U Kamernom teatru 55 održana je press konferencija povodom premijere predstave “Blank”, koja će biti izvedena 10. marta. Na konferenciji su se obratili v.d. direktora Vedran Fajković, autor i kompozitor Feđa Štukan, te režiser Kokan Mladenović.Fajković je istakao da su predstavu, odnosno cijeli ovaj proces, radili u jako teškim uslovima. - Radimo teatar na tom famoznom predfinansiranju, bez budžeta ili s nekim užasno malim budžetom. Predstavu smo bukvalno, i znam da je to često kliše, izvukli na mišiće — ovo je bukvalno bilo izvlačenje na mišiće. Ljudi su radili bez plaća, bez scenografije, bez kostima. Sve smo nekako zamišljali do čak sinoć kako bi trebalo da izgleda premijera za nekoliko dana. Ljudi iz ekipe su dali maksimum, čak i više od toga, jer maksimum dajemo kada imamo idealne uslove - istakao je Fajković. Mladenoviću je ovo treća premijera u Kamernom teatru 55, od kojih se posebno ističe “Blank”.- Kada pročitate roman, imate potrebu da napišete rock pjesmu, da izađete na ulicu i organizujete proteste protiv milion devijacija koje nam nameću naši političari i nacionalisti. Blank je jedna od najpoštenijih knjiga koje sam pročitao u životu. Kada neko ima toliko hrabrosti i čestitosti da se surovo obračuna sa sopstvenim nedostacima, kao što je to Feđa uradio, onda ima ogromno moralno pravo da govori o svim drugim problemima. Predstava spaja intimnu priču samospoznaje i društveni angažman. Mislim da smo to lijepo povezali i da predstava ima dobru mjeru intime i angažmana - kazao je Mladenović.Šukan je istakao da je bilo jako teško na teatarski način prepričati “Blank”, koji je vrlo realističan. - Bilo je izuzetno izazovno dočarati sve to na simboličan način koji bi bio shvatljiv publici, naročito onima koji su čitali knjigu. Tokom rada na predstavi, dok sam bio za klavijaturom, radio muziku uživo, često sam bacao pogled na scenu i ono što su radili glumci. Neke od scena koje su se prikazivale nisu bile moje stvarne prošlosti, već su bile umjetnička nadogradnja, interpretacija Kokana i cijele ekipe. Iako sam znao da to nije stvarno, te scene su me duboko dirnule. S vremenom sam mislio da sam sve to stavio u fioke, gdje pripada, i da ništa ne može da me uzdrma kad se pomene, no gledajući probe, jednostavno nisam mogao ostati ravnodušan. Emocije su bile toliko snažne da nisam mogao da se suzdržim od toga. Iako sve to nije izgovoreno riječima, bila je to moćna komunikacija kroz slike, muziku, pokrete i sve druge teatarne elemente. I moram reći, nisam siguran kako će to izgledati publici, ali za mene je ovo pun pogodak - rekao je Štukan. Projekat predstave “Blank” je Kamerni teatar 55 radio u koprodukciji sa Udruženjem "Moje pozorište".

Predstava spaja intimnu priču samospoznaje i društveni angažman

Premijera "Blanka" Feđe Štukana: Bilo je izuzetno izazovno dočarati sve

Na današnjoj konferenciji za medije u Kamernom teatru 55 najavljena je premijera predstave “Blank” koja će biti održana 10. marta i za koju vlada ogromni interes s obzirom na to da je nastala prema istoimenoj biografiji Feđe Štukana, koja je postala bestseler.Osim govorenja o predstavi, v.d. direktora Kamernog teatra 55 Vedran Fajković i glumac Amar Selimović uputili su kritike premijeru KS Nihadu Uku ministru kulture i sporta KS Kenanu Magodi, naglašavajući da za realizaciju cijelog projekta nisu dobili nikakvu finansijsku podršku od Kantona Sarajevo.- Cijeli ovaj proces radili smo u jako teškim uslovima. Dakle, teatar je na tom famoznom privremenom finansiranju bez budžeta ili s nekim užasno malim budžetom. Predstavu smo bukvalno, i znam da je to česta floskula, iznijeli na mišiće. Ali, ovo je bukvalno izneseno na mišiće. Ljudi su radili bez plata, bez scenografije, bez kostima. Sve smo nekako zamišljali do čak sinoć kako bi trebala da izgleda premijera za nekoliko dana. Ljudi iz ekipe su dali maksimum, čak i više od toga, jer maksimum dajemo kada imamo idealne uslove - rekao je Fajković te dodao da su im ljudi pomagali posuđujući opremu i materijale bukvalno na lijepe oči i obraz.Glumac Selimović se nadovezao te iznio nezadovoljstvo na laži koje se predstavljaju javnosti. - Vedran je načeo i zagrebao na samom startu, a to se odnosi na finansiranje i na čiste laži koje izgovaraju ministar Magoda i premijer UK, koji nam prezentiraju stanje u kulturi kao idealno i utopijsko. To je laž. Mi imamo sponzore za ovu predstavu, nismo dobili sredstva od Kantona, a prezentira se kao da je tako. Iz vlastitih džepova su dati novci da se ovaj proces realizira - kazao je Selimović.

Ovo je bukvalno izneseno na mišiće, ljudi su radili bez plata, bez scenografije, bez kostima

Davor Golubović, Kokan Mladenović, Feđa Štukan i Vedran Fajković

Žestoke kritike na račun Uka i Magode: Izgovaraju čiste laži, iz vlastitih džepova finansiramo "Blank", opremu posuđujemo na lijepe oči i obraz

Usred razorenog Kabuna (Qaboun) u Damasku, stotine Sirijaca okupilo se na zajedničkom iftaru, prekid posta u ramazanu, javlja Anadolu.Snimci iz zraka prikazuju stolove postavljene među ruševinama u ratom razorenom naselju Qaboun u sirijskoj prijestolnici u utorak.Iftar je organizirala Fondacija za humanitarnu pomoć Fatah pod vodstvom Ambasade Turske u glavnom gradu Damasku.Ovo naselje je nakon svrgavanja režima Baas ugostilo oko 1.000 muslimana u tom dijelu Sirije.Za vrijeme ramazana, odabranog mjeseca, muslimani tradicionalno poste od zore do zalaska sunca, suzdržavajući se od jela, pića i pušenja.Ramazan nije samo vrijeme posta i molitve, već i period razmišljanja, dobročinstva i zajedništva.

