Slovenska književnica i kolumnistica Tereza Vuk iznenada je preminula u 47. godini života. Iako nije prevođena na druge jezike, Vuk je privukla pažnju čitateljske publike koja čita na slovenskom svojim izravnim autofikcijskim stilom, uz očito nadahnuće djelom Charlesa Bukowskog.Spisateljsku karijeru započela je sasvim slučajno i organski, pobijedivši na konkursu za prozu na kojem je osvojila 800 eura.Taj trenutak, kao i brojne druge epizode iz turbulentnog života natopljenog alkoholom i opijatima, opisala je u underground bestseleru 'Creepyatria', na koji je nadovezala zbirku kolumni 'Kolumnatrija', objavljenih na stranici Fokus pokus, čiji je urednik Marko Crnkovič i objavio vijest o njenoj smrti.- Bio sam siguran da će nas sve nadživjeti. Danas je trebala izaći njena kolumna, no jučer mi se ispričala da nije mogla izdržati jer je ležala nekoliko dana. Oproštaj s Noni neočekivano joj je bio posljednji i nesvjesno sam ga zlokobno opremio simboličnom fotografijom natpisa s nadgrobnog spomenika - napisao je Crnkovič na mreži X.&nbsp;Slovenski mediji javljaju da je uzrok smrti bio srčani udar.

Spisateljsku karijeru započela je sasvim slučajno i organski, pobijedivši na konkursu za prozu na kojem je osvojila 800 eura

Iznenada preminula slovenska književnica Tereza Vuk: Evo šta je uzrok smrti

U okviru projekta Coolturna špica, u Zagrebu će se u subotu, 22. juna, koncertom predstaviti Festival klapske pisme iz Posušja koji ove godine obilježava svoju desetu godinu postojanja, a održava se 3. i 4. augusta.Koncert koji počinje u 12 sati ispred Napretkovog nebodera u Zagrebu (Bogovićeva 1), organiziraju Hrvatska paneuropska unija, Hrvatsko kulturno društvo Napredak, Festival klapske pisme Posušje i Općina Posušje.Na koncertu će nastupiti muška klapa Zvizdan iz Posušje, ali i dvoje mladih i talentiranih glazbenika: Ivana Jukić također iz Posušje, finalistkinja natjecanja The Voice Hrvatska te Josip Drinovac iz Mostara, vokal i klavijature.Prvi Festival klapske pisme u Posušju održan je 2014. godine i već je prve godine postao pravi kulturni i prepoznatljiv brend Posušja na kojem rado sudjeluju klape iz Bosne i Hercegovine, Hrvatske i Crne Gore.Festival je jedan od programa manifestacije Posuško lito koja u tri mjeseca svog održavanja obiluje kulturnim i sportskim sadržajima, a ove 2024. čine je čak 46 programa.

Prvi Festival klapske pisme u Posušju održan je 2014. godine i već je prve godine postao pravi kulturni i prepoznatljiv brend Posušja

