<p>Telefonski razgovor Aleksandra Vučića i Benjamina Netanyahua o dešavanjima na Bliskom istoku, regionalnim sigurnosnim izazovima i budućnosti odnosa Srbije i Izraela bio je više od obične bilateralne diplomatske razmjene. On je odražavao širi trend koji se oblikovao u posljednjih nekoliko godina: postepeno širenje saradnje Izraela sa zemljama jugoistočne Evrope u oblastima od odbrane i sajber sigurnosti do energetike, inovacija i kritične infrastrukture. Srbijanski predsjednik je rekao da su dvojica lidera razmijenila mišljenja o međunarodnoj situaciji i potvrdila svoju posvećenost daljem jačanju saradnje u oblastima od zajedničkog interesa.</p><p>Važnost ovog razgovora daleko prevazilazi bilateralne odnose između Beograda i Jerusalema. On odražava promjenjivi regionalni sigurnosni pejzaž, gdje Balkan dobija sve veći strateški značaj kao tačka susreta jugoistočnog krila NATO-a, istočnog Mediterana, Crnog mora i evropskih energetskih i odbrambenih mreža. Regija se više ne posmatra samo kao geografski koridor koji povezuje Evropu sa Bliskim istokom. Umjesto toga, sve se više smatra dijelom šire sigurnosne arhitekture, gdje su odbrana, kritična infrastruktura, energetska održivost i digitalne tehnologije sve više isprepletene.</p><p>Ova transformacija se ubrzala od potpune ruske invazije na Ukrajinu i uzastopnih kriza na Bliskom istoku. Ovi sukobi su istakli rastući značaj bespilotnih sistema, višeslojne protivvazdušne odbrane, elektronskog ratovanja, sajber sigurnosti i zaštite kritične infrastrukture. Istovremeno, Evropska unija jača svoju odbrambenu industrijsku bazu i proširuje finansiranje zajedničkih odbrambenih kapaciteta, stvarajući okruženje u kojem regionalna partnerstva dobijaju sve veću stratešku i ekonomsku vrijednost. Za mnoge balkanske zemlje, jačanje odbrambenih kapaciteta više nije samo pitanje vojne modernizacije, već dio šireg napora za povećanje otpornosti na nove sigurnosne prijetnje.</p><h2>Izrazita prednost</h2><p>U takvom okruženju, Izrael uživa izrazitu komparativnu prednost, kombinujući operativno iskustvo stečeno u stvarnim sukobima s jednom od najnaprednijih svjetskih odbrambenih i tehnoloških industrija. Istovremeno, jugoistočna Evropa postaje sve važnija za sam Izrael. Regija nudi pristup evropskim tržištima, državama članicama NATO-a i Evropske unije, državama koje žele modernizirati svoje oružane snage, kao i energetskim i transportnim koridorima, čiji je strateški značaj porastao u kontekstu restrukturiranja globalnih lanaca snabdijevanja. Kao rezultat toga, saradnja se sve više proteže izvan nabavke vojne opreme, uključujući transfer tehnologije, zajedničku proizvodnju odbrambene opreme, profesionalnu obuku, sajber sigurnost, vještačku inteligenciju i zaštitu kritične infrastrukture.</p><p>Srbija pruža jasan primjer ovog šireg trenda. U aprilu 2026. godine,Beograd planira zajedničku proizvodnju borbenih dronova s Izraelom, kao dio napora za modernizaciju Oružanih snaga Srbije i jačanje domaće odbrambene industrije. U izvještaju se također navodi da je Srbija već kupila izraelske raketne sisteme PULS i bespilotne letjelice Hermes od Elbit Systemsa, vrijedne oko 335 miliona dolara, nakon sporazuma vrijednog 1,6 milijardi dolara postignutog 2025. godine koji je uključivao rakete dugog dometa, dronove i sisteme za elektronsko ratovanje.</p><p>Ovi sporazumi su dio dugoročne strategije Srbije za diverzifikaciju izvora snabdijevanja vojnom opremom, uz istovremeno povećanje operativne autonomije. Istovremeno, Beograd nastavlja da balansira svoje evropske težnje sa saradnjom sa zapadnim partnerima, tradicionalnim vezama sa Rusijom i širenjem ekonomskih odnosa sa Kinom. U tom okviru, Izrael služi ne samo kao dobavljač naprednih odbrambenih sistema, već i kao tehnološki partner u oblastima koje definišu moderno bojno polje, uključujući bespilotne sisteme, elektronsko ratovanje, sposobnosti preciznih udara i zajedničku proizvodnju vojne opreme.</p><h2>Sporazum Grčke i Izraela</h2><p>Za razliku od Srbije, gdje se saradnja prvenstveno fokusirala na modernizaciju vojnih sposobnosti, strateško partnerstvo Izraela s Grčkom razvilo se u širem okviru koji uključuje obuku, tehnologiju i operativnu saradnju.</p><p>Prema međuvladinom sporazumu između Grčke i Izraela, Elbit Systems je odgovoran za uspostavljanje Međunarodnog centra za obuku pilota u 120. zračnom trenažnom krilu u Kalamati. Prema navodima kompanije, program uključuje deset naprednih trenažnih aviona M-346, moderne sisteme za simulaciju i sveobuhvatne usluge obuke, s ciljem transformacije Kalamate u regionalni centar za obuku pilota. Projekat odražava postepenu transformaciju Grčke u regionalni centar za obuku zračnih snaga i povećanje vojne interoperabilnosti u regiji.</p><p>Saradnja se proširila i na polju tehnologija za borbu protiv dronova i sajber sigurnosti. U januaru 2026. godine, grčki ministar odbrane Nikos Dendias, nakon razgovora sa svojim izraelskim kolegom Israelom Katzom, izjavio je da dvije zemlje jačaju saradnju u tehnologijama za borbu protiv dronova i sajber sigurnosti. Reuters je također izvijestio da je Grčka odobrila kupovinu 36 izraelskih raketnih sistema PULS, vrijednih procijenjenih 650-700 miliona eura, dok su u toku razgovori o razvoju višeslojnog sistema protivvazdušne i raketne odbrane, kao dijela šire modernizacije grčkih oružanih snaga.</p><h2>Slučaj Rumunije</h2><p>Isti trend je evidentan i u Rumuniji, gdje je pogoršanje sigurnosnog okruženja u regiji Crnog mora ubrzalo napore zemlje da ojača svoje odbrambene sposobnosti. U junu 2026. godine, Rafael Advanced Defense Systems je najavio potpisivanje ugovora vrijednog oko 2 milijarde eura (2,3 milijarde dolara) za isporuku Rumuniji SPYDER sistema protivvazdušne odbrane. Ugovor uključuje lansere raketa, rakete presretače, radarske sisteme, obuku i tehničku podršku, jačajući sposobnosti protivvazdušne odbrane zemlje NATO-a na prvoj liniji fronta koja graniči s Ukrajinom.</p><p>Slučaj Rumunije potvrđuje da saradnja Izraela sa balkanskim zemljama daleko prevazilazi izolovane bilateralne sporazume. Iako svaka zemlja slijedi svoje strateške prioritete i ciljeve, sve dijele rastuću potražnju za naprednim sposobnostima u oblasti protivvazdušne odbrane, bespilotnih sistema, elektronskog ratovanja i sajber sigurnosti, što odražava sve veću potrebu za interoperabilnosti i tehnološkom sofisticiranošću u suočavanju s novim sigurnosnim izazovima.</p><p>Međutim, ovaj trend nije ograničen samo na konvencionalne odbrambene sisteme. Posljednjih godina saradnja se proširila i na tehnologije dvojne namjene, gdje su granice između nacionalne sigurnosti, sajber prostora i zaštite temeljnih prava postale sve zamagljenije.</p><p>Značajan primjer je debata o tehnologijama nadzora. Dana 19. juna 2026. godine, IBNA je izvijestila da su otkrića u vezi s bugarskim izvoznim dozvolama za sisteme nadzora ponovo otvorila diskusije o transparentnosti, institucionalnom nadzoru i odgovornosti. Prema Human Rights Watchu, Bugarska je odobrila izvoz opreme za nadzor u periodu 2018–2023. u zemlje u kojima je postojao rizik da će se te tehnologije koristiti za unutrašnju represiju ili kršenje ljudskih prava. Organizacija je također izvijestila da je kompanija Circles sa sjedištem u Bugarskoj dobila izvozne dozvole za telekomunikacijske sisteme nadzora i softver za presretanje komunikacija.</p><p>Sama činjenica izdavanja izvoznih dozvola ne dokazuje da su sistemi konačno isporučeni ili korišteni, niti sama po sebi podrazumijeva njihovu nezakonitu upotrebu. Međutim, ona naglašava izazov uspostavljanja ravnoteže između zahtjeva nacionalne sigurnosti, razvoja odbrambene industrije i zaštite temeljnih prava – pitanje koje privlači sve veću pažnju i Evropske unije i međunarodnih organizacija.</p><p>Ovo pitanje je posebno relevantno na Balkanu, gdje koegzistiraju države članice EU, zemlje kandidati i politički sistemi s različitim nivoima institucionalne zrelosti. U tom kontekstu, korištenje naprednih tehnologija više nije samo pitanje operativne efikasnosti, već i test vladavine prava, nezavisnosti mehanizama nadzora i poštovanja evropskih standarda upravljanja.</p><p>Istovremeno, izraelsko prisustvo u regiji proteže se daleko izvan sektora odbrane. U istočnom Mediteranu, partnerstvo Grčke, Kipra i Izraela razvilo se u stabilan okvir regionalne saradnje, koji objedinjuje energiju, inovacije i stratešku održivost. Zajednička deklaracija usvojena na 10. trilateralnom samitu, u decembru 2025. godine, poziva na produbljivanje saradnje u projektima prirodnog gasa, međusobnim vezama električne energije, obnovljivim izvorima energije i projektu Velikog morskog interkonektora, a istovremeno promovira zajedničke inicijative u nauci, tehnologiji, inovacijama i vještačkoj inteligenciji.</p><p>Ovi događaji pokazuju da granice između odbrane, sajber sigurnosti, energetike i kritične infrastrukture postaju sve zamagljenije. Iste tehnološke mogućnosti koje jačaju vojno odvraćanje sada se koriste za zaštitu energetskih mreža, telekomunikacijske infrastrukture, luka i druge kritične imovine, mijenjajući način na koji države shvataju svoju ukupnu sigurnost.</p><p>Istovremeno, mnogi analitičari tvrde da jačanje odnosa s Izraelom ne prati ujednačenu putanju širom Balkana. Politički prioriteti svake vlade, njeni odnosi s Turskom i arapskim svijetom, veze s drugim međunarodnim partnerima i različite operativne potrebe proizveli su različite nacionalne pristupe, što otežava tretiranje Balkana kao jedinstvenog geopolitičkog prostora.</p><h2>Šira konvergencija interesa</h2><p>U ovakvoj situaciji, širenje saradnje Izraela sa zemljama jugoistočne Evrope ne može se tumačiti isključivo kao nastavak izvoza odbrane. Umjesto toga, ono odražava širu konvergenciju interesa koja uključuje saradnju u oblasti odbrane, transfer tehnologije, industrijska partnerstva, sajber sigurnost, saradnju u oblasti energije i tehnološke inovacije. Za mnoge balkanske zemlje, ova saradnja je postala sredstvo za ubrzanje tehnološke i operativne modernizacije u periodu pojačane geopolitičke neizvjesnosti. Za Izrael, u međuvremenu, ona jača veze sa evropskim tržištem i sigurnosnom arhitekturom regije koja se stalno razvija.</p><p>Telefonski razgovor između Aleksandra Vučića i Benjamina Netanyahua sam po sebi ne mijenja geopolitičku ravnotežu na Balkanu. Međutim, on potvrđuje trend koji se postepeno učvršćivao u posljednjih nekoliko godina. Kako Evropa redefiniše svoju sigurnosnu i odbrambenu politiku, a regionalne krize i dalje podstiču potražnju za naprednim tehnologijama, partnerstva Izraela sa zemljama jugoistočne Evrope dobijaju sve veći strateški značaj. Regija više nije samo koridor koji povezuje Evropu sa istočnim Mediteranom. Sve više postaje dio međusobno povezane mreže saradnje koja uključuje odbranu, energiju, tehnologiju i sigurnost.</p>

