Vojni analitičar Goran Redžepović gostovao je u <a href="https://n1info.hr/vijesti/mogu-li-iranski-projektili-pogoditi-dubrovnik-strucnjak-imamo-dva-aspekta/#google_vignette">N1 </a>studiju uživo, gdje je komentirao izjave američkog ministra energetike, koji je u Dubrovniku izjavio da Iran već ima projektile koji mogu pogoditi Hrvatsku.<h2>Rajtove izjave</h2>Podsjetimo, američki ministar energetike Kris Rajt sudjelovao je na summitu Inicijative Triju mora u Dubrovniku, a pri osvrtanju na geopolitičku situaciju i sukob na Bliskom istoku istaknuo je kako Iran "već danas ima projektile koji mogu pogoditi Dubrovnik". - Iran je sedmicama udaljen od razine uranija potrebne za nuklearnu bombu. Zamislite tu naciju s deset nuklearnih glava. Oni već danas imaju projektile koji mogu pogoditi Dubrovnik. Kako biste se osjećali u ovoj zemlji znajući da najveći svjetski sponzor terorizma posjeduje nuklearno oružje koje može isporučiti izravno na vaš grad - upitao je Rajt.- Cijenili bismo više podrške i snažnije zaleđe u onome što radimo. Ne radimo to samo za Ameriku, radimo to za cijeli svijet. Proći ćemo kroz ovo. Iran neće dobiti nuklearno oružje. Stvari će se vratiti u normalu na Bliskom istoku i bit ćemo u puno boljoj situaciji. Ovo su samo prepreke na tom putu - dodao je.<h2>"Nepristojno i neozbiljno"</h2>Analitičar Goran Redžepović mišljenja je kako je izjava Trampovog ministra nepristojna i neozbiljna. Ako se govori o Iranu i Hrvatskoj, kaže Redžepović, to treba stavljati u realan kontekst.- Prvo da kažem oko iranskog nuklearnog oružja - normalno da ne treba podržavati razvoj nuklearnog naoružanja u Iranu i to treba spriječiti, ne na ovaj način kako radi Donald Tramp, ali to je drugo pitanje. Što se tiče samog Dubrovnika i Hrvatske, dakle imate tu dva aspekta. Imaju li Iranci tehnologiju koja je operativna da ima doseg gađati, recimo, Dubrovnik? Ono što je potvrđeno i što se može sa sigurnošću tvrditi sada, oni imaju rakete dometa oko 2.000 km. To su najnovija generacija Sejil 1 i 2 rakete, koje su višestupanjske rakete s krutim gorivom, koje teoretski mogu dobaciti do Krete, do Grčke, do Albanije i tako dalje, ali za sada do Dubrovnika ne - naglašava Redžepović.<h2>Zašto bi Amerikanci slali brod kod nas?</h2>- Imaju li oni u razvoju neke stvari? Imaju. Sama činjenica da su Amerikanci, kad su odmarali svoj nosač aviona USS Gerald R. Ford i popravljali, s Krete prebacili u Split, znači da su ga doveli i stavili tamo izvan taktičkog radijusa iranskih balističkih projektila. Dakle, nosač kad je, da kažemo, usidren, kad se ne kreće, on je stacionarna meta i u tom slučaju teoretski može se i gađati. Dakle, sama činjenica da su ga Amerikanci prebacili u naše more i tamo je boravio nekoliko dana ukazuje na to da je to već sigurna udaljenost. To je jedna stvar.Ovo što se širi, da oni imaju rakete od 3.000, 4.000 km dometa, to je za sada nepotvrđeno i to je baš britanska obavještajna služba, a i vlada, rekla prilikom gađanja (vojne baze) Diega Garcije da oni nemaju, da Iranci nemaju te kapacitete. Dakle, to je jedna stvar - ističe Redžepović.<h2>Zašto bi Iranci gađali Hrvatsku?</h2>Druga stvar, drugo pitanje koje treba potpuno razjasniti je, kaže Redžepović, ima li Iran interesa gađati Hrvatsku?&nbsp;- Hrvatska i Iran nikad nisu imali nikakve takve vrste zategnutih odnosa da bi to dovelo do međusobnog ratnog djelovanja - kaže.- Iran gradi svoj nuklearni i raketni arsenal, isključivo u odnosu prema Izraelu. Dakle, Izrael je ta referentna točka da njihove rakete mogu dosegnuti određene instalacije u Izraelu. Zašto ima domet 2000 km? Pa, vrlo jednostavno. Što više povlači rakete na istok Irana, ti su raketni položaji manje izloženi mogućim napadima sa strane Izraela, i dakle oni s te distance mogu s veće sigurnosti lansirati te rakete. Dakle, u tom smislu može se reći da ne postoji apsolutno nikakva sada ni indikacija ni razlog, a ni tehnička mogućnost da bi oni mogli raketirati Dubrovnik" - zaključuje Redžepović.

