Na sceni Narodnog pozorišta Sarajevo u utorak, 14. aprila, sa početkom u 19:30 sati, bit će izvedena hit predstava "Marlene Dietrich: pet tačaka optužnice" autora i reditelja Harisa Pašovića.U naslovnoj ulozi Marlene Dietrich gledat ćemo jednu od najboljih glumica u regionu, Mirjanu Karanović. Pored Mirjane u predstavi igraju Mona Muratović, Elmir Krivalić i Enes Salković.Prema riječima Harisa Pašovića, autora i reditelja komada:- Marlene Dietrich je bila više od filmske zvijezde - bila je mit. Jedna veoma neobična žena, veoma posebna, koja je u svom životu uvijek pravila nekonvencionalne izbore, često rizikujući reakciju svoje okoline – bilo privatne, profesionalne ili reakciju u svojoj domovini. Ja sam napisao dramu o jednom imaginarnom suđenju Marlene Dietrich, u kojem je optužena zbog svog životnog stila, svojih neortodoksnih stavova o braku i porodici, svoje nezavisne prirode, svog erotizma i svog učešća u američkoj vojsci tokom Drugog svjetskog rata. U drami troje mladih tužilaca, jedna žena i dva muškarca, optužuju Marlenu da nije bila dovoljno patriota, da nije bila dobra majka, da je imala izvanbračne veze i da je izdala svoju zemlju. To su ozbiljne optužbe i oni navode primjere iz njenog života koji, po njihovom mišljenju, potkrepljuju tu optužnicu.Scenografiju potpisuju Lada Maglajlić i Vedad Orahovac, a dizajn kostima Irma Saje i Vanja Ciraj. Kompozitor predstave je Dino Šukalo i Studio "Modra rijeka". Za dizajn svjetla zadužen je Branislav Milinković, a za video art Dino Hujić. Direktor fotografije je Alen Alilović, a videoprodukcija "Source production".Predstava je rađena u koprodukciji Narodnog pozorišta Sarajevo, Mittelfesta Cividale, u saradnji sa BNP Zenica.Ulaznice za predstavu mogu se kupiti putem zvanične web stranice Narodnog pozorišta Sarajevo, platforme <a href="https://karter.ba/">www.karter.ba</a> ili direktno na blagajni Narodnog pozorišta.

Predstava je rađena u koprodukciji Narodnog pozorišta Sarajevo, Mittelfesta Cividale, u saradnji sa BNP Zenica

Mirjana Karanović u ulozi Marlene Dietrich 14. aprila na sceni Narodnog pozorišta Sarajevo

U prepunoj sali Vijeća Kongresa bošnjačkih intelektualaca Bosne i Hercegovine, u organizaciji Udruženja građana porijeklom iz Sandžaka u BiH, 10. aprila 2026. godine, promovirana je knjiga „Pešter u svom ruhu“ autorice Zinete Kurtović, či je izdavač UG porijeklom iz Sandžaka.<h2>Značaj djela</h2>U izuzetno toploj atmosferi, promotori su govorili o značaju ovog djela, ističući njegovu vrijednost kao autentičnog svjedočanstva o Pešterskoj visoravni, njenim ljudima i bogatoj kulturi življenja. Kroz svoja obraćanja promotori i autorica knjige su približili publici ljepotu i posebnost ovog kraja, ali i podsjetili na nepravdu dugogodišnjeg zanemarivanja, kao i na često pogrešno, pa i zlonamjerno prikazivanje Pešteri i njenih stanovnika. Istaknuto je da je takav pristup godinama stvarao iskrivljenu sliku o ovom prelijepom prostoru i čestitim ljudima, čije dostojanstvo ostaje neupitno.<h2>Večer posvećena istini</h2>U posljednje vrijeme sve je više autora koji svojim djelima afirmišu Pešter i doprinose vraćanju istine o Pešteri, i ljudima toga kraja, a među njima se ističe i Zineta Kurtović. Svojom knjigom ona na autentičan i emotivan način prikazuje bogatstvo života, tradicije i identiteta ovog kraja, rasvjetljavajući nepravdu i predrasude koje su ga dugo pratile. Promocija je prevazišla okvire književnog događaja, bila je to večer posvećena istini, sjećanju, ponosu i zajedništvu.

Na autentičan i emotivan način knjiga prikazuje bogatstvo života, tradicije i identiteta ovog kraja

„Pešter u svom ruhu“ autorice Zinete Kurtović

U Kamernom teatru 55 večeras, u 20.00 sati, bit će upriličena drama “Smrtni ishod atletskih povreda” autorice Milice Vučković u režiji Tare Manić. Uloge tumače: Džana Pinjo, Alen Muratović i Rijad Osmanović. Dramatizaciju su uradili Bojana Vidosavljević i Tara Manić, dramaturgiju Bojana Vidosavljević, kostime i scenografiju Adisa Vatreš Selimović. Muziku potpisuje Vladimir Pejković.Predstava „Smrtni ishod atletskih povreda“ svojevrsna je obdukcija jednog ljubavnog odnosa ispričana iz “prve ruke”. Eva, majka malog Marija, čvrsto vjeruje u ljubav iz bajke. Eva se pred našim očima survava u fatalnu ljubav s Viktorom.&nbsp;Ljubav punu šarma, topline, nesporazuma, nesigurnosti, mensplejninga, izolacije, gaslajtinga, te konačno i nasilja. Ljubav koja će nas natjerati da se zapitamo koje su granice ljudske izdržljivosti?

