Srbijanski predsjednik Aleksandar Vučić bio je gost u Jutarnjem programu Radio-televizije Srbije, a između ostalog, on je govorio o sigurnosnoj situaciji u toj temlji, novim provokacijama Prištine, ali i najavljenim američkim sankcijama NIS-u.Na samom početku gostovanja, govorio je o kontroli oružja u Srbiji, a nakon tragičnih događaja na Cetinju.-	Mislim da je važan sam broj, vi ste rekli 82.000 predatog oružja, akcija je nastavljena, prikupljeno je oko 100.000 različitih cijevi, moćnog, različitog naoružanja... Mislim da smo mnogo života spasili - rekao je predsjednik Srbije i dodao da je to bila izuzetna akcija koja je spasila ljudske živote.Vučić je dodao da je tu akcije neophodno produžiti i pooštriti. <h2>Broj ubistava </h2>-	Te stvari se u mnogo zemalja događaju. Navešću primjer, nama je broj ubistava na godišnjem nivou značajno niži - rekao je Vučić.On je rekao da je Srbija jedna od najsigurnijih zemalja na svijetu.-	Danas kada idete u neke druge gradove, dame nisu sigurne da li mogu da nose određene torbice, kod nas sigurno možete proći parkom u bilo koje doba dana. Imamo negdje između 70 i 80 ubistva godišnje. To vam je na nivou 7-10 dana jednog omanjeg grada u SAD kakav je Baltimor. Da li je to dovoljno dobro? Nije - rekao je Vučić, ali istakao je da je ipak u Srbiji mnogo bolja situacija nego u mnogim razvijenijim zemljama.<h2>Kontrola oružja</h2>Govoreći ponovo o kontroli oružja rekao je da mora da se ide kod sigurnosno interesantnih lica.-	Zato što onaj ko je već sa druge strane zakona, lakše će da upotrebi oružje nego onaj koji nije. Dakle, moramo da pooštrimo dalje mogućnost dobijanja legalnog oružja - rekao je Vučić i dodao, podsećajući na Ribnikar, da je K. K. koristio oružje koju je njegov otac imao u legalnom posjedu i koje nije adekvatno obezbjeđivao.<h2>Sankcije NIS-u</h2>Pričao je i o energetskoj sigurnosti i sankcijama NIS-u.-	Vjerujem da ćemo dobiti papir 10. ili 13. januar. Za nas su tu dvije nepoznanice, jedna je ta da li se to odnosi na kompletno rusko vlasništvo ili većinski paket akcija, a druga je rokovi. Ja sam molio za što veće rokove, vidjet ćemo šta će biti - rekao je Vučić.Govoreći o konkretnim posljedicama, rekao je da neće biti "ni kanti ni kantica, ni bilo čega".Upitan je hoće li biti poskupljenja.-	Mi imamo struju koja je treća najeftinija u Evropi, hljeb najeftiniji u Evropi, dok su drugi osnovni proizvodi treći, četvrti peti. Nafta je nešto skuplja, jer je naša akciza nešto viša. Mi uvozimo sirovu naftu, koju prerađujemo u Pančevu, a sad kad krenu sankcije vjerovatno to više neće biti moguće, ali razgovarao sam sa Plenkovićem, imamo ugovor, pa ćemo vidjeti - rekao je Vučić i dodao da neće biti nestašica.On je rekao da rezerve postoje za 85 dana.-	Ne treba ljudi da brinu, mi ćemo se snaći. Smijali su mi se kad sam govorio o rezervama nafte, vojska je povećala svoje rezerve. Imamo jer smo na vrijeme mislili i razumjeli šta rat svjetskih razmjera i regionalni donosi - rekao je Vučić.Objašnjavajući da tek treba da se razjasni kako će sankcije uticati na to koliko akcija imaju Rusi u NIS.-	Pitanje je da li je to 49 posto, 0 posto. Imamo novac da odmah otkupimo ako treba. Ukoliko bismo išli u tom smjeru, pokušatćemo to da izbjegnemo, ali ako tako bude, ne bismo prodavali drugom, kupili smo mi. Imamo taj novac na računu i možemo da kupimo, ali to je pitanje za Amerikance, objasnit ćemo da ćemo mi to kupiti, ali da taj novac ide Rusima, i može da ode u kupovinu oružja... - rekao je Vučić.On je rekao da smatra da američka administracija nema želju da kazni Srbiju, već da žele da Srbiju "okrenu na ovu stranu", i da to nema veze sa ratnim naporima Rusije.Govoreći o Trampovom preuzimanju administracije, Vučić je rekao da nije lično razgovarao sa novim ministrom finansija Amerike, ali da ljude iz njegovog okruženja dobro poznaje.-	Pokušat ću da stupim u kontakt u narednim danima i nadam se da ću uspjeti u tome - rekao je Vučić.<h2>Posljedice po privredu </h2>Na pitanje kakve bi ovo posljedice moglo da ima po privredu Srbije, Vučić je rekao da će dati sve od sebe.-	Ne mislim da će biti problema. Bit će za nas problema u smislu angažmana, neprijatnih razgovora... - poručio je srbijanski predsjednik.On je rekao da je Siniša Mali, kada je jučer pričao na sjednici Vlade, ustvari želio da skrene pažnju na to da bi mogla da bude ugrožena stopa rasta.-	Bilo kakvi poremećaji na tržištu strateške robe kao što je nafta, funkcionisanju rafinerije, petrohemije.... to bi se odrasilo na stopu rasta u svim odnosima. Zato je gospodin Mali, moj drug, rekao da mi to moramo brzo da rješavamo. Ne smijemo da čekamo 16. mart, a da rješenje ne postoji - rekao je Vučić i dodao da nemaju namjeru da troše rezerzve, već ih čuvaju za još teže dane.-	Ovo je prvi put da se ovakvim tipom krize suočavamo, ali smo mnoge krize prošli. Dobrim odnosima i marljivošću uspjet ćemo iz ovoga da izađemo - uvjerava Vučić.<h2>O Ekspu</h2>Govoreći o Ekspu, Vučić je rekao da mnogo toga mora da se uradi do 1. decembra 2026. ali da će morati da se uloži mnogo rada i energije.-	Vjerujem da će ljudi biti zadovoljni - rekao je Vučić.Dodao je da su mnoge zemlje potvrile učešće - SAD, Kina, Japan, Švicarska, ali i brojne manje zemlje.Govoreći o Kosovu i predstojećim izborima rekao je da je razgovarao sa predstavnicima međunarodne zajednice.-	Kurti ima samo jednog protivinika, a to je samo Srpska lista, činio je sve da uništi Srpsku listu i srpski narod. To je taj trend u regionu. Vidjet ćete od večeras pa nadalje i za događaje u Crnoj Gori, polako ali sigurno, kao što se kod nas priprema Vojvođanska platforma i separatističke tendencije u Vojvodini, tako će u Crnoj Gori polako da isplivavaju... - rekao je Vučić i dodao da će Priština uvijek imati podršku Zagreba.

