Danas je u Narodnom pozorištu Sarajevo (NPS) održana press-konferencija povodom praizvedbe dramske predstave „Sarajevski trgovac“, čiji je autor Igor Štiks, a režiser Michal Dočekal, a koja će biti izvedena 28. februara na sceni NPS.Na press-konferenciji su se prisutnim novinarima obratili umjetnička direktorica Drame, Vedrana Božinović, reditelj Michal Dočekal, dramaturg Giorgio Ursini Uršić, kostimografkinja Lejla Hodžić, prvak Drame NPS Mirvad Kurić, i novi pripravnik u ansamblu Drame, Faruk Hajdarević.<h2>Kvalitetno ostvarenje</h2>Božinović je istakla zadovoljstvo što je ovaj tekst dobio priliku da zaživi na sceni.- Naša scena u Sarajevu postavlja tekst Igora Štiksa, koji je već poznat bosanskohercegovačkoj publici. Ovo nije samo priča o slavenskoj baštini, već i izuzetno važna priča o tome kako smo uspjeli sačuvati sve ono što često ističemo kao jednu od najvažnijih karakteristika Sarajeva. Ova predstava, u kojoj igraju i naši glumci, sigurno će privući pažnju. Mislim da će je redovna pozorišna publika prepoznati kao kvalitetno ostvarenje, a oni koji tek razmišljaju o dolasku u pozorište svakako imaju razlog da dođu - dodala je Božinović.Reditelj Dočekal izjavio je da mu je čast raditi u Sarajevu, gradu u kojem je već bio i učestvovao na Festivalu MESS. - Jako mi je drago što sam imao priliku upoznati se s tekstom Igora Štiksa i raditi na njemu. Tekst je veoma zanimljiv - bavi se lokalnim temama, ali sam uvjeren da su one univerzalne. Predrasude, ljubav, prijateljstvo, kulturna baština – to su stvari koje svi dijelimo. Nadam se da će predstava biti zanimljiva publici, jer se temelji na lokalnoj priči i odvija se u dva vremenska perioda - 1914. i 1992. godine - rekao je Dočekal.<h2>Historijske činjenice </h2>Uršić je naglasio da je tekst veoma zanimljiv i da je njihov zadatak bio prilagoditi ga za klasičnu pozorišnu predstavu. - Na početku smo morali pronaći način da ga postavimo kao klasičnu pozorišnu predstavu. Tekst je zaista kvalitetan, pun zanimljivih elemenata. Štiks ne donosi historijske činjenice u klasičnom smislu, ali piše s određenom preciznošću koja nam je bila veoma intrigantna - kazao je Uršić. Hajdarević je istakao da igra lik koji nosi plemenitu, vizionarsku ideju. - Među svim temama koje su do sada spomenute, meni je upravo ta bila najvažnija – lik čovjeka koji dolazi u Sarajevo, te nesretne 1914. godine, s iskrenom željom da osnuje prvo pozorište u ovom gradu. Mislim da je ta priča ono što me najviše vodilo kroz cijeli proces rada na predstavi. Kroz sve teme koje se provlače – od ratova, različitih historijskih perioda – ova mi se ideja učinila ključnom. Volio bih da se prisjetimo puta koji je prošla Hagada – kroz sve sukobe i ratove na ovim prostorima. Znamo koliko smo ih imali. Znamo šta su ljudi radili i koliki su rizik preuzimali samo da bi je sačuvali, da bismo je mi danas mogli smatrati nečim što se podrazumijeva - dodao je Hajdarević.Kurić, prvak Drame NPS-a, naglasio je da je proces rada na predstavi bio lagan i zanimljiv. - Moram reći da je Michal zaista veliki reditelj, što potvrđuje i njegov bogat umjetnički rad. Raditi s njim bilo je veliko zadovoljstvo, kao i s mladim kolegama – fenomenalnim mladim glumcima. Siguran sam da su to buduće velike zvijezde pozorišne scene. Ono što je najvažnije jeste da je priča zasnovana na činjenicama. Naravno, teatar ne bi bio teatar kada ne bi uključivao i određenu dozu fikcije, koja je neophodna za stvaranje tog posebnog teatarskog svijeta – svijeta u kojem svi uživamo, i mi koji stvaramo predstavu, i publika koja je gleda - poručio je Kurić.

Ovo nije samo priča o slavenskoj baštini, već i o tome kako smo uspjeli sačuvati sve ono što ističemo kao jednu od najvažniju karakteristiku Sarajeva

Premijera "Sarajevskog trgovca" u NPS-u: Predrasude, ljubav, prijateljstvo i kulturnu baštinu svi dijelimo

Spektakl "Harry on Ice“ koji je prošle godine svojim izvođenjem oduševio sarajevsku publiku, bit će ponovno izveden 26. februara u Bosanskom kulturnom centru Sarajevo (BKC).Zoran Đurić, renomirani organizator kulturnih događaja i producent poznat po svom angažmanu u spektaklima koji spajaju umjetnost, akrobatiku i magiju, za "Dnevni avaz“ otkrio je detalje spektakla, ali i razlog ponovnog igranja pred sarajevskom publikom.<h2>Višeminutni aplauz</h2>- Moj partner i ja odlučili smo da radimo reprizno izvođenje isključivo na insistiranje ansambla, zato što je prošla predstava koju smo imali u BKC-u bila stvarno izuzetna. Nakon završetka predstave, aplauz je trajao deset minuta, a ansambl je izrazio želju da ponovo nastupimo u Sarajevu jer ih je sama publika oduševila – kazao je Đurić.

Istakao je da predstava donosi jedinstvenu kombinaciju magije i akrobatike, inspiriranu pričama o Hariju Poteru (Harry Potter).- Predstavu izvodi internacionalni ansambl sastavljen od zvijezda „Cirque du Soleil“ – najpoznatijeg svjetskog umjetničkog centra. Ovaj ansambl je, svojevremeno, čak i kraljicu Elizabetu zabavljao na njenim privatnim zabavama. Predstava je, kako ja volim da kažem, prava prilika za cijelu porodicu, jer je podjednako zanimljiva i odraslima i djeci. Program traje sat i 20 minuta i iskreno se nadam da će ponovo vladati sjajna atmosfera i da će sarajevska publika lijepo prihvatiti ansambl, kao i prošli put – poručio je Đurić.Izdvojio je i anegdotu s prošle izvedbe u Sarajevu koja mu je ostala u sjećanju.- Na prethodnoj izvedbi imali smo logističkih poteškoća zbog radova u ulici pored BKC-a. Bilo je prilično komplikovano doći do BKC-a, unijeti tehniku i pripremiti sve, ali na kraju smo uspjeli. Uprkos svim izazovima, bila je to jedna od najboljih predstava na turneji u decembru. Ovaj put će biti jednostavnije jer su, koliko znam, svi radovi završeni – prisjetio se Đurić.<h2>Nove atrakcije</h2>Izvođači koji učestvuju u predstavi dolaze iz različitih dijelova svijeta, a ovog puta bit će i nekoliko novih atrakcija.- Što se tiče izvođača, imamo jednu zanimljivu novost. U predstavi će nastupiti mladi umjetnik koji izvodi impresivne trikove s košarkaškim loptama. On redovno nastupa na najvažnijim sportskim događajima u Americi, posebno na košarkaškim utakmicama, gdje zabavlja publiku tokom poluvremena. To je nova atrakcija u odnosu na prošlu izvedbu – rekao je Đurić.<h2>Sarajevski ćevapi</h2>Otkrio je da Sarajevo nije ostavilo utisak samo kao grad odlične publike, već i kao mjesto vrhunskih gastronomskih užitaka.- Još jedan razlog zašto se ansambl vraća u Sarajevo jeste želja da ponovo okuse sarajevske ćevape. Iako nismo planirali još jednu izvedbu u ovom gradu, inspirirali su nas i motivirali da to učinimo – dodao je Đurić.

