Fotograf Najdžel Marpl (Nigel Marple) koji je 1992. godine u Sarajevu snimio čuvene fotografije bosanskohercegovačke atletičarke Mirsade Burić, koja se pod kišom metaka spremala za Olimpijske igre u Barceloni.Tokom 40-togodišnje fotografske karijere Marpl je radio za Reuters, Associated Press, New Zealand Herald, magazin Time, London Sunday Times i druge medije.

<blockquote class="twitter-tweet">Napustio nas je još jedan fotoreporter, Nigel Marple, čovjek koji je uslikao famoznu fotografiju naše Mirsade Burić kako se priprema za Olimpijske igre u Barceloni 1992. Hvala ti za sve, za tvoj rad i predanost istini. NIGEL MARPLE 1963-2025<a href="https://twitter.com/hashtag/NigelMarple?src=hash&amp;ref_src=twsrc%5Etfw">#NigelMarple</a> <a href="https://twitter.com/hashtag/InMemoriam?src=hash&amp;ref_src=twsrc%5Etfw">#InMemoriam</a> <a href="https://t.co/lKQHLUgOdD">pic.twitter.com/lKQHLUgOdD</a>&mdash; SniperAlley.Photo (@SniperAlleyPhot) <a href="https://twitter.com/SniperAlleyPhot/status/1898183302076399673?ref_src=twsrc%5Etfw">March 8, 2025</a></blockquote> <script async src="https://platform.twitter.com/widgets.js" charset="utf-8"></script>

Projekat "Snipper Alley" koji je pokrenut s ciljem dokumentovanja fotografija nastalih tokom agresije na Bosnu i Hercegovinu oprostio se od Marpla.

Tokom 40-togodišnje fotografske karijere Marpl je radio za mnogobrojne svjetske medije

Preminuo Najdžel Marpl: Snimio fotografije Mirsade Burić koja pod kišom metaka trenirala u Sarajevu

Narodno pozorište Sarajevo uputilo je čestitku ženama povodom Osmog marta istaknuvši važnost jednakosti među spolovima i probleme s kojima se žene susreću.- Osmi mart je dan kada slavimo borbu. Za ljudska prava. Za prava da budemo plaćene za poslove koje obavljamo. I da budemo plaćene jednako kao i muškarci. Da imamo zdravstvenu skrb. Da imamo vlastitu imovinu. Da možemo raspolagati svojim vremenom. Svojim tijelom. Da se školujemo. Da vozimo. Da možemo birati i biti birane. Da imamo jednaka prava kao i muškarci. Jer nismo isti. Ali jednakopravni moramo biti. Osmi mart je dan kada slavimo borbu. Jer borba za ljudska prava nikada ne smije prestati. Niti smijemo da zaboravimo da je za ukidanje svega što podrazumijevamo svojim dovoljan samo jedan potpis na listu papira. Sjećamo se svih žena koje su zatvarane, izgladnjivane, ubijane, na koje je bacan suzavac, koje su pretučene, izopćavane, spaljivane na lomačama…jer su vjerovale u jednakopravnost. Sa mjesta koje propagira slobodu, iz pozorišta, podsjećamo na sve naše sugrađanke žrtve nasilja. Na sve žrtve femicida. Na one koje još uvijek nisu slobodne. I tražimo da budu zaštićene. Za one koje dolaze. Za one koji dolaze. Borba još uvijek traje.Sretan Osmi mart, međunarodni dan žena - poručili su.

Borba još uvijek traje, poručili su

Narodno pozorište Sarajevo: Sretan Osmi mart svim ženama

Uoči Međunarodnog dana žena, Europe House je 7. marta organizavao diskusiju "EU Cafe Connect: Razgovori koji su važni". Razgovor je bio fokusiran na liderstvo žena, nedovoljnu zastupljenost i važnost rodne ravnopravnosti u promociji prosperiteta i stabilnosti.Diskusija je okupila mnoge vodeće ličnosti iz Bosne i Hercegovine - i muškarce i žene - koje igraju važnu ulogu u unapređenju rodne ravnopravnosti u različitim oblastima, uključujući kulturu, nauku, akademsku i poslovnu zajednicu, i sport, kao i Mlade evropske ambasadore.<h2>Rodna ravnopravnost</h2>U diskusiji su bili aktivni i predstavnici diplomatske zajednice u Bosni i Hercegovini - ambasador Bugarske Valeri Jotov (Yotov), otpravnik poslova Ambasade Slovačke Patrik Turošik, šef komunikacija i portparol EU u Bosni i Hercegovini Ferdinand Konig (Koenig) kao i savjetnik za rodna pitanja EUFOR-a, pukovnik Nikolaj Jakob (Nicolae Iacob).- Drago mi je što imam priliku razgovarati o rodnoj ravnopravnosti sa toliko sjajnih predstavnika iz različitih sfera u Bosni i Hercegovini. Svi oni imaju svoju ulogu u pomicanju granica i stvaranju ravnopravnijeg društva. Želio bih da im čestitam na njihovim naporima i ponovim da je rodna ravnopravnost ključna vrijednost Evropske unije za koju ćemo se i dalje zalagati i podržavati - rekao je Konig.<h2>Jači glas žene</h2>Diskusija je naglasila potrebu za zajedničkim naporima kako bi se osigurale jednake mogućnosti i jači glas za žene u rukovodstvu, poslovanju, kulturi i šire. Snažnim ženskim glasovima pridružili su se i muški saveznici kako bi sagledali svoje vizije i izazove u podršci osnaživanju žena i zalaganju za jednakost u cijelom društvu.U okviru kontinuiranih napora Evropske unije u rješavanju rodnih nejednakosti, diskusija je također poslužila kao platforma za saradnju među sudionicima, potaknuvši nove inicijative i partnerstva usmjerena na osnaživanje žena i povećanje njihovog doprinosa društvu. Učesnici su raspravljali o sve većoj potrebi za više žena na rukovodećim pozicijama u svim sektorima, uključujući politiku, poslovnu zajednicu, kulturu i akademsku zajednicu. Naglašena je potreba za međusektorskim pristupom rodnoj ravnopravnosti, kao i solidarnosti među različitim zajednicama.<h2>Instalacija i izložba</h2>Europe House je također otvorio instalaciju "Njena stolica", posvećenu nevidljivim pionirkama, čiji je rad i doprinos boljitku društva često ostajao u sjenci. Od naučnica koje su promijenile tok historije do umjetnica koje su prkosile ustaljenim konvencijama, od neustrašivih aktivistkinja do zaboravljenih invatorica, instalacija priča njihove priče i poziva učesnike da nominuju zanemarenu ženu iz svojih zajednica.Također, ispred Europe House, Mladi evropski ambasadori predstavili su novu izložbu "Zašto ruže venu?" s ciljem podizanja svijesti o hitnim pitanjima rodno zasnovanog nasilja u cijelom društvu i pokretanja neophodnih diskusija te poziva za sistemska i sveobuhvatna rješenja, saopćeno je iz Delegacije EU u BiH.