Telefonski razgovor Aleksandra Vučića i Benjamina Netanyahua bio je više od obične bilateralne diplomatske razmjene

Izraelska saradnja sa zemljama jugoistočne Evrope se širi

Zašto je Balkan postao strateški prioritet za Izrael?

<p>Predsjednik Srbije Aleksandar Vučić izjavio je u utorak da zapadni Balkan dosad "nije dovoljno dobro razumio važnost međusobne saradnje", te da "nije optimist" o mogućem brzom članstvu u Evropskoj uniji (EU) bilo koje od zapadnobalkanskih zemalja.</p><p>- Ne mislim da će EU u narednih nekoliko godina moći donositi odluke o proširenju, ali to ne znači da mi ne trebamo nastaviti ubrzano na našem evropskom putu i provoditi reforme - rekao je Vučić na otvorenju dvodnevne Konferencije predsjednika parlamenata država-kandidata za članstvo u Evropskoj uniji koja je danas počela u Beogradu</p><p>Vučić smatra "besmislenim" da Srbija bude članica, ako to nisu i Sjeverna Makedonija ili Bosna i Hercegovina. On je konstatirao da u regiji i dalje ne postoji slobodan protok ljudi, roba, kapitala i usluga iako su sve zemlje "najvećim dijelom isprepletene" jer su živjele u zajedničkoj državi, ali se još nisu oslobodile "razlika i sukoba iz devedesetih godina".</p><p>- Veoma je važno da s drugim zemljama koje se nalaze na evropskom putu ostvarujemo svaku vrstu saradnje - poručio je srbijanski predsjednik.</p><p>Na konferenciji kojoj je Beograd domaćin, sudjeluju najviši parlamentarni dužnosnici zemalja kandidata za članstvo u EU.</p><p>Predsjednik Vrhovne rade Ukrajine Ruslan Stefančuk istaknuo je da je ovo prva posjeta šefa ukrajinskog parlamenta Srbiji u posljednjih 15 godina i zahvalio na podršci u borbi Ukrajinaca za slobodu i nezavisnost.</p><p>- Sovjetski Savez i Rusija su se uvijek koristili krilaticom 'zavadi pa vladaj'. Srbi nisu mali Rusi, Ukrajinci nisu mali Rusi, Moldavci i Gruzinci nisu mali Rusi. Dosta je bilo poniženja, mi smo nezavisne države. Jednog dana ćemo svi postati članice Europske unije - ocijenio je Stefančuk.</p><p>On je, prema izvješću Radio-televizije Srbije, rekao da "Rusija uništava Ukrajinu i pojačava raketne napade na civile i objekte kritične infrastrukture".</p>

Veoma je važno da s drugim zemljama koje se nalaze na evropskom putu ostvarujemo svaku vrstu saradnje, rekao je

Vučić: "Besmisleno je da Srbija uđe u EU bez svojih komšija"