Mislim da smo mnogo života spasili, rekao je predsjednik Srbije 

Vučić o sankcijama NIS-u: Vjerujem da ćemo papir dobiti do 13. januara, neće biti nestašica

U Srbiji je danas Dan žalosti zbog tragedije koja se dogodila u Crnoj Gori u kojoj je ubijeno 12 osoba, a četiri teško ranjene. Na sjednici Vlade Srbije, na kojoj je donesena Odluka, prisustvovao je i predsjednik države Aleksandar Vučić koji je rekao da ovim Srbija pokazuje da suosjeća u bolu s građanima Crne Gore.Poručio je da je Srbija spremna pružiti svu pomoć koju ta država zatraži.Podsjećamo, na Cetinju se 1. januara&nbsp; dogodio teški zločin u kojem je ubijeno 12 ljudi, među kojima je i dvoje djece. Teško su ranjene četiri osobe.Osumnjičeni za ovaj zločin na Cetinju, Aco Martinović (45), iste noći je podlegao povredama nakon što je sebi pucao u glavu, opkoljen policijom koja je za njim tragala nekoliko sati.U povodu tog tragičnog događaja u Crnoj Gori su 2, 3. i 4. januara proglašeni za dane žalosti.Na Komemorativnoj sjednici, jučer, odana je počast nevinim žrtvama.Također, povodom tog nemilog događaja, na sjednici Vijeća za nacionalnu sigurnost u petak, Vlada Crne Gore je poručila da će usvojiti novi zakon o oružju, po kojem će svi koji žele da drže oružje morati da prođu rigorozne kontrole prije dobivanja dozvole.

U povodu tog tragičnog događaja u Crnoj Gori su 2, 3. i 4. januara proglašeni za dane žalosti

U Srbiji danas Dan žalosti

Ekspertica za viruse Ana Gligić, šefica laboratorije Instituta "Torlak" u vrijeme epidemije velikih boginja (variola vera) 1972. godine u tadašnjoj Jugoslaviji, preminula je jutros u Beogradu u 91. godini, prenijela je Radio-televizija Srbije (RTS).Bila je jedna od junakinja borbe protiv posljednje evropske epidemije velikih boginja koja je na zimu i proljeće 1972. godine pogodila Socijalističku Federativnu Republiku Jugoslaviju, pretežno Kosovo i Srbiju.U toku epidemije oboljelo je 184 ljudi - 123 na Kosovu i 32 u Beogradu, a preminulo je ukupno njih 40, sa stopom smrtnosti iznad 21 posto. Epidemija je zvanično objavljena tek 25. marta i trajala je do 23. maja, a karantini su ukidani postepeno od 12. aprila do 19. maja.Virus je "ubijen" na Institutu "Torlak", procedurom kojom je rukovodila lično Gligić, piše RTS. Virusologinja Ana Gligić, specijalistkinja medicinske mikrobiologije i viša naučna saradnica na Medicinskom fakultetu Univerziteta u Beogradu, rođena je 6. avgusta 1934. godine u slavonskom selu Ćeralije, kod Podravske Slatine, u tadašnjoj Kraljevini Jugoslaviji.Diplomirala je biologiju 1959. godine na Fakultetu za prirodne nauke i matematiku u Beogradu. Njena karijera je uključivala i istraživanja na jednom od najsmrtonosnijih virusa - virusu marburg, koji je 1967. prva na svijetu izolovala i opisala, a tokom osamdesetih i devedesetih godina 20. vijeka, Gligić se usmjerila na proučavanje hemoragičnih groznica.Sa naučnim radom nastavila je i nakon penzionisanja, aktivno učestvujući u istraživanjima tokom pandemije koronavirusa, gdje su njena stručnost i iskustvo bili od velike pomoći. Bila je jedna od najvećih stručnjaka u oblasti mikrobiologije i virusologije u Srbiji i svijetu, a njen rad i doprinos nauci i zdravstvu i dalje ima veliki uticaj.