Snimci iz zraka prikazuju stolove postavljene među ruševinama u ratom razorenom naselju Kabun u sirijskoj prijestolnici

Stotine Sirijaca na iftaru među ruševinama u Damasku

Poznati izvođač duhovne islamske muzike Burhan Šaban tradicionalno uz ramazan svojoj publici predstavio je novi projekat.&nbsp;Ovog puta riječ je o pjesmi o ramazanu u izvedbi njegovog jedanaestogodišnjeg sina Fatiha Šabana, kojem je ovo prvi put da se okuša u solističkim vodama, dok je Burhan nekim dionicama dao svoj prepoznatljivi pečat.&nbsp;Numera "Ramazanska" snimljena je u studiju Modra Rijeka, producirao ju je i aranžirao Dino Šukalo, a muziku je komponovo Burhan Šaban. Tekst pjesme na bosanskom je napisao Fikret Pašanović, a pjesmu je na turski jezik prepjevao Mustafa Demirdži (Demirci), poznati turski autor i izvođač duhovne muzike.- Trudili smo se napraviti nešto što će privući pažnju mlađe populacije i ponuditi im lijepu alternativu muzici koja se danas plasira i koja utiče na našu djecu. Želimo ih na ovaj način potaći da nauče više o našoj vjeri i zavole mubarek dane ramazana. Prvenstveni cilj je bio unijeti radost, veselje i pozitivnu energiju u domove onih koji budu gledali i slušali ovu numeru, jer većina duhovnih pjesama često ima pomalo tužan prizvuk i atmosferu - objasnio je Burhan, govoreći o tome šta ga je motiviralo da sa oduševljenjem pristupi ovom projektu.

Scenarij za spot uradio je Burhan Šaban, a spot je realizovao Goldscreen Studio. Spot je snimljen u Jordanskoj džamiji na Grbavici i Studiju Modra Rijeka, zajedno sa polaznicima mekteba i Fatihovim prijateljima. Značaj ove numere je prepoznao i Medžlis islamske zajednice (MIZ) Sarajevo, a realizaciju je podržala i "M Rasvjeta".- Posebno zahvaljujem Medžlisu IZ Sarajevo na podršci u realizaciji ovog projekta, kao i svima drugima koji su nas podržali u ovom projektu. Naša budućnost je u našoj djeci i trebamo učiniti sve da ih motivišemo da idu našim stopama i zavole naše mubarek dane, vjeru i Gospodara. Ovo je naš mali doprinos, uz želju da unesemo radost i veselje u vaše domove. Ramazan mubarek olsun! - dodao je Burhan.

Numera "Ramazanska" snimljena je u studiju Modra Rijeka, producirao ju je i aranžirao Dino Šukalo, a muziku je komponovo Burhan Šaban

Burhan Šaban sa sinom Fatihom objavio spot za pjesmu "Ramazanska"

Smještena u srcu grada Isfahana u Iranu, džamija Šejh Lutfulah (Sheikh Lotfollah) uživa ugled jednog od najizvrsnijih primjera perzijske arhitekture, javlja Anadolu.Džamija, koja se nalazi na trgu Nakše Džahan (Naqsh-e Jahan) u Isfahanu, jednom od najvećih svjetskih trgova i bivšoj prijestolnici Seldžuka i Safavida, smatra se draguljem iranske arhitekture.<h2>Dizajnirana za kraljevsku porodicu</h2>Za razliku od većine džamija, izgrađena je bez munare i dvorišta. Prvobitno dizajnirana za privatno bogoslužje kraljevske porodice, a nije zamišljena kao mjesto okupljanja zajednice, ova džamija predstavlja izuzetan primjer umjetničkog i arhitektonskog naslijeđa Safavida.Džamija Šejh Lutfulah izgrađena je između 1603. i 1609. i završena 1619. godine. Pretpostavlja se da je šah Abas I inicirao izgradnju džamije, međutim, tačnih podataka nema.Ova džamija je bila jedinstvena po tome što nije imala munaru i veliko dvorište, što je tradicionalna gradnja za džamije, jer je građena za molitvu kraljevske porodice.<h2>Unutrašnjost u plavim tonovima</h2>Izvana i iznutra obložena je plaštem od keramičkih pločica. Unutrašnjost je uglavnom u plavim tonovima, a jedan dio, izveden u žutim pločicama, ostavlja dojam sunca koje sjaji iznutra. Po stropu se odnekud probijaju zrake svjetla u smjeru Mekke.Nazivaju je i ženskom džamijom, jer između nje i palače Ali Kapu (Qapu) postoji prolaz koji je ženama omogućavao odlazak u džamiju mimo očiju javnosti.

Ova džamija predstavlja izuzetan primjer umjetničkog i arhitektonskog naslijeđa Safavida

Džamija Šejh Lutfulah u Isfahanu izgrađena bez munare i dvorišta

Hiljade vjernika sinoć je klanjalo teravih-namaz u ovogodišnjem ramazanu u džamiji Al-Aksa (Aqsa) u okupiranom istočnom Jerusalemu, javlja Anadolu.Teravija je dobrovoljni noćni namaz koji se klanja isključivo u toku ramazana i obavlja se zajednički uz imama.Al-Aksa se svrstava u tri najvažnije džamije za muslimane, uz Kabu u Meki i Poslanikovu džamiju u Medini, a svojevremeno je bila i prva kibla, odnosno mjesto prema kojem su se muslimani cijelog svijeta okretali pri obavljanju namaza.Ovaj kompleks veoma je značajan i za kršćane i jevreje, a muslimani su često na udaru izraelskih snaga koje stalno uvode restrikcije pristupa Palestincima.

Al-Aqsa se svrstava u tri najvažnije džamija za muslimane, uz Kabu u Meki i Poslanikovu džamiju u Medini

