NJEMAČKI MEDIJI

Primanje u EU: "Balkanska trka kornjača"

Mišljenje da je proces proširenja EU zapeo i da više nema kredibilitet nije novo

Evropski lideri s jednog od susreta u Briselu. Deutsche Welle

Deutsche Welle

19.7.2022

Njemački mediji se bave napretkom balkanskih zemalja na putu prema EU i donose analizu jednog berlinskog trusta mozgova o tom pitanju. Piše se i o Sjevernoj Makedoniji.

Mišljenje da je proces proširenja EU zapeo i da više nema kredibilitet nije novo, piše Frankfurter Allgemeine Zeitung: 

- Koliko je situacija zaista sumorna - to pokazuje najnovija analiza berlinskog trusta mozgova Evropska inicijativa za stabilnost, koja ima prije svega jednu jaku stranu: ona raskrinkava politiku proširenja ukočenu u neefikasnosti i fraziranju, ali ne na osnovu iskaza i stavova drugih, već kroz podatke i procjene same Evropske komisije - prenosi Deutsche Welle.

„Očigledno je da su pristupni pregovori s godinama trajali sve duže i da su u međuvremenu postali neka vrsta beskonačne trakavice. Pregovori Latvije, Litve i Slovačke s Komisijom trajali su 34 mjeseca, s Estonijom, Poljskom i Slovenijom 56 mjeseci – prije nego što je 2004. uslijedio njihov pristup. Bugarska i Rumunija su pregovarale 58 mjeseci, dok se (prerano, pošto su prije svega pravosudni sustavi dviju zemalja bili sve samo ne zreli za pristup) 2007. nisu priključile EU. Dosadašnji rekord drži Hrvatska koja je pregovarala 68 mjeseci."

Pristupni pregovori traju sve duže

„I pored toga, hrvatski pristupni proces je, pogledamo li unazad, djelovao munjevito. Hrvatska se 2003. kandidirala, 2004. je prihvaćena kao kandidat, pregovarala je od 2005. do 2011. i pristupila je 2013. EU-u kao do danas najmlađa članica. Od kandidiranja do pristupa je prošlo desetljeće. Dugo, ali dogledno razdoblje."

„O tome današnji kandidati za pristup mogu samo sanjati. Srbija se 101 mjesec nalazi u pristupnim pregovorima i zaključila je samo dva pristupna poglavlja. Crna Gora pregovara 120 mjeseci i privremeno je zaključila tri poglavlja. Ako to projektiramo na maksimalno 35 pregovaračkih poglavlja, rezultat je pristupni proces koji prelazi dužinu ljudskog života. Doduše, nije samo EU odgovoran za dužinu pregovora."

„Ako reformski koraci kandidata izostanu, pristupni proces će, naravno, zapeti. Vidi Tursku, čiji razgovori nisu službeno završeni, ali su zamrznuti. Pri tome je jedno poglavlje zaključeno. Otada se ta zemlja s hiljadama političkih zatvorenika i bez ikakve podjele vlasti toliko udaljila od standarda EU da njen status pristupnog kandidata djeluje kao farsa."

„Međutim, obrnuto zaključivanje – onaj ko reformira bit će nagrađen napretkom i konačno pristupom EU – isto više ne uspijeva. Realnost političkih reformi u zemljama-kandidatima i proces pristupa EU su razdvojeni. Albanija je, na primjer, kandidatkinja od 2014., ali do danas nije mogla početi pristupne pregovore. Pri tome je ona, prema izvještajima EU-a o napretku, kada je riječ o temama kao što su pravna država ili neovisnost pravosuđa odmakla dalje od Srbije, koja godinama pregovara o pristupu.“

Ko je dokle stigao. Deutsche Welle

„Sjeverna Makedonija nije počela s pristupnim pregovorima, ali prema Komisiji u 23 od 33 poglavlja kotira bolje od Crne Gore koja pregovara jedno desetljeće. 

Crna Gora i Srbija su još prije mnogo godina otvorile centralna pregovaračka poglavlja o pravosuđu i temeljnim pravima. Ali, Sjeverna Makedonija i Albanija, koje nisu ni počele s pregovorima, u ispunjavanju odgovarajućih kriterija su na razini Crne Gore i bolje od Srbije", prenosi DW.