Što se tiče samog Dubrovnika i Hrvatske, dakle imate tu dva aspekta, izjavio je

Trampov ministar izjavio da Iran može gađati Dubrovnik, vojni analitičar mu odgovorio: "Tu imate dva aspekta"

Na Adi Ciganliji došlo je do požara, a prema prvim nezvaničnim informacijama, gori napuštena kuća, piše <a href="https://www.telegraf.rs/vesti/beograd/4318523-pozar-na-adi-ciganliji-plamen-se-siri-sve-prekrivrno-dimom-stigli-vatrogasci">Telegraf</a>.

Kako se vidi na snimcima koji su objavljeni na društenim mrežama, dim se svuda širi, a na lice mjesta stigli su i vatrogasci.

Za sada nije poznato koji je uzrok plamena, ali na sreću, povrijeđenih nema.

Kako se vidi na snimcima koji su objavljeni na društenim mrežama, dim se svuda širi, a na lice mjesta stigli su i vatrogasci

Izbio požar na Adi Ciganliji, sve je prekriveno dimom, stigli vatrogasci

Policija u Karlovcu danas je oko 13 sati zaprimila dojavu o ubistvu žene na području općine Josipdol.Po dolasku na mjesto događaja, policijski službenici pronašli su tijela žene i muškarca.U toku je uviđaj koji provodi županijska državna tužiteljica, nakon čega će biti poznato više informacija o ovom slučaju.

Policija intervenisala nakon dojave o ubistvu u općini Josipdol

Stravičan slučaj: Pronađena tijela žene i muškarca

Crna Gora, kandidat za članstvo u Evropskoj uniji od 2010. godine, mogla bi postati 28. članica bloka već 2028. godine, prenosi Euronews.Napredak u procesu potvrđen je ove sedmice, nakon što su države članice EU dale zeleno svjetlo za početak rada na pristupnom ugovoru. Ambasadori članica odlučili su formirati "ad hoc radnu grupu" za izradu dokumenta, što je predsjednik Evropskog vijeća Antonio Kosta (Costa) ocijenio kao "ključnu prekretnicu" i "veliki korak prema pristupanju Evropskoj uniji".Na sastanku Zajedničkog savjetodavnog odbora u Podgorici, ministrica evropskih poslova Maida Gorčević izjavila je da izrada pristupnog pakta označava "završni krug četrnaestogodišnjeg maratona na putu prema EU". Istakla je da bi članstvo moglo biti ostvareno do 2028. godine.Govoreći na istom događaju, zamjenik šefa Delegacije EU u Crnoj Gori&nbsp;Rikardo Seri (Riccardo Serri) poručio je: "Crna Gora ima historijsku priliku završiti proces pristupanja Evropskoj uniji.""Ali nemamo vremena za gubljenje – napredak ovisi o provedbi konkretnih reformi u narednim mjesecima", dodao je Seri.Crna Gora, zajedno s Albanijom, važi za vodećeg kandidata za članstvo još od ulaska Hrvatske u EU 2013. godine. Iako nije dio eurozone, ova država već koristi euro kao svoju valutu.Pregovori o pristupanju traju oko 14 godina, a Podgorica je do sada zatvorila 14 od ukupno 35 pregovaračkih poglavlja. Ipak, ostaje niz izazova koje je potrebno riješiti kako bi se proces uspješno priveo kraju.Evropska unija je u međuvremenu uvela sistem takozvanih "klastera", koji obuhvataju različite oblasti – od ekonomije do zaštite okoliša – s kojima se države kandidati moraju uskladiti.Evropska povjerenica za proširenje Marta Kos izjavila je da se "mjesto Crne Gore unutar EU sada oblikuje"."To također nudi priliku za izvlačenje pouka iz prošlih proširenja i uključivanje novih i jačih zaštitnih mjera u buduće ugovore o pristupanju kako bi se spriječilo nazadovanje u pogledu vladavine prava i temeljnih vrijednosti", rekla je Kos.

Pokrenuta izrada pristupnog ugovora, Bruxelles poručuje da je riječ o ključnom koraku

