Srbija je u godišnjem izvještaju Evropske komisije dobila loše ocjene u ključnim poglavljima 23 i 24 o vladavini prava, istaknuta je važnost normalizacije odnosa s Kosovom te da Beograd nije uveo sankcije Rusiji, a zabrinutost i dalje izazivaju politički i ekonomski utjecaji na medije.

Komisija će u srijedu objaviti izvještaj o napretku zemalja kandidata i očekuje se da će preporučiti šefovima država ili vlada EU otvaranje pristupnih pregovora s Ukrajinom.

U dokumentu EK, u koji je Radio Slobodna Europa (RFE) imala uvid, uz loše ocjene za poglavlja 23 i 24 o vladavini prava, ističe se da se Beograd nije pridružio sankcijama međunarodne zajednice Rusiji te da nije nije zatvorio prostor stranom miješanju i manipulaciji informacijama.

Istaknuto je da, bez obzira na aspiracije za članstvo u Uniji koje Beograd navodi kao strateški cilj zemlje, Srbija sklapa trgovinske sporazume s Kinom i ostalim trećim zemljama koje ne ispunjavaju briselske standarde.

Uz to, Komisija sugerira da Srbija treba uložiti više napora i napraviti kompromise kako bi proces normalizacije odnosa s Kosovom krenuo naprijed, uz neophodnost ispunjavanja svojih obveza u okviru dijaloga, uz punu primjenu svih prethodnih sporazuma.

Stalni napori

Normalizacija odnosa se naglašava kao "bitan uslov na evropskom putu obje strane", a EK poručuje da i Beograd i Priština, izostane li napredak, "riskiraju izgubiti važne prilike u odsustvu napretka".

U godišnjem izvještaju za Srbiju se potvrđuje da je na odnose s Kosovom posebno utjecao nasilni napad na kosovsku policiju 24. septembra u selu Banjska kod Zvečana, kad su ubijeni kosovski policajac i trojica naoružanih Srba.

Istaknuto je očekivanje EU da počinitelji budu uhapšeni i brzo privedeni pravdi, te da Srbija u potpunosti sarađuje i poduzme sve neophodne korake.

Kosovo i Srbija, poručuje EK, "moraju nastaviti stalne napore na deeskalaciji" te čim prije osigurati održavanje novih izbora na sjeveru "uz aktivno učestvovanje kosovskih Srba”, koji su prošle lokalne izbore bojkotirali.

Evropska komisija ocjenjuje da je Srbija učinila "ograničen napredak" u slobodi izražavanja, ali konstatira da "slučajevi prijetnji, zastrašivanja, govora mržnje i nasilja nad novinarima i dalje izazivaju zabrinutost", napore u porastu strateških tužbi protiv učestvovanja javnosti (SLAPP), koje pokreću pripadnici nacionalnih i lokalnih vlasti što, prema ocjeni EK, "može izazvati zastrašujući efekt, uključujući i cenzuru".

Također u izvještaju EK se navodi da je situacija u srbijanskom pravosuđu zabrinjavajuća zbog "neprikladnih pritisaka", a niz preduzetih koraka kako bi se smanjio prostor političkog utjecaja u praksi još nije moguće uočiti, uključujući i smanjenje neprimjerenog utjecaja na suce i tužitelje, prenosi Hina.

Od Srbije se traži da uspostavi i efikasan mehanizam koordinacije u smislu ostvarivanja ciljeva politike preveniranja i represije na polju korupije, naročito u sektorima "koji su najosjetljiviji na korupciju".

Bez restriktivnih mjera

Ocjenjuje se, također, da se Srbija uskladila s nekim stajalištima EU na međunarodnim forumima, ali nije uvela nijednu restriktivnu mjeru protiv Rusije zbog agresije na Ukrajinu, pri čemu je Beograd održao odnose na visokom nivou s Moskvom, što "postavlja pitanja o strateškom pravcu Srbije".

Konstatirano je i da vizna politika Srbije još nije u potpunosti usklađena s listom trećih zemalja čiji državljani podliježu viznom režimu za boravak u EU i traži se da Beograd uskladi viznu politiku s Briselom.

U izvještaju se navodi da je Srbija u oktobru ove godine potpisala sporazum (o slobodnoj trgovini) s Kinom, što za EU "predstavlja stratešku zabrinutost".

Navodi se da je Srbija najavila planove za sklapanje sporazuma o slobodnoj trgovini i s Ujedinjenim Arapskim Emiratima, Egiptom i Južnom Korejom, uz poruku da svi sporazumi o kojima Srbija pregovara moraju osigurati kompatibilnost s pravnim tekovinama EU, uz klauzule o prestanku roka koje garantuju da će se Srbija odreći tih sporazuma po pristupanju u EU, poručuje se u izvještaju EK na koji se poziva RFE.