Diskusija je okupila mnoge vodeće ličnosti iz Bosne i Hercegovine

Europe House otvorio dvije izložbe i održao diskusiju o osnaživanju žena povodom 8. marta

Osnivač, reditelj i umjetnički direktor Dis Pozorišta mladih u Banjoj Luci Novica Bogdanović kroz više od 40 godina rada izgradio je ansambl kroz koji je prošlo više od 900 mladih glumaca. Bogdanović je za „Dnevni avaz“ rekao da je Dis Teatar osnovan 1991. godine iz potrebe da mladim stvaraocima pruži mjesto gde će se njihove misli, snovi i pobune pretočiti u umjetnost.<h2>Ivica nemogućeg</h2>- U tom vremenu nesigurnosti, mnogi su lutali kroz razne organizacije, ali bez pravog sidrišta u teatru. Dis teatar je od početka bio više od pozorišta, bio je vrtlog ideja, snaga koja se ne da objasniti, plamen što gori od sopstvenog daha. U njemu se nije samo igralo, već se postojalo, oblikovalo svjetlo i sjenku, gradilo mjesto gdje pozornica postaje sudbina – kazao je Bogdanović. Istakao je da je održavanje nezavisnog pozorišta u današnjim okolnostima teško i inspirativno, na granici čarolije i alhemije. - Održati nezavisno pozorište danas znači hodati po ivici nemogućeg, ali i pronalaziti svjetlost u mračnim uglovima. Svaka prepreka je novi izazov, svaka sumnja poziv na igru. No, u tom neizvjesnom plesu postoje i mnoge dobre stvari kao što su susreti sa onima koji vjeruju, trenuci kada scena diše istinom, kada publika u tišini osluškuje riječi koje mijenjaju svijet. U tome leži razlog zbog kojeg trajemo, bez obzira na sve oluje – dodao je Bogdanović. Poručio je da je vrlina slušati šapat vremena u kojem postojimo i osluškivati nevidljive tokove njegovih potreba. - Vjerujem da je pozorište dužno prepoznati ono što mladost tiho traži, artikulisati teme koje se u njoj bude. No, ponekad mi se čini da smo previše opterećeni borbom da prepravimo svijet, da razotkrijemo nepravde i raskrinkamo opsjene. A zar nije jednako vrijedno vratiti se onim svakodnevnim, ali vječnim motivima – ljubavi, sreći, čežnji? Možda će doći dan kada ćemo više tragati za ljepotom nego za istinom, kada će estetika imati prednost nad suštinom, ne zato što je suština manje važna, već zato što je ljepota ponekad istinitija od istine same – naglasio je Bogdanović.<h2>Dragocjeni trenuci</h2>Kazao je da najponosniji trenuci u njegovoj karijeri nisu uvijek oni koji se mjere aplauzima ili nagradama. - To su trenuci kada naši mladi glumci, poslije godina rada u Disu, odluče da svoje živote posvete umjetnosti i upišu Akademiju. Svaki put kada se neko od njih nađe među budućim profesionalcima, osjećam da smo uspjeli, ne zato što smo ih naučili kako da stoje na sceni, već zato što smo im usadili ljubav prema teatru. Ipak, možda su još dragocjeniji oni trenuci kada djeca naših nekadašnjih članova zakorače u pozorište i s osmijehom kažu: „Moja mama“ ili „Moj tata su nekad ovdje glumili“. To su trenuci kada shvatite da se ono što radimo ne završava s jednom generacijom, već da živi dalje, prenosi se, nastavlja. Tada pozorište prestaje biti samo institucija i postaje dom – mjesto kojem se ljudi vraćaju, čak i kad su otišli daleko – dodao je Bogdanović.

<h2>Institucionalna briga</h2>Svjedočimo velikom broju pozorišnih predstava mladih, kazao je Bogdanović.- Veliki je broj i dramskih grupa. Pozorište je sinteza različitih umjetnosti i mogućnost da se mladi kreativci izraze na veoma efektan način. Veća nam je briga to što su mnogi od tih pokušaja prepušteni sami sebi i što ne postoji sistematska, ni institucionalna briga za ovu vrstu umjetnosti – naglasio je Bogdanović.

Održavanje je u današnjim okolnostima teško, na granici čarolije i alhemije, kazao je

Bogdanović: Svaka prepreka je novi izazov

Osnivač "Dis Pozorišta mladih" Novica Bogdanović za „Avaz“: Mjesto gdje pozornica postaje sudbina

Bh. vizuelna umjetnica Eldina Kožljak nedavno je svoju izložbu pod nazivom „Plava harmonija“ otvorila u banjalučkoj galeriji savremene umjetnosti „Vagon“, a 13. marta postavka će biti otvorena u Sarajevu.Kožljak je za „Dnevni avaz“ istakla da je postavka spontano prerasla u putujuću izložbu. <h2>Prostorna instalacija</h2>- U sklopu ove izložbe održat ću i predavanje za studente na Internacionalnom univerzitetu u Sarajevu (IUS), koji će imati priliku upoznati se sa grafikom i mojim ličnim iskustvom i procesom rada. Kompletna postavka u banjalučkoj galeriji bila je zamišljena ne samo kao vizuelni doživljaj, već i kao prostorna instalacija koja je publiku navodila na promišljanje i interakciju. Cilj je bio predstaviti radove u širem smislu i sa potpunim doživljajem, a tome je doprinijela plava prostorija kao i moje intervencija na zidovima galerije koje su povezivale radove u jednu cjelinu – kazala je Kožljak. Od ranog djetinjstva umjetnost je bila njen način izražavanja, a želja za crtanjem i istraživanjem se javila potpuno prirodno. - Crtanje mi je poslužilo kao jedinstven način da oblikujem svoje misli, a kreativnost se javljala s lakoćom, gotovo intuitivno. U svim projektima koji su zahtijevali maštovitost i kreativnost sam pronalazila sebe i osjećala se najslobodnije i najpotpunije. Već tada sam znala da je bavljenje likovnom umjetnošću ono čemu se želim posvetiti. Ta spoznaja me vodila pri donošenju važnih odluka – otkrila je Kožljak.<h2>Morski svijet</h2>Njene radove karakterizira posebna veza s morskim svijetom, te je ta tema postala neiscrpan izvor inspiracije. - Što sam više otkrivala o morskom svijetu, što sam više ulazila u tajne njegovog postojanja, to je interes postajao veći. To je jedan fluidan i gotovo nadrealan svijet, opipljiv a opet nedokučiv. Svako novo otkriće o moru otvara mi vrata ka novim idejama koje pretočim u svoje radove koji mi omogućuju da kroz sam proces rada istražujem, promišljam i stvaram – poručila je Kožljak.Istakla je kako bi umjetnost trebala biti dio svakodnevice jer kultura i umjetnost obogaćuju život na način koji često ne primjećujemo. - Sve više se stvara osjećaj da umjetnost može biti stvarna i zapažena samo u krugu onih koji imaju rijetku privilegiju da joj se u potpunosti posvete. Biti mladi umjetnik znači nositi se sa nizom izazova. Počevši od ograničenih prilika za profesionalni razvoj, složene birokratije za izlaganje i učestvovanje na projektima u inostranstvu, do podrške umjetnicima koja je oskudna – dodala je Kožljak.<h2>Put umjetnosti</h2>Istakla je da vjeruje da će mlade generacije umjetnika donijeti promjene na polje kulture u BiH. - Već sada možemo primjetiti izuzetan rad mladih generacija koje se iskreno zalažu da umjetnost ne bude u sjeni drugih društvenih aspekata – rekla je Kožljak.