<p>Video na kojem odrasla žena u šabačkom naselju Trkalište nasrće na dječaka, udara ga po glavi, prijeti mu i izgovara rasističke uvrede, duboko je potresao javnost.&nbsp;</p><p>Dječak, srećom, nije fizički povrijeđen, ali kako na pitanje "Kako neko sebi dozvoljava da udari tuđe dijete?" nije postojao odgovor, piše <a href="https://www.telegraf.rs/vesti/srbija/4355935-lupila-sam-mu-samo-dva-samarcica-katarina-udarila-dete-uz-rasisticke-uvrede-pa-iznela-skandaloznu-odbranu">Telegraf</a>.</p><h2>Zvala novinare</h2><p>Nakon udaljavanja kada je vidjela novinare, ipak ih je pozvala. A razlog poziva je bio da ispriča svoju stranu priče.</p><p>Odmah je željela da napomene da su djeca u parku "nevaspitana, huligani i da ne dozvoljava svojoj kćerki da se druži sa njima jer nisu njen nivo", kao i da je "djeca inače prate, imitiraju i da su je tog dana opkolili i nisu joj dozvolili da ide kući".</p><p>U ekskluzivnom video-razgovoru, Katarina B. je odmah na početku riješila da otkloni sve sumnje u vezi sa tim kako ona doživljava čitavu situaciju i pritisak javnosti pod kojim se našla.&nbsp;</p><p>Umjesto kajanja, dočekao nas je stav žene koja smatra da su lokalni tračevi i medijski naslovi potpuno nebitni u poređenju sa njenim statusom u gradu.</p><p>- Ja sam, da vam kažem, slučaj prepustila odmah policiji. Ne obazirem se na tračeve, na gluposti. Ja sam u ovom gradu rođena, starosjedilac, mene svi ovdje poznaju. Te gluposti što pišu, ja tome ne pridajem važnosti - započinje ona svoju ispovijest, pokušavajući da jednim potezom izbriše težinu video-snimka koji je zgrozio regiju.</p><h2>Ogromne kontradikcije</h2><p>Ipak, teško je ostati ravnodušan i ne primijetiti ogroman raskorak između njene priče o ugledu i scena uličnog nasilja nad maloljetnim licem koje su svi vidjeli.</p><p>- Udarila sam mu dvije pljuske preko kacige, kao dva šamaričića, rekla je Katarina.</p><p>Prema njenim riječima, incident koji je zabilježen kamerom nije izolovan događaj, već vrhunac navodne višemjesečne torture koju ona i njeni bliski ljudi trpe od strane lokalne djece.&nbsp;</p><p>Katarina insistira na tome da je ona zapravo reagovala odbrambeno i da je situacija u javnosti potpuno izokrenuta.</p><p>- Mene su taj dan, prije nego što se to desilo, opkolili, stajali su uz mene, pa su me onda vrijeđali - objašnjava ona, tvrdeći da je čitava grupa maloljetnika napravila obruč oko nje.</p><p>Ona dodaje da prvobitni povod za svađu uopšte nije bila ona, već njeno okruženje.</p><h2>"Maltretirali su mi prijateljicu"</h2><p>- Znači, mene niko nije dirao. Ja sam se zalagala, bila na zadatku, igrala se, nego je meni zasmetalo kako su oni maltretirali moju prijateljicu. Zezali su njenu djecu i gnjavili nas jer je njena kćerka od četiri godine šutnula trotinet - navodi Katarina, objašnjavajući svoje motive.</p><p>Katarina je do detalja opisala i sam momenat fizičkog kontakta sa dječakom, a njena interpretacija tog čina prilično je šokirala naizgled potpunim odsustvom empatije i pokušajem da se nasilje nad maloljetnikom minimizira kroz upotrebu umanjenica.</p><p>- Nema povrede nikakve, ja sam njemu udarila dvije pljuske preko kacige, kao dva šamaričića - hladnokrvno je rekla, kao da fizički napad na tuđe dijete postaje društveno prihvatljiv.</p><p>Katarina tvrdi i da je dječak sa kacigom bio taj koji je inicirao agresiju i da joj je uputio prijetnje prije nego što je ona reagovala.</p><p>- Taj mali s kacigom me snima kako stoji i mene maltretira, neće da se pomjeri, a ja izvadila telefon, rekoh: "Sad ću da te rekodujem, reklamiram da ideš na TikTok, jer nisi normalan". On je meni rekao da će da zove nekog kao Dragana da me rokne. E, tad sam ja ustala, skočila s klupe, jer on je mene prvo maltretirao pola sata i nije htio da se skloni - tvrdi Katarina.</p><h2>Eksplicitne uvrede</h2><p>Javnost je, sa druge strane, na snimku vidjela ženu koja u potpunosti gubi kontrolu, a nikakve tvrdnje o navodnim prijetnjama ne mogu zaista opravdati činjenicu da je odrasla osoba digla ruku na dijete.&nbsp;</p><p>Bijes koji je ispoljila prema maloljetniku ubrzo se, prema njenom sopstvenom priznanju, prenio i na njegove lične stvari, što ona opisuje kao potpuno legitiman potez u borbi protiv onih koje smatra problematičnim.</p><p>- Ja sam uzela njegov trotinet, digla sa zemlje i bacila ga i počela da skačem po njemu u nadi da ću ga otjerati. Jer je bolestan, neće da se skloni - kaže ona, usput dajući sebi pravo da dijeli psihijatrijske dijagnoze djeci iz komšiluka, dok samu sebe stavlja na pijedestal apsolutne intelektualne i profesionalne nadmoći.</p><p>- Oni mene kopiraju i imitiraju, a kao me ne vole. Ja nikoga ne imitiram i ne kopiram, a kopirala bih i imitirala nekoga koga volim. Pa se vi zapitajte kako možete nekoga da imitirate, a ne volite ga. Da li je to normalno sa psihičke strane? Ja sam psiholog, ali ja radim na svjetskom nivou, ja radim sa Amerikom, ne radim sa Srbijom, radim sa Njemačkom, radim sa Francuskom, sa raznim državama - ponosno ističe Katarina.</p><h2>Bila sa kćerkom</h2><p>Ova izjava, prožeta nevjerovatnom dozom elitizma, zvučala je umnogome apsurdno u svjetlu činjenice da osoba sa takvim navodnim svjetskim renomeom skače po dječijem trotinetu u lokalnom parku, dijete vrijeđa, a potom i udara.</p><p>Kako bi dokazala da je ona prava žrtva u ovoj priči, Katarina je ekipi dala na uvid i video-snimke od ranije, kao i iz parka, tvrdeći da javnost ima uvid samo u ono što "njeni protivnici" plasiraju.</p><p>- Činjenica je da su oni sve vrijeme mene snimali, a da su ubacili uglavnom samo ono što njima odgovara u srž, a nisu ubacili ono što ja imam - revoltirana je ona.</p><p>Međutim, ovi snimci, umjesto da speru ljagu sa njenog imena, donose još mučnije i potresnije scene koje dodatno svjedoče o dubini ove porodične i društvene drame. Na tom video-materijalu se jasno čuje njena četvorogodišnja kćerka koja proživljava stravičnu traumu dok posmatra majku u agresivnom uličnom obračunu.</p><p>Naime, dijete neutješno plače, vrišti i u stanju potpune, neopisive histerije moli rođenu majku da prekine sa dramom i da se smiri.&nbsp;</p><p>Kroz jecaje koji paraju srce svakog posmatrača, djevojčica rida i preklinje majku udarenog dječaka da ne zove policiju, očigledno prestravljena scenom kojoj prisustvuje.