Festival klapske pisme Posušje u subotu se predstavlja u Zagrebu

Sretan je čovjek koji može iskusiti bogatstvo i melodičan zvuk sevdalinke, jedne od najcjenjenijih i najdramatičnijih ljubavnih pjesama na svijetu – opisao je sevdalinku Skender Kulenović, jedan od najboljih bosanskohercegovačkih književnika.Sevdalinka je autohtona tradicionalna bosanskohercegovačka lirska narodna pjesma originalnog i unikatnog muzičkog izraza, najreprezentativnija i najljepša kulturna baština BiH, koju njen narod čuva i njeguje vijekovima, što potvrđuje njena neprolazna popularnost. Riječ sevdalinka nastala je od arapske riječi sevdah (sawda), što znači crna žuč, a u bosanskom jeziku sevdah je dobio značenje: čežnja, ljubavni žar i ljubavni jad. Nastajala je i razvijala se u narodu, generacijama je prenošena i uobličavana, ali je osnovni oblik melanholičnih osjećaja sa sporim, rubato tempom sevdalinke ostao prepoznatljiv.Period nastanka sevdalinke ne može se precizirati, ali se pretpostavlja da je nastala u srednjem vijeku. U početku je sevdalinka bila solo pjesma, bez instrumentalne pratnje, a s dolaskom Osmanlija dobiva instrumentalnu pratnju, odnosno pjeva se uz žičani instrument saz, što je bio veoma popularan način muzičkog izvođenja u to doba. S dolaskom Austro-Ugarske, dolazi i harmonika, koja ubrzo postaje bosanskohercegovački nacionalni muzički instrument, a time i prateći instrument za većinu sevdalinki.<h2>Veliča ljubav</h2>Sevdalinka je pjevana u različitim prilikama, a njen lirski iskaz uveliko je ovisio o interpretatoru i njegovom načinu izražavanja emocija koje krase i tekstove i melodije sevdalinki. Pojmovi i emocionalni sadržaj o kojem pjeva sevdalinka razlikuju se od sve ostale ljubavne poezije i srodnih žanrova. Ona se pjeva srcem, pjeva o ljubavi i svim njenim „nijansama“: nježnosti, žudnji, želji, melanholiji, čežnji, sreći, veselju, lutanju, uzbuđenju, patnji, strasti...Zapravo, sevdalinka veliča ljubav, a to je i glavni razlog dugovječnosti i trajanja ove pjesme do danas. Njeni tekstovi, ukrašeni vrhunskim melodijama, ispunjavaju nas radošću, intenzitetom i punoćom života, liječe i jačaju naše duše, pomažući nam da se ophrvamo s teškim životnim momentima, dajući nam neku posebnu snagu. Jer, dok slušamo sevdalinku, ne možemo odoljeti njenoj čaroliji kojom nas odvodi u svijet naše mašte, izolovan od briga svakodnevice i prebačen u razmišljanje o snovima i željama.- Svaki od vas osjeća da je to njegova duša koja ovdje pjeva, kao da ova pjesma pjeva za njega, o njegovoj sreći i boli. Taj osjećaj on ima, ne samo kad čita ove lijepe pjesme, već i kada ih sluša, kada čuje ove blago nazalne, visoke i lelujave tonove u falzetu, ovo bujno rasipanje bezbrojnih melizama, ono naglo uzimanje vazduha na mjestima gdje bi to u klasičnoj muzici bilo nemoguće… Reći da se ovdje radi samo o dekoraciji i ornamentici koja daje muzici ili tekstu nekakvu orijentalnu boju ne bi bilo tačno. Ne, u ovim po sebi izvjesno dekorativnim elementima leži baš duša ove pjesme… Ove pjesme vi morate da čujete iz toplih usta samog naroda, i ne smije da vam smeta što one nisu svojina seoskog patrijarhalnog stanovništva, već su izrazito varoške pjesme, pjesme one urbanizovane muhamedanske gospodske klase. Bosanska sevdalinka je najljepše i najnježnije djelo tradicije narodne muzike i lirske poezije - emotivno, ali tačno je opisao sevdalinku u svom predavanju, 1937. godine, njemački slavist Gerard Geseman (Gerhard), koji je, istražujući folklorno naslijeđe Balkana, bio duboko dirnut i očaran našom sevdalinkom.&nbsp;

<h2>Oslikava mahale</h2>Osim ljubavi, u sevdalinkama je opjevan skoro 500-godišnji urbani, materijalni i duhovni život bosanskohercegovačkog naroda, pa u njihovim tekstovima možemo pratiti i običaje i način življenja u BiH kroz vijekove. Sevdalinke nam oslikavaju bh. mahale, kuće, „ašik pendžere“, bašče, dvorišta, „kaldrmli sokake“, tržnice, bijele džamije, fontane, bazare, kafane...Mnoge sevdalinke sadrže i konkretna lokalna obilježja, pa pjevaju o šeher Sarajevu, Tašlihanu, Morića hanu, Vratniku, Jekovcu, Mostaru, Kuli Husein-kapetana Gradaščevića, Travniku, Banjoj Luci... Ali, motivi poput kaldrme, nanula, ibrika, česama, džanfezli dimija, sedefli papuča, srmali jeleka... zastupljeni su u većini sevdalinki, bez obzira na to u kojem dijelu BiH su nastale.Bogatstvo tonaliteta i melodičan zvuk sevdalinke istraživao je češki etnolog i muzikolog Ludvig Kuba (Ludwig), koji je boravio u BiH krajem 19. i početkom 20. vijeka, te sakupio 1113 sevdalinki. Prema Kubi, sevdalinka ima tri ljestvice, više nego što je uobičajeno u evropskoj narodnoj muzici. Također, dodaje da je unikatna i po primjeni melizmatičnih prelaza u pjevanju, upotrebi pretežno manjih skala, drevnom ukrašavanju melodije i rijetkoj praksi solemniranja, odnosno imenovanja nota ljestvice slogovima umjesto slovima.<h2>Legende sevdaha</h2>Velika popularnost sevdalinke došla je do izražaja nakon 1945. godine, kada je Radio Sarajevo osnovao prvo Tamburaški, a kasnije i Narodni orkestar, te svakih nekoliko mjeseci održavao audicije za pjevače. Svojim interpretacijama izdvojili su se Zaim Imamović, Safet Isović, Zehra Deović, Beba Selimović, Himzo Polovina, Emina Zečaj... Do kraja sedamdesetih godina prošlog vijeka bio je formiran specifični “radijski“ stil izvođenja, koji se i danas smatra klasičnim i najboljim načinom interpretacije sevdalinke, te se taj period naziva i „zlatno doba“ sevdaha.&nbsp;