Cilj je bio predstaviti radove u širem smislu i s potpunim doživljajem

Kožljak: Izuzetno me raduju pozitivne reakcije publike

Bh. umjetnica Eldina Kožljak za "Avaz": Biti mladi umjetnik znači nositi se s izazovima

Uprkos strogim izraelskim ograničenjima, oko 90.000 palestinskih vjernika okupilo se na molitvi prvog petka ramazana, odabranog mjeseca muslimana, u džamiji Al-Aksa u okupiranom Istočnom Jeruzalemu.- Oko 90.000 vjernika prisustvovalo je džuma-namazu (molitva muslimana petkom) u džamiji Al-Aksa - rekao je za Anadolu šeik Azam al-Hatib (Azzam al-Khatib), generalni direktor Islamskog vakufa u Jeruzalemu.Oko džamije i po cijelom Starom Gradu Jerusalema bio je veliki broj izraelskih snaga kako bi ograničile ulazak vjernika.Izraelska policija je u četvrtak objavila da će 3.000 policajaca biti stacionirano širom Istočnog Jerusalema u petak.<h2>Stroga ograničenja</h2>Izraelske vlasti su također uvele stroga ograničenja za vjernike sa okupirane Zapadne obale koji pokušavaju doći do Jerusalema.Očevici su rekli za Anadolu da je izraelska vojska spriječila desetine hiljada Palestinaca da pređu vojne kontrolne punktove oko Jerusalema i stignu do Al-Akse.Ured izraelskog premijera u četvrtak je objavio da će u džamiju moći ući samo muškarci stariji od 55 godina, žene starije od 50 godina i djeca mlađa od 12 godina. Od vjernika se također tražilo da prethodno dobiju sigurnosnu dozvolu i da se podvrgnu opsežnim provjerama na određenim prelazima.Uprkos ovim mjerama, Palestinci iz Jerusalema i arapskih gradova unutar Izraela su se probili do džamije. Volonterske grupe, uključujući Al-Aksa čuvare, izviđače i sigurnosne timove, pomagale su vjernicima.<h2>Dženaza u odsutnosti</h2>Tokom hutbe, Muhamed Salim Muhamed Ali, imam džamije Al-Aksa, pohvalio je vjernike za njihovu odlučnost da stignu do džamije uprkos izraelskim ograničenjima i pozvao na dalje napore da zaštite i posjećuju sveto mjesto.Na kraju molitve vjernici su klanjali dženazu u odsutnosti za duše Palestinaca ubijenih od strane izraelskih snaga u Gazi i na okupiranoj Zapadnoj obali.Od izbijanja genocidnog rata u Gazi 7. oktobra 2023. godine, izraelske vlasti su nametnule stroge mjere ograničavajući Palestincima pristup sa Zapadne obale Istočnom Jerusalemu.<h2>Prva kibla</h2>Palestinci smatraju ova ograničenja dijelom širih napora Izraela da judaizira Istočni Jerusalem, uključujući džamiju Al-Aksa, i izbriše svoj arapski i islamski identitet.Al-Aksa se svrstava u tri najvažnije džamija za muslimane, uz Kabu u Meki i Poslanikovu džamiju u Medini, a svojevremeno je bila i prva kibla, odnosno mjesto prema kojem su se muslimani cijelog svijeta okretali pri obavljanju namaza.Ovaj kompleks veoma je značajan i za kršćane i jevreje, a muslimani su često na udaru izraelskih snaga koje stalno uvode restrikcije pristupa Palestincima.

Oko džamije i po cijelom Starom Gradu Jerusalema bio je veliki broj izraelskih snaga kako bi ograničile ulazak vjernika

Oko 90.000 vjernika klanjalo džumu u Al-Aksi uprkos izraelskim ograničenjima

Ramazan je najdraži gost u životu vjernika, istakao je u razgovoru za "Avaz" interpretator duhovne islamske muzike Zejd Šoto, dodajući da je muzika najljepši jezik s kojim se ljudi koriste.- Kao čovjek koji je čitav svoj život vezan za vjeru i za sve ono što naša vjera znači, mogu kazati da je mjesec ramazan najdraži gost u našim životima. Moja aktivnost u mjesecu ramazanu je značajnija i ima je više, nego u drugim mjesecima. Puno više radim i aktivan sam iz razloga što imam jedan dio svog posla koji se odnosi na duhovnu muziku muslimana, na televizijske programe, ali i sa svim time najviše se radujem dolasku mjeseca ramazana - kazao je Šoto.

<h2>Muzika - univerzalni jezik</h2>Šoto je naglasio da on kroz svoju muziku afrimiše sve pozitivne ljudske vrijednosti, slaveći Uzvišenog Boga.- Ubijeđen sam da je muzika najljepši jezik s kojim se ljudi koriste. Moja poruka kroz muziku se odnosi na sve ono što sam ubijeđen i što vezujem za svoju vjeru. Pjevati o lijepom i o afirmiranju dobra. Trudim se da muzikom kojom se već više od 20 godina bavim, da predstavim da je ono najvrijednije na dunjaluku za čovjeka, a to je voljeti ljude oko sebe, paziti na one koji su tu sa nama, od najbližih, pa do ljudi s kojima dijelimo prostor. U zadnje vrijeme ono što radim je u sličnom tematskom okviru, veže se za ljubav prema Gospodaru Svjetova i prema onome što je On stvorio - kazao je Šoto.

