i režiji Takuya Sumitomoa.</p><h2>Strasna priča o erosu i thanatosu</h2><p>Direktor Narodnog pozorišta Sarajevo Dino Mustafić istaknuo je da je Valentina Turcu jedna od značajnijih koreografkinja u Evropi. Njena "Carmen“ je nesvakidašnja strasna priča o erosu i thanatosu, ali i o čežnji za slobodom.</p><p>- Vidjet ćete jedan zaista zanimnjiv pristup ovoj priči. Rekao bih i jednu čak filozofsku, metafizičku misao. Nešto što i nije karakteristično za neke izvedbe "Carmen“ koje smo imali na našoj poziornici - kazao je Mustafić na pres-konferenciji.</p><p>Ansambl Beleta Narodnog pozorišta pokazuje, kako je rekao, da je u mogućnosti pomjerati standarde.</p><p>Umjetnički direktor Baleta Evgeny Gaponko istaknuo je koreografije dvije jednočinke "Carmen“ i "Bolero“ koje će publika imati priliku vidjeti sutra, dok je asistentica koreografkinje“ Alenka Ribič kazala da je "Carmen“, po njenom mišljenju, jako intimna, emotivna i duboka priča.</p><h2>"Carmen" otvara, provocira i puni srca ljudi</h2><p>-"Carmen" u u koreografiji i režiji Valentine Turcu otvara ljubav, magnetizan, unutarnji svijet pun nemira, strasti. Čežnje za jednim idealom - slobodom. "Carmen" otvara, provocira i puni srca ljudi - poručila je Ribič.</p><p>Žanrovski ovaj balet mogao bi se opisati, kako je rečeno, kao neoklasični, dramski balet.</p><p>U baletnoj predstav "Carmen“ igraju: Tamara Ljubičić / Toko Tatekawa (uloga Carmen), Oleg Karatsev / Masafumi Okuzono (uloga Hosea), Admir Kalkan / Boris Vidaković (uloga Toreadora), Mihail Mateescu / Evgeny Gaponko (uloga Zunige), Nataša Gaponko / Darika Dunganova (uloga Fernande), te Selma Efendić, Albina Huskić, Luisa Escamilla Rodriguez, Amina Sulejmanagić, Lejla Bajramović, Dora Kos, Bulat Gareev, Til Čmančanin, Denis Zhuchenko, Elio Arnoldo Villa – Garcia, Nadža Pušilo, Ekaterina Vereshchagina, Zulejha Kečo Kapidžić i Jovana Milosavljević Lovrenović.</p>

Plesna bajka u sarajevskoj Vijećnici: Austrijski bal okupio oko 1.000 posjetitelja

U Dubrovniku otvorena izložba fotografija "Prvo ratno kino Apollo"

Smajović: Bosanski ćilim treba da bude brendiran i zaštićen kao dragocjena kulturna baština

U Kamernom večeras drama “Mirna Bosna”

U Zvorniku održana centralna svečanost manifestacije Dani Hasana Kaimije

Naš sin - istinska ljubav ili neizlječiva rana?

U Pozorištu mladih drama “Ne daj se generacijo”

Dani hrvatskog kazališta u BiH: U subotu hit komedija 'Čistačice' Hrvatskog teatra Maska iz Munchena

U Narodnom pozorištu baleti "Carmen" i "Bolero"

Enis Bešlagić uručio nagradu hafizu Sulejmanu Bugariju: "Nikad se u životu nisam ljepše osjećao"

Premijera baleta "Carmen": Tražila se karta više

U Narodnom pozorištu baleti “Carmen” i “Bolero”

Predstava Enisa Bešlagića po šesti put u BKC-u: U publici i Hanka Paldum

Vrijedan 800.000 eura: U Parizu će se na aukciji naći rukopis slavnog romana "Stranac"

HNK Split stiže u Sarajevo: Koreografija koja se rijetko viđa

Na sceni Narodnog pozorišta Sarajevo sutra premijera baleta "Carmen"

Kultura

Plesna bajka u sarajevskoj Vijećnici: Austrijski bal okupio oko 1.000 posjetitelja

U Dubrovniku otvorena izložba fotografija "Prvo ratno kino Apollo"

Smajović: Bosanski ćilim treba da bude brendiran i zaštićen kao dragocjena kulturna baština

U Kamernom večeras drama “Mirna Bosna”

U Zvorniku održana centralna svečanost manifestacije Dani Hasana Kaimije

Naš sin - istinska ljubav ili neizlječiva rana?

U Pozorištu mladih drama “Ne daj se generacijo”

Dani hrvatskog kazališta u BiH: U subotu hit komedija 'Čistačice' Hrvatskog teatra Maska iz Munchena

U Narodnom pozorištu baleti "Carmen" i "Bolero"

Enis Bešlagić uručio nagradu hafizu Sulejmanu Bugariju: "Nikad se u životu nisam ljepše osjećao"

Premijera baleta "Carmen": Tražila se karta više

U Narodnom pozorištu baleti “Carmen” i “Bolero”

Predstava Enisa Bešlagića po šesti put u BKC-u: U publici i Hanka Paldum

Vrijedan 800.000 eura: U Parizu će se na aukciji naći rukopis slavnog romana "Stranac"

HNK Split stiže u Sarajevo: Koreografija koja se rijetko viđa

Na sceni Narodnog pozorišta Sarajevo sutra premijera baleta "Carmen"