Ovog puta bit će novih atrakcija. Izvođači dolaze iz cijelog svijeta

Organizator manifestacija Zoran Đurić za "Avaz" o novom nastupu: Sarajevska publika je razlog povratka ansambla

U četvrtak 27. februara na sceni Pozorišta mladih Sarajevo, u 20 sati možete gledati predstavu "Doviđenja" reditelja Aleša Kurta.Prema dramskom tekstu švicarskog pisca Antoinea Jaccouda u prijevodu Vladimira Pavlovića, pod nazivom "AU REVOIR - Doviđenja", nastala je istoimena predstava. Belma Lizde-Kurt i Elvis Jahić ovom snažnom dramskom pričom uvode gledatelje u svijet utopije kroz život dvoje razvedenih roditelja, koji se emotivno suočavaju s oproštajem od sinova.Kroz priču o odlasku i potrazi za boljim životom, predstava "Doviđenja“ nastoji podići svijest o sveprisutnim problemima migracija i klimatskih promjena koji oblikuju našu svakodnevicu i utječu na generacije koje dolaze.- Tema odlaska mladih u potrazi za boljim životom izuzetno je relevantna za Bosnu i Hercegovinu, koja se već godinama suočava s problemom masovnih migracija. Predstava koristi univerzalni jezik teatra da ispriča priču koja pogađa mnoge porodice u našoj domovini, dok istovremeno povezuje lokalne probleme s globalnim izazovima kao što su klimatske promjene i društvena nestabilnost. Kroz inovativnu postavku i emotivno nabijenu priču, projekt ima potencijal, ne samo da privuče publiku, već i da pokrene šire diskusije o budućnosti mladih i održivosti naše planete - Aleš Kurt.Pozorite mladih Sarajevo pozova publiku, da nakon predstave ostanu u sali, jer će bi iorganizovan razgovor sa autorima. Dobrodošli.Scenografija predstave - Edna Slipčević, kostimografkinja predstave - Belma Lizde Kurt, fotografija Dženat Dreković, dizajn – Sanja Kulenović.

Kroz priču o odlasku i potrazi za boljim životom, predstava "Doviđenja“ nastoji podići svijest o sveprisutnim problemima migracija

Predstava "AU REVOIR – Doviđenja" u Pozorištu mladih

Fotoreporter Anadolu agencije zabilježio je neobično lijepe fotografije istanbulskih džamija, između čijih munara je istaknuta poruka: "Dobro došao, mjesec milosti."Tokom osmanskog perioda, bila su popularna svjetla koja su ukrašavala džamije, a samim tim i okolni prostor. Zvala su se "mahja" (mahya) svjetla, a činili su ih fenjeri na maslinovo ulje."Mahja“ svjetla zapravo predstavljaju osvijetljene riječi, svjetlosni dizajni nanizani između džamijskih munara, naročito se ističu kao najava dolaska muslimanskog odabranog mjeseca ramazana.Ova praksa i danas važan dio ramazanske atmosfere u zemlji.<h2>Dolazak blagoslovljenog mjeseca</h2>Svjetlosne "mahje", koje krase džamije širom Turske, simboliziraju dolazak ovog blagoslovljenog perioda i pozivaju vjernike na pobožnost, mir i zajedništvo.Ramazan je deveti mjesec hidžretskog kalendara koji muslimani i muslimanke provode u postu od zore do zalaska sunca, nastojeći steći Božije zadovoljstvo, moralno pročišćenje i duhovnu snagu.<h2>Lejletu-l-Kadr</h2>Prema islamskom učenju, u ovom odabranom mjesecu nalazi se noć Lejletu-l-Kadr u kojoj je ljudima počelo spuštanje Božije objave Kur'ana i noć Bedra, historijskog događaja koji je snažno usmjerio povijest islama.Prema Takvimu Rijaseta Islamske zajednice (IZ) u Bosni i Hercegovini, zalaskom sunca u petak, 28. februara, nastupa mjesec ramazan i tada će se klanjati prva teravija, dok će prvi dan posta biti u subotu, 1. marta.Nakon mjeseca posta muslimani dočekuju Ramazanski bajram, jedan od dva najveća muslimanska praznika, a bajram-namaz je u nedjelju, 30. marta. Ramazanski bajram traje tri dana.

Između munara istanbulskih džamija istaknuta je poruka "Dobro došao, mjeseče milosti"

"Mahja", svjetlosna poruka između munara koja najavljuje ramazan

Hasan Čelebi (Celebi), umjetnik koji je poznat kao reis kaligrafa, preminuo je u Istanbulu u 88. godini, a iza sebe je ostavio bogato naslijeđe rasprostranjeno u hramovima širom svijeta, javlja TRT.Čelebi je rođen 1937. godine u selu Indži (Inci) u okrugu Oltu u Erzurumu. Pohađao je hifz još dok je bio u osnovnoj školi, a 1954. godine je otišao u Istanbul na vjersko obrazovanje, gdje je pohađao časove arapskog i vjeronauke u medresama Učbaš (Ucbas) i Činili (Cinili). Dvije godine kasnije je imenovan za mujezina u istanbulskoj džamiji Uskudar Mihrimah Sultan.<h2>Počtak bavljenja&nbsp;</h2>Čelebi je s 24 godine počeo da se bavi kaligrafijom, a učio je od najvećih majstora te umjetnosti u to doba, kao što su Hamid Ajtač (Aytac) i Kemal Batanaja (Batanaya).Čelebijevo majstorstvo je ubrzo prepoznato i njegova djela su privlačila pažnju širom svijeta.Početkom 1981. godine počeo je raditi za Organizaciju islamske konferencije u Džedi, a 1983. godine je raspoređen da radi u Medini na restauraciji natpisa u Poslanikovoj džamiji.<h2>Prva izložba</h2>Prvu samostalnu izložbu otvorio je u Istraživačkom centru za islamsku historiju, umjetnost i kulturu (IRCICA) 1982. godine, a pažnju su privukle i njegove izložbe u Kuala Lumpuru (1984.) i u Amanu (1985.) na poziv princa Hasana bin Talala od Jordana.Čelebi je 1987. godinu proveo pišući kaligrafije u džamiji Kuba u Meki. U Malezijskom islamskom kulturnom centru u Kulala Lumpuru je držao seminare i izložbe 1992. godine. Posebno se istakla njegova izložba "30 godina u kaligrafiji", koju je održao 1994. godine.

<h2>Učenici iz svih krajeva svijeta</h2>Čelebi je počeo da drži časove kaligrafije 1976. godine, a s blizu 100 vrhunskih svršenika obuke u različitim dijelovima svijeta je postao kaligraf koji je obučavao najviše učenika nakon Hamida Ajtača.Ostala značajna djela Hasana Čelebija, čija se brojna djela nalaze u privatnim kolekcijama, uključuju natpise na obnovljenoj kupoli džamije Sultanahmet, natpis na kupoli džamije Hirka-i Šerif, kao i natpisi na džamijama u Kuvajtu, Nizozemskoj, Njemačkoj, Južnoj Africi, Kazahstanu i drugdje.Upečatljiva je sličnost majstora umjetnika u imenu i profesiji s Hasanom Čelebijem, njegovim imenjakom, poznatim kaligrafom iz vrijemena vladavine Sulejmana Veličanstvenog koji je pisao kaligrafiju Sulejmanije, Selimije i Rustem-pašine džamije.