Hiljade Palestinaca klanjalo teravih-namaz u džamiji Al-Aksa u Jerusalemu

Bh. glumac Alen Konjicija, koji je krajem februara igrao u predstavi „Sarajevski trgovac“ autora Igora Štiksa, u režiji Michala Dočekala, nastavlja oduševljavati publiku na scenama pozorišta. Konjicija je za „Dnevni avaz“ istakao da je rad na „Sarajevskom trgovcu“ bio ispunjen nebrojenim iznenađenjima i emotivnim trenucima.<h2>Sarajevska Hagada</h2>- Kada sam prvi put pročitao tekst ove predstave, shvatio sam da tematika koju obrađujemo ima duboko sentimentalno značenje. Naime, predstava se bavi Hagadom, s posebnim naglaskom na dva ključna perioda: prvi je 1914. godina, kada je ova vrijedna knjiga dospjela u Zemaljski muzej, a drugi je 1992. godina, kada je Hagada spašena tokom posljednjeg rata. Bio sam izuzetno uzbuđen kada sam saznao da je osoba koja je spasila Hagadu u ratu bio Enver Imamović, moj pradaidža, odnosno nanin brat. Ova povezanost s tematikom predstave nije samo profesionalna, već i duboko lična i emotivna – dodao je Konjicija.Otkrio je da je njegov najveći izazov u karijeri s kojim se bori neurobiološki poremećaj – disleksija.- To utiče na sposobnost osobe da pravilno prepozna, dešifruje i procesuira jezičke informacije, što znači da čitanje, pisanje i pravopis mogu biti teži nego što bi to bilo za običnu osobu. Kao glumcu, disleksija se manifestuje kroz izazove u brzom učenju teksta, ponavljanju dijaloga i snalaženju u kompleksnim scenama koje zahtijevaju precizno izgovaranje riječi. Počeo sam gledati na disleksiju kao na dar, jer mi omogućava da pristupim glumačkim zadacima iz drugačije perspektive. Umjesto da je doživljavam kao slabost, sada je prepoznajem kao osobinu koja me podstiče da tražim kreativne načine za prevazilaženje problema. Disleksija mi je dala mogućnost da postanem bolji u onome što radim, razvijajući vlastite metode za uspjeh koje su unikatne i koje oblikuju moj glumački put – rekao je Konjicija.Uvijek se raduje novim izazovima jer u svakoj novoj ulozi otkriva nešto novo o sebi i svojim glumačkim sposobnostima.<h2>Lična borba</h2>- Svaka uloga je prilika za osobni i profesionalni rast, a kroz taj proces napredujem i razvijam se kao glumac. Svaka nova uloga donosi nove izazove, nove pristupe i nove spoznaje koje mi pomažu da postanem bolji u onome što radim. Međutim, kad bih mogao birati bilo koju ulogu na svijetu, mislim da bih najviše volio igrati novog Džejms Bonda (James). Bond je lik koji je prepun kompleksnosti – to je spoj hrabrosti, šarma, napetosti i emocionalne dubine, što bi bila nevjerojatna prilika za istraživanje svih tih slojeva kao glumac – dodao je Konjicija.Iako je pozorišna i filmska scena Bosne i Hercegovine relativno mala, Konjicija je kazao da je ona ujedno i vrlo bogata. - Jedan od najuzbudljivijih aspekata svakako je činjenica da pozorište postaje sve eksperimentalnije i raznovrsnije, posebno kad su u pitanju teme kojima se bavimo i način na koji pristupamo tim temama.&nbsp;Svijetli primjer kvalitetnog pozorišta je i Sarajevski ratni teatar (SARTR), koji je u posljednjih nekoliko godina postao središte društveno angažiranog pozorišta i simbol hrabrosti u umjetnosti, ne bojeći se baviti teškim i često nepopularnim temama, ali uvijek s ciljem da pokrene refleksiju i dijalog u društvu – poručio je Konjicija.<h2>Novi projekti</h2>Konjicija već radi na novom projektu, mjuziklu koji je autorski projekt Zlatana Fazlića Fazle.- Mjuzikl donosi priču o Sarajevu, ali na način na koji ga dosad nismo imali priliku vidjeti. Drago mi je što ću biti dio nečega što će sigurno donijeti novu dimenziju našoj pozorišnoj sceni i pružiti publici priliku da dožive Sarajevo iz potpuno nove perspektive – kazao je Konjicija.

Tematika predstave koju obrađujemo ima duboko sentimentalno značenje

Konjicija: Svaka uloga je prilika za rast

Glumac Alen Konjicija za "Dnevni avaz": Na disleksiju gledam kao na dar

Dan nezavisnosti Bosne i Hercegovine, 1. mart, lijepo je obilježavati, ali sve dok se ne dogovore ovi konstitutivni narodi, to, navodno, ne može biti praznik. Uvijek sam za to da svi ti značajni datumi za ovu državu trebaju biti obilježavani. To je za „Avaz“ kazao bh. velikan Josip Pejaković, posljednji živući dobitnik priznanja ZAVNOBiH-a.<h2>Barikade na putevima</h2>Sa žalošću ističe što nema optimističnijeg komentara jer, kako kaže, izgubio je sve argumente.- Svakodnevno me ubjeđuju oni drugi da ja nisam u pravu. I već sam pomalo umoran dokazujući tim drugima da oni nisu u pravu. I, ustvari, moj život se cijeli sveo na to, a previše sam nakupio godina da bih još trošio besmisleno ovo malo života što mi je ostalo s budalama – poručio je Pejaković.Njegova sjećanja na dan kada je referendumom izglasana nezavisnost BiH svježa su i danas, 33 godine poslije. - Sjećam se zato što nisam bio u Sarajevu pa su mi zamjerili što nisam glasao na referendumu, jer sam bio u Bihaću. I bio sam na putu za Sarajevo kad se to dešavalo i nailazio sam na određene barikade koje su postavljali kojekakvi likovi. Pitao sam o čemu se radi, šta se dešava. „Pa 'ajde, Jule, vozi, samo vozi.“ Onda sam preko Vraca ušao u Sarajevo, već je bilo kasno. Sreo sam ljude bez kapa u onim milicijskim uniformama s bijelim trakama oko ruku. Kažem: „Koja je ovo država, nemam pojma“, kaže onaj jedan: „Jugoslavija“. A ja razmišljam „Zar sam se toliko odaljio od kuće.“ A na Vracama stojim. Neće biti lijepa vijest za ove koji su zavoljeli Bosnu od tog datuma, a nisu je uopšte poznavali prije toga, kad kažem da nisam glasao – ispričao je Pejaković.<h2>Ne podržavam</h2>Smatra da sve što je činio za ove prostore kasnije je došlo u problem pa i njegov poziv pred Skupštinom 1992. godine. - Šta sam dobio time što sam dobio nagradu ZAVNOBiH-a? Šta? Da me niko ne poziva na proslavu tog datuma? A ja sad treba da imam lijepo mišljenje prema onima koji tamo balave pred Vječnom vatrom i po Vijećnici slaveći, a nemaju pojma šta je ZAVNOBiH. To je jednostavno jedna posebna infrastruktura kojoj nešto fali u životu, a meni, hvala Bogu, ništa ne fali. Ali me ne može niko natjerati da ja sada pušem u nečiji rog, dokazujući drugima da ih ja nešto kao podržavam. Ne podržavam više nikoga. Život me je do te mjere naučio i opekao da danas kaže „koga supa oprži taj i jogurt puše“. Ja ništa drugo ne radim nego pušem u jogurt – zaključio je Pejaković.<h2>Njihova zastava neće se zavijoriti u UN-u</h2>- Treba respektovati, poštovati i obilježavati datum kada se zavijorila zastava u Ujedinjenim nacijama. A oni koji to ne žele i neće, to je njihov problem. Onda oni slave drugi datum koji je za njih bitan, ali njihova se nikada zastava neće zavijoriti u UN-u. Tu je bitna razlika. Ali nije to ni neka velika naša prednost. Zato što se zavijorila ta zastava u UN-u i platili smo najviše glavom u BiH - rekao je Pejaković.