Crna Gora sve bliže članstvu: Ulazak u EU moguć već 2028. godine

Odbrana pravosnažno osuđenog ratnog zločinca Ratka Mladića podnijela je 30. aprila 2026. godine hitan zahtjev Međunarodnom rezidualnom mehanizmu za krivične sudove (IRMCT), tražeći njegovo privremeno ili prijevremeno puštanje na slobodu iz, kako navode, “humanitarnih razloga”.<h2>Niz dijagnoza</h2>U podnesku dostavljenom predsjednici Mehanizma, sutkinji Gracieli Gatti Santana, advokati ratnog zločinca Ratka Mladića tvrde da je njegovo zdravstveno stanje naglo i nepovratno pogoršano, te da se nalazi “u završnoj fazi života”.Odbrana navodi da je ratni zločinac Ratko Mladić nedavno doživio ozbiljan neurološki incident, praćen potpunim gubitkom govora i poteškoćama pri gutanju, zbog čega je hitno hospitaliziran. Prema njihovim tvrdnjama, od tada je njegovo stanje dodatno pogoršano, te je sada u velikoj mjeri nepokretan i vezan za krevet ili invalidska kolica.U zahtjevu se ističe da je riječ o “naprednom i nepovratnom medicinskom propadanju”, uz niz dijagnoza koje uključuju srčane probleme, oštećenje bubrega, dijabetes i neurološke komplikacije koje upućuju na mogući moždani udar.Odbrana također tvrdi da ratni zločinac Ratko Mladić više nije sposoban za smislenu komunikaciju, čak ni sa članovima porodice i advokatima, što, kako navode, dodatno otežava njegovo liječenje.U podnesku se iznose i kritike na račun medicinske njege u pritvorskoj jedinici Ujedinjenih nacija u Haagu. Pozivajući se na izvještaje ljekara, odbrana tvrdi da ne postoje adekvatni uslovi za kontinuirano praćenje njegovog stanja, uključujući izostanak redovnog EKG nadzora, 24-satnog monitoringa vitalnih funkcija i drugih ključnih dijagnostičkih procedura.Navodi se i da zatvorska bolnica ne može pružiti nivo njege potreban za pacijenta u terminalnoj fazi bolesti, te da bi “hospicijska njega izvan zatvorskog sistema” bila primjerenija.<h2>Rizik od bjekstva</h2>Odbrana naglašava da ratni zločinac Ratko Mladić, zbog svog zdravstvenog stanja, navodno ne predstavlja nikakav rizik od bjekstva. Pozivaju se na raniju sudsku praksu prema kojoj teška bolest i potreba za palijativnom njegom isključuju mogućnost skrivanja ili bijega.Također se ističe da bi njegov sin, koji ima ovlaštenje za donošenje medicinskih odluka, mogao efikasnije učestvovati u liječenju ukoliko bi ratni zločinac Ratko Mladić bio pušten na slobodu.U zaključku, odbrana tvrdi da bi nastavak pritvora u ovakvim okolnostima mogao predstavljati “nehumano i ponižavajuće postupanje”, te traži da se ratnom zločincu Ratku Mladiću omogući liječenje izvan zatvorskog sistema, uz očuvanje određenih sigurnosnih mjera.Naglašavaju da bi mu, kako navode, trebalo omogućiti “dostojanstven kraj života u krugu porodice i uz adekvatnu medicinsku njegu”.Ratni zločinac Ratko Mladić pravosnažno je osuđen na doživotni zatvor zbog genocida u Srebrenici, progona, zločina protiv čovječnosti i kršenja zakona i običaja ratovanja tokom agresije na Bosnu i Hercegovinu.Zahtjevi za prijevremeno ili privremeno puštanje osuđenih za najteže ratne zločine u praksi međunarodnih sudova razmatraju se izuzetno restriktivno, posebno imajući u vidu težinu počinjenih djela i interese pravde i žrtava.Iako međunarodno pravo predviđa mogućnost humanitarnog puštanja u slučajevima terminalne bolesti, ispunjenje ovog konkretnog zahtjeva sigurno bi izazvalo ogorčenje javnosti i udruženja žrtava, koji podsjećaju da težina zločina i patnja žrtava moraju ostati ključni faktor pri donošenju odluke.O konačnom zahtjevu odbrane ratnog zločinca Ratka Mladića odlučit će predsjednica Mehanizma u narednom periodu.

Odbrana naglašava da zbog svog zdravstvenog stanja, navodno ne predstavlja nikakav rizik od bjekstva

Odbrana ratnog zločinca Ratka Mladića zvanično podnijela hitan nalog za njegovo puštanje

Sudija istrage Kantonalnog suda u Velikoj Gorici odredio je jednomjesečni pritvor 17-godišnjaku osumnjičenom za terorizam zbog slanja e-mail poruka školama u Zagrebu u kojima je tvrdio da su postavljene eksplozivne naprave.Kako je saopćilo Državno&nbsp;tužilaštvo&nbsp;Republike Hrvatske, pritvor je određen zbog opasnosti od utjecaja na svjedoke i mogućnosti ponavljanja krivičnog djela.Tužilaštvo navodi da postoji sumnja da je maloljetnik 28. i 29. aprila, s ciljem ozbiljnog zastrašivanja, slao prijeteće poruke većem broju osnovnih i srednjih škola te gimnazija u Zagrebu, navodeći da su u tim objektima postavljene eksplozivne naprave.U porukama je prijetio njihovim aktiviranjem i izazivanjem smrti većeg broja osoba, što je dovelo do evakuacija škola, policijskih protueksplozivnih pregleda i zastrašivanja učenika, zaposlenika i šire javnosti.Direkcija&nbsp;policije ranije je objavila da su zbog sumnje na prijetnje terorizmom prijavljene dvije maloljetne osobe, dok se istraga vodi i protiv jedne punoljetne osobe.Kriminalističko istraživanje nad maloljetnicima provela je Služba terorizma u koordinaciji sa kantonalnim tužilaštvima iz Zagreba i Splita, a sumnja se da su 23., 24., 28. i 29. aprila putem elektronskih uređaja slali prijeteće poruke.U njima su tvrdili da su eksplozivne naprave postavljene u više obrazovnih ustanova i medijskih kuća u nekoliko gradova, uz prijetnje njihovim aktiviranjem.Nakon završetka istražnih radnji, osumnjičeni su predani pritvorskom nadzorniku, a protiv njih je podnesena krivična prijava. Istraga se nastavlja, uključujući i rad na slučaju treće osumnjičene osobe u saradnji s Uskokom.Prema zakonima Republike Hrvatske, krivična djela terorizma spadaju među najteže i nose dugotrajne zatvorske kazne, a njihovo izvršenje ne zastarijeva.