<h2>Koncert ilahija</h2>U okviru manifestacije "Ramazan u Mostaru" večeras će biti održan ramazanski koncert na kojem će Šoto nastupiti sa ponatim turskim izvođačem ilahija i kasida Mustafom Demirdžijem (Demirci).- U dvorani "Midhad Hujdur - Hujka" Mustafa Demirdži i moja malenkost održat ćemo ramazanski koncert, na moje veliko zadovoljstvo. Ja sam neko ko je rastao uz ilahije Mustafe Demirdžija. Imam čast i osjećam se privilegovanim da smo zadnjih petnaestak godina prijatelji. Nastupali smo zajedno u Turskoj, a sada prvi put nastupamo ovako u Bosni i Hercegovini i veselje je time još veće. Pozivam sve ljude da nam se pridruže. Napravili smo kombinaciju muzičara iz Turske i Bosne i Hercegovine i mislim da će to biti jedan divan spoj koji će sve nas koji budemo tu, ako Bog da, napuniti lijepim osjećanjima - zaključio je za "Avaz" Šoto.

Večeras će u Mostaru biti održan ramazanski koncert na kojem će Šoto nastupiti sa ponatim turskim izvođačem ilahija i kasida Mustafom Demirdžijem

Zejd Šoto za "Avaz": Mjesec ramazan je najdraži gost u našim životima

Kamerni teatar 55, jedna od najreprezentativnijih sarajevskih kulturnih institucija, danas obilježava 70. godišnjicu postojanja.&nbsp;Priča o Kamernom teatru 55 počela je 7. marta 1955. godine i još uvijek traje. Davne 1955. godine Jurislav Korenić, dramaturg, pozorišni glumac, jedan od osnivača i glavnih inicijatora Malog pozorišta, danas Kamernog teatra 55, podigao je zavjesu i ozvaničio početak rada ove teatarske kuće. Korenić je 1960. godine, također, osnovao Festival malih i eksperimentalnih scena Jugoslavije (MESS).<h2>Definiran profil</h2>- U stalnom kritičkom preispitivanju i u žaru traganja za drukčijim, neposrednijim i otvorenijim scenskim izrazom, događala su se i lutanja koja, također, nisu bila beskorisna i nakon kojih se Kamerni teatar 55 ponovo vraćao sebi, ne iznevjerivši onaj profil koji je već u startu definirao njegov osnivač Jurislav Korenić (1914.-1974.) Profil koji je, na tragu novih teatarskih stremljenja u tadašnjoj Evropi, bio novost na prostorima bivše Jugoslavije i primjer koji su slijedili brojni teatri širom bivše države - stoji na zvaničnoj stranici Kamernog teatra 55.To je vrijeme kada se u dramskoj umjetnosti formira novi vid dramaturgije, ”drama apsurda” ili “anti drama” ili “nova drama”.&nbsp;Otvarajući širom svoja vrata za naglašeno eksperimentiranje u teatru, za tekstove Beketa, Žarija, Ženea, Joneska, Švarca, Čehova i čitavu plejadu autora, Kamerni teatar 55 imao je presudan utjecaj na čitave generacije dramskih umjetnika koji su “pozornicu ring” prepoznali kao priliku za intimniju, prirodniju i iskreniju glumačku igru, te etabliranje Njegovog Veličanstva Glumca kao presudnog činioca u teatru, budući da je na maloj sceni mogao neposrednije i prirodnije djelovati na publiku i odupirati se patetici, klišeima i rđavim intonacijama.Kamerni teatar 55 uživa veliki ugled, ima svoju publiku koja je bila tu u teškim trenucima i za društvo i za kulturu. Jedinstvena scena omogućava bliskost glumaca i gledalaca. Ni tokom opsade grada ovaj teatar nije prestao sa radom, naprotiv, radilo se punom parom.<h2>Stalni ansambl</h2>Danas, nakon sedam decenija postojanja, Kamerni ima stalni ansambl od 19 glumaca. Pored ansambla, kolektiv čine administrativni i tehnički dio uposlenika na čelu sa v.d. direktora Vedranom Fajkovićem, koji je ujedno i dramaturg Kamernog teatra 55.&nbsp;Međutim, vrata ove kulturne institucije uvijek su bila i ostala otvorena za umjetnike “sa strane”, tako da vrlo često gosti budu vrhunski glumci, reditelji, pisci i umjetnici koji nisu direktno vezani za Kamerni teatar 55.- Možemo reći da smo za ovih 70 godina zaista uspjeli mnogo toga. Postali smo prepoznatljiv teatar u cijeloj regiji i jedan od teatara koji ima najveći broj osvojenih nagrada i priznanja u inostranstvu i ovdje - kazala je Mirela Milak, stručni saradnik za kontakte sa javnošću Kamernog teatra 55.U čast obilježavanja 70. godišnjice postojanja Kamernog teatra 55, na sceni Kamernog teatra 55, 10. marta će bit izvedena premijera predstave “Blank”, rađena prema romanu Feđe Štukana, a u režiji Kokana Mladenovića. Reprizna izvođenja su planirana za 11. i 12. mart.

Postali smo prepoznatljiv teatar u cijeloj regiji i jedan od teatara koji ima najveći broj osvojenih nagrada i priznanja, kazala je Mirela Milak

Kamerni teatar 55 danas slavi 70. rođendan: U čast godišnjice 10. marta premijerno prikazivanje predstave "Blank"