Predstava je svojevrsna obdukcija jednog ljubavnog odnosa ispričana iz “prve ruke”

U Kamernom teatru 55 večeras drama “Smrtni ishod atletskih povreda”

Tvrtko Kulenović, bosanskohercegovački akademik, književnik, putopisac i scenarist, koji je ostavio neprocjenjivo književno bogatstvo svojoj Bosni i Hercegovini, preminuo je prije sedam godina, 13. aprila 2019. Njegovo stvaralaštvo obilježila je duboka intelektualnost, erudicija i trajna radoznalost prema svijetu, kulturama i ljudskim sudbinama.Kao autor više od 300 naučnih i stručnih radova, među kojima su&nbsp;romani,&nbsp;eseji iz oblasti&nbsp;teatrologije&nbsp;i&nbsp;književne teorije&nbsp;i&nbsp;kritike,&nbsp;putopisi,&nbsp;pripovijetke,&nbsp;radijske drame, profesor Tvrtko Kulenović uzor je mnogim generacijama svojih studenata, ali i svima kojima je književnost i ljubav i zanimanje.- Veoma mi je drago kad vidim da moji studentu uspijevaju u onome u čemu sam i ja želio da uspijem, najviše u oblasti književnosti, ali i u teatru. To mi je velika satisfakcija, saznanje da sam bar malo učestvovao u oblikovanju nečega što će oni postati – ponosio se svojim studentima profesor Kulenović.<h2>Sin slikara</h2>Tvrtko Kulenović rođen je u&nbsp;Šapcu, 9. aprila 1935., gdje je završio osnovnu školu i prvi razred gimnazije. Njegov otac Hakija Kulenović bio je poznati bosanskohercegovački slikar porijeklom iz stare krajiške bošnjačke porodice, a majka mu je bila nastavnica geografije, Beograđanka, čija je majka, Tvrtkova baka, bila učiteljica. - Jedna od rijetkih očevih slika koje imam, zapravo jedino ulje, jeste portret mene kao šesnaestogodišnjaka, a specifična je po tome što je slikana kada sam imao trideset šest godina. Otac mi je kazao: “Sjedni da te slikam”. Sjeo sam jednom-dvaput, i onda mi je rekao da više ne poziram, da me najbolje zna iz doba kada sam imao šesnaest godina, te me takvog i naslikao – govorio je Tvrtko o najupečatljivijem sjećanju na svog oca.Srednjoškolsko obrazovanje Kulenović je stekao u&nbsp;Drugoj muškoj gimnaziji&nbsp;u Sarajevu, a diplomu profesora jugoslavenske književnosti na Filozofskom fakultetu u Beogradu. Nakon diplomiranja, prvi posao dobio je u Narodnoj i univerzitetskoj biblioteci u Sarajevu.Od 1965. do 1967. boravio je na Univerzitetu Osmania u Hajderabadu,&nbsp;u Indiji, gdje je studirao klasičnu indijsku i azijsku estetiku. Interes za Indiju probudila mu je knjiga „Umjetnost Indije“. - Kad sam vidio tu indijsku skulpturu, bio sam pogođen. Bila je potpuno drugačija od svega tradicionalnog, sva izvijugana, ljudsko tijelo je u vijugama. Ta skulptura je, zapravo, počivala na plesu, jer se u Indiji sva umjetnost izvodi iz umjetnosti plesa, tako da su to figure koje su uhvaćene u jednom vrlo čudnom stanju, u plesnom pokretu, što me je oduševilo – kazivao je Kulenović o svojoj očaranosti indijskom umjetnošću.U novembru 1974., doktorirao je na Filozofskom fakultetu u Sarajevu, te je 1975. izabran u zvanje docenta, potom vanrednog profesora, a 1983. redovnog profesora na Odsjeku za opću književnost i bibliotekarstvo.