Sa naučnim radom nastavila je i nakon penzionisanja, aktivno učestvujući u istraživanjima tokom pandemije koronavirusa

Preminula virusologinja Ana Gligić: Zaustavila variolu veru

Pripadnici saobraćajne policije Ministarstva unutrašnjih poslova Srbije zaustavili su vozilo "Opel Insignia" presretačem na putu Kikinda – Zrenjanin, koje je išlo brzinom od 171,3 km/h, iako je na tom dijelu puta ograničenje bilo 80 km/h.Vozilom je upravljao 39-godišnji J. S., koji je bio pod uticajem alkohola, jer je alkotest pokazao 0,70 promila u njegovoj krvi.U trenutku prekršaja, u vozilu su se nalazili njegova supruga i troje djece, stari 16, 12 i 10 godina, piše telegraf.rs.Vozač je isključen iz saobraćaja, a protiv njega su pokrenute odgovarajuće pravne radnje.

Vozač je isključen iz saobraćaja, a protiv njega su pokrenute odgovarajuće pravne radnje

Pijan vozio 171 kilometar na sat, u autu bilo troje maloljetne djece


Ministar unutrašnjih poslova Crne Gore Danilo Šaranović kazao je da duboko žali zbog neprimjerene izjave date nekoliko sati nakon što je 1. januara na Cetinju Aco Martinović ubio 12 ljudi, a četvoro ranio.Odgovarajući <a href="https://www.vijesti.me/vijesti/crna-hronika/739607/saranovic-zalim-zbog-neprimjerene-izjave-izvinjavam-se-svima-koje-sam-povrijedio">Vijestima</a> na pitanje šta je mislio kada je kazao "da se vrate normalnom funkcionisanju", rekao je da duboko žali zbog toga, i izvinio se svima koje je povrijedio, a na prvom mjestu porodicama nedužnih žrtava masovnog ubice.- Duboko žalim zbog svoje izjave i nesrećnog izbora riječi u tom izuzetno teškom trenutku za svakog savjesnog građanina Crne Gore. Nakon što je tada osumnjičeni za monstruozni zločin stavljen pod kontrolu, umjesto da jasno poručim građanima Cetinja da je opasnost prošla, da više nisu u riziku i da Martinović više nije prijetnja, nesmotreno sam rekao da se vrate normalnom načinu funkcionisanja, što je, u tom osjetljivom i izuzetno tužnom trenutku, djelovalo neprimjereno - kazao je on.Šaranović je istakao da je svjestan težine te izjave:- Svjestan sam težine te izjave i duboko se izvinjavam svima koje sam povrijedio ili uznemirio, a prvenstveno porodicama nedužno ubijenih i ranjenih. Čovjek sam, od krvi i mesa, koji ovo proživljava lično, i u atmosferi tolikog stresa i odgovornosti, greške nije lako izbjeći. Ali jedno želim naglasiti – moja jedina namjera bila je da građane umirim, jer smo prethodno u ime MUP-a i Uprave policije apelovali na njih da ostanu u svojim domovima. Ponavljam, izražavam iskreno žaljenje zbog svojih riječi - rekao je on.

Čovjek sam, od krvi i mesa, koji ovo proživljava lično, i u atmosferi tolikog stresa i odgovornosti, greške nije lako izbjeći

Šaranović: Žalim zbog neprimjerene izjave, izvinjavam se svima koje sam povrijedio

Grčke vlasti su u stanju pripravnosti nakon što su dva albanska kriminalca pobjegla iz zatvora u mjestu Kasaveteia u četvrtak uveče. Prema informacijama portala Protothema.gr, dvojica muškaraca, starih 41 godinu, osuđena su za brojna teška krivična djela, uključujući pljačke, pokušaje ubistva, podmetanje požara i učešće u kriminalnoj organizaciji. Njihove kazne uključuju višegodišnje zatvorske kazne, kao i doživotnu robiju, što ukazuje na ozbiljan rizik koji predstavljaju za javnu bezbjednost.Uprkos njihovoj kriminalnoj prošlosti, od 2019. godine nalazili su se u zatvoru, prostoru bez ograde, zahvaljujući dobrom vladanju. Ova vrsta zatvora omogućava zatvorenicima veću slobodu, što je, kako se čini, olakšalo njihov bijeg.

<h2>Potraga za odbjeglim kriminalcima</h2>Prema dostupnim informacijama, dvojica muškaraca su i dalje u bjekstvu, dok je grčka policija usmjerila pažnju na granice kako bi spriječila njihov pokušaj izlaska iz zemlje.

<h2>Planiranje bekstva</h2>Zatvorenici su 2024. godine dobili petodnevni dopust, što je praksa predviđena za zatvorenike koji pokazuju dobro vladanje. Po povratku sa dopusta pre nekoliko dana, iskoristili su labave sigurnosne kontrole u zatvoru kako bi organizovali i izveli bjekstvo. Njihov nestanak primjećen je u 21:00 u četvrtak uveče, što je odmah aktiviralo hitnu reakciju policije.Inspekcije njihovih soba bile su rijetke – sprovođene svega nekoliko puta dnevno – što je vjerovatno doprinijelo uspjehu bjekstva. Korišćenje neograđenih prostora u ovakvim seoskim zatvorima, koje ima za cilj olakšavanje društvene reintegracije, pokazalo se kao ključna slabost u ovom slučaju.Grčke vlasti su brzo reagovale na incident, angažujući specijalne policijske jedinice i timove za potragu, s obzirom na to da su odbjegli zatvorenici ocijenjeni kao izuzetno opasni zbog svojih ranijih zločina.

Uprkos njihovoj kriminalnoj prošlosti, od 2019. godine nalazili su se u zatvoru, prostoru bez ograde, zahvaljujući dobrom vladanju

Dva opasna Albanaca pobjegla iz zatvora: Pljačkali, pokušali ubistvo, ko ih vidi, nek bježi! 