<h2>Skoro šest decenija u kaligrafiji</h2>Čelebi, koji nikada nije ispuštao pero iz ruku skoro 60 godina u svojoj umjetničkoj karijeri, napravio je svoje posljednje velike projekte za Veliku džamiju Čamlidža (Camlica) u Istanbulu i džamiju Sri Sendajan (Sendayan) u Maleziji.Dobio je prestižnu nagradu "Nedžip Fazil" i Veliku nagradu za kulturu i umjetnost predsjednika Turske.U intervjuu za AA 2019. godine, Čelebi je govorio o tituli "reisa kaligrafa" po kojoj je poznat diljem svijeta.- Zahvaljujem se ljudima na njihovoj dobroti prema meni. Inače, ne vidim sebe kao osobu koja je ostvarila bilo kakvu poziciju zbog ove titule. Ako sam služio ovom narodu i njegovoj kulturi, to je bila moja dužnost kao građanina - rekao je.Dokumentarni film "Život na tragu crte", koji govori o majstoru umjetniku Hasanu Čelebiju, prikazan je u Kongresnom i kulturnom centru Baglarbaši u Turskoj.U dokumentarcu je kroz riječi njega samog, njegovih rođaka i učenika ispričan umjetnikov život proveden u kaligrafskoj umjetnosti.

Čelebi, koji nikada nije ispuštao pero iz ruku skoro 60 godina, napravio je svoje posljednje velike projekte za Veliku džamiju Čamlidža u Istanbulu

Preminuo Hasan Čelebi, umjetnik poznat kao "reis kaligrafa"

Mlada glumica Lamija Salihović ostvarila je zapaženu ulogu u predstavi "Mala“, koja je premijerno izvedena 20. februara 2025. godine u Bosanskom narodnom pozorištu Zenica.&nbsp;Ova predstava je centralni događaj obilježavanja 75. godišnjice ovog pozorišta. Salihović je za "Dnevni avaz“ istakla da je predstava "Mala“ njena prva profesionalna predstava.&nbsp;<h2>Generacijske traume&nbsp;</h2>- Drago mi je što se to desilo baš u mom matičnom pozorištu – Bosanskom narodnom pozorištu Zenica. Od prvog čitanja teksta znala sam da je to uloga koja me privlači. Lik Male, koji tumačim, bavi se pitanjem odrastanja u postratnom društvu, identitetom i generacijskim traumama. Iako nisam doživjela rat, odrasla sam u društvu koje nosi njegove posljedice, i to je nešto što se ne može izbjeći.&nbsp;Ona kroz predstavu pokušava izgraditi svoj identitet – između onoga što su joj roditelji ostavili i onoga što ona sama želi stvoriti. Fascinantno mi je bilo kako taj lik prolazi kroz razvojni put, od djeteta koje vidi slike do odrasle osobe koja počinje razumijevati riječi i život. Sam proces rada na predstavi bio je divan i veoma emotivan – kazala je Salihović.&nbsp;Za mladu glumicu jedan od najemotivnijih aspekata bio je odnos između kćerke i oca u predstavi.&nbsp;- Lik oca nosi posljedice PTSP-a iz rata, a tek kasnije shvatamo kako nesvjesno prenosi taj teret na kćerku. Glumac koji mi je igrao oca, kolega Enes Salković, odradio je fantastičan posao, i taj dio predstave bio mi je posebno izazovan. Osim toga, predstava je podijeljena na tri različita teksta domaćih autora – jedan je apstraktan, drugi realističan, a treći gotovo naturalistički. Ta raznolikost donosi posebnu dinamiku, a cijeli proces rada bio je i emotivan i katarzičan – poručila je Salihović.

Istakla je da je osjećala posebnu čast što je dobila priliku igrati ulogu za vrijeme važnog jubileja za pozorište.- Na premijeri se desila nevjerovatna energija između mene i publike. Osjetila sam kako se naša energija stopila i kako smo zajedno prošli kroz emocije predstave. To mi je bio dokaz koliko je važno igrati istinito i srcem – dodala je Salihović. <h2>Ključno za razvoj</h2>Još sa sedam godina postala je članica dječije dramske i lutkarske scene, a tokom godina sa sve više uloga upisala je Akademiju.- Pozorište je za mene postalo druga kuća, mjesto gdje sam učila o glumi, o izrazu, ali i o životu. Tu sam prvi put stala na scenu i uradila stvari koje su bile ključne za moj razvoj – i glumački i privatno. Veliku ulogu u mom razvoju odigrao je sadašnji direktor Bosanskog narodnog pozorišta Miroljub Mijatović kojem sam veoma zahvalna. Naučio me da je gluma nešto lijepo, da je to zapravo igra i da joj se treba potpuno prepustiti. Kada sam shvatila da mogu živjeti na sceni, prepreke su nestale – otkrila je Salihović.<h2>Novi projekti</h2>Iako je ranije bila više orijentirana na kameru, shvatila je da je scena njeno prirodno okruženje. - Scena je mjesto gdje sam odrasla, mjesto gdje pronalazim svoju istinu i svoju energiju. Nadam se da će ova godina donijeti još mnogo prilika za rad i nove projekte – dodala je Salihović.

Na premijeri se desila nevjerovatna energija između mene i publike

Glumica Lamija Salihović za "Dnevni avaz": Pozorište je za mene druga kuća

Na Veliku scenu Narodnog pozorišta u Mostaru večeras u 19 sati Dragan Marinković Maca stiže sa svojom hit komedijom „Kakva ti je žena, takav ti je život“, a sve ulaznice su već rasprodate!&nbsp;Odgovore na vječna pitanja o odnosu između muškarca i žene, Dragan Marinković-Maca donosi na originalan i samo njemu svojstven način.Zatim, u srijedu, 26.02., na Velikoj sceni NPM-a bit će odigrana komedija „Ovaj mali život“ autorice i režiserke Emine Kovačević-Podgorčević, nastala u koprodukciji Narodnog pozorišta u Mostaru i Hrvatskog narodnog kazališta u Mostaru, sa početkom u 20 sati.- Svaki život je priča, a svaku priču vrijedi ispričati. Ova je o Miri. Iako je ona nestala i ne možemo da je nađemo. Možda je prepoznate. Možda vam se još neko iz predstave učini poznat. Nije rijetkost u pozorištu sresti sebe ili druge. Ako sretnete Miru, recite joj da dođe, sada u pozorištu imamo malu predstavu o njenom velikom životu... Čekajte, ne... Veliku predstavu o njenom malom životu ... Tako nekako - zapisala je o predstavi autorica i režiserka Emina Kovačević-Podgorčević.

Glumačku postavu čine: Nikolina Marić, Amela Kreso, Emir Sejfić, Mirela Mijačank Kordić i Fatima Kazazić Obad.Ulaznice su u prodaji na blagajni NPM-a svakim radnim danom od 10:30 do 14 sati, na dan igranja predstave od 10:30 do 14:00 sati, te od 18:00 do 20:00 sati. Rezervacije: na broj 036/550-128, mail: marketing@npm.ba, porukom u inbox na Facebook ili Instagram stranici Narodnog pozorišta Mostar.

Odgovore na vječna pitanja o odnosu između muškarca i žene, Dragan Marinković-Maca donosi na originalan i samo njemu svojstven način

U Narodnom pozorištu Mostar večeras Dragan Marinković Maca, a u srijedu "Ovaj mali život"

Na Maloj sceni „Žarko Mijatović“ Bosanskog narodnog pozorišta Zenica, u utorak, 25. februara u 20 sati bit će izvedena predstava „Limuni Limuni Limuni Limuni Limuni“ prema tekstu Sama Steinera, u režiji Ajle Bešić i u produkciji Bosanskog narodnog pozorišta Zenica.&nbsp;Podsjećanja radi, Bosansko narodno pozorište Zenica 25. februara obilježava 75 godina od osnivanja i prve odigrane premijerne izvedbe. U skladu s tim, u ovoj pozorišnoj kući se jubilej obilježava nizom aktivnosti.Predstava „Limuni Limuni Limuni Limuni Limuni“ zamišlja svijet u kojem smo prisiljeni govoriti manje, promišlja o tome šta govorimo i kako to govorimo, o stvarima koje možemo čuti samo u tišini, o aktivizmu, kontaktu očima i limunima, limunima, limunima, limunima, limunima... Ovaj vrli novi svijet, od najviše 140 dnevno izgovorenih riječi, prelomljen je kroz par koji plovi ljubavlju i intimnošću...U predstavi igraju: Tamara Miličević-Stilić i Zlatan Školjić. Dramaturgiju i prevod teksta predstave potpisuje Armin Behrem. Scenografkiju potpisuje Sabina Trnka, a kostimografiju Lejla Hodžić. Za muziku predstave je bio zadužen Nedim Zlatar.