<h2>Zaim Imamović: Virtuoz najljepše pjesme</h2>Zvijezda bosanskohercegovačkog legendarnog sevdalije očaravajućeg glasa Zaima Imamovića, vrsnog interpretatora, kompozitora, tekstopisca i velikog čovjeka, ne tamni, jer se njegove pjesme i danas slušaju s jednakim divljenjem. Bio je najemotivniji i najspecifičniji interpretator, magični virtuoz i tumač sevdalinke, koju je i komponirao. Krasila ga je empatija, dobra duša koja ga je činila drugačijim od ostalih sevdalija. Svojom osobnošću, plemenitošću, zvonkim glasom i vrsnim umijećem izvođenja sevdalinki postizao je autoritet bez gotovo ikakvog publiciteta i rivaliteta. Voljen, cijenjen i poštovan, Zaim je bio uzor i učitelj mnogim doajenima sevdaha, poput Safeta Isovića, Zehre Deović, Himze Polovine, Zore Dubljević, Bebe Selimović...

<h2>Safet Isović: Ambasador sevdalinke i BiH</h2>„Šta se ovo Bosnom čuje“, pjevao je Safet, čudeći se nama, Bosancima i Hercegovcima, koji uglavnom prednost dajemo onome što nije naša tradicija, umjesto da njegujemo i promoviramo svoje, bh. autohtone vrijednosti. Popularni Sajo se cijelog života borio za očuvanje bosanskohercegovačke tradicionalne lirske gradske pjesme, sevdalinke, pjevajući je i promovirajući tako i našu zemlju diljem svijeta. Bio je istinski ambasador sevdalinke i Bosne i Hercegovine. Zahvaljujući njemu, zvuci naše sevdalinke odzvanjali su u najprestižnijim svjetskim koncertnim dvoranama: „Kongres centrumu“ u Berlinu, „Mozarteumu“ u Salzburgu, „Opera Houseu“ u Sidneju, „Odeon Palaceu“ u Njujorku, kao i u Frankfurtu, Beču, Bagdadu, Parizu, San Remu, Torontu, Štokholmu, Barceloni, Istanbulu, Sofiji...&nbsp; &nbsp;

<h2>Zehra Deović: Nekrunisana kraljica sevdaha</h2>“Da sam ptica i da imam krila” nije bila izvorna sevdalinka, ali je, kao i mnoge druge pjesme, u izvedbi Zehre Deović to postala, jer je srasla s tlom i dušom svih koji su je slušali. U sedamdesetim godinama života, Zehra je odlučila da snimi nekoliko novih pjesama u duhu sevdaha: "Mirna Bosna", "Baščaršijske noći", "Čekmeđa" i "Safete, Sajo". Ove pjesme, kao i ponovo snimljena pjesma "Poklon Bosni", te druge stare sevdalinke, kasida "Došla voda" i ilahija "Kovači" nalaze se na njenom albumu "Poklon Bosni" koji je izdat početkom 2014. godine. Mnogi su izjavljivali kako su Zehrine izvedbe doživljavali kao jedan od najveličanstvenijih zvukova koji su ikada čuli i osjetili u životu.&nbsp;

<h2>Himzo Polovina: Ljekar i sevdalija</h2>Himzo Polovina je bio veliki čovjek, umjetnik i intelektualac, koji je svojim blagim pogledom i milozvučnim glasom smirivao i najnervoznije ljude. Otišao je s pjesmom na usnama, čuvenom „Eminom“, na svom posljednjem koncertu u Plavu, u pedeset devetoj godini. Uporedo s pjevačkom karijerom završio je studij medicine, stekavši zvanje doktora - specijaliste neuropsihijatra. Bio je prvi psihijatar koji je primjenjivao muzikoterapiju u liječenju bolesnika u Bosni i Hercegovini. A u njemu se krio i šeretski duh, pa bi svojim pacijentima pričao viceve i pjevao vesele pjesme, koje tješe i liječe dušu.

<h2>Beba Selimović: Gorda i dostojanstvena dama</h2>Svojim ponašanjem i na sceni i u privatnom životu, gordošću, ljepotom i predivnim interpretacijama sevdalinke, koje je pjevala širom svijeta, Beba je pokazivala ponos i snagu bosanskohercegovačke žene, bila je pravi ambasador bh. tradicije i baštine. Sevdalinkama „Kraj potoka bistre vode“, „Mene moja zaklinjala majka“, „Vezak vezla Adem kada“, „Kolika je u Prijedoru čaršija“, „Sinje more i dubine tvoje“, „Zaplakala stara majka“, kao i brojnim drugim, udahnula je posebnu dušu vrsnom, ali prepoznatljivom interpretacijom, ne odstupajući od originalne izvedbe, što je odlika samo vrhunskih sevdalija. &nbsp;