&nbsp;</p><p>Histerija ovog nedužnog djeteta najglasniji je dokaz o tome koliko su ovakvi sukobi pogubni za najmlađe i čini se nevjerovatnim da majka, u trenucima dok joj dijete preživljava takav slom, bira da nastavi verbalni rat na ulici.</p><p>Pored strašnog plača djevojčice, snimci koje je Katarina dostavila kriju i ključni verbalni sukob koji u potpunosti razotkriva njen odnos prema djeci i direktno demantuje svaki pokušaj ublažavanja krivice.</p><h2>"Zašto nas vrijeđate"</h2><p>Na snimku se, naime, jasno čuje trenutak kada je udareni dječak, uprkos pretrpljenom fizičkom i verbalnom nasilju, smogao snage da joj postavi direktno pitanje: "Zašto Vi nas vrijeđate? Odakle Vam pravo da govorite da smo mentalno zaostali?"&nbsp;</p><p>Umjesto da se u tom trenutku, pred svojom prestravljenom i rasplakanom kćerkom, zaustavi, povuče i uvidi težinu svojih riječi, Katarina pred uključenom kamerom bez ikakvog ustručavanja, hladnokrvno i direktno odgovara: "Pa jeste mentalno zaostali".</p><p>Ovaj autentični audio-dokaz stavlja tačku na svaku diskusiju o tome da li je riječ o slučajnom afektu, jer ga čini svjesnim, direktnim i surovim etiketiranjem maloljetnika, odnosno činom koji je apsolutno nedopustiv.</p><p>Otvoreni prezir prema sugrađanima i okruženju u kojem živi Katarina nije skrivala ni u nastavku razgovora, opisujući sebe kao "biće više rase" koje je primorano da trpi ljude koje smatra inferiornim.</p><h2>"Seljak je ograničen čovjek"</h2><p>- Ja sam puna pozitivne energije. Ja treniram, ja pričam pet-šest jezika. Moje dijete, gdje god se pojavi, omiljeno, svi je vole. Ja moram nju da sklanjam zbog toga, jer oni hoće prisilno da budu sa nama. Ja neću da budem prisilno u društvu ljudi koji meni ne odgovaraju i na to me ne može natjerati niko na ovom svijetu, a kamoli neki seljak - rekla je za Telegraf.</p><p>- Kad kažem riječ "seljak", to ima široku konotaciju... Seljak je ograničen čovjek, lud čovjek i loš čovjek, zatucan čovjek. Seljak može da živi i u samom centru grada... Ovo su jedni neradnici, to hoću da kažem javno, koji ništa ne rade. Nezaposleni su... To su nezaposleni idioti koji samo gledaju šta vi radite, koje ste gaće obukli, s kim ste bili, šta ste... A ja takve jedem za doručak - rekla je uz osmjeh.</p><p>Na samom kraju razgovora, Katarina B. stavila je do znanja da se ne pribojava zakonskih posljedica i da čvrsto vjeruje da institucije rade u njenu korist, pozivajući se ponovo na svoja navodna akademska dostignuća.</p><p>- Ja sam apsolvent Policijske akademije, ja jedino kome vjerujem je policija i sud. To su jedini društveni, zakonski organi koji donose pravu odluku. Policija se podsmijeva, sud stalno stane u moju odbranu, mislim, ko si ti da me maltretiraš - uvjerena je ona u svoju nepogrešivost..</p><p>Svoju priču je zaokružila prepričavanjem navodnog dijaloga sa majkom napadnutog dječaka, čime je željela da poentira i dokaže da su ta djeca "jednostavno osuđena na propast".</p><p>- A znate šta je majka njegova meni rekla, brate? Kad sam ja rekla: "Kao mali ti je siledžija, ima da ga vaspitaš", ona meni kaže: "Pa ja ga vaspitavam da bude kriminalac". Pa sam se ja tu zašutala. Ništa više, šta da dodam ja više - završava Katarina svoju ispovijest.</p><h2>Uplašeni dječak</h2><p>Napadnuti dječak i njegova majka Danijela prijavili su Katarinu nadležnim organima.</p><p>- Zvali smo policiju. Socijalnu službu, angažovala sam i advokate. Mogu samo da kažem da su sva djeca plakala kada sam došla - kazala je Danijela na početku razgovora.</p><p>Pojasnila je da je među djecom bila i kćerka žene koja je izvršila nasilje, kao i da je i ta djevojčica bila uplakana.</p><p>- Ja svoje dijete ne mogu da zaštitim, to se desilo, pa se desilo. Ne spavam od subote. Ali želim da se drugoj djeci ne desi isto - kazala je odlučno.</p><p>Potom je predočila i da su tačni navodi da je i ranije bilo incidenata sa gospođom koja joj je napala sina, ali i da je i sama Danijela bila žrtva njene agresije.</p><p>- Mene je udarila ranije, telefonom po glavi. Htjela je da me isprovocira da se potučemo, ja sam rekla da je to "laka tjelesna povreda", nju je to još više iznerviralo, ali ja sam otišla. Ne znam šta mogu da očekujem od nje - rekla je Danijela.</p><p>Njen sin je i dalje izuzetno uznemiren.</p><p>- Uplašio sam se jako. Nije me povrijedila fizički, ali jako me je naljutila, to se čuje na snimku jer sam tako ružno reagovao - kazao nam je dječak, dok je njegova mama dodala da ne želi da njen sin više izlazi u taj park.</p><h2>Pokrenuti postupci</h2><p>Nezvanično je potvrđeno da je protiv Katarine podnesena prekršajna prijava, kao i da to nije jedina prijava koja je pisana protiv nje u posljednje vrijeme, budući da je i ranije učestvovala u više "sličnih incidenata".</p><p>Ovim povodom oglasio se i Centar za socijalni rad, iz kojeg su naveli koje će korake preduzeti u ovom slučaju. Kako je istakla v.d. direktora Centra za socijalni rad, Katarina Matić, prijava od policije im još uvijek nije zvanično stigla, ali će Centar, s obzirom na to da se ne radi o porodičnom nasilju, pružiti podršku oštećenoj porodici i djetetu, prije svega psihološku i institucionalnu.</p><p>- Procjenjuje se i roditeljska sposobnost da pruže djetetu adekvatnu podršku. Što se tiče žene koja je napala, procjenjivaće se i njena roditeljska sposobnost i postupaće se u skladu sa tim. Nadležne institucije, policija i tužilaštvo, reagovaće dalje u smislu sankcionisanja i taj dio zavisi najviše od njih - rekla je Matić.</p><h2>Reagovala romska udruženja</h2><p>Zbog rasističkih opaski koje je žena sa snimka iznijela, reagovala su i romska udruženja.</p><p>I dok Katarina B. čvrsto vjeruje da njena verzija priče, navodno obrazovanje i uvrede na račun komšiluka mogu pred zakonom i javnošću opravdati ono što je učinila, istina je samo jedna i prilično je neumoljiva, nijedna diploma, nikakav status "starosjedioca" i nikakve provokacije na dječijem igralištu ne mogu i ne smiju biti izgovor za odraslu osobu koja fizički nasrće na maloljetno dijete, a kamoli da ga udara.</p><p>Nazivati udarce "šamaričićima" predstavlja sraman pokušaj minimiziranja uličnog nasilja. Kada se tom nasilju dodaju gnusne uvrede o "mentalnoj zaostalosti", rasističke opaske i traumatične scene pred sopstvenom četvorogodišnjom kćerkom koja rida i moli za mir, jasno je da je riječ o izuzetno problematičnom ponašanju koje zahtijeva oštru reakciju nadležnih institucija.</p>