Bosansko narodno pozorište Zenica 25. februara obilježava 75 godina od osnivanja i prve odigrane premijerne izvedbe

Sutra reprizna izvedba predstave "Limuni Limuni Limuni Limuni Limuni"

Institut "Yunus Emre" iz Mostara organizuje predramazansku izložbu ručno pisanih mushafa iz privatne kolekcije mr. Nusreta Omerike.Ovi mushafi, ispisani s velikom pažnjom, osvjetljavaju duhovnu atmosferu Ramazana. Na izložbi će posjetioci imati priliku izbliza vidjeti jedinstvene primjerke Kur’ana i otkriti ljepotu ove umjetnosti.Otvaranje izložbe je predviđeno u četvrtak 27. februara 2025. godine u 19,00 sati u prostorijama Instituta Yunus Emre Mostar (Maršala Tita 162, 88000 Mostar).

Mushafi, ispisani velikom pažnjom, iz privatne su kolekcije mr. Nusreta Omerike

Institut "Yunus Emre" organizuje predramazansku izložbu ručno pisanih mushafa

Komitet za svjetsku baštinu UNESCO-a, u okviru 40. sjednice održane 2016. godine donio je Odluku o upisu srednjovjekovnih nekropola sa stećcima na Listu svjetske baštine. Tada je 28 nekropola stećaka iz Bosne i Hercegovine, Hrvatske, Srbije i Crne Gore stavljeno na spomenutu Listu, od čega je 20 nekropola u Bosni i Hercegovini.Viša kustosica za rani srednji vijek Zemaljskog muzeja Bosne i Hercegovine Adisa Lepić za Fenu je govorila šta se očekivalo od upisa tada prije devet godina, te o odnosu prema stećcima.Lepić je kazala da su očekivanja eksperata iz četiri države (BiH, Hrvatska, Srbija, Crna Gora), kao i turističkih zajedinica i javnosti bila izuzetno velika. Najviše su se ta očekivanja odnosila na masovniju posjećenost ovih nalazišta i stvaranje novih turističkih sadržaja za lokalnu zajednicu.Takva očekivanja ona je ocijenila vrlo optimističnim, zbog toga da ćemo svi malo više brinuti o ovoj vrsti naslijeđa do toga kako tu priliku pretvoriti u jednu ozbiljnu i dugotrajnu turističku priču.- Nekim lokacijama je pogodovalo što je originalni ambijent nekropola bio već turistički razvijen, kao što je nekropola Mramorje - Perućac, udaljena nešto više od desetak kilometara od Bajine Bašte, a smještena u Nacionalnom prirodnom parku Tara. Također ta nekropola je prije stavljanja na UNESCO Listu bila djelomično istražena i to je dalo dodatnu vrijednost u interpretaciji posjetiocima. Iz BiH bih izdvojila lokalitet Maculje u Novom Travniku na kojem su urađena arheološka istraživanja i geofizičko snimanje terena, a u blizini lokaliteta je postavljena suvenirnica i info ured - navela je.

Lepić ističe da se u zadnje četiri godine vrše istraživanja u neposrednoj blizini nekropole Radimilovića-Dubrave kod Bileće. Istraživanja su primarno vezana za prahistorijske tumule (tumuli su grobovi iz brončanog i željeznog doba) za koje arheolozi tvrde da su itekako povezani sa ovom srednjovjekovnom nekropolom.U tom dijelu Hercegovine, dodala je, arheolozi rade i jedno posve nedestruktivno istraživanje što bi se moglo definisati kao etnoarheološko istraživanje koje ima zadatak da sagleda odnos i vezu između srednjovjekovnih nekropola i zajednica koje su na tim prostorima obitavale u zadnjih 50-100 godina.- Bez obzira koliko je značajno i važno što se ovih 28 nekropola našlo na UNESCO listi nije posvećena dovoljna naučno-istraživačka aktivnost i afirmacija ovih nalazišta. S obzirom na to da je ova vijest snažno odjeknula u regionu i šire kao jedan važan pozitivan korak u očuvanju ove baštine, iz nekog razloga opet smo doživjeli da veliki broj nekropola (ne sa UNESCO liste) bude oskrnavljen ili potpuno uništen. Krivca u tome ne možemo tražiti samo u ljudima i zajednicama koje su to počinile, investitorima i vlasnicima privatnih parcela na kojima se nalaze stećci ili neko kulturno dobro. Veliku odgovornost snose institucije koje se direktno bave zaštitom kulturno-historijskog naslijeđa na svim administativnim nivoima ove zemlje - podvukla je Lepić.<h2>Uništavanje nekropola</h2>Prema evidenciji, navodi ona, samo u prošloj godini zabilježeno je uništavanje pet nekropola stećaka po cijeloj Bosni i Hercegovini. Između ostalih tu su nekropola Šadići na Tjentištu, opština Foča, nekropola u Koritima kod Breze te nekropola u selu Trijebanj, kod Stoca.Govoreći o odnosu stanovništa prema tom naslijeđu, Lepić naglašava da njeno dosadašnje terensko iskustvo rada na istraživanju, evidentiranju pa i turističkom obilasku nekropola kada je imala priliku da razgovara sa dosta mještana, govori da stanovništvo zna šta je stećak i šta su te nekropole. Ona također ističe da je njen dojam da su naši stari imali jasniju i bolju vezu sa ovim spomenicima nego mi danas. To se ogleda naravno po raznim praksama koje su sami kao zajednica razvili, povezivali i na osnovu toga na svoj specifičan način nastojali da očuvaju ove spomenike.- Tu je niz primjera, a ja ću navesti samo nekoliko: naši stari su vjerovali da pomjeranje, razbijanje i raznošenje (dislociranje) stećaka, mramorja biliga kako su u narodu još nazivani, donosi lošu sudbinu, nesreću, stradanje, prokletstvo i slično...Neki su vjerovali u njihovu nadnaravnu moć da pomažu pri ozdravljenju, liječenju neplodnosti, liječenju stoke (živine) itd... Imali su određene rituale i prakse koje su obavljali oko stećaka i to su u većini slučajeva bile nedestruktivne aktivnosti na nekropolama stećaka. Oko nekoliko stećaka na površini nađene su rasute perle sa krunica, a neki se još uvijek sjećaju da su uglavnom žene molile krunice sjedeći pored stećaka i niz je takvih primjera. Nekako su oni bili svjesni da je to nečiji nadgrobni bilig-spomenik, a da su ispod zemni ostaci neke umrle osobe. Danas za mnoge to ne predstavlja nešto što je izrazito sveto i važno, izgubila se i ta veza usmene tradicije između naših starih i mladih naraštaja - istakla je.<h2>Istraživanja grobnih mjesta</h2>Kad je riječ o istraživanju grobnih mjesta do sada je istraženo nekoliko nekropola kao što su Kopošići kod Ilijaša, Milavići kod Bileće...Također, vršena su i ranije istraživanja ispod stećaka kao što je nekropola velmoške porodice Sanković, Biskup kod Konjica i slično.- Takva istraživanja zaista dala su vrlo značajne rezultate o elitnom društvu bosanskog srednjovjekovlja, načinu njihovog sahranjivanja, običajima, ali smo potvrdili identitet vrlo važnih historijskih ličnosti tog perioda - podvukla je Lepić.Govoreći o ugrožavanju stećaka, koji se iskoristi kao građevinski materijal, na njima se gradi, a ima i situacija kad pojedinci "prodaju" stećke, Lepić je naglasila da za ovo naslijeđe kao i za bilo koje drugo može i mora da postoje kompromisi, posebno kad se nešto gradi i kad se radi infrastuktura nekog mjesta, a "na putu" vam stoji nekropola stećaka.- Ja bih tu rekla da ipak mi njima stojimo na putu. Za takve i slične slučajeve rješenje postoji, da se istraže zemni ostaci ispod stećaka, da se napravi potrebna dokumentacija, snimci originalne nekropole i slični poslovi koje arheolozi mogu da naprave prilikom zaštitnih istraživanja kao i kolege konzervatori. Međutim to uvijek dodatno košta invenstitore, to vremenski traje i koliko god da traje investitorima se ne da gubiti vrijeme na "neku zaštitu tamo "nekih" starina. Jako je malo primjera gdje su institucije i stručnjaci iz zaštite naslijeđa konsultovani, pozvani i gdje im je omogućeno da adekvatno istraže neko područje koje je ugroženo budućom gradnjom. Zato imamo niz primjera gdje stećke tretiramo kao smeće, kao građevinski materijal. I to dovoljno govori o nama, a ponajviše da je takav odnos prema onome što su iza sebe ostavili naši preci odnos prema nama samima. Sigurna sam da nam nedostaje razgovora, raznog narativa, razumijevanja i međusobnog slušanja - podvukla je Lepić.Ona podvlači da vrijeme ne možemo zaustaviti i izbjeći prirodni proces starenja materijalnog dobra. Konzervatori koji inače rade na zaštiti materijalne kulture su svjesni da na neki način produžuju život predmetu kojeg tretiraju i da je povremena kontrola i praćenje svih tih procesa potreba.- Nekoliko naših nekropola je zaštićeno in situ, a neki stećci su iz sigurnosnih razloga i prijetnje od klizišta, erozije tla i oni koje je čovjek već uništio preneseni u kulturne, muzejske institucije. Najbolji je primjer zgošćanski sljemenjak koji je bio prepolovljen na dva dijela, a već više od 100 godina ni jedan stećak ne može da se usporedi sa njim - istakla je.