<h2>Književni opus</h2>Prva književna djela Kulenović je počeo pisati sedamdesetih godina prošlog stoljeća, u periodu koji nazivamo postmodernizmom. U početku su to bili stihovi, ali je ubrzo uvidio da mu više odgovara proza, te je njegovo prvo objavljeno djelo bio putopis „Odanost jugu“. Potom je objavio prozno djelo „Putovanja“, koje je književna kritika označila i kao putopis i kao roman.Romane je počeo pisati 1987. godine, kada je objavio „Kasino“. Ujedno je objavljivao književnu kritiku i eseje, od kojih su zapažene „Lektire“ I, II i III, te „Rezime“, u kojem je i čuvena „Autorefleksija“.- Svako pisanje o sebi, i u „životu“ i u književnosti je pisanje drugima, svaki dnevnik je pošta, pisac uvijek nudi svoj život drugim ljudima, a drugim piscima nudi i svoj književni život – napisao je Kulenović, između ostalog, u svojoj „Autorefleksiji“.Jedno od njegovih najznačajnijih djela je roman „Istorija bolesti“, koji mnogi smatraju vrhuncem Tvrtkove prozne poetike. Kroz ličnu priču i složenu strukturu pripovijedanja Kulenović govori o krhkosti ljudskog života i bolestima koje nisu samo fizičke nego i društvene i duhovne, dok u romanu „Čovjekova porodica“ istražuje složene odnose između pojedinca i zajednice. Kroz sudbine likova otvara pitanja identiteta, porijekla i pripadnosti. Njegovi junaci često tragaju za smislom u svijetu koji je istovremeno bogat kulturama, ali i opterećen historijskim nasljeđem.Posebno mjesto u njegovom opusu zauzima knjiga „Putovanje“, koja na izvanredan način spaja putopis i esejistiku. U ovom djelu Kulenović ne opisuje samo gradove i predjele; on razmišlja o civilizacijama, historiji i kulturnim susretima koji oblikuju identitet ljudi.Izdvajaju se i putopisni zapisi poput “Pejzaži zrelog doba” i “Majka voda”, u kojima gradovi nisu bili samo arhitektura i ulice, nego živa bića s dušom. Kada je pisao o dalekim kulturama, čitalac je imao osjećaj da ne čita turistički opis, nego intimni susret s civilizacijama koje su oblikovale ljudsku historiju.Treba spomenuti i pripovijetke “Trag crne žuči” i “Karavan”, radijske drame “Poetika odustajanja”, “San o staklu ”i “Orenbuška stepa“, te scenarij za poetsko-dokumentarni film “Smrt u Sarajevu”.<h2>Profesionalni uspjesi</h2>Osim na Filozofskom fakultetu, Kulenović je predavao i na Akademiji scenskih umjetnosti u Sarajevu, Akademiji umjetnosti u Novom Sadu i Fakultetu dramskih umjetnosti u Beogradu, a 1981. i 1987. boravio je i predavao kao gostujući profesor u okviru Fulbrightove fondacije u SAD, na univerzitetima u Rutgersu, Floridi i Ilinoisu. Bio je prvi predsjednik P.E.N. centra Bosne i Hercegovine, osnovanog 30. oktobra 1992., a od 1999. do 2003. bio je na funkciji direktora Narodnog pozorišta Sarajevo. Također je bio redovni član Akademije nauka i umjetnosti Bosne i Hercegovine.Dobitnik je Šestoaprilske nagrade Grada Sarajeva, nagrada Udruženja književnika BiH i Društva pisaca BiH, Dvadesetsedmojulske nagrade BiH, te nagrade Fonda Otvoreno društvo za najbolji roman 2000. godine.Osim ogromnog književnog opusa i brojnih nagrada, Tvrtko Kulenović je 2015. godine bio kandidat za Nobelovu nagradu, što je i svjetska potvrda vrijednosti njegovih djela. Posthumno mu je, 20. novembra 2019. godine, dodijeljena i nagrada za životno djelo „25. novembar“.Kada se sagleda cjelokupno djelo Tvrtka Kulenovića, jasno je da je riječ o piscu koji je književnost doživljavao kao prostor susreta kultura. Njegove knjige povezuju Sarajevo, evropske metropole i daleke civilizacije, pokazujući kako su ljudske priče univerzalne bez obzira na mjesto i vrijeme. Upravo zbog toga njegovo stvaralaštvo ima trajnu vrijednost: ono nas podsjeća da književnost može biti most između svjetova.<h2>Ženidba nakon 3 dana zabavljanja</h2>Početkom agresije na RBiH 1992. - 1995., prvo je umrla Kulenovićeva majka, a zatim i prva supruga. Nakon rata preminuo je i njegov brat Zoran (Zeko), kojeg spominje u svoja dva romana. S drugom suprugom, psihijatricom Almom Đubur Kulenović, rođenom Zagrepčankom porijeklom iz Hercegovine, oženio se nakon samo tri dana zabavljanja, a slučajno su se sreli i upoznali 1995. godine u Zagrebu.

Osim na univerzitetima u BiH i našoj regiji, predavao je kao gostujući profesor u okviru Fulbrightove fondacije u SAD, na univerzitetima u Rutgersu

7. godišnjica smrti bh. akademika, književnika, putopisca i scenariste, Tvrtko Kulenović: "Pisac uvijek nudi svoj život drugim ljudima"

Zbog velikog interesa publike za njegov rad, Opština Cetinje i gradonačelnik Nikola Đurašković uputili su novi poziv dramskom umjetniku Emiru Hadžihafizbegoviću, koji je nakon nepuna dva mjeseca ponovo gostovao u jednom od najljepših i najstarijih teatara na Balkanu – Zetskom kraljevskom pozorištu.Pozorište, koje je osnovao kralj Nikola I Petrović-Njegoš davne 1885. godine, još jednom je bilo ispunjeno do posljednjeg mjesta. Predstava je završena dugotrajnim ovacijama oduševljene publike.Riječ je o autorskom projektu „Sve je do nas“, koji potpisuje Hadžihafizbegović. Nakon izvođenja, umjetnik je pozvao publiku da minutom šutnje oda počast velikom čovjeku i košarkaškom treneru Dušku Vujoševiću, rođenom Podgoričaninu.Predstava „Sve je do nas“ donosi potresnu ispovijest profesora matematike sa Prirodno-matematičkog fakulteta u Sarajevu, koji se suočava s otkazom. Kroz priču o stanju duha, intrigama i spletkama tranzicijskog društva, glavni lik otvara teme nepotizma, urušenog sistema vrijednosti, dekadencije, licemjerstva, neznanja i primitivizma.

