Entry/Exit sistem (EES) koji će podrazumijevati uzimanje otisaka prstiju i fotografisanje na graničnim prelazima tehnički je već uspostavljen i spreman za primjenu, a njegovo aktiviranje na nivou schengenskog prostora predviđeno je prema najavama Evropske komisije, krajem 2025. godine.Ovo je za Agenciju Anadolu potvrđeno iz Ministarstva unutarnjih poslova Republike Hrvatske.Naime, početkom primjene EES-a za zemlje schengenskog prostora bitno će se promijeniti način ulaska državljana prvenstveno Zapadnog Balkana kao što su Srbija, Bosna i Hercegovina, Crna Gora, Sjeverna Makedonija, Kosovo, Albanija, ali i Moldavije i Ukrajine kada je u pitanju evropski kontinent.- Što se tiče faznog uvođenja sistema, implementacija ovisi o odluci Evropske komisije. Plan faznog uvođenja biti će usklađen s evropskim smjernicama, a precizna dinamika još nije formalno objavljena - naglasili su iz MUP-a Hrvatske.Naglašavaju da je sistem ulazaka i izlazaka testiran na graničnim prelazima Republike Hrvatske kako bi se osiguralo da svi tehnički aspekti i proceduralni protokoli budu u potpunosti operativni prije početka primjene.<h2>Detaljna obuka</h2>MUP Hrvatske navodi kako su policijski službenici za graničnu kontrolu prošli detaljnu obuku o korištenju sistema, uključujući tehničke i operativne aspekte novog načina obavljanja granične kontrole koji uključuje i obradu biometrijskih podataka.- Hrvatska je stoga potpuno spremna za početak rada EES-a, ali konačan početak i način rada ovisi o koordiniranoj odluci na razini Europske unije - stav je MUP-a Hrvatske.Iz MUP-a Hrvatske ističu kako će implementacija ovog sistema na svim vanjskim granicama Evropske unije, uključujući kopnene, morske i zračne prijelaze, imati ključnu ulogu u praćenju ulazaka i izlazaka državljana trećih zemalja, čime će se značajno unaprijediti sigurnosni standardi, te osigurati učinkovitija regulacija kratkotrajnog boravka.Kako se navodi, svaki putnik iz zemalja van Schengena morat će dati svoje lične podatke svaki put kada dođe do vanjskih granica evropskih zemalja koristeći EES.EES prikuplja, bilježi i pohranjuje podatke navedene u putnim ispravama (puno ime, datum rođenja...), datum i mjesto svakog ulaska i izlaska, sliku lica i otiske prstiju (zvani "biometrijski podaci"), kao i da li je putniku odbijen ulazak.<h2>Biometrijski predlošci</h2>Na temelju prikupljenih biometrijskih podataka izradit će se biometrijski predlošci i pohraniti u zajednički Biometric Matching Service.Državljanima zemalja koji imaju vizu za kratkoročni boravak za ulazak u schengensko područje, će otisci prstiju već biti pohranjeni u viznom informacijskom sustavu (VIS) i neće se ponovno pohraniti u EES.Svaki putnik koji stigne na vanjsku granicu EU-a, odnosno schengenskog prostora morat će dati svoje lične podatke kako je naveo. Službenici za kontrolu pasoša skenirat će otiske prstiju i fotografirati osobe. Ove informacije bit će zabilježene u digitalnoj datoteci.Pri tome, pasoš putnika (biometrijski ili nebiometrijski) neće biti ovjeren.Ovaj proces na granici može biti brži ako putnik unaprijed registrira neke svoje podatke. To prvenstveno zavisi od toga da li postoji namjenska oprema (“samoposlužni sistem”), ako je dostupan na graničnom prijelazu ili postoji mobilna aplikacija - ako je dostupna u zemlji dolaska ili odlaska.<h2>Službenik za&nbsp;kontrolu pasoša</h2>No, u bilo kojem od gore navedenih slučajeva putnik će susresti službenika za kontrolu pasoša na granici.Bitno je navesti da ako se odbiju dati biometrijski podaci, putniku će biti uskraćen ulazak na područje evropskih zemalja koje koriste EES.Također, sistem će bilježiti koliko dana će još putnik smjeti boraviti na teritoriju europskih država. To će se moći provjeriti pomoću EES-a, odnosno putem EES online alata.

Plan faznog uvođenja biti će usklađen s evropskim smjernicama, navode iz MUP-a Hrvatske

Uzimanje otisaka prstiju i fotografisanje na granicama pri ulasku u EU krajem 2025.