Lepić kaže da trenutno u svrhu razvoja novih metoda zaštite konzervacije kamena se radi na nekoliko projekata. Jedan od takvih je Horizon Europe projekat "Stone monument Ensambles and the Climate Change Impact“ – STECCI u saradnji Prirodno-matematičkog fakulteta UNSA, Akademije likovnih umjetnost u Splitu i Odsjeka za arheologiju u Sarajevu. Projekat ima za cilj izučavanje utjecaja klimatskih promjena na kameno kulturno naslijeđe Evrope. Ona smatra da ovakih projekata treba imati više, kao i aktivnosti koje bi bile napravljene na samom lokalitetu.

Govoreći šta je moguće učiniti da se ovo kulturno blago sačuva i na adekvatan način prezentuje javnosti, Lepić je istakla da to zahtijeva jednu široku strategiju koja će krenuti sa najviših nivoa institucija za zaštitu naslijeđa do lokalnih zajednica kojima se trebaju i mogu dati određene ovlasti za zaštitu i nadzor nad ovim spomenicima.- Mi stećke tretiramo kao fenomen, ali se prema zaštiti ovog dobra tako ne odnosimo i to je jedan apsurd koji traje. Također tu je niz zakona koji nam nedostaju, a kojima bi se pojedinici teretili zbog pomjeranja ili uništavanja ovih spomenika bez nadzora i stručne konsultacije. Tako da je to jedno ozbiljno pitanje koje mora krenuti od institucija za zaštitu kulturnog naslijeđa. Našim institucijama je nakon uvrštavanja stećaka na UNESCO listu dato da rade na strategiji zaštite, očuvanja i afirmacije ovih lokacija. To znači ekstra više napora, rada, iznalaženja načina i dobrih praksi kroz koje će ovi spomenici "uživati" zaštitu dosljednu UNESCO Liste svjetske baštine - podvukla je u razgovoru za Fenu viša kustosica za rani srednji vijek Zemaljskog muzeja BiH Adisa Lepić.

U prošloj godini zabilježeno je uništavanje pet nekropola stećaka po cijeloj Bosni i Hercegovini

Lepić: Stećke tretiramo kao fenomen, ali se prema zaštiti ovog dobra tako ne odnosimo, to je apsurd

Velika Kladuša je bila domaćin promocije knjige "Muslimanske vojne formacije u BiH 1941-1945. sa posebnim osvrtom na muslimansku miliciju Huske Miljkovića u Cazinskoj krajini" autora prof. dr. Fikreta Midžića. Ova publikacija rezultat je dugogodišnjeg istraživanja i donosi nova saznanja o ulozi i djelovanju muslimanskih vojnih formacija tokom Drugog svjetskog rata, s posebnim naglaskom na miliciju Huske Miljkovića.<h2>Petnaestogodišnji rad na knjizi</h2>Knjiga se temelji na arhivskoj građi prikupljenoj iz vojnih arhiva, Arhiva Jugoslavije te Arhiva Zagreba, a autor ističe kako je na njenom pisanju radio punih 15 godina. Prema njegovim riječima, cilj mu je bio rasvijetliti temu koja je godinama bila tabu, a koja je tek nakon posljednjeg rata počela dobijati pažnju.- Muslimanska milicija Huske Miljkovića formirana je u kontekstu sukoba između partizanskih jedinica i lokalnih snaga nakon Prvog zasjedanja AVNOJ-a. Huska Miljković nije želio napustiti ove prostore, već se stavio u funkciju njihove odbrane. Njegova glavna uloga bila je zaštita muslimanskog stanovništva Cazinske krajine, zbog čega ga treba smatrati krajiškim junakom - naglasio je Midžić.Autor je istakao da mu je posebno drago što je prva promocija održana upravo u Velikoj Kladuši, budući da se knjiga bavi sudbinom rođenog Kladuščanina.- Prvobitno sam ovu temu istraživao za svoju doktorsku disertaciju. Huska Miljković je jedna od najkontroverznijih ličnosti iz Drugog svjetskog rata. Njegova uloga i djelovanje bili su prešućivani decenijama, a cilj ove knjige je da doprinese objektivnijem sagledavanju historijskih činjenica. - dodao je Midžić.<h2>Autentični dokumenti</h2>Publikacija pruža novi uvid u vojne formacije koje su postojale u tom periodu i analizira njihove različite uloge i karakteristike. Autor naglašava da su sve tvrdnje u knjizi potkrijepljene autentičnim dokumentima, čime doprinosi boljem razumijevanju složenih historijskih procesa u Bosni i Hercegovini tokom Drugog svjetskog rata.Promocija knjige izazvala je veliko interesovanje publike, a prisutni su imali priliku razgovarati s autorom i postavljati pitanja o njegovom istraživanju i zaključcima. Knjiga će u narednom periodu biti predstavljena i u drugim gradovima širom Bosne i Hercegovine.