Marija Selak Raspudić (42), nestranačka kandidatkinja za predsjednicu Republike Hrvatske, privukla je pozornost javnosti ne samo svojim akademskim i političkim postignućima, već i svojom imovinskom karticom.Selak Raspudić je nakon završetka Klasične gimnazije diplomirala filozofiju, hrvatski jezik i književnost na Filozofskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu. Daljnje obrazovanje nastavila je na istom fakultetu, gdje je 2013. godine stekla titulu doktorice znanosti iz područja humanističkih znanosti, polje filozofije. Danas radi kao izvanredna profesorica na matičnom fakultetu, čime nastavlja doprinositi akademskoj zajednici.<h2>Prihodi i imovina</h2>Kao saborska zastupnica, Selak Raspudić prima mjesečnu neto plaću od 2435,52 eura. Uz to, ostvaruje prihod od 926,06 eura kao konzultantica na međunarodnom projektu "New Horizons for Science and Religion in Central and Eastern Europe", gdje ujedno vodi i projekt "New generation research exchange". Na ove prihode dodaje se zastupnički paušal u iznosu od 199,10 eura, koji je neoporeziv.Njen suprug, Nino Raspudić, također je saborski zastupnik s mjesečnom neto plaćom od 2119,32 eura. Obitelj Raspudić više nema kreditnih zaduženja, što je rijetkost u današnje vrijeme. <h2>Nekretnine i pokretnine</h2>Marija i njezin suprug suvlasnici su stana u Zagrebu površine 115 kvadrata, čija je procijenjena tržišna vrijednost 199 tisuća eura. Stan je kupljen na kredit koji je u međuvremenu isplaćen pa više ne stoji u imovinskoj kartici.Porodica posjeduje i automobil Volvo V50 proizveden 2009. godine, čija je vrijednost procijenjena na 6.600 eura. Osim toga, Nino Raspudić je suvlasnik kuće s okućnicom u općini Čitluk, Bosna i Hercegovina, površine 104.300 kvadratnih metara, koju je naslijedio i dijeli s trećim osobama.

Nino Raspudić je suvlasnik kuće s okućnicom u općini Čitluk

Imovinska kartica Nine i Marije Selak-Raspudić iznenadila Hrvatsku: Evo u kolikom stanu žive i kakvu imovinu imaju

Centralna izborna komisija Kosova zaključila je danas birački spisak prema koJeM na parlamentarnim izborima 9. februara pravo glasa ima 2.075.868 građana, objavili su kosovski mediji, prenosi Anadolu.Na Kosovu biračko pravo ima 1.979.944 birača, a u inostranstvu 104.924 građana.Predsjednik Savjeta za izborne radnje Arianit Elshani saopštio je da je broj birača po biračkom mjestu u ruralnim sredinama 999, dok je ta brojka u urbanim sredinama - 950 za jedno izborno mjesto, prenosi portal “Kosovo-online“.- Svaki birač može da glasa za 10 kandidata, zato ne želimo da pređemo broj od 1.000 birača - pojasnio je Elshani.Iz CIK-a su istakli da je uslovno glasanje definisano samo u jednom biračkom centru u opštini i da nije moguće glasati u svim centrima.S obzirom na mali broj birača registrovanih u Tirani i Podgorici, po osam, CIK neće organizovati fizičko glasanje u diplomatskim predstavništvima u tim gradovima, već će oni moći da glasaju poštom.Proces glasanja će se odvijati u 17 ambasada i 15 konzulata, u 19 zemalja.Izbori 9. februara biće prvi redovni parlamentarni izbori koji će biti održani na Kosovu od njegovog proglašenja nezavisnosti 2008. godine.

Svaki birač može da glasa za 10 kandidata, zato ne želimo da pređemo broj od 1.000 birača - pojasnio je Elshani

Pravo glasa na izborima na Kosovu ima 2.075.868 građana

Vlada Srbije na današnjoj sjednici izglasala je da nedjelja, 5. januar u toj državi bude Dan žalosti zbog tragedije koja se desila na Cetinju, a sjednica je počela minutom šutnje.Premijer Srbije Miloš Vučević još jednom je uputio saučešće porodicama stradalih i "cijelom narodu u Crnoj Gori, u želji da se povrijeđeni oporave".Podsjetimo, Cetinjanin Aco Martinović 1. januara je iz vatrenog oružja usmrtio 12 osoba, a potom i počinio samoubistvo. Četiri osobe su na liječenju u Kliničkom centru.Predsjednik Srbije Aleksandar Vučić, koji je sjednici prisustvovao na poziv premijera, rekao je da su razmjeri tragedije na Cetinju veliki, imajući u vidu činjenicu da je Crna Gora "desetostruko manja od Srbije".-	Onda vam je potpuno jasno koliko je teško ljudima u Crnoj Gori i naše je da kažemo da smo uz njih, u bolu, tuzi i ako bilo šta možemo da pomognemo, da to učinimo - rekao je Vučić.Kaže da je ovo i za Srbiju "još jedna pouka da moramo da radimo brže i snažnije".-	Zato bih zamolio da preko Ministarstva unutrašnjih poslova i Bezbjednosno-informativne agencije dalje izvršite provjeru svih bezbjednosno interesantnih lica i utičete na ubrzano oduzimanje nelegalnog oružja, dodatne provjere legalnog naoružanja i da mi spustimo rizike takvih incidenata na minimum – kaže Vučić.Dodao je da će se takve stvari "uvijek događati u svakoj zemlji na svijetu, u najrazvijenijim zemljama najčešće". Poručio je da akcije oduzimanja oružja ne treba da budu "kampanjske i jednokratne", već da se stalno obnavljaju.-	Sa oduzimanjem više stotina hiljada komada oružja i municije od 700 do 800 hiljada komada, ko zna koliko smo života spasili. To se i ne mjeri, ali je važno da ta akcija bude stalna - rekao je Vučić.