Predsjednik Srbije Aleksandar Vučić prisustvuje sjednici Vlade Srbije koja se održava u Palači Srbija, a po pozivu premijera te zemlje Miloša Vučevića.Sjednica je počela minutom šutnje za stradale u masakru na Cetinju.Vučić je danas rekao da mu je podsekretar Sjedinjenih Američkih Država za ekonomski rast, energetiku i životnu sredinu Hose Fernandez (Jose) potvrdio da će ta zemlja uvesti direktne sankcije Naftnoj industriji Srbije (NIS).-	Uvest će sankcije ne neke generalne, opće, ne samo finansijske, već sveukupne sankcije našoj kompaniji NIS. To neće biti sankcije protiv kompanija koje imaju rusko vlasništvo ili onih koje finansiraju ruske banke, nego će to biti direktne sankcije našoj firmi NIS - rekao je Vučić na sjednici Vlade Srbije.On je kazao da će sankcije izazvati probleme sa snabdijevanjem nafte, rafinerijom i petrohemijom.Vučić je kazao da mu je Fernandez kazao da će Srbija imati rok od 30 dana da sagleda mogućnosti i pokrene akciju, a da za 60 dana treba da završi cijeli proces.-	Oni (SAD) će prije 15. januara izaći sa tom odlukom. Do 15. marta mora da završimo sve. Do 15. februara mi mora da znamo šta radimo - rekao je Vučić.<h2>Verbalna polemika</h2>Kazao je da će danas o tome razgovarati sa ambasadorom SAD-a u Srbiji Kristoferom Hilom (Cristopherom Hillom).Priča o rokovima vezanim za NIS, izazvala je i verbalnu polemiku na sjednici. Vučiću je u riječ „upao“ ministar finansija Siniša Mali tvrdnjom da su rokovi previše kratki i da se mora raditi još brže kako ne bi bila dovedena u pitanje isplata penzija i plata.Na te riječi je reagovao Vučić, koji je od premijera Vučevića zatražio da govori samo onaj ko je dobio riječ i da bez obzira što on njega (ministra Malog) voli, mora da se zna red i da oni koji su prethodnih dana odmarali i skijali, ne mogu da govore dok ne dobiju riječ od premijera.Vučić je kazao danas i da “protesti padaju zahvaljujući njihovim greškama, ali će zato njihova nervoza, agresija i histerija rasti”.-	Ne smijemo da napravimo ni jednu grešku, nikakvi sukobi i intervencija. Ako hoće da studiraju – nek studiraju, ako neće – neće - rekao je Vučić.<h2>Mjere sigurnosti</h2>On je članovima vlade poručio da rade “sam mirno” i dodao da su svi zahtjevi studentskog protesta ispunjeni.Vučić je izjavio da su, nakon tragičnih događaja u Crnoj Gori, i u Srbiji potrebne dodatne mjere sigurnosti.On je također rekao da vlada treba danas da odnese odluku o proglašenju dana žalosti u Srbiji zbog velike tragedije u Crnoj Gori, navodeći da će tako pokazati da je uz građane Crne Goru u bolu i da će učiniti sve da pomogne. -	Ovo je i pouka za nas da sve učinimo da spustimo rizike na minimun od mogućnost da se tako nešto desi i u Srbiji - rekao je Vučić.<h2>Uputio apel</h2>Pozvao je Ministarstvo unutrašnjih poslova Srbije i Bezbjednosno informativnu agenciju da izvrše dodatnu provjeru sigurnosno interesantnih osoba, da se ubrza oduzimanje ilegalnog oružja, ali i provjera oružja u legalnom posjedu.Prema njegovim riječima, to ne smije da bude kampanjska akcija, navodeći da je mnogo oružja oduzeto poslije masovnog ubistva u osnovnoj školi “Vladislav Ribnikar”.

Sjednica je počela minutom šutnje za stradale u masakru na Cetinju

Vučić: SAD su nam uvele sankcije, imamo prvi rok od 30 dana

Od osmero kandidata, koliko ih je učestvovalo u prvom krugu izbora za predsjednika Hrvatske, 29. decembra, država će samo dvojici, Zoranu Milanoviću i Draganu Primorcu, nadoknaditi dio troškova izbornih troškova.Rezultat je to zakonske odredbe koja kaže da pravo na naknadu izbornih troškova imaju samo kandidati koji dobiju najmanje 10 posto važećih glasova birača, a u ovom slučaju to su Milanović (kandidat SDP-a i partnera) i Primorac (kandidat HDZ-a i partnera).Najbliža tom postotku bila je nezavisna Marija Selak Raspudić koja je osvojila 150.435 glasova, odnosno 9,25 posto, nedovoljno da bi učestvovala u podjeli 580.000 eura, koliko je država osigurala za „pokriće“ dijela izbornih troškova.Milanoviću, koji je osvojio 797.938 glasova (49,09 posto) pripada naknada od 133.000 eura, a Primorcu za osvojena 314.663 glasa (19,35 posto) naknada od 52.447,90 eura.Naknada se raspoređuje razmjerno dobivenim glasovima prema konačnim rezultatima izbora, s tim da se ne smije isplatiti u iznosu većem od ostvarenih izbornih troškova.Pogledaju li se troškovi koje su dvojica kandidata ostvarila u prvom djelu izborne kampanje, do 21. decembra, jasno je da su njihovi izborni troškovi veći, kod Primorca iznose 774.000 eura, a kod Milanovića 167.000 eura i izvjesno je da su do okončanja izborne kampanje još „narasli“.Kandidati i u drugom izbornom krugu imaju pravo na naknadu izbornih troškova, ali u manjem iznosu. Tako će pobjedniku, odnosno kandidatu koji osvoji veći broj glasova, država isplatiti naknadu od 26. 600 eura, a drugoplasiranom razmjerno broju glasova koje je dobio.Ali, isplata naknade neće biti tako skoro, ne prije marta. Naime, naknada se isplaćuje u roku od 15 dana od dana objave izvještaja Državnog izbornog povjerenstva (DIP) o tome kako su kandidati poštivali pravila iz Zakona o financiranju političkih aktivnosti, izborne kampanje i referenduma.U prvom izbornom krugu svaki od osmero kandidata mogao je na kampanju potrošiti najviše 1.061.782,47 eura. U drugom krugu, taj se iznos po kandidatu može povećati najviše do 20 posto, dakle za 200-tinjak hiljada eura, prenosi Hina.