<h2>Emina Zečaj: Doajena autentične interpretacije</h2>Pjevati sevdalinku u njenom izvornom obliku, autentično, bez instrumentalne pratnje, samo uz žičani instrument saz, mogu jedino interpretatori čistog glasa, perfektnih ukrasa, apsolutnog sluha i osjećaja za ritam i dikciju, a takvih je vrlo malo. Emina Zečaj je bila jedina bosanskohercegovačka interpretatorica sevdalinki koja je to hrabro i s velikim uspjehom činila. Do zadnjeg daha pjevala je pjesme koje su je održavale vitalnom svih 89 godina života. I danas, kada slušamo njene izvedbe i biserno čisti glas, osjetimo ljepotu, blagost i smiraj u duši. Zahvaljujući Emini i njenom sakupljačkom radu, više od 600 sevdalinki sačuvano je od zaborava.&nbsp;

Najreprezentativnija i najljepša kulturna baština BiH, koju njen narod čuva i njeguje vijekovima 

Pjeva o ljubavi i svim njenim „nijansama“

Sevdalinka bosanskim srcem ispjevana

U Bosanskom kulturnom centru otvorena je izložba ”Sveto i profano”, samostalnu izložbu nagrađivane i cijenjene fotografkinje Renate Graf. Fotografsko putovanje Renate Graf (Austrija) počelo je 1993. godine kada je krenula na svoju prvu ekspediciju duž Puta svile, zajedno sa svojim tadašnjim partnerom, umjetnikom Anselmom Kieferom.&nbsp;Počevši od Kine, prešla je pustinju Taklamakan, nastavila kroz Uzbekistan i Pakistan, stigla u Nepal, i završila svoje izvanredno putovanje u Indiji. Ovaj početni susret sa indijskim potkontinentom ostavio je neizbrisiv trag na umjetnicu, postajući ključna tačka za brojna naredna istraživanja.Njen objektiv bilježi duh Južne Indije, posebno Karnatake, gdje je dokumentovala rustikalne pejzaže ciglana, svakodnevnice.Renate Graf uglavnom radi filmsku fotografiju i crno-bijele printove. U početku je izrađivala putopisne bilješke sastavljenih od slika uz koje je povezivala tekstove autora koji je inspirišu, ispisane rukom. Taj je proces je doveo do knjiga većeg formata koje je umjetnica sama ručno uvezivala.

Renate Graf uglavnom radi filmsku fotografiju i crno-bijele printove

U BKC-u otvorena izložba nagrađivane fotografkinje Renate Graf

"Ja, Bosanac", komedija o nama koja je izazvala oduševljenje publike širom regiona, ponovo je pred vjernom sarajevskom publikom, saopćeno je iz udruženja Filter. U Kamernom teatru 55, 20. juna u 20 sati, posljednji Bosanac, kojeg tumači Aldin Tucić i njegova žena Rasema Ćevljanovićka u interpretaciji Negre Čičić, zaigrat će komediju mentaliteta, žestoki kabare pun humora, provokacije i pjesme.Sa ispruženim dlanom sa srednjovjekovnog stećka, dočekujemo komediju koja preispituje ljubav Bosanca prema domovini, da li otići ili ostati, ali i sve promjene koje su nam se zbile posljednjih nekoliko decenija."Ja, Bosanac“ je ozbiljna komedija iz provjerenog bh. komediografskog pera Indire Kučuk-Sorguč, o identitetu bosanskog čovjeka, njegovom konstantnom traženju i lutanju od kako je došao na ovaj svijet u zemlju trokuta i tronacionalnosti ali i zemlju koja geografski sliči srcu – Bosnu i Hercegovinu. Na tom mukotrpnom putu pronalaženja sebe on se opire svemu što je za njega novotarija, što njegov um ne može da shvati i što mu rascjepljuje ionako podvojenu ličnost.U bogumilskoj dilemi: ostati u BiH kao jedini preostali endemski Bosanac ili otići u tu, kako kaže, „šatro Evropu“ i iznevjeriti svoj bitak, on odmah na početku predstave postavlja pitanje: „Ima li Bosanaca u Bosni ikako? Ko od prisutnih u sali ima bosanski pasoš?“Rascjepkan u sebi i odgajan uz dominantnu majku Šerifu „ognjem i mačem“, posljednji bosanski bogumil prolazi kroz svoje djetinjstvo, mladost i zrelo dobaGledajući u retrovizor svojih sjećanja uspoređujući to doba sa ovim današnjim, karikirajući i tradiciju i modernost, tražeći izlaz iz tog začaranog bosanskog trougla (majka-supruga-kćerka/ Evropa-BiH-Ex YU).Ulogu Bosanca tumači izvanredni glumac mlađe generacije, komičar Aldin Tucić, koji igra i Bosančevu majku Šerifu kao i široki raspon likova koje možemo prepoznati sa današnje političke i estradne scene. Njegovu suprugu Rasemu, Evropljanku Ćevljanovićku, koja svira klavir i pjeva, i želi grčevito u Evropu, tumači sjajna Negra Čičić.