Onda vam je potpuno jasno koliko je teško ljudima u Crnoj Gori i naše je da kažemo da smo uz njih, u bolu, tuzi, rekao je Vučić

Sutra Dan žalosti u Srbiji povodom tragedije na Cetinju, oglasio se i Vučić

Predsjednik Hrvatske Zoran Milanović rekao je da hrvatski vojnici neće učestvovati u ratu u Ukrajini i da će biti protivnik svakome ko to ne shvata."Rat u Ukrajini nije naš rat. Onaj ko to ne shvata u meni će imati protivnika", rekao je Milanović, koji je i kandidat SDP-a na predsjedničkim izborima.On je ocijenio da je svijet danas nesigurniji nego ikada."SAD i Rusija ne razgovaraju. Čak ni u vrijeme najveće mržnje nije bilo tako", rekao je Milanović na predizbornom skupu u Koprivnici.Komentirišući rezultate prvog kruga predsjedničkih izbora u kojem je ostvario ubjedljivu pobjedu nad kandidatom HDZ-a, Milanović je rekao da je dobio veliko povjerenje, jer je građanima očigledno "dosta koruptivnog načina života"."Žele nekoga ko će to držati pod kontrolom", rekao je Milanović i dodao da ljudi žele sigurnost i predvidivost.

Onaj ko to ne shvata u meni će imati protivnika, kazao je Milanović

Milanović dao kontroverznu izjavu: Rat u Ukrajini nije naš

Prva je subota u mjesecu pa se diljem Hrvatske na glavnim trgovima gradova, tradicionalno održavaju javne molitve krunice. Iako prethodnih subota nije bilo incidenata, danas je ipak eskaliralo između molitelja i demonstranata, te je došlo do fizičkog sukoba, prenosi <a href="https://www.index.hr/vijesti/clanak/sukobili-se-prosvjednici-i-klecavci-na-trgu/2629800.aspx?index_ref=naslovnica_vijesti_prva_d">index.hr</a>.Uoči početka molitve na Trgu bana Jelačića u Zagrebu došlo je do incidenta te je morala intervenirati policija koja osigurava događaj. Dio demonstranata protiv javne molitve nekako je završio unutar ograđenog prostora u kojem molitelji mole. Nakon toga je došlo do naguravanja te je morala intervenirati i policija.- Bilo je naguravanja, fizičkih obračuna. Netko je nekoga i šutnuo nogom dok su demonstrante izbacivali van iz ograđenog prostora. Totalni je cirkus - rekao je svjedok s Trga za <a href="https://www.zagreb.info/vijesti/padali-vukli-ih-po-podu-ovo-su-trenuci-sukoba-izmedu-molitelja-i-prosvjednika-u-zagrebu/696114/">zagreb.info</a>.Na snimkama se vidi kako je tu bilo svega, naguravanja, udaranja. Neki demonstranti su završili na podu. Redari molitelja su ih izguravali iz kruga molitve. Neki demonstranti su se objesili pa su ih morali vući van iz kruga. Na kraju se ipak sve smirilo. Intervneirala je i policija koja je razdvojila demonstrante i molitelje pa su tokom same molitve bili na sigurnoj udaljenosti.Klečanje i molitvu na javnim mjestima po Hrvatskoj mjestu organiziraju tzv. Vitezovi Bezgrešnog Srca Marijina, koji tvrde da se radi o "miroljubivom i apolitičnom događaju". Na javno moljenje krunice pozivaju samo muškarce, a, između ostalog, mole "za život u predbračnoj čistoći, čednost u odijevanju i ponašanju, obnovu katoličkih brakova" te "za muškarce – da postanu duhovni autoriteti u porodici". S druge strane je bila skupna performativna akcija “Tiha misa”, Arijane Lekić-Fridrih koja je pokrenuta kao odgovor na javnu molitvu.Demonstranti su nosili transparente s natpisima ''Pobacit ćemo i crkvu i državu'', ''Ne tuči cure'', ''Patrijarhat ubija'', ''Silovanje nikad nije opravdano'', ''Rađat ću kad i ako želim'', ''Tjelesna autonomija, ne crkvena hegemonija''.&nbsp;

Iako prethodnih subota nije bilo incidenata, danas je ipak eskaliralo između molitelja i demonstranata, te je došlo do fizičkog sukoba

Sukob molitelja i demonstranata na Trgu bana Jelačića


Povodom masakra koji se 1. januara dogodio na Cetinju, kada je ubijeno 12 osoba, danas je u Vladinom domu u ovom crnogorskom gradu održana Komemorativna sjednica žrtvama, javlja Anadolija.Komemoracija je počela minutom ćutanja za žrtve, a poručeno je da je ovo jedan od najvećih izazova koji su zadesili Cetinje i Crnu Goru.Gradonačelnik Prijestonice Cetinje Nikola Đurašković kazao je da su sa tugom koja je sve ujedinila “okupili pred jednim od najtežih izazova koji nas je kao zajednicu pogodio“.- Još jedna tragedija nezapamćenih razmjera pogodila je Cetinje i Crnu Goru. Gubitak 12 života ostavio nas je u šoku i nevjerici. Posebno boli gubitak dva anđela koji su bili simbol nevinosti. Ostavili su prazninu u našim srcima. Jedino što možemo je da uputimo najiskrenije saučešće porodicama i da im pomognemo u njihovom bolu - kazao je Đurašković.Dodao je da ovo nije samo gubitak za porodice, već za cijelo društvo.- Svi da se zapitamo - zašto se ovako nešto ponovo dogodilo i zašto smo kao društvo ovo dozvolili. Država mora sistemski reagovati. To dugujemo žrtvama i njihovim porodicama. Odgovornost moramo i želimo jasno da tražimo - naglasio je Đurašković.Komemoraciji su prisustvovali predsjednik Crne Gore Jakov Milatović, ministar vanjskih poslova Crne Gore Ervin Ibrahimović, brojni ministri u Vladi Crne Gore, predstavnici lokalne vlasti, kao i članovi porodica tragično stradalih.U pucnjavi koja se dogodila 1. januara na Cetinju ubijeno je 12 osoba, dok je šest povrijeđeno. Napadač Aco Martinović (45) je nakon krvavog pira izvršio samoubistvo.Život su izgubili Mirko Vuletić, Dragana Drašković, Branislav Mudreša, Radivoje Marković, Joša Otašević, Zorica Vuletić, Radovan Martinović, Radmila Martinović, Miloš Martinović, Marko Martinović te maloljetni J. V. i V. V.Povodom tragedije na Cetinju, u Crnoj Gori je proglašena trodnevna žalost, 2, 3. i 4. januara.