 Dan nezavisnosti treba obilježavati

Pejaković: Ja ništa drugo ne radim nego pušem u jogurt 

Bh. velikan Josip Pejaković za "Dnevni avaz": Umorio sam se dokazujući drugima da nisu u pravu

Uz višeminutne ovacije u Narodnom pozorištu praizvedena predstava "Sarajevski trgovac“, naredna izvođenja 3. i 27. marta U prepunom Narodnom pozorištu Sarajevo večeras je praizvedena dramska predstava "Sarajevski trgovac“ autora Igora Štiksa, u režijskoj postavci Michala Dočekala.Faruk Hajdarević, Nerman Mahmutović, Mirvad Kurić, Mona Muratović, Vedran Đekić, Milan Pavlović, Amina Begović, Riad Ljutović, Dino Bajrović, Irfan Ribić, Sara Seksan, Sanjin Arnautović, Belma Salkunić Bektešević, Alen Konjicija, i Haris Bidžan ispraćeni su uz višeminutnim aplauz i ogromne ovacije. Tekst Sarajevski trgovac autora Igora Štiksa, koji je jedan od najnagrađivanijih i izvođenijih bosanskohercegovačkih pisaca, napisan je posebno za Narodno pozorište, a ista govori o jednoj knjizi (Hagadi) i njezinim hrabrim spasiocima koji su se zbog te malene knjige kockali s vlastitim životima, jednom lošem trgovcu koji će zavoljeti teatar i jednom uspješnom trgovcu nezainteresiranom za taj "cirkus“, ali čiji će dom (baš kao Despića kuća) postati ishodište pozorišta u Sarajevu.Dramaturg je Giorgio Ursini Uršić, scenograf David Marek, kostimografkinja Lejla Hodžić. Kompozitor je Mirza Redžepagić, video dizajn potpisuje Dino Hujić, a dizajn svjetla Moamer Šaković.Naredna izvođenja predstave "Sarajevski trgovac“ su 3. i 27. marta 2025. godine, a već sada svoje ulaznice možete kupiti online putem zvanične web stranice Narodnog pozorišta Sarajevo, platforme www.karter.ba ili direktno na blagajni Narodnog pozorišta.

Naredna izvođenja "Sarajevskog trgovca" zakazan je za 3. i 27. marta 


Uz višeminutne ovacije u Narodnom pozorištu praizvedena predstava "Sarajevski trgovac"

Večeras je u Amfiteatru Doma mladih promovirana zbirka poezije "Tabakera“, autorice Jasmine Bikić. Ova promocija privukla je veliku pažnju ljubitelja poezije.&nbsp;Iako je niz godina pisala novinske članke iz oblasti kulture i umjetnosti, ovo je autoricin prvijenac, podijeljen u četiri tematske cjeline: Gdje smo?, (O)sjećanja, Velikani i Present bez perfecta, kroz koje se Jasmina Bikić na poseban i nesvakidašnji način, prisjeća galerije čitaocima znanih i neznanih likova, poput članova njene porodice, u rimama opisuje našu domovinu, kroz gradove i rijeke koji su je inspirisali, te vrijeme u kojem danas živimo. O zbirci su govorili Indira Kučug Sorguč, Fahrudin Kučuk i Jamsinka Šipka,dok je za klavrsku pratnju bio zadužen Adis Vuga,<h2>Četiri grupe</h2>- Tabakerini lirski darovi su podijeljeni u četiri grupe, koje su u jezičkom izrazu sugestivne i slikovite, ali su stilski raznovrsne, da običan čitatelj kada bi ih čitao izolirano od knjige, ne bi mogao zaključiti da su pjesme kao naprimjer “Život”, “Dedo”, “Smrt” i “Umjesto recenzije” djela istog autora" - napisala je, između ostalog, u svojoj veoma nadahnutoj recenziji spisateljica Indira Kučuk Sorguč, koja je poseban akcent stavila na posljednji dio knjige Present bez perfecta, navodeći da je u njemu "autorica budni nadzornik novog vremena koji tehnologiju riječi pretvara u oznake, reducirajući govor na kriptograme i digitalne idiome, u kojim njeno oko vidi velike dehumanizirajuće razlike između života sa živom pulsirajućom komunikacijom face to face i ovoga skrivenog, kodiranog, razlomljenog u paramparčad emotikona i igrica“.Zanimljiv je naslov knjige „Tabakera“, koji priziva patinu i prošlost, a naročito u svjetlu naslovne strane, gdje je na koricama slika starinske drvene tabakere, djelo Dobrislavke Bobe Vuga.- Tabakera jeste simbolika prošlosti, nečeg što čuvate, onako za svoj ćejf, koji dijelite sa prisnim i dragim osobama. Po vokaciji sam pravnik, legalista, pa ću reći da nije prošla era tabakera, jer ovu tabakeru bez obzira na zakonske zabrane i ograničenja, možete ćejfiti bilo gdje i bilo kada te kroz taj ćejf doživjeti poetski sudar prošlosti i sadašnjosti. Tabakera je svjedok naše prošlosti, radosti i tuge, stradanja i uzdizanja, ali i pobjede ljubavi, kao i suživota, što je ustvari naše sudbinsko određenje - istakla je autorica zbirke, u koju je inkorporirala likove sa kojima je nekada radila intervjue i susretala se, akademika i književnika Abdulaha Sidrana i Nedžada Ibrišimovića, prof. dr. Ismeta Gavrankapetanovića, generala Jovana Divjaka, majke heroine Halide Bojadži, Adnana Midžića sa Trga heroja, kao i likove i događaje iz dokumentaraca Keli, Kinđe, Hase, Olimpijada u Sarajevu, Leptiri bez krila, Željina stotka, Bulevar Ivice Osima i mnogih drugih.&nbsp;<h2>Dobro poentiranje</h2>Recenzent književnik Fahrudin Kučuk je u svojoj recenziji posebno istakao poetsko razmišljanje autorice o prošlom i sadašnjem:- Jasmina Bikić je jako dobro poentirala sa ovim sretanjima modernog i prolaznog, gdje rješava zagonetku života. Sve je u službi čovjeka, kao zabava ili putokaz ka patnji. Jasnu nam poruku upućuje: da su i život i smrt poruka, i jedno i drugo, životni pratioci čovjeka koji ne mogu odgoditi kraj. Upečatljivo, koncizno, ritmično i demaskirajuće ispisivanje autorice u knjizi Tabakera poziv je čitaocu da se sretne sa istinom života - napisao je, između ostalog, književnik Fahrudin Kučuk.- Divno je to napisao dragi Fahro, jer ja sam se susrela sa istinom mog poetskog života, kada sam ga prošlog ljeta srela na kultnom sarajevskom Vilsu i kada me je doslovno naružio što ne izdam knjigu poezije, znajući da godinama pišem. Jednako kao i uvažena prof. Jasminka Šipka koja me nakon čitanja jedne pjesme pozvala i kazala da su pjesme takve da ih ne smijem čuvati samo za sebe i da ih moram izdati što prije.