Odmah je željela da napomene da su djeca u parku "nevaspitana, huligani i da ne dozvoljava svojoj kćerki da se druži sa njima jer nisu njen nivo

Ispovijest žene koja je napala dječaka: "Ja sam renomirani psiholog, oni su seljaci, lupila sam mu samo dva šamarčića"

<p>Teška saobraćajna nesreća dogodila se danas na auto-putu prije Gazele u Beogradu, u smjeru prema Novom Beogradu, a među povrijeđenima je i troje djece, prenosi <a href="https://www.telegraf.rs/vesti/hronika/4356093-troje-dece-povredjeno-na-gazeli-tezak-udes-u-beogradu-hitno-prebaceni-u-bolnicu">Telegraf.rs</a>.</p><p>Prema nezvaničnim informacijama, povrijeđena djeca su uzrasta sedam, pet i četiri godine, kao i tridesetogodišnja žena.</p><p>Dvoje djece prevezeno je u Urgentni centar sa lakšim povredama, dok za sada nema više informacija o stepenu povreda ostalih učesnika nesreće.</p><p>Na mjestu događaja intervenisale su nadležne službe, a okolnosti nesreće bit će naknadno utvrđene.</p>

U saobraćajnoj nesreći na auto-putu prema Novom Beogradu povrijeđena i tridesetogodišnja žena, djeca su prevezena u bolnicu

Teška saobraćajna nesreća kod Gazele: Povrijeđeno troje djece

<p>Hrvatski ministar vanjskih i evropskih poslova Gordan Grlić Radman izjavio je danas u Ankari da očekuje kako će samit NATO-a potvrditi jedinstvo i zajedništvo među saveznicima s obje strane Atlantika.</p><p>- Optimističan sam i mislim da će ovaj samit biti jako dobar, da će donijeti rezultate i pokazati transatlantsko jedinstvo - rekao je Grlić Radman.</p><p>Dodao je da ga ne zabrinjava nepredvidivost američkog predsjednika Donalda Trampa, navodeći da su se saveznici već navikli na njegov način komunikacije.</p><p>- Svi smo se već naučili na njegov stil, način na koji govori. I kada ne bi bilo sklada, mi apsolutno trebamo njegovati tendenciju stvaranja sklada jer nema alternative za jedan Savez čiji su ciljevi jedinstvo, solidarnost, kolektivna odbrana i odvraćanje - rekao je ministar.</p><p>Grlić Radman najavio je i učešće na sastanku u okviru Istanbulske inicijative za saradnju, NATO-ovog programa partnerstva usmjerenog na jačanje dugoročne globalne i regionalne sigurnosti sa državama šireg Bliskog istoka.</p><p>Članice te inicijative su četiri zaljevske zemlje – Bahrein, Kuvajt, Katar i Ujedinjeni Arapski Emirati.</p><p>Lideri 32 države članice NATO-a okupit će se u utorak navečer na prijemu koji organizuje domaćin samita, turski predsjednik Redžep Tajip Erdoan. Istovremeno će ministri vanjskih poslova i ministri odbrane održati odvojene radne sastanke tokom radne večere.</p>

Optimističan sam i mislim da će ovaj samit biti jako dobar, da će donijeti rezultate i pokazati transatlantsko jedinstvo, rekao je

Grlić Radman o Trampu: Ne brine me njegova nepredvidivost, svi smo se već naučili na njegov stil

<p>Današnje glasanje u Skupštini Crne Gore za ustavne izmjene predstavlja ohrabrujuću vijest i potvrdu da je članstvo u Evropskoj uniji zajednički nacionalni cilj koji ima podršku širom političkog spektra, poručila je evropska komesarka za proširenje Marta Kos.</p><p>Ona je u objavi na mreži X navela da usvajanje odluke dodatno jača kredibilitet Crne Gore u trenutku kada ulazi u završnu fazu pristupnih pregovora s Evropskom unijom.</p><p>- Glasanje u Skupštini Crne Gore u korist ustavnih izmjena potrebnih za usklađivanje sa pravnom tekovinom EU predstavlja ohrabrujuću vijest - navela je Kos.</p><p>Prema njenim riječima, činjenica da su 74 od ukupno 77 poslanika glasala za izmjene predstavlja jasan pokazatelj da je članstvo u EU zajednički nacionalni projekat koji podržavaju različite političke opcije.</p><p>- To predstavlja dobru osnovu za predstojeći rad i jača kredibilitet Crne Gore dok ulazi u završnu fazu svog pristupnog puta - istakla je Kos.</p><p>Evropska komesarka je najavila da će ove sedmice doputovati u Crnu Goru kako bi ohrabrila nastavak procesa zasnovanih na jedinstvu, provođenje novih reformi i uspješno okončanje pregovora o pristupanju Evropskoj uniji.</p>