Naknada se raspoređuje razmjerno dobivenim glasovima prema konačnim rezultatima izbora

Primorcu i Milanoviću će Hrvatska pokriti dio izbornih troškova

Premijer Crne Gore Milojko Spajić obratio se medijima nakon sjednice Vijeća za nacionalnu bezbjednost te zemlje, rekavši da je "tragedija na Cetinju veliko breme za našu državu i bitno je da se ujedinimo kao nacija".Spajić je naveo kako je ovo bila jedna od najtežih sjednica Vijeća za nacionalnu bezbjednost kojoj je prisustvovao.<h2>Analiza stanja</h2>- Zahvalio bih se i lično ime crnogorskim medijima koji su radili jako profesionalno. Stvarno sam ponosan sa te strane na medije. Razumijem i u ovakvim trenucima mislim da je prvenstveno bitno da se ujedinimo kao nacija u tuzi i bolu - rekao je Spajić.Spajić je izjavio da kao roditelj, brat, razumije različita osjećanja i da je ovo veliko breme za državu.- Poslije analize stanja, imali smo više zaključaka šta treba da se uradi u sljedećem periodu. Radi se o medicinskom fenomenu, o čovjeku koji je imao psihijatrijske probleme.&nbsp;Jedan tragični događaj koji je imao zdravstvenu komponentu. Neko ko je imao srca da ubije rođenu sestru, dvoje male djece. Želim i da opovrgnemo neke priče - tučnjava nije imala religijski ili etnički razlog - istakao je on.<h2>Rigorozne kontrole</h2>Dodao je kako je na licu mjesta bilo više od 150 policajaca, a da zbog reakcije medicinskog sektora imaju šansu spasiti četiri života.Spajić je, također, rekao da "imamo zaključke da ćemo usvojiti novi zakon o oružju".- Ljudi koji imaju dozvole će imati rok do 1. januara 2026. da prođu nove provjere, mnogo rigoroznije - poručio je Spajić na obraćanju medijima nakon sjednice&nbsp;Vijeća za nacionalnu bezbjednost Crne Gore.

Želim i da opovrgnemo neke priče - tučnjava nije imala religijski ili etnički razlog

Spajić: Tragedija na Cetinju veliko breme za državu, usvojit ćemo novi zakon o oružju

Ministar pravde Crne Gore Bojan Božović rekao je kako očekuje da Srbija najkasnije do kraja marta izruči Crnoj Gori Aliju Balijagića, osumnjičenog za dvostruko ubistvo u Bijelom Polju.Božović u razgovoru za Televiziju Vijesti nije isključio mogućnost novih obračuna na ulicama jer bi se još neki optuženi za najteža krivična djela mogli brzo naći na slobodi.On je najavio i da bi dugonajavljivani veting u pravosuđu, u ovoj godini konačno mogao postati realnost, prenose <a href="https://www.vijesti.me/tv/emisije/739543/bozovic-ocekuje-da-srbija-najkasnije-do-kraja-marta-izruci-balijagica">Vijesti</a>.Podsjetimo, Alija Balijagić je sedmicama bio u bijegu nakon što je u Bijelom Polju ubio dvoje ljudi. On je 25. oktobra u selu Sokolac kod Bijelog Polja ubio Jovana i Milenku Madžgalj, brata i sestru.Uhapšen je 21. novembra u selu Pribojska Goleša u akciji policije Srbije izvršenoj rano ujutro.