Sa ispruženim dlanom sa srednjovjekovnog stećka, dočekujemo komediju koja preispituje ljubav Bosanca prema domovini

"Ja, Bosanac" ponovo pred sarajevskom publikom

U Narodnom pozorištu Sarajevo, večeras u 19:30 sati, komedija “Protekcija” Branislava Nušića u režiji Kokana Mladenovića. Igraju: Ermin Sijamija, Belma Salkunić, Amina Begović, Aleksandar Seksan, Amra Kapidžić, Merima Lepić Redžepović, Dino Bajrović, Mirvad Kurić, Mona Muratović, Aldin Omerović, Emina Muftić, Amar Čustović i Mak Čengić.CineStar Cinemas, u subotu i nedjelju u redovnim terminima, prikazuje filmove za sve generacije: triler „Osveta desne ruke“; drame “Black to black” i “Izazivači”; horore „Promatrači“, „Winnie the Pooh: Krv i med 2“ i “Stranci: Prvo poglavlje”; komedije „Zločesti dečki: Sve ili ništa“, “Zbrka u genima” i “Izmišljeni prijatelji”; avanturu „Polarna Odiseja“; animirane “Garfield”, „Nerazdvojni“, “Priča o leptiru”, „Noina arka: Glazbena pustolovina“ i „Kunf Fu panda 4“; akcije “Furiosa: Pobješnjeli Max Saga“, “Planet majmuna: Novo kraljevstvo” i “Godzila X Kong: Novo carstvo”.

Sarajevska publika večeras može uživati u komediji i filmovima za sve generacije 

U Narodnom pozorištu komedija “Protekcija”

Narodno pozorište Sarajevo, večeras u 19:30 sati, prikazuje dramu "Ro i Juju" u režiji Li Delong (Lee), za koju je zapisano da je dekonstrukcija Šekspirovog (Shakespeare) "Romea i Julije" u stilu pozorišnog klauna. U naslovnim ulogama Ro i Juju su Dino Bajrović i Aida Bukva, a ostale uloge tumače: Faruk Hajdarević, Alen Konjicija, Mona Muratović, Merima Lepić Redžepović, Nerman Mahmutović, Mediha Musliović, Merjem Šiljak i muzičari Dario Kos, te Vedran Vujica. Kompozitor i tekstopisac je Darko Rundek.CineStar Cinemas prikazuje filmove za sve uzraste i ukuse: triler „Osveta desne ruke“; drame “Black to black” i “Izazivači”; horore „Promatrači“, „Winnie the Pooh: Krv i med 2“ i “Stranci: Prvo poglavlje”; komedije „Zločesti dečki: Sve ili ništa“, “Zbrka u genima” i “Izmišljeni prijatelji”; avanturu „Polarna Odiseja“; animirane “Garfield”, „Nerazdvojni“, “Priča o leptiru”, „Noina arka: Glazbena pustolovina“ i „Kunf Fu panda 4“; akcije “Furiosa: Pobješnjeli Max Saga“, “Planet majmuna: Novo kraljevstvo” i “Godzila X Kong: Novo carstvo”.

Sarajevska publika večeras može uživati u drami i filmovima za sve ukuse  

U Narodnom pozorištu drama "Ro i Juju"

U Pozorištu mladih Sarajevo, večeras u 20:00 sati, drama “Gidionov čvor” američke spisateljice Džone Adams (Johnna). Igraju: Selma Alispahić i Dženana Džanić. “Gidionov čvor” otvara važna pitanja školstva i cenzure umjetnosti u školama. Sarajevski ratni teatar (SARTR), večeras u 20:00 sati, prikazuje dramu “Mjera za mjeru” Vilijama Šekspira (Willam Shakespeare) u režiji Mirka Radonjića. Igraju: Snežana Bogićević, Ana Mia Karić, Adnan Kreso, Hana Zrno, Kemal Rizvanović, Matea Mavrak i Faruk Hajdarević.

Sarajevska publika večeras može uživati u dramskim predstavama 

U Pozorištu mladih drama "Gidionov čvor"

Perspektivni umjetnik modernog doba Rikardo Druškić predstavljat će Bosnu i Hercegovinu na interkontinentalnom Bijenalu u Argentini.Izabrana su dva njegova rada koja će biti izložena u Buenos Ajresu.Prijavljeno je više od 21.000 umjetnika, a 365 je odabrano.Jedno o Druškićevih djela nosi naziv "Parts Of The (un)KNOWN: Xantea 2502".