To predstavlja dobru osnovu za predstojeći rad i jača kredibilitet Crne Gore dok ulazi u završnu fazu svog pristupnog puta, poručila je

Kos: Današnje glasanje u crnogorskom parlamentu jasan znak da je članstvo u EU zajednički nacionalni projekat

<p>Neprijatna scena zabilježena je na plaži Seljanovo u Tivtu, gdje je vlasnik obližnjeg hotela pokušao udaljiti kupače tvrdeći da se nalaze na njegovom posjedu.</p><p>Turisti, koji su skupo platili ležaljke i piće, negodovali su zbog njegovog postupka, nakon čega je uslijedila burna rasprava.</p><p>- Sve je naše, ograđeno je. Ovo je moje - vikao je vlasnik hotela, a zatim dodao: “Možeš metar i po ovdje, ništa više.”</p><p>- A u more? - upitao ga je jedan turista.</p><p>- Sve je naše, vidiš da je ograđeno. Evo ti, pogledaj - odgovorio je vlasnik.</p><p>U razgovor se potom uključila jedna gospođa, koja ga je upitala gdje se nalazi slobodni dio plaže.</p><p>- Što onda tjerate one ljude tamo - pitala ga je.</p><p>- Oni su ovdje - odgovorio je vlasnik.</p><h2>"Ovo je moje"</h2><p>Nakon toga mu je poručila da uzme metar i izmjeri granicu, na šta je on rekao da nema potrebe jer je to već učinio i ranije angažovao geometra.</p><p>- Nemojte da vičete na ljude - rekla je gospođa, a vlasnik joj je uzvratio da drugačije ne može objasniti.</p><p>- Samo izađite odavde. Ovo je moje. Izlazite - vikao je.</p><p>Poslije ovog incidenta brojni turisti izrazili su nezadovoljstvo zbog, kako navode, neljubaznog ponašanja i izostanka osnovne pristojnosti.</p>

<blockquote class="instagram-media" data-instgrm-captioned data-instgrm-permalink="https://www.instagram.com/reel/Dac-Vf_t569/?utm_source=ig_embed&amp;utm_campaign=loading" data-instgrm-version="14" style=" background:#FFF; border:0; border-radius:3px; box-shadow:0 0 1px 0 rgba(0,0,0,0.5),0 1px 10px 0 rgba(0,0,0,0.15); margin: 1px; max-width:540px; min-width:326px; padding:0; width:99.375%; width:-webkit-calc(100% - 2px); width:calc(100% - 2px);"><div style="padding:16px;"> <a href="https://www.instagram.com/reel/Dac-Vf_t569/?utm_source=ig_embed&amp;utm_campaign=loading" style=" background:#FFFFFF; line-height:0; padding:0 0; text-align:center; text-decoration:none; width:100%;" target="_blank"> <div style=" display: flex; flex-direction: row; align-items: center;"> <div style="background-color: #F4F4F4; border-radius: 50%; flex-grow: 0; height: 40px; margin-right: 14px; width: 40px;"></div> <div style="display: flex; flex-direction: column; flex-grow: 1; justify-content: center;"> <div style=" background-color: #F4F4F4; border-radius: 4px; flex-grow: 0; height: 14px; margin-bottom: 6px; width: 100px;"></div> <div style=" background-color: #F4F4F4; border-radius: 4px; flex-grow: 0; height: 14px; width: 60px;"></div></div></div><div style="padding: 19% 0;"></div> <div style="display:block; height:50px; margin:0 auto 12px; width:50px;"><svg width="50px" height="50px" viewBox="0 0 60 60" version="1.1" xmlns="https://www.w3.org/2000/svg" xmlns:xlink="https://www.w3.org/1999/xlink"><g stroke="none" stroke-width="1" fill="none" fill-rule="evenodd"><g transform="translate(-511.000000, -20.000000)" fill="#000000"><g><path d="M556.869,30.41 C554.814,30.41 553.148,32.076 553.148,34.131 C553.148,36.186 554.814,37.852 556.869,37.852 C558.924,37.852 560.59,36.186 560.59,34.131 C560.59,32.076 558.924,30.41 556.869,30.41 M541,60.657 C535.114,60.657 530.342,55.887 530.342,50 C530.342,44.114 535.114,39.342 541,39.342 C546.887,39.342 551.658,44.114 551.658,50 C551.658,55.887 546.887,60.657 541,60.657 M541,33.886 C532.1,33.886 524.886,41.1 524.886,50 C524.886,58.899 532.1,66.113 541,66.113 C549.9,66.113 557.115,58.899 557.115,50 C557.115,41.1 549.9,33.886 541,33.886 M565.378,62.101 C565.244,65.022 564.756,66.606 564.346,67.663 C563.803,69.06 563.154,70.057 562.106,71.106 C561.058,72.155 560.06,72.803 558.662,73.347 C557.607,73.757 556.021,74.244 553.102,74.378 C549.944,74.521 548.997,74.552 541,74.552 C533.003,74.552 532.056,74.521 528.898,74.378 C525.979,74.244 524.393,73.757 523.338,73.347 C521.94,72.803 520.942,72.155 519.894,71.106 C518.846,70.057 518.197,69.06 517.654,67.663 C517.244,66.606 516.755,65.022 516.623,62.101 C516.479,58.943 516.448,57.996 516.448,50 C516.448,42.003 516.479,41.056 516.623,37.899 C516.755,34.978 517.244,33.391 517.654,32.338 C518.197,30.938 518.846,29.942 519.894,28.894 C520.942,27.846 521.94,27.196 523.338,26.654 C524.393,26.244 525.979,25.756 528.898,25.623 C532.057,25.479 533.004,25.448 541,25.448 C548.997,25.448 549.943,25.479 553.102,25.623 C556.021,25.756 557.607,26.244 558.662,26.654 C560.06,27.196 561.058,27.846 562.106,28.894 C563.154,29.942 563.803,30.938 564.346,32.338 C564.756,33.391 565.244,34.978 565.378,37.899 C565.522,41.056 565.552,42.003 565.552,50 C565.552,57.996 565.522,58.943 565.378,62.101 M570.82,37.631 C570.674,34.438 570.167,32.258 569.425,30.349 C568.659,28.377 567.633,26.702 565.965,25.035 C564.297,23.368 562.623,22.342 560.652,21.575 C558.743,20.834 556.562,20.326 553.369,20.18 C550.169,20.033 549.148,20 541,20 C532.853,20 531.831,20.033 528.631,20.18 C525.438,20.326 523.257,20.834 521.349,21.575 C519.376,22.342 517.703,23.368 516.035,25.035 C514.368,26.702 513.342,28.377 512.574,30.349 C511.834,32.258 511.326,34.438 511.181,37.631 C511.035,40.831 511,41.851 511,50 C511,58.147 511.035,59.17 511.181,62.369 C511.326,65.562 511.834,67.743 512.574,69.651 C513.342,71.625 514.368,73.296 516.035,74.965 C517.703,76.634 519.376,77.658 521.349,78.425 C523.257,79.167 525.438,79.673 528.631,79.82 C531.831,79.965 532.853,80.001 541,80.001 C549.148,80.001 550.169,79.965 553.369,79.82 C556.562,79.673 558.743,79.167 560.652,78.425 C562.623,77.658 564.297,76.634 565.965,74.965 C567.633,73.296 568.659,71.625 569.425,69.651 C570.167,67.743 570.674,65.562 570.82,62.369 C570.966,59.17 571,58.147 571,50 C571,41.851 570.966,40.831 570.82,37.631"></path></g></g></g></svg></div><div style="padding-top: 8px;"> <div style=" color:#3897f0; font-family:Arial,sans-serif; font-size:14px; font-style:normal; font-weight:550; line-height:18px;">Pogledajte ovu objavu na Instagramu.</div></div><div style="padding: 12.5% 0;"></div> <div style="display: flex; flex-direction: row; margin-bottom: 14px; align-items: center;"><div> <div style="background-color: #F4F4F4; border-radius: 50%; height: 12.5px; width: 12.5px; transform: translateX(0px) translateY(7px);"></div> <div style="background-color: #F4F4F4; height: 12.5px; transform: rotate(-45deg) translateX(3px) translateY(1px); width: 12.5px; flex-grow: 0; margin-right: 14px; margin-left: 2px;"></div> <div style="background-color: #F4F4F4; border-radius: 50%; height: 12.5px; width: 12.5px; transform: translateX(9px) translateY(-18px);"></div></div><div style="margin-left: 8px;"> <div style=" background-color: #F4F4F4; border-radius: 50%; flex-grow: 0; height: 20px; width: 20px;"></div> <div style=" width: 0; height: 0; border-top: 2px solid transparent; border-left: 6px solid #f4f4f4; border-bottom: 2px solid transparent; transform: translateX(16px) translateY(-4px) rotate(30deg)"></div></div><div style="margin-left: auto;"> <div style=" width: 0px; border-top: 8px solid #F4F4F4; border-right: 8px solid transparent; transform: translateY(16px);"></div> <div style=" background-color: #F4F4F4; flex-grow: 0; height: 12px; width: 16px; transform: translateY(-4px);"></div> <div style=" width: 0; height: 0; border-top: 8px solid #F4F4F4; border-left: 8px solid transparent; transform: translateY(-4px) translateX(8px);"></div></div></div> <div style="display: flex; flex-direction: column; flex-grow: 1; justify-content: center; margin-bottom: 24px;"> <div style=" background-color: #F4F4F4; border-radius: 4px; flex-grow: 0; height: 14px; margin-bottom: 6px; width: 224px;"></div> <div style=" background-color: #F4F4F4; border-radius: 4px; flex-grow: 0; height: 14px; width: 144px;"></div></div></a><p style=" color:#c9c8cd; font-family:Arial,sans-serif; font-size:14px; line-height:17px; margin-bottom:0; margin-top:8px; overflow:hidden; padding:8px 0 7px; text-align:center; text-overflow:ellipsis; white-space:nowrap;"><a href="https://www.instagram.com/reel/Dac-Vf_t569/?utm_source=ig_embed&amp;utm_campaign=loading" style=" color:#c9c8cd; font-family:Arial,sans-serif; font-size:14px; font-style:normal; font-weight:normal; line-height:17px; text-decoration:none;" target="_blank">Objavu dijeli podgoricki.info (@podgoricki.info)</a></p></div></blockquote>
<script async src="//www.instagram.com/embed.js"></script>