Alija Balijagić je sedmicama bio u bijegu nakon što je u Bijelom Polju ubio dvoje ljudi

Božović: Crna Gora čeka izručenje Balijagića

Ministar pravde Crne Gore očekuje da Srbija najkasnije do kraja marta izruči Balijagića

Nad gradom Cetinjem magla, na ulicama pusto, a na groblju zapaljene svijeće.Ispred kapele na Novom groblju na Cetinju porodice i prijatelji preminulih, kao i sugrađani okupili su se da isprate nevine žrtve koje su prije dva dana stradale na Cetinju, pišu <a href="https://www.vijesti.me/tv/emisije/739542/cetinje-je-ponovo-postalo-grad-tuge-danas-sahranjeno-sedam-od-12-zrtava-tragedije">Vijesti.me.</a>Danas je sahranjeno sedam od 12 osoba, koliko ih je ukupno ubio pokojni Aco Martinović.Sahranjeni su devetogodišnji dječak i njegov pet godina starijiji brat, njihov amidža Mirko Vuletić, Jošo Otašević, Branislav Mudreša, Radivoje Marković i Dragana Drašković.Četvoročlana porodica Martinović i Zorica Vuletić bit će sahranjeni sutra.

Četvoročlana porodica Martinović i Zorica Vuletić bit će sahranjeni sutra

Sahranjeno sedam od 12 žrtava monstruma s Cetinja

Više stotina građana Podgorice zatražilo je večeras na protestu ispred Vlade Crne Gore ostavke kompletnog političkog rukovodstva sistema bezbjednosti, nakon masakra koji se 1. januara dogodio na Cetinju, kada je Aco Martinović usmrtio 12 svojih sugrađana, javlja Anadolija.Građani su nosili transparente na kojima je pisalo “Ruke su vam krvave”, “Sistem vam je truo” i “12 minuta tišine”.Ispred Vlade su se čuli i povici "ubice, izađite napolje" i "ostavke".Jedna od prisutnih na današnjem protestu Jelena Doderović kazala je kroz suze da je danas na protestu u ime svoje djece i svih ljudi."Svi smo meta. Sram neka bude sistem", kazala je Doderović.Nikola Milić, jedan od učesnika protesta, kazao je da je masakr na Cetinju mnogo pogodio crnogorski narod i društvo u Crnoj Gori.- Ali, to je samo povod ovog okupljanja. Kap koja je prelila čašu je okupaciona vlast koja je zadesila Crnu Goru, a koju personifikuju premijer Milojko Spajić i predsjednik Skupštine Andrija Mandić - istakao je Milić.U vrijeme održavanja protesta, počela je i sjednica Vijeća za nacionalnu bezbjednost Crne Gore, na kojoj se razmatra uvođenje novih mjera u cilju podizanja bezbjednosti.

Ispred Vlade su se čuli i povici "ubice, izađite napolje" i "ostavke"

Na protestu ispred Vlade Crne Gore zatražene ostavke zbog masakra na Cetinju

Građani se okupljaju večeras u Podgorici ispred zgrade Vlade Crne Gore na protestu povodom tragedije koja se dogodila 1. januara na Cetinju.Oni su na zaštitnu ogradu stavili ruže.Poručili su kako su razočarani reakcijom nadležnih u slučaju tragedije na Cetinju, u kojoj je Aco Martinović ubio 12 ljudi, među kojima i dvoje djece, pa počinio samoubojstvo. Prosvjed je počeo u tišini. Nakon toga, građani su počeli koristiti zviždaljke te su skandirali "ubojice", kao i imena najmlađih žrtava tragedije na Cetinju Jovana i Vukana, javlja RTCG.Građani nose transparente na kojima piše “Ruke su vam krvave”, “Sistem vam je truo” i “12 minuta tišine”. Izlazak više desetina policajaca ispred zgrade Vlade, izrevoltirao je građane koji su ih počeli prozivati i pitati "gdje ste bili 1. siječnja".U zgradi Vlade u tijeku je sjednica Vijeća za nacionalnu sigurnost, povodom tragedije na Cetinju.Građani su prethodno na društvenim mrežama najavili prosvjed na kojem će tražiti odgovornost i smjenu kompletnog političkog rukovodstva sustava sigurnosti.Danas je u Crnoj Gori drugi dan žalosti.