Knjiga se temelji na arhivskoj građi prikupljenoj iz vojnih arhiva, Arhiva Jugoslavije te Arhiva Zagreba

Promovisana knjiga o muslimanskim vojnim formacijama u Drugom svjetskom ratu

U petak uvečer u galeriji Narodnog univerziteta Konjic, u sklopu aktivnosti kojima Grad Konjic obilježava Dan nezavisnosti BiH i Dan oslobođenja Konjica od fašizma, otvorena je druga samostalna izložba fotografija konjičkog fotografa Almira Širbegovića.<h2>Čestitke autoru</h2>Otvarajući izložbu pod nazivom "Grade moj", gradonačelnik Konjica Osman Ćatić je istakao kako se ovakvim izložbama želi ukazati na značaj svega onoga što su generacije Bosanaca i Hercegovaca radile kako bi danas živjeli u slobodnoj, suverenoj i nedjeljivoj Bosni i Hercegovini, saopćeno je iz Grada Konjica.- S posebnim ponosom sam večeras ovdje, jer upravo izložbom fotografija jednog od mladih Konjičana koji bilježi Konjic svojom dušom, počinjemo obilježavanje Dana nezavisnosti Bosne i Hercegovine. Čestitam Almiru Širbegoviću na trudu i želji da ovjekovječi fotografijama vrijeme u kojem živimo na sebi svojstven način - kazao je gradonačelnik Ćatić.<h2>Ljepote Konjica</h2>Autor izložbe Almir Širbegović naglasio je kako je sretan i zahvalan na podršci Grada Konjica, gradonačelnika Ćatića i svih Konjičana koji prate i cijene njegov rad.- Svi koji me poznaju znaju da sam zaljubljen u svoj grad i njegove ljepote. Tako je i nastala ova izložba koja se bazira na ljepotama koje ima naš prelijepi Konjic. Fotografije su autentične i nastale su u nekim posebnim momentima za koje mi je bilo potrebno i po nekoliko sati. Prikupljao sam materijal u ovih nekoliko godina i odlučio sam da ove godine prikažem šta naš grad ima i s kakvim ljepotama raspolažemo - kazao je Širbegović.Naredni sadržaj u okviru obilježavanja Dana nezavisnosti BiH i Dana oslobođenja Konjica od fašizma je koncert učenika Osnovne muzičke škole Rezonanca u srijedu, 26. februara, u bosanskoj sobi Narodnog univerziteta Konjic u 18 sati.

Svi koji me poznaju znaju da sam zaljubljen u svoj grad i njegove ljepote, poručio je autor

Izložbom "Grade moj" počelo obilježavanje Dana nezavisnosti BiH

Talentirani bosanskohercegovački glumac Irfan Ribić koji je prepoznatljiv na domaćoj teatarskoj i filmskoj sceni, uskoro će utemeljiti ulogu Marka u predstavi "Sarajevski trgovac“ čija je praizvedba zakazana za 28. februar na sceni Narodnog pozorišta Sarajevo.&nbsp;Ribić je za "Dnevni avaz“ otkrio da je posebna čast ove predstave razgovor sa živućim autorom teksta.<h2>Period atentata&nbsp;</h2>- U ovom slučaju, imali smo veliku čast i privilegiju da razgovaramo s autorom Igorom Štiksom, koji nam je od samog početka dao najviše informacija o tekstu. Prve probe su nam, barem meni kao glumcu, prvenstveno poslužile za istraživanje. Kroz njih smo htjeli čuti šta je autor zamislio i šta želi postići svakom od uloga.&nbsp;Nakon toga slijedi, kako bih rekao, najslađi dio procesa – samostalno istraživanje i rad, a zatim i rad s kolegama i partnerima na sceni. Budući da se bavimo velikim vremenskim odmakom – obuhvatamo period 1914.–1915. godine, kao i rat 1992.–1995. – mene je najviše privukla priča vezana za atentat i pokret Mlada Bosna, nešto čemu moj lik pripada. Upravo iz toga sam crpio najviše informacija pri građenju svoje uloge – kazao je Ribić."Sarajevski trgovac“ bavi se historijom Sarajeva i Sarajevskom hagadom, a Ribićev lik je usko povezan s Prvim svjetskim ratom i atentatom u Sarajevu.- U suštini, to mi je bilo najbliže i najinspirativnije na predstavi. Radio sam s Danisom Tanovićem na prvoj sezoni serije "Kotlina“, gdje se također prožimala priča o Sarajevskoj hagadi. Ta tematika mi je bila poznata i ranije, ali sam kasnije dodatno istraživao i produbljivao svoje znanje. Ono što me posebno raduje jeste da je Igor Štiks fenomenalno napisao ovaj tekst. Vjerujem da će svima priča o Sarajevskoj hagadi postati još bliža i vjerodostojnija – dodao je glumac.Istakao je da nijedna nacija ne može opstati bez izuzetno vrijednih i kvalitetnih kulturoloških temelja i historijata.- Možda bih sve ovo mogao sažeti u jednu rečenicu – nema države bez kulture. Često imam osjećaj da ne cijenimo dovoljno ono što imamo, naše istinske vrijednosti. Imam osjećaj da nas vani, izvan granica naše zemlje, više cijene nego mi sami sebe. Možda bi to trebalo biti jedna od važnijih stavki o kojoj bi ljudi trebali razmisliti. Koliko je kultura bila važna i u najtežim momentima – u ratnim djejstvima, granatiranju, kada su se ljudi borili za opstanak – toliko je važno i danas sačuvati svoj identitet. Kultura je ono što nas određuje kao ljude, daje nam porijeklo i temelje – poručio je Ribić.<h2>Dinamičan period</h2>Osim rada na predstavi "Sarajevski trgovac“, Ribić iza sebe ima izuzetno dinamičan i uspješan period.- Volim se našaliti i reći da sam jedan od glumaca koji se ne žali. Protekle dvije–tri godine bile su izuzetno plodne za mene. Nedavno sam zaokružio deset filmskih i TV uloga – šest uloga u serijama i četiri u filmovima. Uskoro me očekuje premijera serije i filma u Zagrebu, kao i kino distribucija filma u BiH. Mnogo sam radio u proteklom periodu i puno je planova za budućnost. Najviše sam fokusiran na projekte u BiH i Hrvatskoj – snimanje novih sezona serija, ali i rad u teatru, koji mi je uvijek na prvom mjestu. Uskoro započinjem rad na novoj predstavi s redateljicom Ivonom, prema tekstu Lele Kalamujić "Na slovo F“. To je moderan, domaći tekst koji mi je posebno zanimljiv – otkrio je Ribić.<h2>Odgovornost glumaca</h2>Ribić je istakao da se danas kultura malo cijeni te da postoje mnogi pokazatelji koji govore u prilog toj činjenici. - Nadam se da će nakon ove predstave ljudi više cijeniti ono što nam je već dato. Kao glumci, umjetnici i javne ličnosti, imamo odgovornost da o ovim problemima govorimo na pravi način, da ih imenujemo i detektujemo – poručio je Ribić.