Država mora sistemski reagovati, naglasio je Đurašković

Komemoracija na Cetinju: Gubitak 12 života ostavio prazninu u srcima

Entry/Exit sistem (EES) koji će podrazumijevati uzimanje otisaka prstiju i fotografisanje na graničnim prelazima tehnički je već uspostavljen i spreman za primjenu, a njegovo aktiviranje na nivou schengenskog prostora predviđeno je prema najavama Evropske komisije, krajem 2025. godine.Ovo je za Agenciju Anadolu potvrđeno iz Ministarstva unutarnjih poslova Republike Hrvatske.Naime, početkom primjene EES-a za zemlje schengenskog prostora bitno će se promijeniti način ulaska državljana prvenstveno Zapadnog Balkana kao što su Srbija, Bosna i Hercegovina, Crna Gora, Sjeverna Makedonija, Kosovo, Albanija, ali i Moldavije i Ukrajine kada je u pitanju evropski kontinent.- Što se tiče faznog uvođenja sistema, implementacija ovisi o odluci Evropske komisije. Plan faznog uvođenja biti će usklađen s evropskim smjernicama, a precizna dinamika još nije formalno objavljena - naglasili su iz MUP-a Hrvatske.Naglašavaju da je sistem ulazaka i izlazaka testiran na graničnim prelazima Republike Hrvatske kako bi se osiguralo da svi tehnički aspekti i proceduralni protokoli budu u potpunosti operativni prije početka primjene.<h2>Detaljna obuka</h2>MUP Hrvatske navodi kako su policijski službenici za graničnu kontrolu prošli detaljnu obuku o korištenju sistema, uključujući tehničke i operativne aspekte novog načina obavljanja granične kontrole koji uključuje i obradu biometrijskih podataka.- Hrvatska je stoga potpuno spremna za početak rada EES-a, ali konačan početak i način rada ovisi o koordiniranoj odluci na razini Europske unije - stav je MUP-a Hrvatske.Iz MUP-a Hrvatske ističu kako će implementacija ovog sistema na svim vanjskim granicama Evropske unije, uključujući kopnene, morske i zračne prijelaze, imati ključnu ulogu u praćenju ulazaka i izlazaka državljana trećih zemalja, čime će se značajno unaprijediti sigurnosni standardi, te osigurati učinkovitija regulacija kratkotrajnog boravka.Kako se navodi, svaki putnik iz zemalja van Schengena morat će dati svoje lične podatke svaki put kada dođe do vanjskih granica evropskih zemalja koristeći EES.EES prikuplja, bilježi i pohranjuje podatke navedene u putnim ispravama (puno ime, datum rođenja...), datum i mjesto svakog ulaska i izlaska, sliku lica i otiske prstiju (zvani "biometrijski podaci"), kao i da li je putniku odbijen ulazak.<h2>Biometrijski predlošci</h2>Na temelju prikupljenih biometrijskih podataka izradit će se biometrijski predlošci i pohraniti u zajednički Biometric Matching Service.Državljanima zemalja koji imaju vizu za kratkoročni boravak za ulazak u schengensko područje, će otisci prstiju već biti pohranjeni u viznom informacijskom sustavu (VIS) i neće se ponovno pohraniti u EES.Svaki putnik koji stigne na vanjsku granicu EU-a, odnosno schengenskog prostora morat će dati svoje lične podatke kako je naveo. Službenici za kontrolu pasoša skenirat će otiske prstiju i fotografirati osobe. Ove informacije bit će zabilježene u digitalnoj datoteci.Pri tome, pasoš putnika (biometrijski ili nebiometrijski) neće biti ovjeren.Ovaj proces na granici može biti brži ako putnik unaprijed registrira neke svoje podatke. To prvenstveno zavisi od toga da li postoji namjenska oprema (“samoposlužni sistem”), ako je dostupan na graničnom prijelazu ili postoji mobilna aplikacija - ako je dostupna u zemlji dolaska ili odlaska.<h2>Službenik za&nbsp;kontrolu pasoša</h2>No, u bilo kojem od gore navedenih slučajeva putnik će susresti službenika za kontrolu pasoša na granici.Bitno je navesti da ako se odbiju dati biometrijski podaci, putniku će biti uskraćen ulazak na područje evropskih zemalja koje koriste EES.Također, sistem će bilježiti koliko dana će još putnik smjeti boraviti na teritoriju europskih država. To će se moći provjeriti pomoću EES-a, odnosno putem EES online alata.

Plan faznog uvođenja biti će usklađen s evropskim smjernicama, navode iz MUP-a Hrvatske

Uzimanje otisaka prstiju i fotografisanje na granicama pri ulasku u EU krajem 2025.