Istraga obuhvata više osumnjičenih, policija provjerava i treću osobu

Slali lažne dojave o bombama: Maloljetnik u pritvoru zbog prijetnji školama

Sudija istrage Kantonalnog suda u Velikoj Gorici odredio je jednomjesečni pritvor 17-godišnjaku osumnjičenom za terorizam, nakon što je slao prijeteće e-mail poruke zagrebačkim školama o navodno postavljenim bombama.Prema navodima Kantonalnog tužilaštva Republike Hrvatske (DORH), pritvor je određen zbog opasnosti da bi mogao uticati na svjedoke i zbog mogućnosti ponavljanja krivičnog djela.Postoji osnovana sumnja da je maloljetnik 28. i 29. aprila slao poruke osnovnim i srednjim školama u Zagrebu u kojima je tvrdio da su postavljene eksplozivne naprave, s ciljem izazivanja straha i ozbiljnog uznemirenja javnosti.Zbog tih prijetnji došlo je do evakuacije velikog broja školskih objekata, a policija je provodila provjere zbog sumnje na eksplozivne naprave. Učenici, nastavnici i građani bili su značajno uznemireni.Policija je ranije saopštila da su u ovom slučaju prijavljene dvije maloljetne osobe, dok se istraga vodi i protiv jedne punoljetne osobe.Nadležne službe utvrdile su da su poruke slane u više navrata tokom aprila i da su izazvale ozbiljne sigurnosne intervencije i angažman specijalnih policijskih timova.Nakon završene istrage, maloljetnici su predati pritvorskim organima, a protiv njih su podnesene krivične prijave. Istraga se nastavlja i protiv ostalih osumnjičenih.

Sud im odredio pritvor zbog sumnje na terorizam nakon slanja prijetećih poruka i evakuacije škola

Maloljetnici u pritvoru zbog lažnih dojava o bombama u zagrebačkim školama

Evropska unija obustavila je finansijsku podršku Srbiji zbog politike Beograda prema pravosudnom sistemu, izjavila je komesarka EU za proširenje Marta Kos, danas 30. aprila.-	U ovom trenutku obustavili smo sva plaćanja (Srbiji) u okviru plana razvoja, jer ponovo vidimo nazadovanje u pravosudnom sistemu. Dok se ovo ne ispravi, zemlja neće moći da dobije finansijsku podršku EU - rekla je Kos na konferenciji za novinare.Prethodno su mediji objavila da Brisel razmatra blokiranje 1,5 milijardi eura pomoći zbog veza sa Rusijom.

U ovom trenutku obustavili smo sva plaćanja (Srbiji) u okviru plana razvoja, rekla je

Marta Kos: EU obustavila sva plaćanja Srbiji

Vršiteljica dužnosti predsjednice Albulena Hadžiu raspisala je prijevremene parlamentarne izbore na Kosovu za 7. juni, odlukom koju je saopćila u četvrtak.Na konferenciji za medije Hadžiu je kazala da je odluku donijela nakon procjene ustavnih rokova, organizacionih potreba Centralne izborne komisije (CIK) i važnosti što šireg učešća građana u izbornom procesu.- Sada je odgovornost na svima, institucijama da organizuju uredan, transparentan i vjerodostojan proces, političkim subjektima da se takmiče odgovorno i s poštovanjem prema građanima te građanima da svojim slobodnim glasom odrede budući pravac zemlje - rekla je Hadžiu.Upitana da li će se njeno ime naći u izbornoj utrci u okviru Pokreta Samoopredjeljenje, s obzirom na to da trenutno obavlja funkciju predsjednice koja zahtijeva političku neutralnost, odgovorila je da će sve svoje postupke uskladiti s Ustavom i zakonima.- Mogu biti kandidatkinja, o tome odlučuju organi Pokreta Samoopredjeljenje - dodala je.Većina parlamentarnih političkih stranaka na Kosovu, tokom sastanka s Hadžiu, izrazila je podršku da se izbori održe 7. juna, a taj datum je ranije predložila i Centralna izborna komisija.Zastupnici Skupštine Kosova nisu uspjeli izabrati novog predsjednika do 28. aprila, roka koji je odredio Ustavni sud, zbog čega je zemlja ušla u proceduru održavanja vanrednih parlamentarnih izbora u roku od 45 dana.