Mene je najviše privukla priča vezana za atentat i pokret Mlada Bosna

Glumac Irfan Ribić za "Dnevni avaz": Nema države bez kulture

Vedran Fajković, bh. dramaturg i producent, od januara 2025. godine imenovan je za vršioca dužnosti direktora Kamernog teatra 55, gdje je zaposlen vise od deset godina. Fajković je za "Dnevni avaz“ istakao da se miješaju osjećaj oduševljenosti i poniznosti u istom trenutku.<h2>Čast i odgovornost</h2>- Oduševljenje činjenicom da sam postao dijelom ove nevjerovatne kuće, meni intimno i najdraže teatarske kuće u gradu i na planetu, tog najvećeg malog teatra na svijetu. Kada se jednom „inficirate“ Kamernim teatrom 55, lijeka vam nema. Stati na čelo jedne takve institucije, makar i u ovoj, privremenoj, „ve-de“ formi, iznimna je čast i odgovornost.&nbsp;Ambiciju da budem direktor, bilo čega, i da nešto tamo "direktorišem“, nikada nisam imao i to me nešto pretjerano ne oduševljava. Previše odgovornosti i administracije za moj ukus. S druge strane, motivaciju da učinim sve što je u mojim mogućnostima, što kreativno, ljudski i, ovo nije nimalo "direktorski“ – drugarski, to imam – rekao je Fajković. Dodao je da je u vrijeme koje je pred njim njegova želja da teatar funkcionira sa što manje poteškoća, da savladaju raznorazne administrativno-birokratske staze s preprekama, i da, kako se to u našem žargonu kaže, „izbace“ nekoliko kvalitetnih premijera.Kamerni teatar 55 ima dobru saradnju s regionalnim teatrima i festivalima, a najpoznatiji je festival RUTA. - Gostujemo i na svim važnijim regionalnim festivalima i sve više dobijamo i pozive za gostovanja van regiona. U planu je i jedna velika regionalna koprodukcija u okviru festivala RUTA koja će na do sada neviđen način povezati regionalne teatre i publici pružiti priliku da uživa u jednom sasvim novom i, slobodno mogu reći, revolucionarnom i vizionarskom pristupu teatru koji do sada nije viđen na ovim prostorima – kazao je Fajković. <h2>Regionalna koprodukcija </h2>Istakao je da najvećim uspjehom karijere smatra to što ima rijetku i predivnu mogućnost da se bavi poslom koji voli da radi, a to je – umjetnost. - Pisanje, u raznim oblicima, sviranje, ali i rad sa studentima, moje su velike ljubavi i osjećam se posebno blagoslovljenim jer imam priliku da se bavim njima na jedan lijep i kreativan način. Znate, taj osjećaj kada pogledate iza sebe i sagledate svoju poziciju u vremenu i prostoru, i shvatite – to je to. Tu pripadam. I, bez obzira na sve začkoljice i prepreke, sve krize i sumnje, taj osjećaj radosti i zaigranosti koji imam kada radim na nekoj predstavi, kada pišem neki tekst, kada sviram i kada radim sa studentima – to je to. Volim ono što radim, a radim ono što volim. Ništa od toga ne bilo moguće da nemam ogromnu podršku porodice, posebno supruge koja mi je, ujedno, i najveći navijač i najozbiljniji kritičar koji me uvijek inspiriše da radim bolje – otkrio je Fajković. <h2>Čari Kamernog teatra</h2>Fajković je istakao da svima koji su jednom bili u Kamernom i osjetili tu njegovu nevjerovatnu privlačnost poručuje: "Vidimo se u Kamernom!". - A, onima kojima to tek predstoji, koji još nisu imali priliku da se poput nas ostalih beznadežno zaljube u ovaj naš najveći mali teatar, mogu samo reći – zavidim vam. Jer vas čeka nešto nesvakidašnje, nešto što samo Kamerni može da vam ponudi – poručio je Fajković.

Ništa ne bi bilo moguće da nemam podršku porodice i supruge

Dramaturg Vedran Fajković za "Avaz": Volim ono što radim i radim ono što volim

U „Studiju 64“ Narodnog pozorišta Mostar danas je pala prva klapa filmske priče radnog naziva „Mostarska drama“. Riječ je o novom filmskom projektu bh. novinara, publiciste i autora brojnih dokumentarnih filmova, Avde Huseinovića.Naša ekipa je prisustvovala početku snimanja ovog ostvarenja, a kako nam je kazao, riječ je o filmskom serijalu iz tri dijela.- Dakle, radni naslov jeste „Mostarska drama“, ali će svaki dio imati svoj podnaslov. Film će obuhvatiti period, najprije od od 1991. do 1993.godine, zatim posebno period 1993. do Vašingtonskog sproazuma, a treći dio će obuhvatiti period od Vašingtonskog sporazuma kroz okončanje agresije na Republiku Bosnu i Hercegovinu i poslijeratni, ništa manje burni period koji je zahvatio grad Mostar-kazao nam je Huseinović.Ovaj serijal će biti rađen u naredne dvije godine, a prema riječima Huseinovića, planirano je da prvi dio premijerno bude prikazan 1.marta naredne godine, a drugi krajem juna 2026., dok bi treći trebao biti prikazan tokom 2027.godine.- To je jedna kompleksna priča s velikim brojem učesnika, relevantnih svjedoka, ali i značajnim brojem relevantnih dokumenata i brojnih autentičnih arhivskih snimaka. Svaki nastavak će biti dugometražni i mislim da ćemo imati stotine sati sirovog materijala i možda pet, šest sati finalnog materijala „Mostarske drame“ - rekao nam je Huseinović.

Iako je u određenim segmentima obrađivao neke događaje koji se odnose na Mostar, poput dokumentarnog filma „Herceg Bosna-Zločin i kazna“, „Mostarska drama“ je sveobuhvatan projekat koji će s dokumentarnog aspekta obrađivati burne događaje u najvećem gardu na Neretvi od 1991. pa sve do početka 2000.-tih godina.- Ovo je prvenstveno ideja i inicijativa bivšeg gradonačelnika Mostara, Safeta Oručevića i ta ideja tinja više godina. Možda je već pet, šest godina kako o tome pričamo i sada je sazrelo vrijemee da krenmo u realizaciju. Mislim da je tu bila prelomna njegova upornost i želja da se možda u ovoj filmskoj dokumentarnoj formi napravi jedna završna riječ te burne historijske epohe Mostara s kraja 20. i početka 21.stoljeća - naglasio je Huseinović.Svoje svjedočanstvo o tom turbulentnom vremenu danas je Huseinoviću prvi iznio hadži Seid ef.Smajkić, muftija u penziji, a koji je na toj poziciji bio pune tri decenije.- Ovaj serijal će, zasigurno, biti od ogromne važnosti, jer mi smo skloni zaboravu. Ta moja generacija, slobodno mogu tako reći, koja je te 1991.godine svojom aktivnošću odredila našu sadašnjicu, pa i budućnost, zaslužuje da se njihova djela zabilježe i trajno sačuvaju. U suprotnom, bila bi to sramota današnje generacije i, zapravo, najgore bi bilo ne zabilježiti jedan takav historijski hod, a to je, upravo, taj junački, herojski podvig te naše generacije, kako mladića, tako i zrelih ljudi, koji su odbranili značajan dio naše države na koju su atakovali sa svih strana i slijeva i zdesna - kazao nam je ef.Smajkić.Nakon njega sagovornik Huseinoviću je bio Šefkija Džiho, koji je obnašao dužnost pomoćnika za bezbjednost komandanta Četvrtog korpusa ARBiH, ali i zamjenika ministra MUP-a HNK te guvernera HNK.U organizaciji snimanja učestvuje Centar za mir i multietničku saradnju Mostar u čijoj su ekipi Adnin Hasić i Harun Pilav.&nbsp;

To je jedna kompleksna priča s velikim brojem učesnika, relevantnih svjedoka, ali i značajnim brojem relevantnih dokumenata, kaže autor

Sa snimanja: U „Studiju 64“ pala prva klapa

Počelo snimanje novog filmskog serijala Avde Huseinovića: "Mostarska drama" u tri dijela

