Hašim Tači (Hashim Tachi) trenutno se nalazi u Sudu za zločine Oslobodilačke vojske Kosovo (OVK) u Hagu, a optužen je za zločine nad Albancima, Romima i Srbima na Kosovu i u Albaniji u periodu od 1998-99.
"Treće zemlje" dale su garancije Sudu za zločine OVK u Hagu za puštanje iz pritvora, a to piše u dokumentu kojim se tužilaštvo usprotivilo Tačijevom puštanju iz pritvora, a koji je objavljen na internet stranici suda.
U dokumentu stoji da su "treće države" - čija su imena redigovana - izrazile spremnost da Tačija prihvate, ukoliko bi sud odlučio da ga pusti iz pritvora, ali ne na Kosovo.
Garancije "trećih država" dio su povjerljivog zahtjeva za Tačijevo puštanje iz pritvora, koji je njegova odbrana podnijela 30. juna.
Odluku o tom zahtjevu donijeće sudija za prethodni postupak Nikola Giju (Nicolas Guillou), koji je već odbio da iz pritvora pusti saoptužene oficire OVK Kadrija Veseljija (Veseli), Redžepa Seljimija (Rexhep Selimi) i Jakupa Krasnićija (Krasniqi).
U odgovoru na Tačijev zahtjev, tužilaštvo je naglasilo da priložene "garancije trećih država ne ublažavaju na primjeren način rizike" koje bi donijelo njegovo puštanje iz pritvora.
Podvlačeći da i dalje postoji rizik da bi Tači, ukoliko bi bio pušten iz pritvora, pokušao da pobjegne, zastrašuje svjedoke i opstruiše sudski postupak ili ponovi krivično djelo, tužioci su ocijenili da taj rizik ne mogu umanjiti nikakva ograničenja koja bi Tačiju bila nametnuta na privremenoj slobodi, bilo na Kosovu ili u "trećim državama".
Po tužiocima, sudija Giju, imajući to u vidu, ne bi trebalo ni da razmatra garancije i uslove koje su za Tačijevo puštanje na privremenu slobodu ponudile "treće države".
- Treće države, koje je identifikovao Tači, izložile su svoje poglede na uslovno puštanje na slobodu u prilozima uz njegov zahtjev. Ako nijedan od tih uslova ne može smanjiti rizike, sudija nije obavezan da razmotri spremnost i sposobnost tih država da ispune uslove pod kojim bi Tači bio pušten iz pritvora - istakli su tužioci.
Iako je po statutu suda dozvoljeno, puštanje Tačija u "treću državu" stvorilo bi, upozorilo je tužilaštvo, velike teškoće.
- Treće države nemaju istu obavezu da sarađuju sa sudom kao Kosovo. Ukoliko bi sporazum o puštanju Tačija iz pritvora u treću državu bio prekršen ili jednostrano promijenjen, sud i tužilaštvo gotovo da ne bi imali pravni lijek - upozoravaju iz Tužilaštva.
Puštanje Tačija u treću državu, po tužilaštvu, ne samo da bi temeljno ugrozilo napore suda i tužilaštva u suzbijanju rizika od neovlašćenog miješanja u sudski proces, nego bi taj rizik i povećalo zato što bi uticajni Tači bio "van nadležnosti relevantnih pravosudnih vlasti".
Tužilaštvo je, u redigovanom dijelu odgovora na Tačijev zahtjev, detaljno obrazložilo zašto garancije i uslove "trećih država" smatra neadekvatnim za rizike koje bi donijelo Tačijevo puštanje iz pritvora.
Mediji u Ljubljani objavili su ove sedmice da je Tači, još u januaru ove godine, u zahtjevu za uslovno oslobađanje predložio da, umjesto u pritvoru u Hagu, bude u kućnom pritvoru u Sloveniji.
Sve dosadašnje zahtjevu za ukidanje pritvora Tačiju i saoptuženima sud je odbio.
- U konkretnim okolnostima u vezi sa Tačijem, nema ničega što bi Kosovo ili bilo koja druga država mogli učiniti da u dovoljnoj mjeri spriječe da se rizici ostvare. Ukoliko bi se to dogodilo, to bi nanijelo nepovratnu štetu integritetu sudskog procesa. Produženje pritvora jedini je način da se rizici suzbiju - zaključilo je tužilaštvo.
Krajem aprila, apelaciono vijeće odbacilo je i žalbe odbrane optuženih na tu odluku.
Iako se složio sa odlukom većine da Tačiju uskrate uslovnu slobodu, sudija apelacionog veća Kaj Ambos (Kai) iz Njemačke je, u izdvojenom mišljenju, tada ukazao da bi ponuda "treće države" da prihvati optuženog "mogla biti važan, a možda i odlučujući faktor" pri donošenju odluke o zahtevu za puštanje iz pritvora.
Takva konkretna i precizna ponuda "treće države" u "budućim slučajevima", po sudiji Ambosu, "mogla bi biti snažan argument u korist puštanja na uslovnu slobodu".