Autor kroz sudbinu glavnog junaka progovara i o društvenoj apatiji, defetizmu i „lobotomiziranom“ čovjeku savremenog doba. U samom naslovu predstave „Sve je do nas“ nudi i odgovor – naglašavajući da mogućnost izbora uvijek postoji, kao i način da se odupremo nametnutim obrascima i klišeima.Predstava snažno problematizira i upliv religije u sekularna društva, formalizam i sveopću dehumanizaciju savremenog svijeta, u kojem je pojedinac rastrzan između težnje ka ličnoj slobodi i borbe za egzistenciju.– Život ti je onakav kakva ti je misao – poruka je koja odzvanja kroz predstavu, uz citat rimskog cara Marka Aurelija, čime autor poziva na optimizam kao temelj duhovnog zdravlja.„Sve je do nas“ nikoga ne ostavlja ravnodušnim – riječ je o uznemirujućem, ali duboko promišljenom teatarskom komadu koji gledaoce tjera na introspekciju.Kako poručuje sam autor, teatar je kroz historiju uvijek imao dvije ključne zadaće – otvarati probleme i popravljati ljude. Ova predstava, sudeći po reakcijama publike, u toj misiji je trijumfalno uspjela.

Nakon izvođenja, umjetnik je pozvao publiku da minutom šutnje oda počast velikom čovjeku i košarkaškom treneru Dušku Vujoševiću, rođenom Podgoričaninu

Ovacije u Cetinju: Emir Hadžihafizbegović ponovo napunio Zetsko kraljevsko pozorište

U Medresi „Reis Džemaludin-ef. Čaušević“ u Cazinu sinoć je promovirana knjiga „Reis Čaušević u službi vjere i zajednice“ autora Adila Makića, koja kroz naučni pristup osvjetljava život, misao i reformističko djelovanje Džemaludina Čauševića, jednog od najznačajnijih islamskih učenjaka u Bosni i Hercegovini.Promocija je održana u okviru obilježavanja 159. godišnjice osnivanja i 33. godišnjice reaktiviranja rada ove obrazovne ustanove, a okupila je brojne predstavnike vjerskog, akademskog i društvenog života Bosanske krajine.O knjizi su govorili autorovi profesori i istaknuti teolozi, Rifet Šahinović i Safet Huseinović, dok se u svojstvu domaćina prisutnima obratio direktor medrese Zuhdija Handanović.Istaknuto je da knjiga hafiza Makića nadilazi puko prenošenje znanja te vraća pažnju na zaboravljene slojeve intelektualne historije Bošnjaka.Šahinović je naglasio da djelo predstavlja vrijedan istraživački susret s izvorima i idejama koje su oblikovale jedno vrijeme, ističući dalekosežnost vizije reisa Čauševića.Mentor autorove doktorske disertacije, Huseinović, posebno je ukazao na intelektualnu širinu Čauševića i njegov doprinos očuvanju pismenosti među muslimanima u periodu austro-ugarske uprave, kao i značaj prijevoda Kur’ana koji je, zajedno s hafizom Muhamedom Pandžom, imao dugoročan utjecaj na razumijevanje islama.Promociji je prisustvovao i muftija bihaćki Mehmed Kudić, zajedno s profesorima, učenicima i brojnim građanima.Govoreći o liku i djelu reisa Čauševića, autor Makić je ukazao na njegovu reformističku misiju usmjerenu ka suštinskom razumijevanju vjere, naglašavajući da su njegovi stavovi bili odgovor na društvenu i intelektualnu stagnaciju muslimana tog vremena.Posebno je istaknuo Čauševićevu ideju da su vrijednosti poput znanja, rada i društvene odgovornosti duboko ukorijenjene u islamu, te da zatvaranje i izolacija nisu održiv put za muslimane u evropskom kontekstu.Zaključeno je da knjiga predstavlja značajan doprinos savremenoj islamskoj misli i historiografiji, ali i potvrdu kontinuiteta intelektualnog sazrijevanja unutar zajednice, nudeći inspiraciju za buduća promišljanja i djelovanje u korist društva.

O knjizi su govorili autorovi profesori i istaknuti teolozi, Rifet Šahinović i Safet Huseinović

Promovirana knjiga o reisu Čauševiću: Vizionarska misao koja nadilazi vrijeme

U Narodnom pozorištu Sarajevo večeras, u 20.00 sati, bit će upriličena komedija “Balkanski špijun u Sarajevu” Dušana Kovačevića, a prema režiji i adaptaciji Sulejmana Kupusovića. Scenografkinja i kostimografkinja je Marijela Margeta-Hašimbegović, a uloge tumače: Izudin Bajrović, Ejla Bavčić Tarakčija, Aldin Omerović, Mona Muratović i Milan Pavlović.Također u Narodnom pozorištu Sarajevo večeras, u 19.30 sati, na repertoaru je predstava "Jedan je Muhammad Ali" autora Almira Imširevića. Reditelj je Dino Mustafić, dramaturginja Vedrana Božinović, scenografkinja i kostimografkinja Lejla Hodžić, kompozitor predstave je Damir Imamović, a koreografkinja Ena Kurtalić. Video-dizajn je uradio Zlatan Filipović, a igraju: Ermin Sijamija, Slaven Vidak, Vedrana Božinović, Sanela Krsmanović-Bistrivoda, Dino Bajrović i muzičar Ratko Zečević.