Ramazan je jedinstvena prilika za vjernike da u tom mjesecu učine što više dobrih djela, kazao je za "Avaz" interpretator duhovne islamske muzike hafiz Burhan Šaban.- Mjesec ramazan je mjesec rahmeta i milosti. Allah, dž.š., daje nama u ramazanu posebnu noć, Lejletu-l-Kadr. Trebamo ramazan iskoristiti maksimalno koliko možemo, da činimo dobrih djela i da možemo se potruditi da to produžimo i u ostalim mjesecima. Allah, dž.š. zna najbolje kakvi smo mi ljudi, pa je zato ovaj mjesec i poslao kao bonus za vjernike, da se u tom mjesecu potrudimo da činimo dobra djela - kazao je hafiz Burhan Šaban.<h2>"Ramazanska"</h2>Hafiz Šaban je sa sinom Fatihom ovog ramazana predstavio novi projekat. Riječ je o pjesmi "Ramazanska" u izvedbi njegovog jedanaestogodišnjeg sina Fatiha Šabana, kojem je ovo prvi put da se okuša u solističkim vodama, dok je Burhan nekim dionicama dao svoj prepoznatljivi pečat. - Čovjek snuje, Allah, dž.š. određuje. To je bila želja da novim generacijama dajemo upute. Biti roditelj je danas veći izazov nego prije. Borimo se sa tehnologijom, sa medijima, sa igricama, tako da je manje vremena za nove generacije. Razmišljao sam da li da uradim nešto posebno za djecu da oni zavole i da se sjećaju mubarek dana i ramazana, a oni su naša budućnost. Djeca su radost života. Predložio sam mom sinu, jedanaestogodišnjem Fatihu da proba da li može otpjevati kompoziciju koju sam radio. On je to uradio i lijepo je izašlo, svidjelo nam se. Producirao je Dino Šukalo. Poslije smo snimili spot, uključili njegove prijatelje i nekoliko djece iz mekteba Jordanske džamije i elhamdulillah, na kraju sam baš zadovoljan, a i moji prijatelji koji me zovu imaju lijepe poruke za ovaj projekat. Poruka je bila da unesemo radost i veselje, jer nam to jako mnogo treba - zaključio je hafiz Šaban.

<h2>Ramazani u Skoplju i Sarajevu</h2>Hafiz Burhan Šaban je rođen 1970. godine u Skoplju. U Sarajevu je završio Gazi Husrev-begovu medresu, a samo sa 14 godina postao je hafiz Časnog Kur'ana. Prvi solistički album sa ilahijama na turskom jeziku objavljuje 1990. godine.Za "Avaz" je evocirao sjećanje na protekle ramazane.- Ja sam se rodio u Skoplju, tada je bila bivša Jugoslavija. Rijaset Islamske zajednice (IZ) u BiH je bio centar svih muslimana koji su tu živjeli, tako da su ramazani bili sličniji u većim gradovima, kakvi su Sarajevo, Skoplje i Novi Pazar, nego što je to danas. Čuvala se tradicija mukabele u džamijama. Danas je to malo drugačije i danas se to razlikuje. Autentično je to da Sarajevo održava svoju tradiciju i sa novom generacijom. Mislim da tradiciju, mašallah, mlade generacije paze i čuvaju. Nekako se taj duh sačuvao - smatra hafiz Šaban.

<h2>Sarajevo na prvom mjestu</h2>Hafiz Šaban se osvrnuo na ramazane u Istanbulu, s obzirom na to da živi na relaciji Sarajevo-Istanbul-Skoplje.- U Istanbulu se tradicija počela u nekom smislu gubiti, jer je veliki grad, metropola, puno je ljudi, puno je turista i nemate koncentraciju te pozitivne energije na jednom mjestu. U manjim gradovima kao što je Sarajevo i Skoplje, to se osjeća više. Ali, definitivno odskače Sarajevo i Sarajevo je na prvom mjestu. Iako mnogo putujem, sada sam u Istanbulu, pa putujem za Skoplje, trudim se da zadnjih deset ramazana provedem u Sarajevu - kazao je Šaban.

Iako mnogo putujem, sada sam u Istanbulu, pa putujem za Skoplje, trudim se da zadnjih deset ramazana provedem u Sarajevu, kazao je hafiz Šaban

Burhan Šaban za "Avaz": Sarajevo je na najbolji način sačuvalo tradiciju ramazana

Esad Vesković, trenutno na čelu Odjeljenja za restauraciju u Zemaljskom muzeju Bosne i Hercegovine, već godinama predano radi na očuvanju kulturno-historijske baštine zemlje.&nbsp;Njegova bogata karijera obuhvata restauraciju značajnih spomenika i artefakata, od sarajevske Vijećnice do rimskih mozaika, a njegov rad se nastavlja i danas kroz brojne projekte koji zahtijevaju stručnost i posvećenost. Jedan od najpoznatijih projekata u kojima je učestvovao jeste restauracija Vijećnice, simbola Sarajeva, gdje je bio ključna figura u trećoj fazi obnove. S jednakom pažnjom vodio je radove na "Gospođicinoj kući", poznatoj po svojoj jedinstvenoj fasadi iz austrougarskog perioda, te na konzervaciji arheoloških nalaza poput rimskog mozaika s prikazom Orfeja iz Bileće, datiranog u treće stoljeće. Taj projekt realiziran je u saradnji s italijanskim institutom Opificio delle Pietre Dure. Veskovićev doprinos vidljiv je i u očuvanju drvenog čamca iz Donje Doline, starog gotovo 1800 godina, te u izradi elaborata za zaštitu Jevrejskog groblja u Travniku. Trenutno je Vesković zaokupljen više projekata. - Radim na eksponatima u Zemaljskom muzeju, ali i na izradi elaborata za drvena vrata Predsjedništva BiH – svih vrata, znači. Također, u toku su dogovori za elaborat s Franjevačkim samostanom u Livnu - kaže Vesković za „Avaz“, naglašavajući raznolikost svog angažmana. <h2>Izazovi u konzervaciji i restauraciji</h2>Kada je riječ o stanju konzervacije i restauracije kulturne baštine u BiH, Vesković ističe da su najveći problemi nedostatak stručnjaka i sredstava. Ima napretka u edukaciji i školskom obrazovanju, no zakonska regulativa je problem – po meni je postavljena naopako - kaže on.Prema njegovim riječima, certificirane firme često vode projekte bez vlastitih stručnjaka za restauraciju, oslanjajući se na privremeno angažovanje. Na tenderima se pojavljuje malo firmi, uglavnom građevinske, koje onda iznajmljuju certificirane restauratore – jedan od njih sam i ja - objašnjava Vesković. Osim što ukazuje na nedostatak kvalificiranih stručnjaka, ovakav sistem dodatno otežava nedostatak finansijskih sredstava, što zajedno ugrožava kvalitet i kontinuitet rada na očuvanju kulturne baštine u BiH.<h2>Najugroženiji spomenici i potreba za promjenama</h2>Upitan koji su kulturno-historijski spomenici u BiH najugroženiji, Vesković bez oklijevanja navodi one na otvorenom. - To su spomenici iz novijeg vremena, poput partizanskih spomenika, ali i građevinsko-arhitektonski objekti, zavisno o materijalu. Posebno su ugroženi arheološki lokaliteti - kaže on.Problem vidi u nedostatku praćenja konzervatorskih radova nakon iskopavanja: "Arheološki nalazi propadaju jer nema dovoljno sredstava za njihovu zaštitu." Kao prioritet za budućnost, Vesković nagovještava potrebu za boljom regulativom, većim ulaganjima i sistematskim pristupom očuvanju.Veskovićev rad svjedoči o predanosti očuvanju prošlosti za buduće generacije. Ipak, njegove riječi upozoravaju: bez sistemskih promjena, kulturna baština BiH ostaje ranjiva.&nbsp;&nbsp;