Osim njega, BiH predstavlja i Bojana Stojaković.<a href="https://intercontinentalbienal.org/2024-latam/?fbclid=IwZXh0bgNhZW0CMTAAAR1mr-LJpMSikCzMehQ4lnqLLApzF0AJXodiHbAbCd4v9jAa2B5zd9Z41cQ_aem_AaT_9hW2D_r1UpeUq1UtCw_7T8ayTGNZButZO2xPnf1YkH5pAj0iH0IRMlQlvdX9K9RqBqRo5M2QWquGGNJDLqYf">Ovdje</a> možete pogledati kompletan spisak umjetnika koji su izabrani da izlažu na Bijenalu u Argentini.

Izabrana su dva njegova rada koja će biti izložena u Buenos Ajresu

Rikardo Druškić predstavlja BiH na Bijenalu u Argentini

Hor Muzičke akademije Univerziteta u Sarajevu (MAS UNSA) nastupio je sa solistima pod dirigentskim vodstvom Emanuela Josića, stručnog saradnika na Odsjeku za dirigovanje MAS, na koncertu u crkvi sv. Ante na Bistriku kao uvertira završnici 17. izdanja Festivala Majske muzičke svečanosti.Program je pripreman pod mentorstvom predmetne profesorice Jasenke Ostojić, a otvoren je kompozicijom A Ceremony of Carols op. 28 za ženski hor i harfu B. Brittena u izvedbi ženskog hora MAS i solistica sopranistice Jovane Pavlović i mezzosopranistice Hanadi Karić, studentica Odsjeka za solo pjevanje MAS u klasi prof. Vedrane Šimić, te Diane Grubišić Ćiković, eminentne harfistice i profesorice na Muzičkoj akademiji Sveučilišta u Zagrebu, koja je u nastavku interpretirala Imromptu R. Glièrea i Au matin M. Tourniera.- Repertoar je uključio i Jesus bleibet meine Freude iz kantate BWV 147 J. S. Bacha, zatim i Sure on This Shining Night S. Barbera, Ballade to the Moon iz Three Nocturnes za hor i klavir D. Eldera koju je s horom izvela pijanistica Iva Lazić, studentica Odsjeka za klavir, harfu, udaraljke i srodne instrumente u klasi prof. Dragana Opančića, dok je u interpretaciji djela Two psalms za hor i marimbu R. E. Kreutza učestvovala i perkusionistica Emili Mišić, studentica Odsjeka za harfu, udaraljke i srodne instrumente u klasi prof. Davora Marausa - saopćila je Koncertna sezona MAS.Koncert je upriličen 11. maja u crkvi sv. Ante na Bistriku, a zaokružen je pjesmom 'Kad igra kolo' iz ciklusa Svatovske pjesme B. Papandopula.&nbsp;

Koncert je upriličen 11. maja u crkvi sv. Ante na Bistriku, a zaokružen je pjesmom 'Kad igra kolo' iz ciklusa Svatovske pjesme B. Papandopula

Uvertira završnici 17. Majskih muzičkih svečanosti - Održan koncert Hora Muzičke akademije UNSA

U Narodnom pozorištu Sarajevo, večeras u 19:30 sati, drama “O medvjedima i ljudima” autora i reditelja Saše Anočića. Igraju: Mediha Musliović, Aleksandar Seksan, Minka Muftić, Milan Pavlović, Nerman Mahmutović, Sanela Pepeljak, Aldin Omerović, Merima Lepić-Redžepović i Vedran Đekić.CineStar Cinemas prikazuje filmove za sve uzraste i ukuse: triler „Osveta desne ruke“; drame “Black to black” i “Izazivači”; horore „Promatrači“, „Winnie the Pooh: Krv i med 2“ i “Stranci: Prvo poglavlje”; komedije „Zločesti dečki: Sve ili ništa“, “Zbrka u genima” i “Izmišljeni prijatelji”; avanturu „Polarna Odiseja“; animirane “Garfield”, „Nerazdvojni“, “Priča o leptiru”, „Noina arka: Glazbena pustolovina“ i „Kunf Fu panda 4“; akcije “Furiosa: Pobješnjeli Max Saga“, “Planet majmuna: Novo kraljevstvo” i “Godzila X Kong: Novo carstvo”.