Danas je u Crnoj Gori drugi dan žalosti

U Podgorici protesti ispred zgrade Vlade Crne Gore

Svi poreski dužnici u Crnoj Gori od 1. januara ove godine imaju mogućnost da im država otpiše kamatu ako plate osnovni dug i ova olakšica se odnosi na sve dospjele poreske obaveze (porezi, takse, doprinosi, naknade i druga novčana davanja...) koja su dospjele za plaćanje zaključno sa krajem decembra 2024. godine.To je definisano Zakonom o otpisu kamate na dospjele poreske obaveze koji je usvojen u septembru prošle godine, a čija je primjena počela zvanično od ove godine.Iz Poreske uprave Crne Gore su <a href="https://www.vijesti.me/vijesti/ekonomija/739512/ko-plati-poreski-dug-otpisuju-mu-kamatu-od-1-januara-stupila-na-snagu-nova-poreska-olaksica">“Vijestima” </a>kazali da su preduzete sve mjere kako bi Zakon o otpisu kamata počeo sa primjenom u predviđenom roku.<h2>Procenat naplativosti</h2>- Pravilnik o obrascu zahtjeva za otpis kamate na dospjele poreske obaveze objavljen je u “Službenom listu” 25. 10. 2024. Pravilnik je stupio na snagu osmog dana od dana objavljivanja, a primjenjuje se od 1. januara 2025. godine. Sastavni dio ovog pravilnika je i obrazac zahtjeva za otpis kamate koji će biti objavljen na sajtu poreske uprave - kazali su iz PU Crne Gore.Ukupni poreski dug u Crnoj Gori iznosi 655 miliona eura, od čega se 398 miliona odnosi na neto osnovni dug, a ostalih 257 miliona na kamatu.- Što se tiče duga, vrlo je teško procijeniti procenat naplativosti. Sektor za operativu u oblasti naplate redovno analizira dug, otpisuje dugovanja kod kojih je u skladu sa zakonom nastupila apsolutna zastara, ali takođe sprovodi aktivnosti kako bi izbjegli eventualne buduće zastare. Pojedini dužnici su pod dugogodišnjom blokadom, takođe u prethodnom periodu nijesu naplaćivanje hipoteke upisane na poreske dužnike čime će se u narednom periodu baviti Odsjek za prodaju imovine koji će procjenjivati i prodavati imovinu kod onih poreskih dužnika koji nemaju likvidna sredstva. Kada se iskoriste sve mjere naplate, bićemo u mogućnosti da damo precizniju informaciju o tome koliki iznos duga je nenaplativ - naveli su iz Poreske uprave Crne Gore.Zakonom je definisano da se zahtjev za otpis kamate podnosi područnoj jedinici Poreske uprave prema mjestu registracije poreskog dužnika, u roku od 45 dana od dana početka primjene ovog zakona.- Obrazac zahtjeva propisuje Ministarstvo finansija. O zahtjevu za otpis kamate odlučuje rješenjem Poreska uprava koja može odbiti zahtjev ako poreske obaveze nijesu plaćene u cjelini u rokovima i na način utvrđen zakonom. Protiv rješenja Poreske uprave kojim se odlučuje po zahtjevu za otpis kamate može se izjaviti žalba. Na postupak po žalbi shodno se primjenjuju odredbe zakona kojim se uređuje poreski postupak - precizirano je u zakonu.<h2>Otpis kamate</h2>Poreska uprava Crne Gore će voditi evidenciju o podnijetim zahtjevima za otpis kamate, vrsti i iznosu plaćenih poreskih obaveza i iznosu kamate otpisane u skladu sa ovim zakonom i te podatke će objavljivati na svojoj internet stranici. Zakonom je precizirano da nadležni organ lokalne samouprave može, u skladu sa ovim zakonom, propisati pravo na otpis kamate za dospjele poreske obaveze nastale po osnovu lokalnih poreza, taksi i naknada koje uvodi lokalna samouprava.- To je moguće uz saglasnost Ministarstva finansija - piše u zakonu.Iz Poreske uprave Crne Gore su naveli da su i pored ovog zakona nastavili sa prinudnom naplatom poreskog duga.- Imajući u vidu da ne znamo koji će poreski obveznici biti zainteresovani za otpis kamate i podnijeti zahtjev, uz uslov da moraju podnijeti sve nepodnesene poreske prijave sa rokom dospijeća 31. 12. 2024. godine i uplatiti iznos osnovnog duga dospjelog na 31. decembar 2024. godine, Poreska uprava je sprovodila mjere prinudne naplate u kontinuitetu shodno Zakonu o poreskoj administraciji. Zakon o otpisu kamate ne ograničava primjenu Zakona o poreskoj administraciji za poreske obveznike koji ne poštuju zakonske odredbe i ne uplaćuju svoje poreske obaveze u zakonski predviđenim rokovima do stupanja zakona na snagu i datuma u primjeni istog - pojasnili su iz PU.Kako su naveli za poreske obveznike koji podnesu zahtjev, a ne uplate iznos osnovnog duga i samim tim ne ispoštuju odredbe Zakona o otpisu kamate, biće primjenjivane mjere prinudne naplate.

To je definisano Zakonom o otpisu kamate na dospjele poreske obaveze koji je usvojen u septembru prošle godine

U Crnoj Gori stupila na snagu nova olakšica: Ko plati poreski dug, otpisuje mu se kamata