Tabakera jeste simbolika prošlosti, nečeg što čuvate, onako za svoj ćejf, koji dijelite sa prisnim i dragim osobama, kaže Bikić

Jasmina Bikić promovirala zbirku poezije "Tabakera"

Jedan od najznačajnijih romana o egzilu i sjećanju, "Amarcord“ bh. autora Namika Kabila, deset godina nakon prvog izdanja dobio je novo izdanje u Srbiji. Knjigu je objavila renomirana izdavačka kuća Akademska knjiga iz Novog Sada.„Amarcord“ je knjiga sjećanja prožeta nostalgijom i životnim promjenama, a naziv romana nosi snažnu simboliku, asocirajući na Fellinijev kultni film.<h2>Apologija sjećanja</h2>- "Amarcord". Teško je zamisliti roman kojem bi pristajalo da ponese veliki Fellinijev naslov. A roman Namika Kabila mogao se zvati jedino tako: Amarcord. Netko će reći da je to Amarcord s ironičnim odmakom, ali ovaj čitatelj misli da nije. Kao i onaj prvi, i ovaj je "Amarcord" snažna i sveprožimajuća apologija sjećanja. U Kabilovom slučaju: sjećanja na egzil i na ono što je bilo prije. Nisam u mome jeziku pročitao ljepšu izbjegličku knjigu. Njena ljepota je u jednostavnosti, kakvu u Namika Kabila poznajemo i odranije, iz scenarija za Žaličin film "Kod amidže Idriza". On savršeno vlada detaljem, riječima koje je napisao, ali i onima koje je prešutio, čime stvara takvu čaroliju priče da će se istoj rečenici jedan smijati, dok će drugi plakati. I obojica će biti u pravu - zapisao je o knjizi Miljenko Jergović.Autor Namik Kabil osvrnuo se na odluku da novo izdanje ostane neizmijenjeno u odnosu na drugo izdanje iz 2017. godine:

- Kada je Bora Babić iz Akademske knjige izrazila želju da objavi "Amarcord" u Srbiji, bila je to dobra vijest jer me često pitaju gdje se knjiga može nabaviti, s obzirom na to da su prethodna izdanja rasprodana. Ponovno sam razmotrio tekst i odlučio da ga ostavim netaknutim, jer predstavlja hronološko polazište onog što su neki kritičari nazvali mojom "trebinjskom" ili "zavičajnom trilogijom", uz romane "Isijavanje" i "Beskućnik". Deset godina nije malo, ali svaka promjena značila bi ponovno pisanje knjige, a ovaj tekst i dalje stoji kao autentičan izraz onoga što sam tada osjećao i mojih spisateljskih svjetonazora.<h2>Iskustvo egzila</h2>Roman „Amarcord“, čiji naslov znači „Sjećam se“, vodi čitatelje na emotivno putovanje od Trebinja do dalekih američkih plaža, istražujući iskustvo egzila, pripadnosti i prošlosti koja nas oblikuje.Knjiga je u prodaji u knjižari "Buybook" u Sarajevu.Namik Kabil književnik je i filmski autor. Za roman „Beskućnik“ dobio je književnu nagradu „Predrag Matvejević“ za 2024. Uz „Beskućnika“ objavio je i romane „Sam“, „Amarcord“, „Isijavanje“ (finale Nagrade Fric 2020.) i „Yesterday“ (finale Nagrade Fric 2022.) te dramske tekstove.Na filmskom polju istakao se dokumentarnim filmom „Informativni razgovori“, nagrađenim Srcem Sarajeva na Sarajevo Film Festivalu 2007. Njegov igrani film „Čuvari noći“ premijerno je prikazan na Venecijanskom filmskom festivalu 2008. godine. Autor je i više nagrađivanih scenarija, uključujući „Kod amidže Idriza“.Namik Kabil živi i stvara u Sarajevu.

Vodi čitatelje na emotivno putovanje od Trebinja do dalekih američkih plaža, istražujući iskustvo egzila, pripadnosti i prošlosti koja nas oblikuje

Novo izdanje romana "Amarcord" Namika Kabila u Srbiji

Narodno pozorište Sarajevo je za svoju publiku pripremilo spektakularan program za početak mjeseca marta.Publika koja nije uspjela kupiti ulaznice za praizvedbu dramske predstave „Sarajevski trgovac“ istu će moći pogledati 3. marta u 19:30 sati. Već 4. marta na sceni Narodnog pozorišta publika će uživati u igri Mirjane Karanović koja će iznijeti ulogu Marlene Dietrich dok će sa njom scenu dijeliti Mona Muratović, Elmir Krivalić i Enes Salković. Hit komediju „Protekcija“ rađena po tekstu Branislava Nušića u režiji Kokana Mladenovića sarajevska publika moći će pogledati narednog dana 5. marta u 19:30 sati, a već 7. marta na sceni Narodnog pozorišta bit će izveden biser operne umjetnosti Puccinijeva „Tosca“ pod dirigentskom palicom Ive Lipanovića, u režiji Gorana Golovka.<h2>U ponedjeljak 3. marta novo izvođenje "Sarajevskog trgovca" </h2>U Narodnom pozorištu Sarajevo u ponedjeljak, 3. marta bit će izvedena dramska predstava „Sarajevski trgovac“ autora Igora Štiksa, u režijskoj postavci Michala Dočekala.Glumački cast čine: Faruk Hajdarević, Nerman Mahmutović, Mirvad Kurić, Mona Muratović, Vedran Đekić, Milan Pavlović, Amina Begović, Riad Ljutović, Dino Bajrović, Irfan Ribić, Sara Seksan, Sanjin Arnautović, Belma Salkunić Bektešević, Alen Konjicija, Haris Bidžan i Amra Kapidžić.Dramaturg je Giorgio Ursini Uršić, scenograf David Marek, kostimografkinja Lejla Hodžić. Kompozitor je Mirza Redžepagić, video dizajn potpisuje Dino Hujić, a dizajn svjetla Moamer Šaković. Naredno izvođenje predstave „Sarajevski trgovac“ 27. marta 2025. godine<h2>Mirjana Karanović u ulozi Marlene Dietrich 4. marta u Narodnom pozorištu</h2>Na sceni Narodnog pozorišta Sarajevo u utorak, 4. marta sa početkom u 19:30 sati, biti će izvedena hit predstava „Marlene Dietrich: pet tačaka optužnice“ autora i režisera Harisa Pašovića.U naslovnoj ulozi Marlene Dietrich gledat ćemo jednu od najboljih glumica u regionu Mirjanu Karanović. Pored Mirjane u predstavi igraju Mona Muratović, Elmir Krivalić i Enes Salković.