Predsjednik Srbije Aleksandar Vučić prisustvuje sjednici Vlade Srbije koja se održava u Palači Srbija, a po pozivu premijera te zemlje Miloša Vučevića.Sjednica je počela minutom šutnje za stradale u masakru na Cetinju.Vučić je danas rekao da mu je podsekretar Sjedinjenih Američkih Država za ekonomski rast, energetiku i životnu sredinu Hose Fernandez (Jose) potvrdio da će ta zemlja uvesti direktne sankcije Naftnoj industriji Srbije (NIS).-	Uvest će sankcije ne neke generalne, opće, ne samo finansijske, već sveukupne sankcije našoj kompaniji NIS. To neće biti sankcije protiv kompanija koje imaju rusko vlasništvo ili onih koje finansiraju ruske banke, nego će to biti direktne sankcije našoj firmi NIS - rekao je Vučić na sjednici Vlade Srbije.On je kazao da će sankcije izazvati probleme sa snabdijevanjem nafte, rafinerijom i petrohemijom.Vučić je kazao da mu je Fernandez kazao da će Srbija imati rok od 30 dana da sagleda mogućnosti i pokrene akciju, a da za 60 dana treba da završi cijeli proces.-	Oni (SAD) će prije 15. januara izaći sa tom odlukom. Do 15. marta mora da završimo sve. Do 15. februara mi mora da znamo šta radimo - rekao je Vučić.<h2>Verbalna polemika</h2>Kazao je da će danas o tome razgovarati sa ambasadorom SAD-a u Srbiji Kristoferom Hilom (Cristopherom Hillom).Priča o rokovima vezanim za NIS, izazvala je i verbalnu polemiku na sjednici. Vučiću je u riječ „upao“ ministar finansija Siniša Mali tvrdnjom da su rokovi previše kratki i da se mora raditi još brže kako ne bi bila dovedena u pitanje isplata penzija i plata.Na te riječi je reagovao Vučić, koji je od premijera Vučevića zatražio da govori samo onaj ko je dobio riječ i da bez obzira što on njega (ministra Malog) voli, mora da se zna red i da oni koji su prethodnih dana odmarali i skijali, ne mogu da govore dok ne dobiju riječ od premijera.Vučić je kazao danas i da “protesti padaju zahvaljujući njihovim greškama, ali će zato njihova nervoza, agresija i histerija rasti”.-	Ne smijemo da napravimo ni jednu grešku, nikakvi sukobi i intervencija. Ako hoće da studiraju – nek studiraju, ako neće – neće - rekao je Vučić.<h2>Mjere sigurnosti</h2>On je članovima vlade poručio da rade “sam mirno” i dodao da su svi zahtjevi studentskog protesta ispunjeni.Vučić je izjavio da su, nakon tragičnih događaja u Crnoj Gori, i u Srbiji potrebne dodatne mjere sigurnosti.On je također rekao da vlada treba danas da odnese odluku o proglašenju dana žalosti u Srbiji zbog velike tragedije u Crnoj Gori, navodeći da će tako pokazati da je uz građane Crne Goru u bolu i da će učiniti sve da pomogne. -	Ovo je i pouka za nas da sve učinimo da spustimo rizike na minimun od mogućnost da se tako nešto desi i u Srbiji - rekao je Vučić.<h2>Uputio apel</h2>Pozvao je Ministarstvo unutrašnjih poslova Srbije i Bezbjednosno informativnu agenciju da izvrše dodatnu provjeru sigurnosno interesantnih osoba, da se ubrza oduzimanje ilegalnog oružja, ali i provjera oružja u legalnom posjedu.Prema njegovim riječima, to ne smije da bude kampanjska akcija, navodeći da je mnogo oružja oduzeto poslije masovnog ubistva u osnovnoj školi “Vladislav Ribnikar”.

Sjednica je počela minutom šutnje za stradale u masakru na Cetinju

Vučić: SAD su nam uvele sankcije, imamo prvi rok od 30 dana

Od osmero kandidata, koliko ih je učestvovalo u prvom krugu izbora za predsjednika Hrvatske, 29. decembra, država će samo dvojici, Zoranu Milanoviću i Draganu Primorcu, nadoknaditi dio troškova izbornih troškova.Rezultat je to zakonske odredbe koja kaže da pravo na naknadu izbornih troškova imaju samo kandidati koji dobiju najmanje 10 posto važećih glasova birača, a u ovom slučaju to su Milanović (kandidat SDP-a i partnera) i Primorac (kandidat HDZ-a i partnera).Najbliža tom postotku bila je nezavisna Marija Selak Raspudić koja je osvojila 150.435 glasova, odnosno 9,25 posto, nedovoljno da bi učestvovala u podjeli 580.000 eura, koliko je država osigurala za „pokriće“ dijela izbornih troškova.Milanoviću, koji je osvojio 797.938 glasova (49,09 posto) pripada naknada od 133.000 eura, a Primorcu za osvojena 314.663 glasa (19,35 posto) naknada od 52.447,90 eura.Naknada se raspoređuje razmjerno dobivenim glasovima prema konačnim rezultatima izbora, s tim da se ne smije isplatiti u iznosu većem od ostvarenih izbornih troškova.Pogledaju li se troškovi koje su dvojica kandidata ostvarila u prvom djelu izborne kampanje, do 21. decembra, jasno je da su njihovi izborni troškovi veći, kod Primorca iznose 774.000 eura, a kod Milanovića 167.000 eura i izvjesno je da su do okončanja izborne kampanje još „narasli“.Kandidati i u drugom izbornom krugu imaju pravo na naknadu izbornih troškova, ali u manjem iznosu. Tako će pobjedniku, odnosno kandidatu koji osvoji veći broj glasova, država isplatiti naknadu od 26. 600 eura, a drugoplasiranom razmjerno broju glasova koje je dobio.Ali, isplata naknade neće biti tako skoro, ne prije marta. Naime, naknada se isplaćuje u roku od 15 dana od dana objave izvještaja Državnog izbornog povjerenstva (DIP) o tome kako su kandidati poštivali pravila iz Zakona o financiranju političkih aktivnosti, izborne kampanje i referenduma.U prvom izbornom krugu svaki od osmero kandidata mogao je na kampanju potrošiti najviše 1.061.782,47 eura. U drugom krugu, taj se iznos po kandidatu može povećati najviše do 20 posto, dakle za 200-tinjak hiljada eura, prenosi Hina.