U NPS-u večeras je na repertoaru i predstava "Jedan je Muhammad Ali" 

U Narodnom pozorištu Sarajevo večeras komedija “Balkanski špijun u Sarajevu”

Dugometražni igrani film „Paviljon“, u režiji Dine Mustafića, osvojio je dvije glavne nagrade na međunarodnom Amsterdam New Cinema Film Festivalu u Nizozemskoj.Film je proglašen dobitnikom priznanja Best Feature Film (Najbolji dugometražni film), dok je nagrada Best Director – Feature Film (Najbolja režija dugometražnog filma) također pripala reditelju Dini Mustafiću, čime je film „Paviljon“ postao jedan od centralnih laureata festivalskog izdanja WINNERS 03/2026.Amsterdam New Cinema Film Festival predstavlja međunarodnu platformu posvećenu savremenom autorskom filmu, inovativnim narativnim formama i razvoju nezavisne kinematografije. Festival organizuje kolektiv Film Factory, koji okuplja filmske profesionalce različitih profila s ciljem podrške kreativnosti, umjetničkoj slobodi i održivosti nezavisnog filma. Programske aktivnosti festivala odvijaju se na više lokacija širom Amsterdama, okupljajući autore iz cijelog svijeta i afirmišući nove filmske poetike i produkcijske modele.Dvostruko festivalsko priznanje potvrđuje međunarodnu recepciju filma „Paviljon“, koji kroz autorski pristup istražuje savremene društvene i egzistencijalne teme, nastavljajući festivalski život pred međunarodnom publikom i profesionalnom filmskom zajednicom.Nagrade u Amsterdamu predstavljaju značajan međunarodni uspjeh za film i njegov autorski tim te dodatno pozicioniraju „Paviljon“ unutar savremene evropske festivalske scene.U filmu „Paviljon“ igraju: Rade Šerbedžija, Zijah Sokolović, Miralem Zubčević, Ksenija Pajić, Jasna Diklić, Branka Petrić, Meto Jovanovski, Vladimir Jurc Lali, Kaća Dorić, Muhamed Bahonjić, Ivo Barišić, Ermin Bravo, Alban Ukaj, Nikša Butijer, Vedrana Božinović, Mirjana Karanović, Ermin Sijamija, Aleksandar Seksan, Snežana Vidović, Selma Mehanović, Zlatan Školjić, Adis Mehanović, Siniša Vidović, Faketa Salihbegović-Avdagić, Ivica Šarić, Mugdim Avdagić, Sabina Kulenović i Ana Novaković.Film „Paviljon“, nastao prema scenariju Viktora Ivančića i Emira Imamovića Pirketa, crna je komedija o grupi stanara staračkog doma "Paviljon", koji se nakon godina zlostavljanja i poniženja odlučuju na oružanu pobunu. Naoružani ilegalnim sredstvima zauzimaju dom, uzimaju osoblje za taoce i ulaze u sukob s vlastima. Film „Paviljon“ premijerno je prikazan na otvaranju 31. Sarajevo Film Festivala, a nastao je u koprodukciji Bosne i Hercegovine, Hrvatske, Srbije, Crne Gore i Sjeverne Makedonije.

Film „Paviljon“ premijerno je prikazan na otvaranju 31. Sarajevo Film Festivala

Film "Paviljon" Dine Mustafića nagrađen na Amsterdam New Cinema Film Festivalu

U Kamernom teatru 55 večeras, u 20.00 sati, bit će upriličena drama “Sin” Floriana Celera (Zeller). Režiju potpisuje Dino Mustafić, a uloge tumače: Davor Golubović, Admir Glamočak, Sabina Bambur, Džana Pinjo i Amar Selimović.Cilj predstave, kao i cijele trilogije “Sin”, “Majka”, “Otac”, jeste da se u pozorištu progovori o društveno neprihvaćenim temama kao što su: suicid, razvod, mentalne bolesti, pozicija žene u porodici, dječija perspektiva na turbulentni svijet, starenje i smrt.Narodno pozorište Sarajevo večeras, u 20.00 sati, prikazuje komediju “Balkanski špijun u Sarajevu” Dušana Kovačevića, a prema režiji i adaptaciji Sulejmana Kupusovića.&nbsp;Scenografkinja i kostimografkinja je Marijela Margeta-Hašimbegović, a uloge tumače: Izudin Bajrović, Ejla Bavčić Tarakčija, Aldin Omerović, Mona Muratović i Milan Pavlović.

Narodno pozorište Sarajevo prikazuje komediju “Balkanski špijun u Sarajevu”

U Kamernom teatru 55 večeras drama “Sin”

U Sarajevo je u četvrtak održan spektakularni koncert svjetski poznatog Budimpeštanskog romskog simfonijskog orkestra, poznatog i kao "Sto romskih violina", koji je u dvorani “Mirza Delibašić“ priredio večer ispunjenu emocijama i vrhunskom muzikom.Najveći romski simfonijski orkestar na svijetu, koji broji 138 muzičara, još jednom je potvrdio svoj status jedinstvene muzičke senzacije. Publika je imala priliku uživo doživjeti impresivnu energiju ansambla koji već decenijama oduševljava širom svijeta.Ovaj orkestar je upisan i u Guinnessovu knjigu rekorda kao najveći ansambl violina na svijetu.Njihova priča počinje 1984. godine na sahrani legendarnog mađarskog primáša Sandora Jaroka, kada su se romski muzičari spontano okupili i zajednički zasvirali. Iz tog emotivnog trenutka nastala je ideja o orkestru koji će čuvati bogatu romsku muzičku tradiciju.Sarajevska publika uživala je u raznovrsnom repertoaru koji je obuhvatio djela velikana poput Franza Liszta i Johannesa Brahmsa, tradicionalne romske čardaše, ali i popularne i filmske melodije.Poseban dojam ostavio je završni dio koncerta, kada su svi muzičari zajedno izveli grandiozno finale, stvarajući snažan muzički doživljaj koji je publika ispratila dugotrajnim aplauzom."Sto romskih violina" nastupao je u više od 50 zemalja svijeta pred kraljevima, predsjednicima i hiljadama gledalaca, a njihov nastup u Sarajevu još jednom je potvrdio da muzika zaista nadilazi granice jezika, kultura i država.