Zastupnici Skupštine Kosova nisu uspjeli izabrati novog predsjednika do 28. aprila, roka koji je odredio Ustavni sud

Kosovska predsjednica raspisala prijevremene parlamentarne izbore

Predsjednik Srbije Aleksandar Vučić izjavio je u četvrtak da će izbori biti održani u roku od dva ili šest mjeseci, poručivši da će građani donijeti konačnu odluku i da će njihova volja biti poštovana.- Sve zavisi od građana. Građani će donijeti svoj sud. Ko pobijedi, čestitat ćemo mu iste večeri. Glas naroda je glas Boga i to je sve što ljudi u Srbiji treba da znaju - rekao je Vučić nakon obilaska Data centra u Kragujevcu.Naglasio je da, kako je naveo, neće biti pokušaja zauzimanja institucija nakon izbora, ističući da su i prethodni lokalni izbori protekli bez takvih incidenata.Vučić je apelovao na sve učesnike političkog života da kampanju vode mirno i bez incidenata.- Neka svi iznose svoje programe i govore šta žele, ali nemojte da pozivate na ubistva ili sukobe bilo koje vrste - rekao je.Komentarišući kritike opozicije, naveo je da će u narednim mjesecima obići ključne projekte u Kragujevcu, uključujući tržnicu, obilaznicu i radove na Univerzitetskom kliničkom centru, te predstaviti planove razvoja.Vučić je izrazio zabrinutost zbog pojave grafita u Beogradu koji aludiraju na nasilje i genocid, navodeći da nije poznato ko stoji iza njih, ali da takve poruke doprinose podizanju tenzija u društvu.Također je ukazao na lične napade u medijima usmjerene prema njegovoj porodici, ocijenivši da dodatno opterećuju političku atmosferu.Pozvao je političke aktere i građane na smirivanje tenzija i uzdržavanje od daljeg širenja mržnje.

Sve zavisi od građana. Građani će donijeti svoj sud. Ko pobijedi, čestitat ćemo mu iste večeri, naveo je 

Vučić: Izbori u Srbiji u roku od dva ili šest mjeseci, volja građana će biti poštovana

Jedna od troje ljekara nepravosnažno osuđenih u BiH na četiri godine i šest mjeseci zatvora i šest godina zabrane obavljanja ljekarske dužnosti zbog slučaja smrti dvoipogodišnje Džene Gadžun danas bez prepreka radi u Hrvatskoj, piše zagrebački Jutarnji list.Prema njihovim informacijama ona radi kao specijalista u privatnoj zagrebačkoj poliklinici, dok se istovremeno dodatno stručno usavršava u državnoj bolnici.Iako Jutarnji list nije objavio ime i prezime doktorice, zbog dužine kazne od četiri godine i šest mjeseci zatvora i šest godina zabrane obavljanja ljekarske dužnosti jasno je da se radi o Nini Jovanović.Osim toga jednostavnom pretragom njenog imena može se doći do podatka o kojoj klinici se radi, jer na stranici iste stoje podaci i biografija doktorice Jovanović.

Podsjetimo, u Kantonalnom sudu u Sarajevu u petak, 24. aprila, izrečena je presuda u predmetu koji se vodio protiv Suada Rožajca, Nine Jovanović i Jasmine Halimić, ljekara koji se terete da su svojim postupcima doveli do smrti djevojčice Džene Gadžun.Prvostepenom presudom, Suad Rožajac je osuđen na 10 godina za teško krivično djelo protiv zdravlja ljudi i krivično djelo nesavjesno liječenje. Osim toga donesene su mjere zabrane vršenja dužnosti od 8 godina.Nina Jovanović osuđena na zatvorsku kazna 4 godine i šest mjeseci zbog zloupotrebe položaja te mjere zabrane vršenja dužnosti od 6 godina.Jasmina Halimić je osuđena na tri godine zatvorske kazne te su joj izrečene mjere zabrane vršenja dužnosti od 3 godine.

Ona radi kao specijalista u privatnoj zagrebačkoj poliklinici, dok se istovremeno dodatno stručno usavršava u državnoj bolnici

Nina Jovanović i roditelji male Džene Gadžun

Doktorica Nina Jovanović osuđena zbog smrti Džene Gadžun uredno operiše u Zagrebu