Odluka Vlade FBiH da minimalna plata bude 1.000 KM izazvala je burne reakcije. Oglašavaju se sindikati, poslodavci i radnici. Jedni su zadovoljni, drugi nisu, a o posljedicama odluke govorili su i ekonomski stručnjaci.Porezi i doprinosi na plate značajno utječu na neto primanja zaposlenih, kao i na troškove koje poslodavaca.<h2>Drugačiji tretman</h2>U Bosni i Hercegovini, osim direktnih poreza i doprinosa, određene dodatne naknade imaju drugačiji tretman u odnosu na zemlje u regionu.Federacija BiH ima najveće opterećenje na plate. U FBiH je zbirna stopa doprinosa 41,5 posto - 23 posto na PIO/MIO, 16,5 na zdravstvo i dva posto na nezaposlenost, a porez na dohodak je fiksan (deset posto).Manji bh. entitet RS ima zbirnu stopu doprinosa od 33 posto - 17 posto na PIO/MIO, 12,5 na zdravstvo i 1,7 posto na ostale doprinose uz porez na dohodak od deset posto.Kada pogledamo zemlje regiona, najnižu zbirnu stopu ima Crna Gora od 32,5 posto. U ovoj zemlji je niži i porez na dohodak (devet posto).U Hrvatskoj je zbirna stopa doprinosa od 37,2 posto, a u ovoj zemlji je porez na dohodak progresivan. Naime, za dohodak do 4.000 eura porez je 24 posto, a za iznose iznad toga 36.Kada je riječ o Srbiji, zbirna stopa doprinosa je 37,8 posto, dok je porez na dohodak u ovoj državi deset posto.<h2>Naknada za topli obrok</h2>Po zemljama se razlikuje i porezni tretman naknade za topli obrok.Tako u FBiH i Hrvatskoj topli obrok ne podliježe oporezivanju kao u RS, Srbiji i Crnoj Gori.Neoporezivanje toplog obroka ide u prilog poslodavcima, jer to smanjuje ukupne troškove radne snage.Kada se sve uporedi i "stavi na papir", očigledno je kako su zbirne stope doprinosa u Federaciji BiH najviše u regionu.Srbija i RS imaju više stope doprinosa, dok Crna Gora nudi najmanje opterećenje na platu.

Porezi i doprinosi na plate značajno utječu na neto primanja zaposlenih, kao i na troškove koje poslodavaca

Poređenje sa zemljama u regionu: Najveći porezi i doprinosi na plate su u Federaciji BiH

Rješenjem hrvatskog ministra pravosuđa, uprave i digitalne transformacije zaključen je popis birača za drugi krug glasovanja za Predsjednika RH, a u njemu je s 1. siječnjem upisano ukupno 3.769.598 birača, saopćeno je u petak iz tog ministarstva.Radi se o 3.518.428 birača s prebivalištem u Republici Hrvatskoj po općinama i gradovima od kojeg broja je 7.339 prethodno registriranih birača i 251.170 birača bez prebivališta u RH koje je aktivno registrirano, prenosi Hina.Drugi krug predsjedničkih izbora održat će se u nedjelju 12. januara 2025. godine.

Drugi krug predsjedničkih izbora održat će se u nedjelju 12. januara 2025. godine

U popisu za drugi krug glasovanja za predsjednika Republike Hrvatske 3.769.598 birača

Snažno nevrijeme praćeno kišom pogodilo je danas Split i okolicu.Frontalni sustav stigao je do Dalmacije, pa je u sjevernoj Dalmaciji zapuhala bura, a u srednjoj i južnoj Dalmaciji još kratkotrajno puše jugo.

Na zapadu Splita je u kratkom vremenu palo i do 20 litara kiše po metru kvadratnom, prenosi <a href="https://www.dalmacijadanas.hr/foto-i-video-jako-nevrijeme-u-kratkom-vremenu-u-splitu-ocekuje-se-zahladenje-evo-sto-morate-znati">Dalmacija Danas</a>.Neke ulice su preplavile bujice zbog velikih oborina koje su pale u kratkom vremenu. Na Dinari je počeo padati snijeg, kao i na Kamešnici i Svilaji, a pahuljica ima i na kninskom području. Popodne se zahlađenje očekuje i u srednjoj Dalmaciji.

Na zapadu Splita je u kratkom vremenu palo i do 20 litara kiše po metru kvadratnom

Snažno nevrijeme potopilo dijelove Splita: Automobili završili u vodi

Vanraspravno vijeće Osnovnog suda u Podgorici potvrdilo je optužnicu u predmetu “Tunel“, javlja Anadolu.Radi se o slučaju prokopavanja tunela od privatnog stana do depoa Višeg suda u Podgorici 2023. godine.Sud je saopćio da se optužnicom Osnovnog državnog tužilaštva u Podgorici okrivljenima V. M., M. M., D. J., V. E., P. M. i N. M. stavlja na teret izvršenje krivičnog djela kriminalno udruživanje u sticaju sa krivičnim djelom teška krađa u saizvršilaštvu. Okrivljenoj K. B. stavlja se na teret krivično djelo kriminalno udruživanje u sticaju sa krivičnim djelima teška krađa u saizvršilaštvu i falsifikovanje isprave, te okrivljenom M. V. krivično djelo pomoć učiniocu poslije izvršenog krivičnog djela.- Predsjednica vijeća Osnovnog suda u Podgorici je našla da prikupljeni dokazi tokom istrage daju dovoljno osnova za zaključak da postoji osnovana sumnja da su okrivljeni izvršili krivična djela koja su predmet optužbe - navodi se u saopćenju.Optužnicom je predstavljeno da su okrivljeni početkom jula 2023. u Podgorici postali pripadnici grupe, koja je imala za cilj vršenje krivičnog djela “teška krađa“, za koje se može izreći kazna zatvora od pet godina ili teža kazna.Optuženi su, kako se navodi u optužnici, iznajmili objekat u Podgorici i iskopali tunel do depoa Višeg suda u Podgorici. U periodu od 8. do 11. septembra 2023. ušli su u prostorije depoa, u kojem su izvršili pregled i preturanje više stvari i predmeta u kojima se vode ili su završeni sudski postupci.