Restaurator koji spašava baštinu BiH uprkos izazovima

Esad Vesković, čuvar kulturne baštine BiH: Od restauracije Vijećnice do Gospođicine kuće

Komedija "Seljačka opera" Darvasa Benedeka i Pintera Bele (Pintéra Béle), u režiji Andrasa Urbana (Andrása Urbána) bit će izvedena u Narodnom pozorištu Sarajevo u subotu, 8. marta sa početkom u 19:30 sati, na Međunarodni dan žena.Ovo će biti jedinstvena prilika da provedete 8. mart u Narodnom pozorištu Sarajevo uz predstavu kakvu još niste gledali, kažu iz NPS.Najluđi provod, ove subote, bit će u Narodnom pozorištu Sarajevo. Mlada je trudna, mladoženja voli drugu. Je li bolji poklon veš mašina ili no frost frižider? Dođite da vidite kako bi bilo da na jednom porodičnom okupljanju baš svi odluče da kažu sve što su sakrivali godinama. Ko pjeva zlo ne misli. Ili?Opera napisana za dramski ansambl gotovo sapunica i reality show u jednom, muzički luda mješavina baroka, folka i rock'n'rolla sa likovima koji sve vrijeme pjevaju. Sanjin Arnautović, Amra Kapidžić, Aldin Omerović, Sanela Krsmanović-Bistrivoda, Sara Seksan, Vedrana Božinović, Mirvad Kurić, Sanin Milavić i Mak Čengić uz bend koji čine Fuad Šetić, Amar Beširević, Ajnija Germić, Sara Kasap i Rastko Zečević u sat i deset minuta pokloniti će vam još jedan spektakularan umjetnički doživljaj.Dramaturginja je Vedrana Božinović, koreograf Krisztian Gergye, scenografiju i kostime uradila je Adisa Vatreš-Selimović, muzička saradnica je Lejla Jusić.Ulaznice za predstave u produkciji Narodnog pozorišta Sarajevo mogu se kupiti online putem zvanične web stranice Narodnog pozorišta Sarajevo, platforme www.karter.ba ili direktno na blagajni Narodnog pozorišta.

Mlada je trudna, mladoženja voli drugu

Provedite savršen 8. mart u Narodnom pozorištu i uživajte u najluđoj svadbi uz predstavu "Seljačka opera"

Narodno pozorište Sarajevo zajedno sa JU Službom za zapošljavanje Kantona Sarajevo te Ministarstvom kulture i sporta Kantona Sarajevo, u projektu zapošljavanja mladih pripravnika primilo je sedam umjetnica i umjetnika u Drami, Operi i Baletu.Direktor Narodnog pozorišta Sarajevo Dino Mustafić izjavio je kako je Narodno pozorište sa radošću prihvatilo mlade kolege/ice u pripravničkom stažu jer je to jedini put kojim je moguće dobiti profesionalan i odgovoran umjetnički i tehnički kadar u budućnosti.<h2>Četiri segmenta&nbsp;</h2>- Kompleksnost teatarskog aparata sa četiri umjetnička segmenta (Drama, Opera, Balet i Filharmonija), veliki broj programa i gledalaca, prava su prilika da se mladi početnici upoznaju sa svojim profesionalnim zadacima koji će ih čekati u cijelom radnom vijeku – dodao je Mustafić.Kako napominje Umjetnička direktorica Drame Vedrana Božinović, Faruk Hajdarević, Irfan Ribić i Haris Bidžan kao novi članovi ansambla Drame učestvovali su u praizvedbi predstave „Sarajevski trgovac“ autora Igora Štiksa, u režijskoj postavci Michala Dočekala, dok će Elmu Fetić igrati u novoj praizvedbi predstave „Na slovo F“ autorice Lejle Kalamujić, koju će režirati Iva Milošević.- Zahvaljujući programu Zavoda za zapošljavanje za pripravnike dobili smo tri nova glumca i jednu glumicu. Ansambl Drame osnažen je Elmom Fetić, Irfanom Ribićem, Farukom Hajdarevićem i Harisom Bidžanom. Oni su potpisali jednogodišnje ugovore i već su angažovani u našim predstavama. Ansambl Drame želi im toplu dobrodošlicu, uspješne karijere i da dugo traju u poslu kojim se bave, uz nadu da će se stvoriti uslovi da još više mladih kolegica i kolega uđe i zasluži ostanak u Narodnom pozorištu Sarajevo – izjavila je Božinović.<h2>Dvije nove umjetnice&nbsp;</h2>Opera Narodnog pozorišta Sarajevo dobiva dvije nove umjetnice Amilu Ravkić i Adelisu Saračević, koje su do sada ostvarile uloge u produkciji operskog repertoara.Dalila Kaučić je nova pripravnica u baletnom ansamblu Narodnog pozorišta Sarajevo.- Narodno pozorište Sarajevo želi uspješna umjetnička ostvarenja novim članicama i članovima Drame, Opere i Baleta - saopćeno je iz Narodnog pozorišta Sarajevo.

Kompleksnost teatarskog aparata sa četiri umjetnička segmenta, rekao je Mustafić 

U Narodnom pozorištu Sarajevo primljeno sedam pripravnika u Drami, Operi i Baletu