<p>- Ko ide u Crnu Goru na ljetovanje, evo jedne antireklame za plažu Seljanovo u Tivtu. Izuzetno neljubazan vlasnik obližnjeg hotela, čiji nismo gosti, djelovalo je kao da hoće da se potuče s nama. Čak ni cijena nije prihvatljiva, ležaljke koštaju 40 eura, a uz to je piće obavezno. To znači da nas jedan dan kupanja košta više od 60 eura - požalili su se turisti.</p><h2>Reakcije na mrežama</h2><p>Snimak je izazvao brojne reakcije na društvenim mrežama, a mnogi korisnici postavili su pitanje od kada su plaže privatno vlasništvo.</p><p>- A vidi korov iza tamo, dva metra ambrozije. Joj, a 40 eura ležaljke u zalivu gdje je voda Š klase i još ovaj balvan da mi skače po živcima - napisao je jedan korisnik.</p><p>Pojedini su se zapitali i kako je, prema njihovim riječima, neko uspio da “kupi more”.</p><p>- Za tri mjeseca iznajmljivanja prirodnih dobara žive kao paraziti preostalih devet mjeseci - navodi se u jednom od komentara.</p>

Vlasnik hotela je pokušao udaljiti kupače tvrdeći da se nalaze na njegovom posjedu

Video / Vlasnik hotela u Crnoj Gori izbacio turiste s plaže, vikao: "Izlazite napolje, ovo je moje"

<p>Maloljetno dijete utopilo se sinoć u bazenu ispred oporodične kuće na imotskom području, izvijestila je Policijska uprava splitsko-dalmatinska.&nbsp;</p><p>Policija je dojavu o nesreći zaprimila oko 20:30 sati, nakon čega je na mjesto događaja odmah upućen tim Hitne medicinske pomoći.</p><p>Uprkos pokušajima pružanja pomoći, dijete je preminulo.</p><p>O događaju je obaviješteno Županijsko državno odvjetništvo u Splitu, a na mjestu nesreće bit će proveden uviđaj kako bi se utvrdile sve okolnosti ovog tragičnog slučaja.</p>

Uprkos pokušajima pružanja pomoći, dijete je preminulo

Imotska policija uhapsila je srbijanskog državljanina (44) 

Tragedija kod Imotskog: Dijete se utopilo u bazenu ispred kuće

<p>Teška saobraćajna nesreća dogodila se sinoć u 00:55 sati na uglu ulica Majora Radosavljevića i Stevana Dubajića u Batajnici, u susjednoj Srbiji, gdje su se sudarili autobus i dva putnička automobila.</p><p>Kako je Tanjugu potvrđeno u Hitnoj pomoći, jedna za sada nepoznata osoba zadobila je teške povrede opasne po život te je hitno prevezena u Urgentni centar na reanimaciju.</p><p>Uviđaj je u toku.</p>