Scenografiju potpisuju Lada Maglajlić i Vedad Orahovac, a dizajn kostima Irma Saje i Vanja Ciraj. Kompozitor predstave je Dino Šukalo i Studio „Modra rijeka“. Za dizajn svjetla zadužen je Branislav Milinković, a za video art Dino Hujić. Direktor fotografije je Alen Alilović, a videoprodukcija je „Source production“.“Marlene Dietrich: pet tačaka optužnice” autora i režisera Harisa Pašovića rađena je u koprodukciji Narodnog pozorišta Sarajevo, Mittelfesta Cividale u saradnji sa BNP Zenica.<h2>Nušićeva "Protekcija" u režiji Kokana Mladenovića 5. marta na sceni Narodnog pozorišta</h2>U komediji „Protekcija“ rađenoj po tekstu Branislava Nušića u režiji Kokana Mladenovića, svi ljubitelji komedije moći će uživati u srijedu, 5. marta sa početkom u 19:30 sati. Uz sjajnu igru dramskog ansambla i songove kompozitorice Irene Popović Dragović Narodno pozorište sarajevskoj publici poklonit će još jedan jedinstven umjetnički doživljaj.U predstavi igraju: Ermin Sijamija, Belma Salkunić, Amina Begović, Aleksandar Seksan, Amra Kapidžić, Merima Lepić Redžepović, Dino Bajrović, Mirvad Kurić, Mona Muratović, Aldin Omerović, Emina Muftić, Amar Čustović i Mak Čengić.

Adaptaciju teksta i pisanje songova potpisuje Milena Bogavac, scenografkinja je Marijela Hašimbegović, kostimografska rješenja uradila je Lejla Hodžić, kompozitorica je Irena Popović Dragović, dramaturginja Džejna Hodžić, saradnica za scenski pokret Amila Terzimehić.<h2>Biser operne umjetnosti Puccinijeva "Tosca" 7. marta na repertoaru Narodnog pozorišta Sarajevo</h2>U petak, 7. marta 2025. godine sa početkom u 19:30 sati, na sceni Narodnog pozorišta Sarajevo, bit će izvedena opera "Tosca" kompozitora Giacoma Puccinija, kojom će dirigovati maestro Ivo Lipanović, u režiji Gorana Golovka.U naslovnim ulogama pojavit će se Katarina Kikić Marić, Amir Saračević i Ivan Šarić. Ostatak podjele čine: Denis Isaković, Siniša Markanović, Ileš Bečei, Leonardo Šarić, Josip Katavić, Hana Salihović, Mahir Srebrenica i Dragan Rokvić.U predstavi učestvuju solisti i hor Opere Narodnog pozorišta Sarajevo, Sarajevska filharmonija i "Superar u BiH".Scenograf je Josip Lovrenović, kostimska rješenja uradio je Mladen Radovniković, dok scenski pokret potpisuje Dajana Zilić, šef hora Opere je Danijel Žontar.

Opera Tosca kao muzička drama u tri čina praizvedena je u Rimu 14. 1. 1900. godine.Ulaznice za predstave u produkciji Narodnog pozorišta Sarajevo mogu se kupiti online, putem zvanične web stranice Narodnog pozorišta Sarajevo, platforme www.karter.ba ili direktno na blagajni Narodnog pozorišta.

Ulaznice za predstave u produkciji Narodnog pozorišta Sarajevo mogu se kupiti online, putem zvanične web stranice, platforme ili direktno na blagajni 

Provedite početak sedmice uz vrhunske naslove u Narodnom pozorištu Sarajevo

Mladi bh. glumac Haris Bidžan uskoro će nastupiti u predstavi "Sarajevski trgovac“ u Narodnom pozorištu Sarajevo (NPS) čija je praizvedba zakazana za 28. februar.Predstava donosi priču o historiji Sarajeva i jedinstvenoj Hagadi, a Bidžan je za "Dnevni avaz“ rekao da sama predstava za njega ima ogroman značaj.<h2>Historija i kultura </h2>- Ovo je ujedno i moj prvi angažman u ansamblu NPS-a. Osim toga, riječ je o tekstu domaćeg autora, koji je posebno napisan za ovo pozorište. Mislim da je predstava od izuzetne važnosti za kulturu Sarajeva i BiH. Zbog toga mi je čast, ali i velika odgovornost biti dio ovog projekta. Pozorište je jedan od najboljih načina za podizanje kolektivne svijesti, kao i za unapređenje znanja o našem identitetu, historiji i kulturi – istakao je Bidžan.Kazao je da vjeruje da će publika sjajno prihvatiti predstavu iako se radi o historijskim temama.- Iz dosadašnjeg iskustva, najveći problem za gledaoce nastaje kada se historijske teme i ratni konteksti prikazuju na mračan i traumatičan način. Ovdje to nije slučaj. U dramaturgiji i režiji ne postoji nijedan element koji bi mogao izazvati negativne emocije ili traume kod publike. Naprotiv, priča o Hagadi i sarajevskom trgovcu ispričana je na vrlo kreativan, domišljat i zanimljiv način. Predstava referira i na Mletačkog trgovca Vilijama Šekspira (William Shakespear), a radnja se odvija u više vremenskih perioda – od 1914. do 1992. godine. Znamo koliko su ti periodi bili značajni. Smatram da je ova predstava prije svega edukativno i zabavno iskustvo, a ne nešto što budi traume ili poziva na negativne emocije – dodao je Bidžan.<h2>Duhovna terapija</h2>Istakao je da se kroz njegovu karijeru uvijek provlače dva pitanja – "Zašto sam odlučio postati glumac?“ i „Zašto sam odlučio ostati u tom pozivu?“.- Poželio sam se baviti glumom jer sam prepoznao da je to jedan od najljepših poslova na svijetu. Glumci kroz svoj rad stalno istražuju, ulaze u tuđe karaktere, što nam pomaže da razvijemo empatiju i bolje razumijemo ljude. Što se tiče drugog pitanja, mislim da je to najbolja i najčišća vrsta duhovne i emocionalne terapije. Ovaj posao nam pruža priliku da se suočimo sa sopstvenim problemima, frustracijama i nesigurnostima. Kroz različite procese istraživanja često nalazimo odgovore na neka lična pitanja i iz većine predstava izlazimo kao bolji ljudi. Cilj nam je da i publika kroz naše predstave nešto osjeti i promijeni u sebi – poručio je glumac.<h2>"Sarajevo moje drago"</h2>Bidžan u planu ima nove projekte kojima se jako raduje. - Konkretno, u NPS-u u maju počinjem raditi na mjuziklu "Sarajevo moje drago“ autora Zlatana Fazlića Fazle, kao i na predstavi "Na slovo F“, kojoj se posebno radujem i čiji početak rada jedva iščekujem – otkrio je Bidžan.