Sarajevska publika večeras može uživati u drami i filmovima raznovrsnog žanra 

Scena iz drame “O medvjedima i ljudima”

U Narodnom pozorištu drama “O medvjedima i ljudima”

Kamerni teatar 55, večeras u 20:00 sati, prikazuje dramu “Malograđanska svadba” Bertolta Brehta (Brecht) u režiji Paola Mađelija (Magelli). Igraju: Ermin Bravo, Gordana Boban, Tatjana Šojić, Sabit Sejdinović, Maja Izetbegović, Dina Mušanović, Muhamed Hadžović, Amar Selimović i Davor Golubović.U Narodnom pozorištu Sarajevo, večeras u 19:30 sati, drama “Seljačka opera” Darvasa Benedeka i Pintera Bele. Reditelj je Andras Urban, dramaturginja Vedrana Božinović, koreograf Krisztian Gerđe, a u predstavi igraju: Sanjin Arnautović, Amra Kapidžić, Aldin Omerović, Sanela Krsmanović-Bistriovda, Sara Seksan, Vedrana Božinović, Mirvad Kurić, Sanin Milavić i Mak Čengić.

Scena iz drame “Malograđanska svadba”

U Kamernom drama “Malograđanska svadba”

Dramsku predstavu „Seljačka opera" Darvasa Benedeka i Pintera Bele, u režiji Andrasa Urbana publika će moći pogledati u utorak, 11. juna u 19.30 sati. - Opera napisana za dramski ansambl, gotovo sapunica i rijaliti šouu jednom, muzički luda mješavina baroka, folka i rokenrola sa likovima koji sve vrijeme pjevaju - pa samim tim ne misle nikakvo zlo. Sve ćete ih prepoznati - poznatu (trudnu) curu u bijelom, one što su sve čestito i pošteno (ni mrava nisu zgazili), preljubnice i svetice, licemjere i vjernike, lopove, lažove, ubice, baje i kukavice... I svi su jako, jako veseli i sretni. Predstava kakvu još niste gledali. Sa likovima koje gledate svaki dan - rekla je Vedrana Božinović.U predstavi igraju: Sanjin Arnautović, Amra Kapidžić, Aldin Omerović, Sanela Krsmanović-Bistrivoda, Sara Seksan, Vedrana Božinović, Mirvad Kurić, Sanin Milavić i Mak Čengić. Sat i deset minuta muzike uživo na sceni izvodi bend u sastavu: maestro Fuad Šetić (čembalo, korepetitor i dirigent), Amar Beširević (violina I), Ajnija Germić (violina II), Sara Kasap (violina III) i Rastko Zečević (kontrabas).Dramaturginja je Vedrana Božinović, koreograf Krisztian Gergye, scenografiju i kostime uradila je Adisa Vatreš-Selimović, muzička saradnica je Lejla Jusić.

Režiju potpisuje Andras Urban

"Seljačka opera" 11. juna u NP Sarajevo: "Sve ćete ih prepoznati"

U Narodnom pozorištu Sarajevo, večeras u 19:30 sati, drama “Mišolovka” Agate Kristi (Agatha Christie) u režiji Branka Vekića. Igraju: Filip Radovanović, Belma Salkunić-Bektešević, Mak Čengić, Emina Muftić, Mirvad Kurić, Sanela Pepeljak, Riad Ljutović i Enes Kozličić.CineStar Cinemas prikazuje filmove za sve uzraste i ukuse: triler „Osveta desne ruke“; drame “Black to black” i “Izazivači”; horore „Promatrači“, „Winnie the Pooh: Krv i med 2“ i “Stranci: Prvo poglavlje”; komedije „Zločesti dečki: Sve ili ništa“, “Zbrka u genima” i “Izmišljeni prijatelji”; avanturu „Polarna Odiseja“; animirane “Garfield”, „Nerazdvojni“, “Priča o leptiru”, „Noina arka: Glazbena pustolovina“ i „Kunf Fu panda 4“; akcije “Furiosa: Pobješnjeli Max Saga“, “Planet majmuna: Novo kraljevstvo” i “Godzila X Kong: Novo carstvo”.

U Narodnom pozorištu drama “Mišolovka”

U sklopu specijalnog programa "Kultura na ulice" na Trgu Susan Sontag ljubitelji klasične muzike uživali su u nedjelju navečer u sjajnom koncert hora Opere Narodnog pozorišta Sarajevo. Horom je dirigirao maestro Dario Vučić, uz klavirsku pratnju Danijela Žontara i Fuada Šetića.Na programu su se našli najljepši horovi iz opera svjetski poznatih kompozitora poput Đuzepea Verdija, Bedriha Smetane, Žorža Bizea, Žaka Ofenbaha, Emmeriha Kálmána, te Gaetana Donizetija.Na koncertu je pored hora Opere Narodnog pozorišta Sarajevo ucestvovala i solo sopran Laura Kozlinger.