Pjesnik, boem, poliglota i prevodilac Musa Ćazim Ćatić rođen je u Odžaku 12. marta 1878. godine.&nbsp;Bio je jedan od prvih bošnjačkih pjesnika, koji su nakon dugog, višestoljetnog perioda stvaranja književnosti na orijentalnim jezicima, poeziju pisao na maternjem, bosanskom jeziku.&nbsp;<h2>Vrijedan opus</h2>Pisao je ljubavne, rodoljubive i religiozne pjesme. Vrijedan opus Muse Ćazima Ćatića predstavljaju religijske pjesme u kojima je primjetna njegova duboka religioznost.&nbsp;Musa Ćazim Ćatić preminuo je u cvijetu mladosti, 6. aprila 1915. godine u svojoj 37. godini.Ramazan, kao izraz iskrene pobožnosti i dosljednosti u vjeri bio je inspiracija za nastanak pjesama "Ramazanska večer" i "Lejletul-Kadr".<h2>"Ramazanska večer"</h2>Suton se spušta, mirisav k’o smiljeI siplje zemljom svoje nujne čare –Gle, mujezini već pale kandiljeI svijet ostavlja trge i pazare,A suton pada mirisav k’o smilje… Pobožni ljudi za soframa sjede,Molitve usne šapuću im ti’oRadosnim okom u satove glede –Bljedilo sveto post im licem svio;Al’ oni veselo za soframa sjede. Na polju suton sve to više pada.I sve su stvari u duboku muku…Čekaju ljudi, kad će top sa gradaNavjestit’ iftar u plamenom zvuku –A vani suton sve to više pada. I gle, najednom svjetlost neka sinuS tabije bijele, k’o nur s Tura da je,A sa njim zvuk se po vazduhu vinu –Zvuči l’ to svjetlost ili to zvuk se sjaje?Večernji anđeo to iz topa sinu. I hrli, noseć psalam vrh usana,Intiman, mio k’o Božije riječi –I zadnji disaj umrloga danaU njemu plače, uzdiše i ječi…Anđelu drhti psalam vrh usana. A ezani ga mujezinski prateI zvek posuđa s iftarskih sofara,Krila mu zvijezde svojim trakom zlateI plam kandilja sa vitih munara –I tople molitve pobožno ga prate. Suton je pao mirisav k’o smiljeI siplje zemljom svoje nujne čare,Grleći krilom drhtave kandilje –Svijet opet puni trge i pazare,A suton miri kao amber-smilje.

Vrijedan opus Muse Ćazima Ćatića predstavljaju religijske pjesme u kojima je primjetna njegova duboka religioznost

Musa Ćazim Ćatić: Ramazanska večer

U govoru o ramazanskoj književnosti nezaobilazan je Branislav Nušić.Najznamenitiji srpski komediograf iz epohe realizma Branislav Nušić rođen je 1864. godine u Beogradu u srpsko-cincarskoj porodici kao Alkibijad Nuša. Radio je kao državni službenik ministarstva vanjskih poslova. Diplomatsku karijeru okončao je kao vicekonzul u Prištini.Za direktora Srpskog narodnog pozorišta u Novom Sadu imenovan je 1903. godine, nakon čega se preselio u Beograd, gdje je radio kao novinar. Utemeljio je pozorište u Skoplju 1913. godine. Od 1923. do 1927. godine bio je direktor Narodnog pozorišta u Sarajevu. Umro je u Beogradu 1938. godine.<h2>"Ramazanske večeri"</h2>Knjigu "Ramazanske večeri" Nušić je napisao 1898., a objavljena je 1922. godine u Beogradu. To je druga Nušićeva zbirka pripovijetki. Ovo djelo nastalo je tokom Nušićevog boravka u Bitoli, Serezu, Solunu, Skoplju i Prištini, gdje se intenzivno družio sa muslimanima.Nušićeva ljubav prema muslimanima najbolje se može iščitati iz pisma na početku ove knjige koje je kao posvetu uputio svom prijatelju i pjesniku Jovanu Iliću, ocu pjesnika Vojislava Ilića, čiji je dom bio centar tadašnjeg književnog Beograda.

<h2>"Stambol na dva mora i dva svijeta"</h2>U pismu Jovanu Iliću Nušić piše:Babo!Prostrano je nebo, pod kojim pravedni Allahu klanjaju; golemo je carstvo, što ga je Allah Padišahu podijelio. Sedam mora dršću pod njegovim nogama; sedamdeset i sedam milneta robuju mu, a sedam stotina sedamdeset i sedam gradova okitili su mu carstvo i, preko toga još, Stambol legao na dva mora i na dva svijeta.Pa u tako prostranome carstvu, imati i gorostasnijeh planina i čarobnijeh jezera; mudrijeh derviša i lijepijeh žena; blistavijeh šedrvana i hladovitijeh teferiča; mirisnijeh bahča i tijesnijeh sokaka; visokijeh minareta i niskijeh toronja; tajanstvenijeh harema i toplijeh hamama; šarenijeh nargila i srmali altipatlaka; ćetene halve i rumenijeh portokala; masnijeh pilava i modrijeh maslina. I već što ti nema, i zenđina i fukare i bijesna i pokorna i rzlija i r'suza i insana od svake ruke i od svakojaka adeta i dina.E, na pod tako širokijem krovom, kao što je Padišin, gdje se sav taj insan komeša; gdje se sve te slike viđaju i priviđaju, što ti se nije desilo i što ti se neće desiti, i ono što je pisano i ono, Allaha mi, što nigdje pisano nije bilo.Ako sam što i zabilježio, nijesam sve još, a i ovoliko što sam mogao i umio, u tebe sam, babo, knjigu izučio, na za to tebi neka je ova knjiga i namijenjena.Halali, babo!U Seru, 1898. godine

Nušićeva ljubav prema muslimanima najbolje se može iščitati iz pisma na početku ove knjige koj je uputio svom prijatelju i pjesniku Jovanu Iliću

Branislav Nušić: Ramazanske večeri

Glumački ansambl predstave “Blank” Feđe Štukana, užurbano vježba da sve bude spremno za premijeru 10. marta, na čelu sa rediteljom Kokanom Mladenovićem.Predstava je nastala po istoimenoj knjizi Feđe Štukana, a donosi emotivnu priču o suočavanju s prošlošću, traženju identiteta i borbi s unutrašnjim demonima.

Embed media
Media title
Proba predstave "Blank"
Player

Player sa oglasima
Embed code
<div style="position:relative;overflow:hidden;padding-bottom:56.25%"><iframe src="https://cdn.jwplayer.com/players/b5PXOi5m-sTbdfRPb.html" width="100%" height="100%" frameborder="0" scrolling="auto" title="Proba predstave "Blank"" style="position:absolute;" allowfullscreen></iframe></div>

Kroz snažnu glumu i sugestivnu muziku koju je komponovao Feđa Štukan, a koja se izvodi uživo, “Blank” istražuje ljudsku ranjivost i pokušaj da se pronađe smisao u traumatičnim iskustvima.Glumačku ekipu čine Maja Izetbegović, Muhamed Hadžović, Sabit Sejdinović, Davor Golubović, Dina Mušanović, Senad Alihodžić, Feđa Štukan, Amar Selimović, Boris Ler, Enes Kozličić, Anja Kraljević, Nadine Mičić, Aldin Omerović, Alen Muratović, Merima Ovčina, Elma Juković, Sin Kurt.