Naknada se raspoređuje razmjerno dobivenim glasovima prema konačnim rezultatima izbora

Primorcu i Milanoviću će Hrvatska pokriti dio izbornih troškova

Premijer Crne Gore Milojko Spajić obratio se medijima nakon sjednice Vijeća za nacionalnu bezbjednost te zemlje, rekavši da je "tragedija na Cetinju veliko breme za našu državu i bitno je da se ujedinimo kao nacija".Spajić je naveo kako je ovo bila jedna od najtežih sjednica Vijeća za nacionalnu bezbjednost kojoj je prisustvovao.<h2>Analiza stanja</h2>- Zahvalio bih se i lično ime crnogorskim medijima koji su radili jako profesionalno. Stvarno sam ponosan sa te strane na medije. Razumijem i u ovakvim trenucima mislim da je prvenstveno bitno da se ujedinimo kao nacija u tuzi i bolu - rekao je Spajić.Spajić je izjavio da kao roditelj, brat, razumije različita osjećanja i da je ovo veliko breme za državu.- Poslije analize stanja, imali smo više zaključaka šta treba da se uradi u sljedećem periodu. Radi se o medicinskom fenomenu, o čovjeku koji je imao psihijatrijske probleme.&nbsp;Jedan tragični događaj koji je imao zdravstvenu komponentu. Neko ko je imao srca da ubije rođenu sestru, dvoje male djece. Želim i da opovrgnemo neke priče - tučnjava nije imala religijski ili etnički razlog - istakao je on.<h2>Rigorozne kontrole</h2>Dodao je kako je na licu mjesta bilo više od 150 policajaca, a da zbog reakcije medicinskog sektora imaju šansu spasiti četiri života.Spajić je, također, rekao da "imamo zaključke da ćemo usvojiti novi zakon o oružju".- Ljudi koji imaju dozvole će imati rok do 1. januara 2026. da prođu nove provjere, mnogo rigoroznije - poručio je Spajić na obraćanju medijima nakon sjednice&nbsp;Vijeća za nacionalnu bezbjednost Crne Gore.

Vučić o sankcijama NIS-u: Vjerujem da ćemo papir dobiti do 13. januara, neće biti nestašica

U Srbiji danas Dan žalosti

Preminula virusologinja Ana Gligić: Zaustavila variolu veru

Pijan vozio 171 kilometar na sat, u autu bilo troje maloljetne djece

Šaranović: Žalim zbog neprimjerene izjave, izvinjavam se svima koje sam povrijedio

Dva opasna Albanaca pobjegla iz zatvora: Pljačkali, pokušali ubistvo, ko ih vidi, nek bježi!

Imovinska kartica Nine i Marije Selak-Raspudić iznenadila Hrvatsku: Evo u kolikom stanu žive i kakvu imovinu imaju

Pravo glasa na izborima na Kosovu ima 2.075.868 građana

Sutra Dan žalosti u Srbiji povodom tragedije na Cetinju, oglasio se i Vučić

Milanović dao kontroverznu izjavu: Rat u Ukrajini nije naš

Sukob molitelja i demonstranata na Trgu bana Jelačića

Komemoracija na Cetinju: Gubitak 12 života ostavio prazninu u srcima

Uzimanje otisaka prstiju i fotografisanje na granicama pri ulasku u EU krajem 2025.

Vučić: SAD su nam uvele sankcije, imamo prvi rok od 30 dana

Primorcu i Milanoviću će Hrvatska pokriti dio izbornih troškova

Spajić: Tragedija na Cetinju veliko breme za državu, usvojit ćemo novi zakon o oružju

Region

Vučić o sankcijama NIS-u: Vjerujem da ćemo papir dobiti do 13. januara, neće biti nestašica

U Srbiji danas Dan žalosti

Preminula virusologinja Ana Gligić: Zaustavila variolu veru

Pijan vozio 171 kilometar na sat, u autu bilo troje maloljetne djece

Šaranović: Žalim zbog neprimjerene izjave, izvinjavam se svima koje sam povrijedio

Dva opasna Albanaca pobjegla iz zatvora: Pljačkali, pokušali ubistvo, ko ih vidi, nek bježi!

Imovinska kartica Nine i Marije Selak-Raspudić iznenadila Hrvatsku: Evo u kolikom stanu žive i kakvu imovinu imaju

Pravo glasa na izborima na Kosovu ima 2.075.868 građana

Sutra Dan žalosti u Srbiji povodom tragedije na Cetinju, oglasio se i Vučić

Milanović dao kontroverznu izjavu: Rat u Ukrajini nije naš

Sukob molitelja i demonstranata na Trgu bana Jelačića

Komemoracija na Cetinju: Gubitak 12 života ostavio prazninu u srcima

Uzimanje otisaka prstiju i fotografisanje na granicama pri ulasku u EU krajem 2025.

Vučić: SAD su nam uvele sankcije, imamo prvi rok od 30 dana

Primorcu i Milanoviću će Hrvatska pokriti dio izbornih troškova

Spajić: Tragedija na Cetinju veliko breme za državu, usvojit ćemo novi zakon o oružju