Potpredsjednik Vlade RH i ministar unutarnjih poslova Davor Božinović rekao je u srijedu da je nekoliko osoba na području Hrvatske uhapšeno radi povezanosti s lažnim dojavama o postavljenim bombama koje već drugu sedmicu prima niz škola, trgovačkih centara i ustanova širom Hrvatske.Božinović je poručio da policija po pitanju dojava o bombama radi intenzivno, ne samo u smislu protueksplozijskog rada kojeg rade posebni dijelovi policije već i na međunarodnom planu te na dokaznim postupcima. - Do sada je policija detektirala nekoliko osoba i u ovom trenutku mogu reći da je na području Hrvatske uhapšeno nekoliko osoba. Međutim, zbog specifičnosti samog kriminalističkog istraživanja, u ovom trenutku vam više od toga ne bih mogao reći - rekao je Božinović kratko u izjavi za medije na Forumu Međunarodne demokratske unije u Zagrebu.Potpredsjednik Vlade RH i ministar obrane Ivan Anušić u izjavi za RTL u Dubrovniku je poručio kako je riječ o hibridnom ratu.- Upućuju se prijetnje, pokušava se prekinuti normalno funkcioniranje jedne države, jedne zajednice s prijetnjama o postavljenim bombama. Policija i naše službe sigurno će naći rješenje i vrlo brzo će se to staviti pod kontrolu, ali, nažalost, izloženi smo hibridnom ratu - rekao je.Na pitanje ko bi mogao imati motiv za takvo što, Anušić je rekao kako je za to rano i nema te informacije.- Možemo samo sumnjati i nagađati kome je u interesu napraviti nered, ne samo u Hrvatskoj, ovo se događa širom Evropske unije i tačno vidite koje zemlje su izložene tim hibridnim napadima, a koje nisu - naveo je.U srijedu su se pojavile nove lažne dojave o postavljenim bombama u dva osječka trgovačka centra, a slične dojave primile su i brojne odgojno obrazovne institucije u Splitu i široj okolici, škole na riječkom području te u Zagrebu.Ove sedmice nastavljen je niz dojava o bombama koje su se pokazale lažnima. Procjenjuje se da je prošle sedmice u pet dana zaredom stiglo više od 500 lažnih dojava na adrese škola, vrtića i trgovačkih centara širom Hrvatske te u splitsku zračnu luku.Policijska uprava dubrovačko-neretvanska u utorak je izvijestila da je pijani 50-godišnjak iz Dubrovnika odgovoran za lažnu dojavu o postavljenoj eksplozivnoj napravi u utorak u dvije dubrovačke škole, prenosi Hina.

Upućuju se prijetnje, pokušava se prekinuti normalno funkcioniranje jedne države

U Hrvatskoj uhapšeno nekoliko osoba zbog lažnih dojava o bombama

U Hrvatskoj je uhapšeno više osoba koje se dovode u vezu s lažnim dojavama o postavljenim eksplozivnim napravama u školama i tržnim centrima.Ministar unutrašnjih poslova Davor Božinović potvrdio je ovu informaciju i naveo da policija vodi istragu i na međunarodnom nivou.- Do sada je policija identifikovala nekoliko osoba i u ovom trenutku mogu reći da je na području Hrvatske uhapšeno više osoba. Međutim, zbog specifičnosti same kriminalističke istrage, u ovom trenutku ne mogu iznositi više detalja - rekao je Božinović u izjavi za medije na Forumu Međunarodne demokratske unije u Zagrebu.Ministar odbrane Ivan Anušić u izjavi za RTL u Dubrovniku ocijenio je da se radi o obliku hibridnog djelovanja.- Upućuju se prijetnje, pokušava se poremetiti normalno funkcionisanje jedne države i društva kroz dojave o postavljenim bombama. Policija i nadležne službe će sigurno pronaći rješenje i situaciju brzo staviti pod kontrolu, ali nažalost izloženi smo hibridnom ratu - rekao je Anušić.Prema procjenama, tokom prošle sedmice u periodu od pet dana upućeno je više od 500 lažnih dojava na adrese škola, vrtića i tržnih centara širom Hrvatske.

Ministar unutrašnjih poslova Davor Božinović potvrdio je ovu informaciju i naveo da policija vodi istragu i na međunarodnom nivou

Hrvatska policija uhapsila više osoba zbog lažnih dojava o bombama

Američki ministar energetike Kris Rajt (Chris Wright), koji učestvuje na samitu Inicijative tri mora, govorio je o globalnoj sigurnosnoj situaciji i sukobu na Bliskom istoku.<h2>Egzistencijalna prijetnja</h2>On je upozorio na, kako tvrdi, napredak Irana u nuklearnom programu i razvoj raketnih sistema.- Iran je bio udaljen dvije do tri sedmice od nivoa uranijuma potrebnog za nuklearnu bombu. Zamislite tu naciju sa deset nuklearnih bojevih glava. Oni već danas imaju projektile koji mogu pogoditi Dubrovnik. Kako biste se osjećali u ovoj zemlji znajući da najveći svjetski sponzor terorizma posjeduje nuklearno oružje koje može isporučiti direktno na vaš grad? - upitao je Rajt.On je dodao da su Sjedinjene Američke Države i predsjednik Donald Tramp (Donald Trump) zauzeli jasan stav po tom pitanju.- Sjedinjene Američke Države i predsjednik Tramp odlučili su da je to potpuno neprihvatljivo. To je egzistencijalna prijetnja za Bliski istok, za svjetsku ekonomiju, za Sjedinjene Države i za sve naše saveznike - rekao je.<h2>“Iran neće dobiti nuklearno oružje”</h2>- Donio je tešku odluku da zaustavi taj rizik. Možemo ignorisati rizik, danas je sve u redu. Kada imate rak, sve je u redu dok ne počnete kemoterapiju, a tada više nije u redu, ali uništavate rak koji bi vas ubio. To je ono što sada radimo - naveo je Rajt.On je istakao da je Tramp spreman da ide do kraja u toj politici.- Predsjednik Tramp imao je hrabrosti da kaže da ćemo to zaustaviti. Nećemo dopustiti da svijet bude izložen tome. Bio je frustriran jer je zbog toga dobio mnogo kritika i pritiska od evropskih saveznika, ne svih, naravno, ali od mnogih. Mislim da je to potpuno opravdano - naglasio je.Na kraju je poručio da očekuje širu podršku međunarodne zajednice.- Cijenili bismo više podrške i jače zaleđe u onome što radimo. Ne radimo to samo za Ameriku, radimo to za cijeli svijet. Proći ćemo kroz ovo. Iran neće dobiti nuklearno oružje. Stvari će se vratiti u normalu na Bliskom istoku i bit ćemo u mnogo boljoj situaciji. Ovo su samo prepreke na tom putu - zaključio je.