Horom je dirigirao maestro Dario Vučić, uz klavirsku pratnju Danijela Žontara i Fuada Šetića


Hor Opere Narodnog pozorišta Sarajevo priredio sjajan koncert za ljubitelje klasike

Izložba fotografija „Prvo ratno kino Apollo“ autora Milomira Kovačevića Strašnog povodom održavanja 30. Sarajevo Film Festivala (16 - 23.8.2024.) i pred početak Slano Film Days (18 - 22.6.2024.) otvorena je u Dubrovniku, u Art radionici Lazareti, gdje se može pogledati do 28. juna. Sarajevo Film Festival ima svoje korijene u brojnim filmskim programima koje je Obala Art Centar, osnivač Sarajevo Film Festivala, organizovala za vrijeme opsade Sarajeva od 1992. do 1995. godine, poznatih kao „Prvo ratno kino Apollo“ i iz kojih je nastao i Sarajevo Film Festival kakav poznajemo danas.Izložba svjedoči o aktivnostima Udruženja Obala Art Centar: izložbama, koncertima, filmskim programima. Na izložbi u Dubrovniku, uz fotografije sa projekcija Prvog ratnog kina Apollo, izložene su i fotografije iz perioda 1992.-1994. nekih od izložbi Galerije Obala: „Ratni tragovi 93” Edina Numankadića, „Ace leži“ Milomira Kovačevića Strašnog, „New York-Sarajevo“, „Svjedoci postojanja”, „Sarajevo Portraits” Annie Leibovitz, „UNPROFOR u službi mira”, „World Press Photo“, „Posljedice” Sophie Ristelbueber te „Shadows” Christiana Boltanskog.„Izložba fotografija Milomira Kovačevića Strašnog nastala je povodom obilježavanja tridesetogodišnjice od Prvog ratnog kina Apollo, pokrenutog u februaru 1993. godine u prostoru Otvorene scene Obala na Akademiji scenskih umjetnosti u Sarajevu. Milomir Kovačević, svojevrsni hroničar života u Sarajevu tokom rata, svojim fotografijama zabilježio je i sačuvao od zaborava ne samo Prvo ratno kino Apollo, već i brojne izložbe koje su nastale tokom rata u produkciji Obala Art Centra, kao i trenutke sa ratnih koncerata i druženja na Obali“, zapisala je između ostalog u tekstu izložbe kustosica Lejla Hodžić.Izložba je bila postavljena i u Sarajevu za vrijeme 29. Sarajevo Film Festivala 2023., u znak obilježavanja 30 godina od Prvog ratnog kina Apollo. Izložba je bila otvorena u sklopu Festivala u Centru u galeriji Akademije likovnih umjetnosti Sarajevo, koju su izgradili članovi Obale 1994. godine.

Iznenada preminula slovenska književnica Tereza Vuk: Evo šta je uzrok smrti

Festival klapske pisme Posušje u subotu se predstavlja u Zagrebu

Sevdalinka bosanskim srcem ispjevana

U BKC-u otvorena izložba nagrađivane fotografkinje Renate Graf

"Ja, Bosanac" ponovo pred sarajevskom publikom

U Narodnom pozorištu komedija “Protekcija”

U Narodnom pozorištu drama "Ro i Juju"

U Pozorištu mladih drama "Gidionov čvor"

Rikardo Druškić predstavlja BiH na Bijenalu u Argentini

Uvertira završnici 17. Majskih muzičkih svečanosti - Održan koncert Hora Muzičke akademije UNSA

U Narodnom pozorištu drama “O medvjedima i ljudima”

U Kamernom drama “Malograđanska svadba”

"Seljačka opera" 11. juna u NP Sarajevo: "Sve ćete ih prepoznati"

U Narodnom pozorištu drama “Mišolovka”

Hor Opere Narodnog pozorišta Sarajevo priredio sjajan koncert za ljubitelje klasike

U Dubrovniku otvorena izložba fotografija "Prvo ratno kino Apollo"

Kultura

Iznenada preminula slovenska književnica Tereza Vuk: Evo šta je uzrok smrti

Festival klapske pisme Posušje u subotu se predstavlja u Zagrebu

Sevdalinka bosanskim srcem ispjevana

U BKC-u otvorena izložba nagrađivane fotografkinje Renate Graf

"Ja, Bosanac" ponovo pred sarajevskom publikom

U Narodnom pozorištu komedija “Protekcija”

U Narodnom pozorištu drama "Ro i Juju"

U Pozorištu mladih drama "Gidionov čvor"

Rikardo Druškić predstavlja BiH na Bijenalu u Argentini

Uvertira završnici 17. Majskih muzičkih svečanosti - Održan koncert Hora Muzičke akademije UNSA

U Narodnom pozorištu drama “O medvjedima i ljudima”

U Kamernom drama “Malograđanska svadba”

"Seljačka opera" 11. juna u NP Sarajevo: "Sve ćete ih prepoznati"

U Narodnom pozorištu drama “Mišolovka”

Hor Opere Narodnog pozorišta Sarajevo priredio sjajan koncert za ljubitelje klasike

U Dubrovniku otvorena izložba fotografija "Prvo ratno kino Apollo"