Radi se o slučaju prokopavanja tunela od privatnog stana do depoa Višeg suda u Podgorici 2023. godine

Crnogorski sud potvrdio optužnicu u predmetu “Tunel“

Zoran Milanović poručio je u petak kako hrvatski vojnik neće voditi tuđe ratove dok je on na funkciji predsjednika Hrvatske i zapovjednika Oružanih snaga, javlja Anadolija.Hrvatski predsjednik je u objavi na društvenim mrežama oštro kritikovao izmjene Zakona o odbrani koje sprema Vlada Andreja Plenkovića (HDZ), rekavši:- Bez obzira želi li Plenković izmjenom Zakona o obrani nametnuti svoje samovlašće i Hrvatskoj vojsci ili želi pripremiti teren za slanje Hrvatske vojske u Ukrajinu, mora mu biti jasno: dok sam Predsjednik Republike bit ću vrhovni zapovjednik OSRH, a hrvatski vojnik neće voditi tuđe ratove.Pozvavši Plenkovića da poštuje hrvatski Ustav i volju ljudi, ustvrdio je da Vlada priprema izmjene Zakona o odbrani kojima je "jedini cilj ograničiti i smanjiti ustavne ovlasti predsjednika kao vrhovnog zapovjednika OS".Milanović je podsjetio na članove hrvatskog Ustava koji propisuju da je "predsjednik Republike vrhovni zapovjednik oružanih snaga", odgovoran za odbranu nezavisnosti i teritorijalne cjelovitosti zemlje.- Ni manje, ni više od toga. Ustav ne razlikuje vrhovnog zapovjednika u miru od vrhovnog zapovjednika u ratu - naveo je Milanović u objavi na Facebooku.- Andrej Plenković, dakle, opet smjera izaći izvan okvira ustavnog poretka. Ovoga puta misli kako izmjenama Zakona o obrani može, preko svog ministra, preuzeti i zapovijedanje vojskom. Zapravo, namjera mu je staviti i Hrvatsku vojsku pod svoju kontrolu iako je, po Ustavu, predsjednik Republike vrhovni zapovjednik.Zoran Milanović je početkom oktobra odbio dati saglasnost za učešće pripadnika hrvatskih OS u NATO-ovoj misiji sigurnosne pomoći i obuke Ukrajini (NSATU).Ova odluka izazvala je tenzije u hrvatskom političkom vrhu, gdje su na jednoj strani Milanović i saborska opozicija, a na drugoj Vlada čelnika HDZ-a Plenkovića.

Poručio je kako hrvatski vojnik neće voditi tuđe ratove dok je on na funkciji predsjednika Hrvatske

Milanović: Hrvatski vojnik neće voditi tuđe ratove

Predsjednik Vlade Srbije Miloš Vučević kazao je u petak da je "izvjesno" da će biti nastave tijekom drugog polugodišta u školama, a da nastavnici koji ne budu željeli predavati, neće više raditi u prosvjeti, dok će đaci koji ne budu dolazili na satove dobiti neopravdane izostanke. On je u Matici srpskoj u Novom Sadu kazao novinarima da studenti mogu da se bave blokadama koliko god žele, ali da je neophodno da škole rade i da oko toga nema kompromisa, prenosi Beta.- Neka svi povedu računa, i tko neće da djeci zaključi ocjene, neka dobro vodi računa, prosvjetna inspekcija će sve preispitati. Tu država neće šutiti, tu se nećemo igrati. Nećete raditi? Ima tko hoće, ima drugih profesora - poručio je Vučević.Podsjetimo, studenti koji cijeli mjesec decembar sudjeluju u blokadi fakulteta četiri sveučilišna centra u Srbiji - Beogradu, Nišu, Novom Sadu i Kragujevcu, najavili su da će 2025. dočekati performansima, šetnjom i petnaestominutnom šutnjom u spomen na 15 žrtava nesreće s novosadskog željezničke stanice.Na protestima studentima su se pridružili i pojedini profesori, umjetnici, sportisti i drugi građani.Studenti su zajedno s građanima Srbije i u petak blokadom prometa odali počast poginulima u nesreći na željezničkoj stanici u Novom Sadu ali i žrtvama ubojstva u Ariljima i na Cetinju.