Prvi klarinetist Sarajevske filharmonije Armin Smriko, koji je gostovao širom Evrope osvajajući nagrade na takmičenjima, jedan je od onih umjetnika čija strast prema muzici nadahnjuje sve generacije. Njegov muzički put započeo je skromno, a sudbinski susreti i neplanirani izbori pretvorili su klarinet u instrument kojim izražava najdublje emocije.<h2>Početni koraci</h2>Smriko je za „Dnevni avaz“ rekao da se ljubav prema klarinetu rodila spontano, kao neki sudbinski susret koji je oblikovao njegov muzički put. - Muzika nije bila moj primarni izbor. Međutim, splet okolnosti odveo me u muzičku školu, i kada nisam imao drugog izbora, na prijemnom ispitu sam odlučio da odaberem gitaru. Nisam položio. Moja sreća je trajala do trenutka kada su roditeljima ponudili klarinet kao rezervnu opciju. Do tada mi je bio potpuno nepoznat, ali već na prvi susret sam osjetio posebnu povezanost. Ogromnu ulogu u mom razvoju imao je moj prvi nastavnik Edin Begović, čiji je pedagoški pristup probudio moju znatiželju za istraživanjem. Klarinet mi je ubrzo postao način izražavanja, instrument kroz koji sam mogao da oblikujem misli, emocije i umjetničke vizije – dodao je Smriko.Među mnogobrojnim nagradama, istakao je treće mjesto na solističkom takmičenju u španskom gradu Ourense 2019. godine. - To je bilo moje prvo učešće na profesionalnom takmičenju i dvodnevno iskustvo koje je na neki način oblikovalo moj dalji razvoj. Moj tadašnji profesor informisao me o takmičenju svega dva mjeseca ranije i predložio da pripremim potpuno nov repertoar. Njegov cilj bio je da održim kontinuitet rada, ali i da se suočim s izazovom pripreme kompleksnog programa u relativno kratkom roku. U finalu sam osvojio treće mjesto, što je za mene predstavljalo ogroman podstrek. Posebno mi je ostalo u sjećanju to što je takmičenje nudilo nagrade u obliku raznih notnih i zvučnih materijala, što je rijetkost na sličnim događajima. Ta nagrada za mene je bila više od priznanja. To je bila potvrda da sam na pravom putu i da uz posvećenost i ljubav prema muzici mogu ostvariti snove koje sam gajio još kao dijete – rekao je Smriko.Posebno je istakao jedan od nastupa koji će zauvijek imati posebno mjesto u njegovom srcu, a to je koncert povodom Dana nezavisnosti BiH.- Bio je održan u Bosanskom narodnom pozorištu u Zenici, gdje sam nastupio sa Kamernim simfonijskim orkestrom. To je bio jedan od mojih prvih javnih nastupa, trenutak u kojem sam se po prvi put suočio sa većom tremom i uspio je prevazići. Taj koncert imao je snažnu emotivnu dimenziju, ne samo zbog simbolike i povoda, već i ličnih izazova s kojima sam se tada nosio. Ipak, muzika mi je pomogla da pronađem unutrašnju snagu, da se prepustim trenutku i uživam u izvedbi. Tog dana dječije maštarije o velikim scenama i značajnim muzičkim putevima postale su konkretniji ciljevi – kazao je Smriko.

<h2>Neprocjenjiva profesija</h2>Angažman u profesionalnom orkestru poput Sarajevske filharmonije za Smriku predstavlja jedinstven spoj tehničkih izazova i neizmjernog zadovoljstva.- Ovaj angažman omogućio mi je da sarađujem s vrhunskim muzičarima i dirigentima, da interpretiram značajna djela svjetske literature i istovremeno razvijam vlastiti umjetnički izraz. Jedan od najvećih izazova je konstantno održavanje visokog nivoa interpretacije. Usto, orkestarsko muziciranje traži izuzetnu disciplinu i kolektivnu svijest. Svaki filharmoničar je dio složenog organizma gdje je važno postići savršen balans između individualnog izraza i zajedničkog zvuka. To je poruka publici, interpretacija emocije i dio zajedničke harmonije cijelog orkestra. Osim tehničkih zahtjeva, tu je i odgovornost prema publici i muzičkoj tradiciji. U vremenu kada se kultura suočava s brojnim izazovima, muzičari moraju preuzeti i ulogu edukatora, ambasadora umjetnosti i zagovornika estetskih vrijednosti. Upravo ta odgovornost, pored same ljepote muziciranja, čini ovu profesiju neprocjenjivom – poručio je Smriko.U narednom periodu Smriko planira nekoliko solističkih nastupa, među kojima bi izdvojio recitale u Bosanskom kulturnom centru KS i Srednjoj muzičkoj školi Zenica.- Radim na nekim novim projektima i potencijalnim takmičenjima, ali o tome ne bih govorio unaprijed. Svaki proces sazrijeva u svom tempu, a vrijeme će donijeti nove prilike i izazove – dodao je Smriko.<h2>Inspirativne ideje</h2>Kazao je da je svijet muzike beskrajno bogat, a izbor jednog umjetnika s kojim bi volio sarađivati nije nimalo jednostavan.- Ipak, ako bih morao izdvojiti, bilo bi fascinantno sarađivati s pijanistom Andrasom Šifom (Schiff), jednim od najvećih izvođača danas. Inspirativno bi bilo razmijeniti ideje, učiti iz njegovog iskustva i možda zajedno raditi na nekom projektu – dodao je Smriko.U konačnici, kaže, biti dio filharmonije znači biti dio nečega većeg od sebe, muzičkog nasljeđa koje traje kroz generacije i koje, uprkos svim izazovima, ostaje jedan od najautentičnijih oblika ljudskog izraza

Premijera "Sarajevskog trgovca" u NPS-u: Predrasude, ljubav, prijateljstvo i kulturnu baštinu svi dijelimo

Organizator manifestacija Zoran Đurić za "Avaz" o novom nastupu: Sarajevska publika je razlog povratka ansambla

Predstava "AU REVOIR – Doviđenja" u Pozorištu mladih

"Mahja", svjetlosna poruka između munara koja najavljuje ramazan

Preminuo Hasan Čelebi, umjetnik poznat kao "reis kaligrafa"

Glumica Lamija Salihović za "Dnevni avaz": Pozorište je za mene druga kuća

U Narodnom pozorištu Mostar večeras Dragan Marinković Maca, a u srijedu "Ovaj mali život"

Sutra reprizna izvedba predstave "Limuni Limuni Limuni Limuni Limuni"

Institut "Yunus Emre" organizuje predramazansku izložbu ručno pisanih mushafa

Lepić: Stećke tretiramo kao fenomen, ali se prema zaštiti ovog dobra tako ne odnosimo, to je apsurd

Promovisana knjiga o muslimanskim vojnim formacijama u Drugom svjetskom ratu

Izložbom "Grade moj" počelo obilježavanje Dana nezavisnosti BiH

Glumac Irfan Ribić za "Dnevni avaz": Nema države bez kulture

Dramaturg Vedran Fajković za "Avaz": Volim ono što radim i radim ono što volim

Počelo snimanje novog filmskog serijala Avde Huseinovića: "Mostarska drama" u tri dijela

Prvi klarinetist Armin Smriko za „Dnevni avaz“: Velike scene postale su moji ciljevi

Kultura

Premijera "Sarajevskog trgovca" u NPS-u: Predrasude, ljubav, prijateljstvo i kulturnu baštinu svi dijelimo

Organizator manifestacija Zoran Đurić za "Avaz" o novom nastupu: Sarajevska publika je razlog povratka ansambla

Predstava "AU REVOIR – Doviđenja" u Pozorištu mladih

"Mahja", svjetlosna poruka između munara koja najavljuje ramazan

Preminuo Hasan Čelebi, umjetnik poznat kao "reis kaligrafa"

Glumica Lamija Salihović za "Dnevni avaz": Pozorište je za mene druga kuća

U Narodnom pozorištu Mostar večeras Dragan Marinković Maca, a u srijedu "Ovaj mali život"

Sutra reprizna izvedba predstave "Limuni Limuni Limuni Limuni Limuni"

Institut "Yunus Emre" organizuje predramazansku izložbu ručno pisanih mushafa

Lepić: Stećke tretiramo kao fenomen, ali se prema zaštiti ovog dobra tako ne odnosimo, to je apsurd

Promovisana knjiga o muslimanskim vojnim formacijama u Drugom svjetskom ratu

Izložbom "Grade moj" počelo obilježavanje Dana nezavisnosti BiH

Glumac Irfan Ribić za "Dnevni avaz": Nema države bez kulture

Dramaturg Vedran Fajković za "Avaz": Volim ono što radim i radim ono što volim

Počelo snimanje novog filmskog serijala Avde Huseinovića: "Mostarska drama" u tri dijela

Prvi klarinetist Armin Smriko za „Dnevni avaz“: Velike scene postale su moji ciljevi