Više od stotinu muzičara na sceni donijelo večer za pamćenje uz virtuoznost, emociju i jedinstvenu energiju

"Sto romskih violina" oduševilo publiku u dvorani "Mirza Delibašić"

U 91. godini preminuo je Sead-Sejo Drljević, vlasnik kultnog sarajevskog kafića Adams's Caffe, koji je decenijama bio mjesto okupljanja brojnih generacija. Prijatelji i kolege opraštaju se od njega putem društvenih mreža."Dragi prijatelji, s velikom tugom vas obavještavamo da nas je napustio Sead-Sejo Drljević. Adams's Caffe možda više neće biti isti, jer poslije skoro pet decenija, od prvog gosta, ovo mjesto okupljanja brojnih generacija nije se moglo zamisliti bez našeg dobrog Seje. Njegov duh će i dalje biti prisutan u našim druženjima. Od Seje ćemo se posljednji put oprostiti na gradskom groblju Vlakovo, 10. aprila u 12:00 sati", naveli su iz lokala.

Adams's Caffe otvoren je davne 1977. godine na Čengić Vili i spada među prve kafiće u glavnom gradu Bosne i Hercegovine. Lokacija je kroz godine bila dom mnogim poznatim licima, uključujući košarkašku legendu Mirzu Delibašića i jednog od prvih gostiju, političara Džemala Bijedića.I danas mnogi Sarajlije rado svraćaju u Adams's Caffe, privučeni toplom i prijateljskom atmosferom koju je Drljević stvarao decenijama.

Prijatelji i kolege opraštaju se od njega putem društvenih mreža

Preminuo Sead Drljević, legendarni vlasnik Adams's Caffe-a

U Federalnom ministarstvu kulture i sporta otvorena je izložba slika Kemala Zukića, nadarenog mladića s autizmom, studenta Akademije likovnih umjetnosti u Sarajevu.Radovima, predstavljenim na toj izložbi, Kemal Zukić iskazuje ljubav prema Sarajevu. Tu su Baščaršija, Miljacka, Katedrala…. Izražene su boje, sjene, pa i zvukovi. Ritam, pogled, emocije, sve to je sadržano u slikama Kemala Zukića s motivima Sarajeva.Federalna ministrica kulture i sporta Sanja Vlaisavljević oduševljena je zbog prilike da Ministarstvo bude domaćin takve izložbe radova, te obećala da će suradnja biti i nastavljena. - Zaista, ovakvi događaji nešto su što treba svi zajedno da njegujemo. Ovakve aktivnosti zajedno ćemo nastaviti raditi, dalje - kazala je na otvorenju izložbe.Kemal Zukić kaže da je ta izložba važan segment njegovog umjetničkog i akademskog stvaralaštva. Rezulat je njegovog rada i ličnog odnosa prema Sarajevu.Kroz umjetnički izražaj želio je prikazati Sarajevo kao prostor emocije, sjećanja, savremenog života i njegovog impresionističkog pogleda. Posebnu zahvalnost Kemal Zukić izražava Akademiji likovnih umjetnosti u Sarajevu, nastavnicima i prodekanu, za mentorstvo i podršku tokom studiranja. Taj program, u organizaciji Federalnog ministarstva kulture i sporta, dodatno je obogatio nastup Hajrudina Varešanovića (Hari Mata Hari) estradnog umjetnika i prijatelja porodice Zukić. Za tu priliku odabrao je pjesmu 'Lejla'.Današnji događaj upriličen je za Svjetski dan svjesnosti o autizmu, koji se obilježava 2. aprila, a podsjeća koliko je bitno da shvatamo, prihvatamo i poštujemo različitosti koje nas stalno iznova obogaćuju. Kako je istaknuto i na današnjem događaju, autizam je samo drugačiji način prihvatanja i gledanja svijeta, nikako nije i ne smije biti prepreka. Upravo to pokazuje i mladi umjetnik Kemal Zukić koji je već imao jednu samostalnu izložbu prošle godine. Djela iz te izložbe prikazuju dinosaure i njegovu ljubav prema dinosaurima, prikazuje bogatstvo njegovog unutarnjeg života. Federalno ministrstvo kulture i sporta upriličilo je današnji događaj u susret manifestaciji 'Dani evropskog nasljeđa 2026.', koja će ove godine biti održana o temi 'Nasljeđe u opasnosti: Oživjeti, Oduprijeti se, Preispitati'.