Neka svi povedu računa, i ko neće da djeci zaključi ocjene, neka dobro vodi računa

Vučević nastavnicima: Ako nećete raditi, ima ko hoće, a učenicima neopravdani sati

Crna Gora i cijeli region oplakuju 12 nevinih žrtava masakra na Cetinju. Od 1. januara, kada je Aco Martinović započeo svoj krvavi pir i u 36 minuta ubio članove svoje porodice, prijatelje, kumove i njihovu djecu, Crna Gora je zavijena u crno. Pomahnitali ubica s Cetinja u svoje žrtve je ispalio najmanje 37 metaka...Naime, na pet lokacija na kojima je Martinović ubijao nedužne ljude, pronađeno je ukupno 37 čahura, devet projektila i 11 dijelova od projektila...Manijakalni napad ubice s Cetinja trajao je od 17:21 do 17:57 sati.Počeo je u kafani Velestovo, gdje je iz pištolja ubio prve žrtve, a samo pet minuta kasnije je dojavljeno policiji da je došlo do pucnjave. Prema policijskim podacima, ubio je četiri i ranio još tri osobe. Martinović je ubio još osam ljudi u svom ubilačkom pohodu, među kojima su i dva dječaka, Jovan i Vukan, a i ranio je ženu M. M., koja je uspjela svojim tijelom sačuvati dijete, bježeći od pomahnitalog ubice.Nakon što je satima bježao policiji, uspješno je lociran u kasnim večernjim satima u blizini svoje kuće. Kako su naveli iz policije, pucao je sebi u glavu u 23:55 sati, te je preminuo na putu do bolnice. Podsjetimo, kod Martinovića je pronađen pištolj s jednim metkom u cijevi i 10 metaka u okviru, kao i jednom čahurom pored njega. Prilikom pregleda, kod njega u garderobi su pronađena 64 metka i okvir od pištolja u kojem se nalazilo dodatnih 15 metaka.

Uzimanje otisaka prstiju i fotografisanje na granicama pri ulasku u EU krajem 2025.

Vučić: SAD su nam uvele sankcije, imamo prvi rok od 30 dana

Primorcu i Milanoviću će Hrvatska pokriti dio izbornih troškova

Spajić: Tragedija na Cetinju veliko breme za državu, usvojit ćemo novi zakon o oružju

Ministar pravde Crne Gore očekuje da Srbija najkasnije do kraja marta izruči Balijagića

Sahranjeno sedam od 12 žrtava monstruma s Cetinja

Na protestu ispred Vlade Crne Gore zatražene ostavke zbog masakra na Cetinju

U Podgorici protesti ispred zgrade Vlade Crne Gore

U Crnoj Gori stupila na snagu nova olakšica: Ko plati poreski dug, otpisuje mu se kamata

Poređenje sa zemljama u regionu: Najveći porezi i doprinosi na plate su u Federaciji BiH

U popisu za drugi krug glasovanja za predsjednika Republike Hrvatske 3.769.598 birača

Snažno nevrijeme potopilo dijelove Splita: Automobili završili u vodi

Crnogorski sud potvrdio optužnicu u predmetu “Tunel“

Milanović: Hrvatski vojnik neće voditi tuđe ratove

Vučević nastavnicima: Ako nećete raditi, ima ko hoće, a učenicima neopravdani sati

Martinović na Cetinju zvjerski ubio 12 osoba: U žrtve ispalio 37 metaka

Region

Uzimanje otisaka prstiju i fotografisanje na granicama pri ulasku u EU krajem 2025.

Vučić: SAD su nam uvele sankcije, imamo prvi rok od 30 dana

Primorcu i Milanoviću će Hrvatska pokriti dio izbornih troškova

Spajić: Tragedija na Cetinju veliko breme za državu, usvojit ćemo novi zakon o oružju

Ministar pravde Crne Gore očekuje da Srbija najkasnije do kraja marta izruči Balijagića

Sahranjeno sedam od 12 žrtava monstruma s Cetinja

Na protestu ispred Vlade Crne Gore zatražene ostavke zbog masakra na Cetinju

U Podgorici protesti ispred zgrade Vlade Crne Gore

U Crnoj Gori stupila na snagu nova olakšica: Ko plati poreski dug, otpisuje mu se kamata

Poređenje sa zemljama u regionu: Najveći porezi i doprinosi na plate su u Federaciji BiH

U popisu za drugi krug glasovanja za predsjednika Republike Hrvatske 3.769.598 birača

Snažno nevrijeme potopilo dijelove Splita: Automobili završili u vodi

Crnogorski sud potvrdio optužnicu u predmetu “Tunel“

Milanović: Hrvatski vojnik neće voditi tuđe ratove

Vučević nastavnicima: Ako nećete raditi, ima ko hoće, a učenicima neopravdani sati

Martinović na Cetinju zvjerski ubio 12 osoba: U žrtve ispalio 37 metaka