Pozorište je jedan od najboljih načina za podizanje kolektivne svijesti

Glumac Haris Bidžan: Iz predstava izlazimo kao bolji ljudi

U petak, 28. februara, sa akšam-namazom nastupa ramazan, najodabraniji mjesec kod muslimana.&nbsp;To je mjesec posta, odricanja i darežljivosti u kojem vjernici poste od zore, pa do zalaska sunca.Ramazan je deveti mjesec hidžretskog kalendara koji muslimani i muslimanke provode u postu od zore do zalaska sunca, nastojeći steći Božije zadovoljstvo, moralno pročišćenje i duhovnu snagu.Prema Takvimu Rijaseta Islamske zajednice (IZ) u Bosni i Hercegovini, zalaskom sunca u petak, 28. februara, nastupa mjesec ramazan i tada će se klanjati prva teravija, dok će prvi dan posta biti u subotu, 1. marta.

Ramazanski post treći je od pet temelja islamskog vjerovanja. U islamskom kalendaru, on je za muslimane najsvetiji mjesec. To je deveti mjesec lunarnog kalendara, koji u zavisnosti od viđenja mladog Mjeseca, traje 29 ili 30 dana.Prema islamskom učenju, u ovom odabranom mjesecu nalazi se noć Lejletu-l-kadr u kojoj je počelo objavljivanje Božije objave, Kur'ana Časnog. Sedamnaestog dana ramazana 624. godine održana je i bitka na Bedru, historijski događaj koji je snažno usmjerio povijest islama.

Nakon mjeseca posta muslimani dočekuju Ramazanski bajram, jedan od dva najveća muslimanska blagdana, a bajram-namaz je u nedjelju, 30. marta. Ramazanski bajram traje tri dana.Ove godine ramazan traje 29 dana. Godina lunarnog kalendara je kraća za deset dana od sunčeve godine, tako da se ramazan svake godine pomjera za deset dana. Tokom 33 godine završi se jedan ciklus u počinjanju posta. Dva puta će se postiti u 2030. godini, jer će ramazanski post početi 5. januara, a drugi 25. decembra iste godine.

U petak, 28. februara, sa akšam-namazom nastupa ramazan, najodabraniji mjesec kod muslimana

Ramazanska vaktija za 2025. godinu: Evo kada je vrijeme posta i namaza za gradove u BiH

Londonska poznata ulica Coventry, koja se proteže od Piccadilly Circusa do Leicester Squarea, treću godinu zaredom osvijetljena je i ukrašena povodom nastupajućeg ramazana, javlja Anadolu.Ova ulica, koja se smatra srcem grada, ponovo je ukrašena svjetlima u čast svetog mjeseca posta za muslimane. Dekoracija, postavljena u saradnji s Fondacijom Aziz i Gradskim vijećem Londona, uključuje svjetlosni natpis "Sretan ramazan".Prije nego što su ramazanska svjetla upaljena, djeca iz Londona pustila su lampione, što je bilo dio projekta "Ramazanski kandilji", koji organizuju škole.Prekidač kojim su upaljena ramazanska svjetla pritisnuo je gradonačelnik Londona Sadik Kan (Sadiq Khan).Ramazanska rasvjeta će krasiti Coventry Street do 29. marta. Za dekoraciju je korišteno oko 31.000 lampica, koje će svake večeri svijetliti od 17.00 do 01.00. sat. Ova ulica prvi put je bila osvijetljena za ramazan 2023. godine.Ovogodišnji mjesec posta počinje u petak s akšam-namazom, dok je prvi dan posta, dan kasnije, u subotu.

Prekidač kojim su upaljena ramazanska svjetla pritisnuo je gradonačelnik Londona Sadik Kan