Zukić kaže da je ta izložba važan segment njegovog umjetničkog i akademskog stvaralaštva

U susret Dana evropskog naslijeđa izložba slika Kemala Zukića, autor inspirisan Sarajevom

Sarajevska publika imat će priliku uživati u jedinstvenom formatu live podcasta koji donosi regionalno popularni Njuz Net.&nbsp;Događaj će biti održan u Kino Meeting Point u subotu, 25. aprila s početkom u 20 sati, a na scenu stiže prepoznatljivi satiričarski trio, Viktor Marković, Vladimir Vulić i Nenad Milosavljević Grafa.<h2>Predstavljanje novih projekata</h2>Iz Njuz Neta najavljuju večer ispunjenu humorom, zabavom i nizom neobičnih ideja. Grafa će, kako ističu, predstaviti svoje nerealizovane projekte i grafička rješenja, dok će Vlada i Viktor pokušati da ih „poprave“, ukoliko ih uspiju razumjeti.&nbsp;Publika će imati priliku aktivno učestvovati kroz pitanja i komentare, a trio će uživo davati savjete i rješavati probleme.- Ova emisija, koja još uvek nosi neinventivni radni naziv VGV, je jedan jako rizičan eksperiment. Nastao je u želji da pokušamo da zabeležimo pred kamerama delić atmosfere rada u redakciji, tokom kojeg nas najčešće kolega Grafa zasmejava svojim idejama i biznis projektima. Tako da je ovo kao neki behind the scenes procesa stvaranja Njuza i 24 minuta, procesa koji se sastoji od dosta međusobnog prozivanja, podbadanja i neumesnih fora - poručili su iz Njuz Neta.Dodaju da je riječ o eksperimentu koji nosi određeni rizik,&nbsp; od prelaska granice dobrog ukusa do mogućnosti da jednostavno odustanu od snimanja.&nbsp;Upravo ta neizvjesnost, kako kažu, čini cijeli koncept dodatno zanimljivim.

Sarajevska publika oduševljena live podcastom "Njuz Net" u prepunom Meeting Pointu

- Tako da, navalite! Možda nam je ovo prvi, a ujedno i oproštajni nastup u Sarajevu. U svakom slučaju historijski!Podsjećaju i na prošlogodišnji nastup u junu, kada je kino Meeting Point bilo rasprodano do posljednjeg mjesta, a publiku su gotovo dva sata zabavljali do suza.Od 2013. godine ekipa Njuz Neta stoji iza popularne emisije 24 minuta sa Zoranom Kesićem, dok od 2020. kreiraju podcaste i satirični sadržaj na YouTubeu.

Najpopularniji satiričari regiona stižu u Sarajevo: U Meeting Pointu "Njuz Net" podcasteri 20. juna

Njihov kanal trenutno broji oko 75 hiljada pratilaca, koji redovno prate formate poput Njuz podkasta, POPkasta, Njuz kviza i VGV podkasta.Njuz Net je osnovan 2010. godine kao satirični portal koji objavljuje izmišljene vijesti pod sloganom „Vesti u ogledalu“.Do danas su objavili više od 7.000 različitih sadržaja i izgradili prepoznatljivo mjesto na regionalnoj satiričnoj sceni.Ulaznice za live podcast dostupne su putem online platforme Karter.ba, a organizaciju i produkciju događaja potpisuje ekipa Podiuma.

Publika će imati priliku aktivno učestvovati kroz pitanja i komentare, a trio će uživo davati savjete i rješavati probleme

Njuz Net donosi VGV spektakl u Meeting Point

Iz Zemaljskog muzeja Bosne i Hercegovine naveli su da Sarajevska hagada trenutno nije dostupna za posjetu zbog tehničkih poteškoća.- Poštovani posjetitelji, obavještavamo vas da Sarajevska hagada neće biti dostupna za posjetu zbog tehničkih poteškoća. Iskreno se nadamo da će iste biti otklonjene što prije. Zahvaljujemo na razumijevanju i strpljenju - napisali su.Dalje su naveli da će javnost biti pravovremeno informisana o ponovnom izlaganju Sarajevske hagade putem njihove web stranice i službenih kanala komunikacije.

Sarajevska hagada se od 1894. godine čuva u Zemaljskom muzeju Bosne i Hercegovine, a prije toga je pripadala porodici Kohen.Otkrivanje Sarajevske hagade među ondašnjim historičarima umjetnosti izazvalo je veliko interesovanje jer je ona predstavljala jedan od rijetkih dokaza da je i kod Jevreja, i pored stroge zabrane iz Božijih zapovijedi ("Ne čini sebi lika rezana niti kakve slike..." - Izlazak 20, 4) bilo zastupljeno i to na vrlo visokoj umjetničkoj razini, figuralno prikazivanje ljudskih i životinjskih likova.Na osnovu stilske analize iluminacija i minijatura sa njenih stranica utvrđeno je da je knjiga nastala u srednjovjekovnoj Španiji, u oblasti nekadašnje kraljevine Aragon, najvjerovatnije u Barseloni oko 1350. godine - moguće kao dar za vjenčanje članova dvije poznate familije Šošan i Elzar, jer se njihovi grbovi: štit sa rozetom/ružom (hebr. - shoshan) i krilom (hebr. - elazar) nalaze na stranici na kojoj je i grb grada Barselone, između ostalog je navedeno na web stranici Zemaljskog muzeja BiH.

Dalje su naveli da će javnost biti pravovremeno informisana o ponovnom izlaganju Sarajevske hagade putem njihove web stranice 

Sarajevska hagada trenutno nedostupna za posjete: Riječ je o tehničkim poteškoćama

U Narodnom pozorištu Sarajevo večeras, u 19.30 sati, na repertoaru je drama „Uhvati zeca“ autorice Lane Bastašić. Režiju potpisuje Lajla Kaikčija, a igraju: Vedrana Božinović, Amra Kapidžić, Dino Bajrović, Una Kostić, Ana-Marija Tomić i Mak Čengić. „Uhvati zeca“ je priča o prijateljstvu i načinu na koji nas ono oblikuje, ispunjava, umiruje, izaziva, ohrabruje i plaši u isto vrijeme. Priča smještena u vrijeme u kojem ljudi nestaju.&nbsp;Priča o potrazi za identitetom, ljubavi, dječijom nevinosti. O dvije mlade djevojke pred čijim očima će se stvarnost koju su poznavale raspršiti u milion dijelova, a one će od njih pokušati sastaviti barem neke poznate slike.