Pristupni pregovori ne čine reforme vjerojatnijim

„To otvara jedno temeljno pitanje: što je donijelo osam godina pregovaranja sa Srbijom i deset sa Crnom Gorom, ako je jedna zemlja, koja još nije ni počela pregovarati, spremna za pristup koliko i one?", piše u analizi pod naslovom „Balkanska utrka kornjača“. Prema tom članku, nema veze između formalnog statusa jedne zemlje i stanja njenih reformi. A otvaranje pristupnih pregovora nije učinilo reforme u dotičnim zemljama vjerojatnijim nego u onima koje ne vode pregovore s EU-om."

„Više izgleda da je otvaranje pojedinačnih pregovaračkih poglavlja mutiralo u besadržajan ritual: Ništa se stvarno ne mijenja u pregovorima nakon otvaranja jednog poglavlja. Nema više novca nego prije. Nema više pažnje nego prije. Otvaranje poglavlja nije nagrada. Otvaranje poglavlja nije poticaj ili signal za druge. Otvaranje poglavlja ne čini budući napredak vjerojatnijim".

„Tome, prema izvještaju, doprinosi i to što EU više ne daje ni uvjetna jamstva za pristup. Litvi, Latviji , Slovačkoj i drugim državama EU je na samitu u Geteborgu 2001. jamčila da će, ukoliko se njihovi reformski koraci nastave u istom tempu, njihov pristup do 2004. biti moguć. Što bi govorilo protiv toga da se i danas odredi jedan, s takvim preduvjetima povezan, ciljni datum? Ako ne za punopravno članstvo, koje EU zbog svog unutarnjeg stanja neće moći ponuditi u dogledno vrijeme, a ono bar za važne etapne ciljeve kao što je pristup zajedničkom europskom tržištu?"

„EU mora poslati signal u čitavu regiju: da svaka zemlja koja ispunjava neophodne standarde u svakom slučaju bude na nekakvom razumnom dobitku, iako Europskoj uniji nije uspjelo da se dovoljno reformira kako bi mogla primiti mnogo novih članica, piše u analizi. Ukidanje načela jednoglasnog odlučivanja u EU kada je riječ o vanjskopolitičkim odlukama nije na vidiku, što nova članstva ne čini vjerojatnim."

„Kako god na kraju glasio odgovor: trenutni proces proširenja i njegova metodika su neefikasni – a to potvrđuje sam EU svojim procjenama o pojedinačnim statusima država-kandidata“, piše Frankfurter Allgemeine Zeitung.

Kompromis s Bugarskom

Spiegel online objavio je tekst pod naslovom: „Parlament Sjeverne Makedonije glasao za kompromis s Bugarskom" u kojem objašnjava: „Sjeverna Makedonija ima status kandidata još od 2005. godine. Ali, početak službenih pregovora o pristupu EU su blokirali najprije Grčka, pa onda i Bugarska. Vlada u Sofiji je, između ostalog, tražila da Sjeverna Makedonija prizna bugarske korijene u svom jeziku, stanovništvu i povijesti. Uz to je stalno kritizirala i navodnu diskriminaciju bugarske manjine u Sjevernoj Makedoniji."

„Kompromis koji je Skoplje sada prihvatilo predviđa, između ostalog, da Sjeverna Makedonija izmijeni svoj ustav i prizna Bugare na svom teritoriju kao nacionalnu manjinu. Uz to se od Bugarske više ne traži da prizna makedonski jezik. No, promjena ustava bi mogla biti teška rabota, jer vlada trenutno nema neophodnu dvotrećinsku većinu u parlamentu. Bez obzira na to, (premijer Dimitar) Kovačevski je odluku o kompromisu nazvao povijesnim korakom."

- Odluka je donijeta protivno volji opozicije. U Skoplju je 68 od 120 zastupnika glasalo za sporazum. Političari oporbe su prije glasanja napustili salu - prenosi Spiegel online.

Internetsko izdanje njemačkog lista Die Zeit pak piše da je „kompromis s Bugarskom i na meti kritika. Nacionalistička oporba, ali i liberalni kritičari, smatraju da će on omogućiti Bugarskoj da i dalje blokira napredak (Makedonije) u pristupnim pregovorima. 

Predsjednica Evropske komisije Ursula fon der Lejen (von der Leyen) suprotstavila se tim sumnjama. Prijedlog priznaje makedonski jezik bez ograničenja, rekla je ona prošli tjedan. Bilateralne stvari kao što je interpretacija povijesti nisu uvjet za pristupne pregovore", navodi Zeit online, a prenosi Deutsche Welle.

Vlasnik autorskih prava © avaz-roto press d.o.o.
ISSN 1840-3522.
Zabranjeno preuzimanje sadržaja bez dozvole izdavača.