London u znaku ramazana: I ove godine ukrašen poznati Coventry Street

Na Univerzitetu u Sarajevu promovisana je knjiga "Institucije države Bosne i Hercegovine" autora dr.sc. Muhameda Mujakića.Iz štampe je izašla knjiga "Institucije države Bosne i Hercegovine" autora dr.sc. Muhameda Mujakića koja je rezultat višegodišnjeg autorovog istraživanja, rada i truda. Izdavač je strukovno Udruženje Pravni institut u Bosni i Hercegovini. Recenzenti knjige su akademik Mirko Pejanović, prof.emeritus Jusuf Žiga, prof.dr. Elmir Sadiković i prof.dr. Vedran Đulabić, redovni profesor Pravnog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu.Ono što je posebno važno naglasiti da autor u knjizi obrađuje sve institucije na nivou države Bosne i Hercegovine kako zakonodavne, sudske i izvršne vlasti tako i sui generis ostale institucije. Autor daje pregled trenutnog funkcionisanja i normativnog ustrojstva (de lege lata) ali i predlaže preporuke za poboljšavanje rada institucija (de lege ferenda).Izvod iz recenzije akademika Mirka PejanovićaKnjiga autora dr.sc. Muhameda Mujakića pod naslovom: "Institucije države Bosne i Hercegovine" predstavlja cjelovito teorijsko i empirijsko istraživanje uspostavljanja, rada i razvoja institucija Bosne i Hercegovine kao i potrebe njihove rekonstrukcije i dodatne institucionalizacije u procesu integracije Bosne i Hercegovine u evro-atlanske institucije. Knjiga predstavlja samostalnu naučno-istraživačku studiju…Knjiga će imati višestruku korist za sve društvene subjekte koji će kreirati evropski integracijski proces i preuzimanje evropske pravne stečevine u procesu pregovora za članstvo Bosne i Hercegovine u Evropskoj uniji. Autor knjige je uspješno povezao svoja znanja iz pravne teorije sa znanjem politološke teorije i tako osigurao posebnu vrijednost svoje istraživačke studije za društvenu praksu. Rukopis knjige preporučujem izdavaču za štampanje.Izvod iz recenzije prof. dr. Elmira Sadikovića, redovnog profesora Univerziteta u SarajevuEmpirijskim istraživanjem autor dolazi do novih i javnosti veoma zanimljivih spoznaja o proteklim političkim procesima, kao i mogućim pravcima intitucionalnog razvoja države Bosne i Hercegovine u budućnosti. Knjiga: "Institucije države Bosne i Hercegovine", autora dr.sci. Muhameda Mujakića u cjelini predstavlja značajan naučni doprinos razumijevanju političkog sistema Bosne i Hercegovine. Prema svom sadržaju i svojoj strukturi knjiga može biti od velike koristi naučnoj, stručnoj i političkoj javnosti, kao i studentima društvenih nauka koji u nastavnom procesu proučavaju politički sistem Bosne i Hercegovine.Izvod iz recenzije prof. dr. Jusufa Žige, profesora emeritusa Univerziteta u SarajevuRespektirajući uobičajene prostorne limite recenzentskih opservacija, najkraće, u aksiološkom smislu kazano, smatram da ovaj rukopis zavređuje pažnju najšireg čitateljstva, a posebno za kreiranje pravno političkih, odnosno ustavnih modela, te ga, kao takvog, preporučujem za publiciranje.Izvod iz recenzije prof. dr. Vedrana Đulabića, redovnog profesora Pravnog fakulteta Sveučilišta u ZagrebuGlavne teme koje dominiraju knjigom su društveno-političke okolnosti uspostave i pravni razvoj političkih i upravnih institucija BiH u kontekstu Dejtonskog sporazuma, kao i kasnijeg razvoja uvelike uvjetovanog odnosno ograničenog tim sporazumom i ulogom međunarodne zajednice, posebno Visokog predstavnika koji ima značajnu ulogu u institucionalnom razvoju BiH… Najveća prednost odnosno snaga ove knjige je njezin interdisciplinarni karakter koji predstavlja kombinaciju upravne teorije, politološke studije, pa čak donekle i sociološke analize s obzirom na razmatranje društveno-političkih okolnosti nastanka i razvoja institucija BiH. Knjiga ima značajnu empirijsku podlogu budući da se temelji na intervjuima koje je autor proveo s preko dvadeset aktera i svjedoka vremena iz različitih područja (politika, znanost, uprava), kao i na brojnim dokumentima. Također, knjiga ima i vrlo praktičnu primjenjivost s obzirom da sadrži konkretne i praktične preporuke za poboljšanje institucionalnog sistema države Bosne i Hercegovine, što je svakako nešto što bi trebalo uzeti u obzir prilikom rasprave o reformi bilo koje od njenih ključnih institucija.Zaključno, knjiga je značajan doprinos proučavanju političkih i upravnih institucija države Bosne i Hercegovine, korisna je za stručnjake, istraživače, političare, studente i sve koji se bave razvojem institucionalnog okvira u složenim državnim strukturama poput Bosne i Hercegovine.

Recenzenti knjige su akademik Mirko Pejanović, prof.emeritus Jusuf Žiga, prof.dr. Elmir Sadiković i prof.dr. Vedran Đulabić

Knjiga "Institucije države Bosne i Hercegovine

Premijera "Blanka" Feđe Štukana: Bilo je izuzetno izazovno dočarati sve

Žestoke kritike na račun Uka i Magode: Izgovaraju čiste laži, iz vlastitih džepova finansiramo "Blank", opremu posuđujemo na lijepe oči i obraz

Stotine Sirijaca na iftaru među ruševinama u Damasku

Burhan Šaban sa sinom Fatihom objavio spot za pjesmu "Ramazanska"

Džamija Šejh Lutfulah u Isfahanu izgrađena bez munare i dvorišta

Hiljade Palestinaca klanjalo teravih-namaz u džamiji Al-Aksa u Jerusalemu

Glumac Alen Konjicija za "Dnevni avaz": Na disleksiju gledam kao na dar

Bh. velikan Josip Pejaković za "Dnevni avaz": Umorio sam se dokazujući drugima da nisu u pravu

Uz višeminutne ovacije u Narodnom pozorištu praizvedena predstava "Sarajevski trgovac"

Jasmina Bikić promovirala zbirku poezije "Tabakera"

Novo izdanje romana "Amarcord" Namika Kabila u Srbiji

Provedite početak sedmice uz vrhunske naslove u Narodnom pozorištu Sarajevo

Glumac Haris Bidžan: Iz predstava izlazimo kao bolji ljudi

Ramazanska vaktija za 2025. godinu: Evo kada je vrijeme posta i namaza za gradove u BiH

London u znaku ramazana: I ove godine ukrašen poznati Coventry Street

Promovisana knjiga Muhameda Mujakića "Institucije države Bosne i Hercegovine"

Kultura

Premijera "Blanka" Feđe Štukana: Bilo je izuzetno izazovno dočarati sve

Žestoke kritike na račun Uka i Magode: Izgovaraju čiste laži, iz vlastitih džepova finansiramo "Blank", opremu posuđujemo na lijepe oči i obraz

Stotine Sirijaca na iftaru među ruševinama u Damasku

Burhan Šaban sa sinom Fatihom objavio spot za pjesmu "Ramazanska"

Džamija Šejh Lutfulah u Isfahanu izgrađena bez munare i dvorišta

Hiljade Palestinaca klanjalo teravih-namaz u džamiji Al-Aksa u Jerusalemu

Glumac Alen Konjicija za "Dnevni avaz": Na disleksiju gledam kao na dar

Bh. velikan Josip Pejaković za "Dnevni avaz": Umorio sam se dokazujući drugima da nisu u pravu

Uz višeminutne ovacije u Narodnom pozorištu praizvedena predstava "Sarajevski trgovac"

Jasmina Bikić promovirala zbirku poezije "Tabakera"

Novo izdanje romana "Amarcord" Namika Kabila u Srbiji

Provedite početak sedmice uz vrhunske naslove u Narodnom pozorištu Sarajevo

Glumac Haris Bidžan: Iz predstava izlazimo kao bolji ljudi

Ramazanska vaktija za 2025. godinu: Evo kada je vrijeme posta i namaza za gradove u BiH

London u znaku ramazana: I ove godine ukrašen poznati Coventry Street

Promovisana knjiga Muhameda Mujakića "Institucije države Bosne i Hercegovine"