Priča o potrazi za identitetom, ljubavi, dječijom nevinosti

U Narodnom pozorištu Sarajevo večeras drama „Uhvati zeca“

Višestruko nagrađivana predstava "Jedan je Muhammad Ali", autora Almira Imširevića, u režiji Dine Mustafića, ponovo dolazi pred sarajevsku publiku. Izvođenje je zakazano za subotu, 11. aprila, s početkom u 19:30 sati.Inspirisana riječima legendarnog boksera Muhameda Alija (Muhammad Ali), predstava donosi snažnu poruku o čovjeku i njegovoj suštini:– Jer šta je čovjek? Čovjek je njegovo srce. Lažljivo i prevrtljivo srce znači lažljivog i prevrtljivog čovjeka. Milosrdno srce, puno ljubavi, znači milosrdnog čovjeka punog ljubavi. Živo srce znači živog čovjeka. Mrtvo srce znači mrtvog čovjeka.U glumačkoj postavi su Ermin Sijamija, Slaven Vidak, Vedrana Božinović, Sanela Krsmanović-Bistrivoda i Dino Bajrović, uz muzičku pratnju Rastka Zečevića.Autorski tim čine dramaturginja Vedrana Božinović, scenografkinja i kostimografkinja Lejla Hodžić, kompozitor Damir Imamović te koreografkinja Ena Kurtalić, dok je video dizajn potpisao Zlatan Filipović.Predstava je već ostvarila značajan uspjeh na regionalnoj sceni, osvojivši nagrade na festivalima u Prištini, Zagrebu i Sjevernoj Makedoniji.Ulaznice su dostupne online putem zvanične stranice <a href="https://nps.ba/">Narodnog pozorišta Sarajevo</a>, platforme <a href="https://karter.ba/">karter.ba</a>, kao i na blagajni pozorišta.

Mirjana Karanović u ulozi Marlene Dietrich 14. aprila na sceni Narodnog pozorišta Sarajevo

„Pešter u svom ruhu“ autorice Zinete Kurtović

U Kamernom teatru 55 večeras drama “Smrtni ishod atletskih povreda”

7. godišnjica smrti bh. akademika, književnika, putopisca i scenariste, Tvrtko Kulenović: "Pisac uvijek nudi svoj život drugim ljudima"

Ovacije u Cetinju: Emir Hadžihafizbegović ponovo napunio Zetsko kraljevsko pozorište

Promovirana knjiga o reisu Čauševiću: Vizionarska misao koja nadilazi vrijeme

U Narodnom pozorištu Sarajevo večeras komedija “Balkanski špijun u Sarajevu”

Film "Paviljon" Dine Mustafića nagrađen na Amsterdam New Cinema Film Festivalu

U Kamernom teatru 55 večeras drama “Sin”

"Sto romskih violina" oduševilo publiku u dvorani "Mirza Delibašić"

Preminuo Sead Drljević, legendarni vlasnik Adams's Caffe-a

U susret Dana evropskog naslijeđa izložba slika Kemala Zukića, autor inspirisan Sarajevom

Njuz Net donosi VGV spektakl u Meeting Point

Sarajevska hagada trenutno nedostupna za posjete: Riječ je o tehničkim poteškoćama

U Narodnom pozorištu Sarajevo večeras drama „Uhvati zeca“

Regionalno nagrađivana predstava "Jedan je Muhammad Ali" u subotu na sceni Narodnog pozorišta Sarajevo

Kultura

Mirjana Karanović u ulozi Marlene Dietrich 14. aprila na sceni Narodnog pozorišta Sarajevo

„Pešter u svom ruhu“ autorice Zinete Kurtović

U Kamernom teatru 55 večeras drama “Smrtni ishod atletskih povreda”

7. godišnjica smrti bh. akademika, književnika, putopisca i scenariste, Tvrtko Kulenović: "Pisac uvijek nudi svoj život drugim ljudima"

Ovacije u Cetinju: Emir Hadžihafizbegović ponovo napunio Zetsko kraljevsko pozorište

Promovirana knjiga o reisu Čauševiću: Vizionarska misao koja nadilazi vrijeme

U Narodnom pozorištu Sarajevo večeras komedija “Balkanski špijun u Sarajevu”

Film "Paviljon" Dine Mustafića nagrađen na Amsterdam New Cinema Film Festivalu

U Kamernom teatru 55 večeras drama “Sin”

"Sto romskih violina" oduševilo publiku u dvorani "Mirza Delibašić"

Preminuo Sead Drljević, legendarni vlasnik Adams's Caffe-a

U susret Dana evropskog naslijeđa izložba slika Kemala Zukića, autor inspirisan Sarajevom

Njuz Net donosi VGV spektakl u Meeting Point

Sarajevska hagada trenutno nedostupna za posjete: Riječ je o tehničkim poteškoćama

U Narodnom pozorištu Sarajevo večeras drama „Uhvati zeca“

Regionalno nagrađivana predstava "Jedan je Muhammad Ali" u subotu na sceni Narodnog pozorišta Sarajevo