Govorio je o globalnoj sigurnosnoj situaciji i sukobu na Bliskom istoku

Trampov ministar: Iran već ima projektile koji mogu pogoditi Dubrovnik

Izložba o koncentracionom logoru Jasenovac, otvorena ove sedmice u zgradi Evropskog parlamenta u Briselu, izazvala je oštre reakcije i osude, prije svega među hrvatskim eurozastupnicima.Kako prenosi zagrebački Jutarnji list, izložba je ocijenjena kao pokušaj propagande i historijskog revizionizma, a tokom rasprave otvorena su i pitanja genocida u Srebrenici, ratne uloge Nenada Stevandića te širenja mržnje prema Bošnjacima.Izložbu pod nazivom "Koncentracijski logor Jasenovac: Sjećanje i opomena" u ponedjeljak navečer otvorio je Aleksandar Nikolić (Alexandre Nikolic), francuski eurozastupnik srpskog porijekla iz redova krajnje desničarske grupacije "Patrioti za Evropu", u saradnji s Federacijom mladih Srba Evrope.Na otvaranju je prisustvovala i delegacija iz bh. entiteta Republika Srpska, predvođena predsjednikom Narodne skupštine RS-a Nenadom Stevandićem, što je dodatno izazvalo reakcije među zastupnicima.<h2>"Bi li organizovao izložbu o u Srebrenici?"</h2>Zastupnik iz redova Zelenih Gordan Bosanac ocijenio je da su motivi postavljanja ove izložbe isključivo dnevnopolitički, naglasivši da organizatorima nije cilj stvarni doprinos kulturi sjećanja.- Pravo je pitanje, bi li zastupnik Nikolić, inače član ekstremno desne grupacije Patriota, bio spreman organizirati izložbu o, primjerice, genocidu u Srebrenici, i tako dokazati svoju iskrenu posvećenost politici sjećanja, umjesto iskorištavanja Jasenovca za dnevnopolitičke bodove? - upitao je Bosanac.Da je riječ o zloupotrebi žrtava smatra i Davor Ivo Stier, eurozastupnik iz redova HDZ-a. On je tokom obraćanja na plenarnoj sjednici u Strazburu podsjetio na nedavne događaje u Bosni i Hercegovini, tačnije u Donjoj Gradini.- Jedno je kako propisuje rezolucija ovog Parlamenta o osudi totalitarnih režima, a drugo je ono što smo vidjeli nekidan u Donjoj Gradini u BiH, gdje je kompletno vodstvo Republike Srbije i Republike Srpske zloupotrijebilo Jasenovac da bi zapravo slalo poruke mržnje. Ne pijetet prema žrtvama, nego mržnja prema drugim narodima, prema Hrvatima i prema Bošnjacima - rekao je Stier, dodajući da se "daleki eho te propagande" sada osjeti i u Evropskom parlamentu.<h2>Reakcije ostalih zastupnika</h2>Posebne kritike izazvalo je prisustvo Nenada Stevandića. Hrvatski eurozastupnik Stephen Nikola Bartulica ocijenio je skandaloznim njegovo pojavljivanje u ovakvom kontekstu.Bartulica je poručio da je Stevandićeva "ratna uloga iz 90-ih opterećena ozbiljnim optužbama i brojnim svjedočanstvima o progonu Hrvata i muslimana", naglasivši da politička i moralna odgovornost ostaje čak i bez pravosnažne presude. Također je optužio Nikolića da se na izložbi dijele leci kojima se manipulira brojem žrtava u političke svrhe.Slične stavove iznijeli su i Tonino Picula i Karlo Ressler. Picula je naveo da su ovakvi pokušaji djelo "političkih manipulatora i povijesnih revizionista s krajnje desnice" i njihovih "sponzora sa zapadnog Balkana", dok je Ressler istakao da Srbija i Republika Srpska godinama pokušavaju instrumentalizirati patnje žrtava.S druge strane, Nenad Stevandić oglasio se putem mreže X, ističući:- Mi Srbi dugo smo čekali priliku da istina pređe naše granice, da poništimo povijesni revizionizam s mjesta gdje se Hrvatska i Balkan puno jasnije vide. Ne mrzimo - sjećamo se, kako se ne bi ponovilo.Kako prenosi Tanjug, Stevandić je tom prilikom spomenuo i Marka Perkovića Thompsona, ustvrdivši da on "u Evropi ne bi mogao imati koncert kao u Hrvatskoj".