Predstava je nastala po istoimenoj knjizi Feđe Štukana, a donosi emotivnu priču o suočavanju s prošlošću i traženju identiteta

"Avaz" na probi predstave "Blank": Sve spremno za premijeru

U Kamernom teatru 55 održana je press konferencija povodom premijere predstave “Blank”, koja će biti izvedena 10. marta. Na konferenciji su se obratili v.d. direktora Vedran Fajković, autor i kompozitor Feđa Štukan, te režiser Kokan Mladenović.Fajković je istakao da su predstavu, odnosno cijeli ovaj proces, radili u jako teškim uslovima. - Radimo teatar na tom famoznom predfinansiranju, bez budžeta ili s nekim užasno malim budžetom. Predstavu smo bukvalno, i znam da je to često kliše, izvukli na mišiće — ovo je bukvalno bilo izvlačenje na mišiće. Ljudi su radili bez plaća, bez scenografije, bez kostima. Sve smo nekako zamišljali do čak sinoć kako bi trebalo da izgleda premijera za nekoliko dana. Ljudi iz ekipe su dali maksimum, čak i više od toga, jer maksimum dajemo kada imamo idealne uslove - istakao je Fajković. Mladenoviću je ovo treća premijera u Kamernom teatru 55, od kojih se posebno ističe “Blank”.- Kada pročitate roman, imate potrebu da napišete rock pjesmu, da izađete na ulicu i organizujete proteste protiv milion devijacija koje nam nameću naši političari i nacionalisti. Blank je jedna od najpoštenijih knjiga koje sam pročitao u životu. Kada neko ima toliko hrabrosti i čestitosti da se surovo obračuna sa sopstvenim nedostacima, kao što je to Feđa uradio, onda ima ogromno moralno pravo da govori o svim drugim problemima. Predstava spaja intimnu priču samospoznaje i društveni angažman. Mislim da smo to lijepo povezali i da predstava ima dobru mjeru intime i angažmana - kazao je Mladenović.Šukan je istakao da je bilo jako teško na teatarski način prepričati “Blank”, koji je vrlo realističan. - Bilo je izuzetno izazovno dočarati sve to na simboličan način koji bi bio shvatljiv publici, naročito onima koji su čitali knjigu. Tokom rada na predstavi, dok sam bio za klavijaturom, radio muziku uživo, često sam bacao pogled na scenu i ono što su radili glumci. Neke od scena koje su se prikazivale nisu bile moje stvarne prošlosti, već su bile umjetnička nadogradnja, interpretacija Kokana i cijele ekipe. Iako sam znao da to nije stvarno, te scene su me duboko dirnule. S vremenom sam mislio da sam sve to stavio u fioke, gdje pripada, i da ništa ne može da me uzdrma kad se pomene, no gledajući probe, jednostavno nisam mogao ostati ravnodušan. Emocije su bile toliko snažne da nisam mogao da se suzdržim od toga. Iako sve to nije izgovoreno riječima, bila je to moćna komunikacija kroz slike, muziku, pokrete i sve druge teatarne elemente. I moram reći, nisam siguran kako će to izgledati publici, ali za mene je ovo pun pogodak - rekao je Štukan. Projekat predstave “Blank” je Kamerni teatar 55 radio u koprodukciji sa Udruženjem "Moje pozorište".

Preminuo Najdžel Marpl: Snimio fotografije Mirsade Burić koja pod kišom metaka trenirala u Sarajevu

Narodno pozorište Sarajevo: Sretan Osmi mart svim ženama

Europe House otvorio dvije izložbe i održao diskusiju o osnaživanju žena povodom 8. marta

Osnivač "Dis Pozorišta mladih" Novica Bogdanović za „Avaz“: Mjesto gdje pozornica postaje sudbina

Bh. umjetnica Eldina Kožljak za "Avaz": Biti mladi umjetnik znači nositi se s izazovima

Oko 90.000 vjernika klanjalo džumu u Al-Aksi uprkos izraelskim ograničenjima

Zejd Šoto za "Avaz": Mjesec ramazan je najdraži gost u našim životima

Kamerni teatar 55 danas slavi 70. rođendan: U čast godišnjice 10. marta premijerno prikazivanje predstave "Blank"

Burhan Šaban za "Avaz": Sarajevo je na najbolji način sačuvalo tradiciju ramazana

Esad Vesković, čuvar kulturne baštine BiH: Od restauracije Vijećnice do Gospođicine kuće

Provedite savršen 8. mart u Narodnom pozorištu i uživajte u najluđoj svadbi uz predstavu "Seljačka opera"

U Narodnom pozorištu Sarajevo primljeno sedam pripravnika u Drami, Operi i Baletu

Musa Ćazim Ćatić: Ramazanska večer

Branislav Nušić: Ramazanske večeri

"Avaz" na probi predstave "Blank": Sve spremno za premijeru

Premijera "Blanka" Feđe Štukana: Bilo je izuzetno izazovno dočarati sve

Kultura

Preminuo Najdžel Marpl: Snimio fotografije Mirsade Burić koja pod kišom metaka trenirala u Sarajevu

Narodno pozorište Sarajevo: Sretan Osmi mart svim ženama

Europe House otvorio dvije izložbe i održao diskusiju o osnaživanju žena povodom 8. marta

Osnivač "Dis Pozorišta mladih" Novica Bogdanović za „Avaz“: Mjesto gdje pozornica postaje sudbina

Bh. umjetnica Eldina Kožljak za "Avaz": Biti mladi umjetnik znači nositi se s izazovima

Oko 90.000 vjernika klanjalo džumu u Al-Aksi uprkos izraelskim ograničenjima

Zejd Šoto za "Avaz": Mjesec ramazan je najdraži gost u našim životima

Kamerni teatar 55 danas slavi 70. rođendan: U čast godišnjice 10. marta premijerno prikazivanje predstave "Blank"

Burhan Šaban za "Avaz": Sarajevo je na najbolji način sačuvalo tradiciju ramazana

Esad Vesković, čuvar kulturne baštine BiH: Od restauracije Vijećnice do Gospođicine kuće

Provedite savršen 8. mart u Narodnom pozorištu i uživajte u najluđoj svadbi uz predstavu "Seljačka opera"

U Narodnom pozorištu Sarajevo primljeno sedam pripravnika u Drami, Operi i Baletu

Musa Ćazim Ćatić: Ramazanska večer

Branislav Nušić: Ramazanske večeri

"Avaz" na probi predstave "Blank": Sve spremno za premijeru

Premijera "Blanka" Feđe Štukana: Bilo je izuzetno izazovno dočarati sve