POZNATA HISTORIČARKA

Ko je bila Latinka Perović: Smatrali su je najutjecajnijom ženom u SFRJ, kritizirala negiranje genocida u Srebrenici

Nakon što ju je Josip Broz Tito smijenio 1972. godine više se nikada nije vratila u politiku

Perović: Sa samo 27 godina bila je predsjednica Antifašističkog fronta žena Srbije. Media Centar Beograd

H. J. I.

12.12.2022

Latinka Perović jugoslovenska historičarka i političarka preminula je danas u 89 godini. Nju su ponekad nazivali i "Majkom Druge Srbije". 

Rođena je 4. oktobra 1933. godine u Kragujevcu. Sa samo 27 godina bila je predsjednica Antifašističkog fronta žena Srbije (AFŽ). Kao vrlo mlada, priključila se Savezu komunista. Član Predsjedništva Centralnog komiteta Narodne omladine Srbije je postala sa samo 20 godina, a sa 23 godine je bila član Predsjedništva Centralnog komiteta Narodne omladine Jugoslavije. Bila je predsjednica konferencije Antifašističkog fronta žena (1960-1964) i sekretar Centralnog komiteta Saveza komunista Srbije (1968-1972). 

Bila je i na čelu komisije Centralnog komiteta SKJ za ideološki rad. Važila je za najuticajniju ženu u Srbiji toga doba, koja na visoku funkciju nije došla zahvaljujući braku sa nekim rukovodiocem.


1972. godine se povukla iz politike

Za vrijeme njenog mandata, vođen je sudski proces protiv profesora Mihaila Đurića zbog kritike ustavnih amandmana iz 1971. i konstatacije da oni vode SFRJ ka raspadu.

Nakon gušenja Hrvatskog proljeća (MASPOK) 1971. godine, uslijedila je i takozvana čistka srbijanskih liberala. Dana 18. oktobra 1972. godine, objavljeno je pismo Josipa Broza Tita upućeno članovima SKJ, kao poziv na borbeniju partiju, "demokratski centralizam" i veći nadzor SKJ nad društvom, a zatim su uslijedili njegovi razgovori sa rukovodiocima SK Srbije i SR Srbije. Osam dana kasnije, 26. oktobra 1972. godine, ostavke na partijske i državne funkcije su podnijeli Marko Nikezić (predsjednik CK SK Srbije), Latinka Perović (sekretar CK), Bora Pavlović (sekretar Gradskog komiteta Beograda), zatim i savezni sekretar vanjskih poslova Mirko Tepavac, a iz solidarnosti povukao se i Koča Popović.

Nikada se nakon toga više nije vratila u politiku. Posvetila se historijskom istraživanju i postala poznata kao prominentna stručnjakinja za srbijansku historiju 19. vijeka, kao i srbijansku savremenu historiju.

Latinka Perović kroz godine. Lupiga / Nomad

Kritikovala negiranje genocida u Srebrenici

Od 1976. do 1998. radila je na Institutu za noviju historiju Srbije. U svojim tekstovima i studijama o savremenoj Srbiji, često je naglašavala da Srbija ima potrebu za političarom koji će javno preuzeti odgovornost za zlodjela počinjena u bivšoj Jugoslaviji kako bi se pomoglo pomirenje sa susjednim državama i spriječilo ponavljanje slične tragedije.

Perović se posvetila naučnom radu na polju historije, u oblastima historije Srbije 19. vijeka i historije radničkog pokreta. Radila je na Institutu za historiju radničkog pokreta – Beograd od 1976. do 1998. godine, a od 1993. do 1998. godine bila je glavni i odgovorni urednik časopisa Tokovi historije.

Perović je otvoreno kritikovala negiranje genocida u Srebrenici.

- Prosto je nevjerovatno šta govore najviši predstavnici Srbije. Oni to govore poslije presude dva Međunarodna suda koji su stvorili enormnu građu. Na tim sudovima su bile optužnice, ali i odbrane.

Objavljeno je toliko knjiga, pa to su neke činjenice i dokumenti koje ne možete ignorisati. Drugo, napisano je toliko naučnih studija o tom ratu, snimljeno dokumentarnih i umjetničkih filmova, napisano mnogo literarnih djela i ispovijesti ljudi koji su prošli kroz logore i učestvovali u ratu.

Pa izvinite, šta je još potrebno da vi kvalifikujete taj zločin onako kako ga kvalifikuje cijeli civilizovani svijet? - upitala je svojevremeno Perović.

Vlasnik autorskih prava © avaz-roto press d.o.o.
ISSN 1840-3522.
Zabranjeno preuzimanje sadržaja bez dozvole izdavača.