Tokom rasprave otvorena su i pitanja genocida u Srebrenici, ratne uloge Nenada Stevandića te širenja mržnje prema Bošnjacima

Izložba o Jasenovcu izazvala buru u Briselu, hrvatski eurozastupnici reagovali: "Bi li tako odao pijetet i Srebrenici"

Skupština Kosova nije uspjela izabrati novog predsjednika u ustavnom roku zbog nedostatka potrebnog broja glasova, čime zemlja ide ka vanrednim parlamentarnim izborima, javlja Anadolu.U glasanju su učestvovali samo zastupnici vladajućeg Pokreta Samoopredjeljenje i predstavnici nesrpskih manjina, koji su se tokom dana sastali četiri puta, ali njihovih 64 glasa nije bilo dovoljno za izbor predsjednika, za koji je potrebna dvotrećinska većina od 120 zastupnika.Predsjednica Skupštine i vršiteljica dužnosti predsjednice Albulene Haxhiu izjavila je da su više puta upućeni pozivi opozicionim strankama, uključujući Demokratsku partiju Kosova i Demokratski savez Kosova, ali da su oni odbili učestvovati u sjednicama.Haxhiu je upozorila da bi novi izbori mogli koštati budžet oko deset miliona eura, naglašavajući da građani od institucija očekuju rad, a ne političke blokade.Premijer Albin Kurti poručio je u obraćanju zastupnicima da opozicija ne može poništiti volju birača, ali da pokušava spriječiti njeno institucionalno provođenje kroz blokade.On je naveo da je vlada nudila različita rješenja kako bi se izbjegli novi izbori, ali da su svi prijedlozi odbijeni.U narednim danima očekuje se da Haxhiu raspiše vanredne parlamentarne izbore, koji se prema Ustavu moraju održati u roku od 45 dana.

U glasanju su učestvovali samo zastupnici vladajućeg Pokreta Samoopredjeljenje i predstavnici nesrpskih manjina

Kosovo nije dobilo novog predsjednika, zemlja ide ka vanrednim izborima

Trampov ministar izjavio da Iran može gađati Dubrovnik, vojni analitičar mu odgovorio: "Tu imate dva aspekta"

Izbio požar na Adi Ciganliji, sve je prekriveno dimom, stigli vatrogasci

Stravičan slučaj: Pronađena tijela žene i muškarca

Crna Gora sve bliže članstvu: Ulazak u EU moguć već 2028. godine

Odbrana ratnog zločinca Ratka Mladića zvanično podnijela hitan nalog za njegovo puštanje

Slali lažne dojave o bombama: Maloljetnik u pritvoru zbog prijetnji školama

Maloljetnici u pritvoru zbog lažnih dojava o bombama u zagrebačkim školama

Marta Kos: EU obustavila sva plaćanja Srbiji

Kosovska predsjednica raspisala prijevremene parlamentarne izbore

Vučić: Izbori u Srbiji u roku od dva ili šest mjeseci, volja građana će biti poštovana

Doktorica Nina Jovanović osuđena zbog smrti Džene Gadžun uredno operiše u Zagrebu

U Hrvatskoj uhapšeno nekoliko osoba zbog lažnih dojava o bombama

Hrvatska policija uhapsila više osoba zbog lažnih dojava o bombama

Trampov ministar: Iran već ima projektile koji mogu pogoditi Dubrovnik

Izložba o Jasenovcu izazvala buru u Briselu, hrvatski eurozastupnici reagovali: "Bi li tako odao pijetet i Srebrenici"

Skupština Kosova nije uspjela izabrati novog predsjednika, zemlja ide ka vanrednim izborima

Region

Trampov ministar izjavio da Iran može gađati Dubrovnik, vojni analitičar mu odgovorio: "Tu imate dva aspekta"

Izbio požar na Adi Ciganliji, sve je prekriveno dimom, stigli vatrogasci

Stravičan slučaj: Pronađena tijela žene i muškarca

Crna Gora sve bliže članstvu: Ulazak u EU moguć već 2028. godine

Odbrana ratnog zločinca Ratka Mladića zvanično podnijela hitan nalog za njegovo puštanje

Slali lažne dojave o bombama: Maloljetnik u pritvoru zbog prijetnji školama

Maloljetnici u pritvoru zbog lažnih dojava o bombama u zagrebačkim školama

Marta Kos: EU obustavila sva plaćanja Srbiji

Kosovska predsjednica raspisala prijevremene parlamentarne izbore

Vučić: Izbori u Srbiji u roku od dva ili šest mjeseci, volja građana će biti poštovana

Doktorica Nina Jovanović osuđena zbog smrti Džene Gadžun uredno operiše u Zagrebu

U Hrvatskoj uhapšeno nekoliko osoba zbog lažnih dojava o bombama

Hrvatska policija uhapsila više osoba zbog lažnih dojava o bombama

Trampov ministar: Iran već ima projektile koji mogu pogoditi Dubrovnik

Izložba o Jasenovcu izazvala buru u Briselu, hrvatski eurozastupnici reagovali: "Bi li tako odao pijetet i Srebrenici"

Skupština Kosova nije uspjela izabrati novog predsjednika, zemlja ide ka vanrednim izborima