Uviđaj je u toku

Teška nesreća: Sudar autobusa i dva automobila, jedna osoba bori se za život

<p>Na plažama u susjednoj Hrvatskoj i ove sezone dominiraju turisti iz zemalja Evropske unije. Ipak, na parkiralištima se mogu vidjeti i automobili s registracijama iz Bosne i Hercegovine, kao i domaći gosti koji tradicionalno ljetuju na Jadranu.</p><p>Međutim, gotovo svi imaju istu zamjerku – cijene su ove godine dostigle novi rekord.</p><h2>Ozbiljan udar</h2><p>Računica pokazuje da običan jednodnevni boravak na plaži za četveročlanu porodicu danas predstavlja ozbiljan udar na kućni budžet i lako dostiže iznos od čak 200 konvertibilnih maraka.</p><p>Kada se saberu osnovni troškovi, novac nestaje nevjerovatnom brzinom.</p><p>Najam dvije ležaljke i jednog suncobrana za jedan dan gotovo je nemoguće pronaći za manje od 40 do 50 KM.</p><p>Šoljica espressa na obali košta između pet i sedam KM, dok ćete za sok ili pivo izdvojiti od osam do 12 KM.</p><p>Ako se odlučite za skromniji obrok, poput piletine s pomfritom, burgera ili tjestenine, potrebno je izdvojiti najmanje od 25 do 30 KM po osobi.</p><h2>"Špica" cjenovnici</h2><p>Cjelodnevni parking u blizini plaže, uz nezaobilazni sladoled za djecu, čija kugla dostiže i šest KM, povećava račun za dodatnih tridesetak maraka.</p><p>Dok posjetioci iz Evropske unije ove troškove uglavnom lakše podnose, za domaće vikend-goste i turiste iz Bosne i Hercegovine te zemalja regiona odlazak na Jadran postaje luksuz koji zahtijeva pažljivo planiranje svake potrošene marke.</p><p>Kada se tome dodaju cijene apartmana, koje već odavno premašuju 300 KM za jedno noćenje, jasno je zašto mnogi odustaju od ljetovanja ili ga skraćuju.</p><p>Od 1. jula na snagu su stupili takozvani "špica" cjenovnici, pa su ionako visoke predsezonske cijene preko noći povećane za dodatnih 30 do 40 posto.</p>

Kada se tome dodaju cijene apartmana, koje već odavno premašuju 300 KM za jedno noćenje, jasno je zašto mnogi odustaju od ljetovanja ili ga skraćuju

Paprene cijene na Jadranu šokirale turiste

Paprene cijene na Jadranu šokirale turiste: Jedan dan na plaži košta i do 200 KM!

<p>Na današnji dan 1893. godine, u Zagrebu je rođen Miroslav Krleža, književnik i enciklopedist, jedan od najvećih hrvatskih i regionalnih pisaca 20. vijeka. Premda je Krležino djelo izrazito određeno Zagrebom, više je puta duže vrijeme izbivao: 1920–21. boravio je u ludbreškome kraju, početkom 1925. nekoliko je mjeseci boravio u Rusiji; od januara do septembra 1932. bio je u Češkoj, pa u Varšavi i Parizu; od jeseni 1933. pokušavao je djelovati u Beogradu, gdje je 1934. s M. Bogdanovićem pokrenuo časopis “Danas”. </p><p>U Drugom svjetskom ratu (1941. – 1945.) bio je prvo uhapšen, a potom u prešutnoj kućnoj internaciji uz podršku kruga prijatelja u kojem se isticao Đ. Vranešić. Izabran je 1947. za redovnog člana JAZU-a, u Parizu je 1949/50. pripremao izložbu jugoslavenske srednjovjekovne umjetnosti, a 1950. postao je direktor novosnovanog Leksikografskoga zavoda (ujedno i glavni urednik Enciklopedije Jugoslavije), što je ostao do smrti.</p><h2>Objavio gotovo 200 knjiga</h2><p>Njegovi su časopisi “Plamen”, “Književna republika”, “Danas” i “Pečat” orijentacijska polja hrvatskog modernizma. Učestvovao je i u pokretanju i određivanju smjera dvaju najznačajnijih književnih časopisa druge polovine 20. vijeka – “Republike” i “Foruma”. </p><p>Za svog stvaralačkog vijeka objavio je gotovo 200 autorskih knjiga. Premda je bio utjecajna figura društvene nomenklature i najprevođeniji hrvatski pisac svog doba, utemeljitelj Leksikografskog zavoda (koji danas nosi njegovo ime) te pokretač niza enciklopedija, Krleži za života nisu bila objavljena cjelovita djela. S tim u vezi je i njegova oporuka, kojom je na dvadesetak godina bilo odgođeno raspolaganje njegovom rukopisnom ostavštinom, što se većim poznatim dijelom danas čuva i obrađuje u Nacionalnoj i sveučilišnoj knjižnici u Zagrebu.</p><p>Ukupno je objavio osamnaest dijaloških tekstova: “Legendu”, “Maskeratu”, “Hrvatsku rapsodiju” (1917), “Kraljevo”, “Kristofora Kolumba” (1918), “Michelangela Buonarrotija”, “U predvečerje” (1919), “Galiciju”, “Adama i Evu”, “Golgotu” (1922), “Vučjaka” (1923), “U agoniji”, “Gospodu Glembajeve” (1928), “Ledu” (1932), “U logoru” (1934), “Areteja” (1959), “Salomu” (1963), “Put u raj” (1970). Enciklopedija posvećena Krležinom životu i radu (“Krležijana”, I–III) objavljena je od 1993. do 1999. godine.</p>

<h2>Rođen Žozef Mari Žakar, izumitelj mehaničkog tkalačkog razboja </h2><p>1752. - Rođen francuski pronalazač Žozef Mari Žakar (Joseph-Marie Jacquard), koji je 1801. izumio mehanički tkalački razboj, nazvan njemu u čast "Žakarova mašina".</p><p>1816. - Umro engleski pisac i političar irskog porijekla Ričard Brinsli Batler Šeridan (Richard Brinsley Butler Sheridan), čije se komedije odlikuju izvrsnim komičnim likovima i duhovitim dijalogom. Djela: komedije "Škola ogovaranja", "Suparnici", "Kritičar".</p><p>1854. - Preminuo njemački fizičar Georg Simon Om (Ohm), koji je otkrio odnos struje elektromotorne sile i otpora u električnom kolu, nazvan prema njemu Omov zakon. Dao je znatan doprinos akustici, optici kristala i matematici. Jedinica za mjerenje električnog otpora u međunarodnom sistemu mjera njemu u čast je nazvana "om".</p><p>1860. - Rođen austrijski kompozitor i dirigent Gustav Maler (Mahler), direktor Državne opere u Beču, koji je pod uticajem Ludviga van Betovena (Ludwig Beethoven) i Riharda Vagnera (Richard) stvarao komozicije izrazitog dramskog naboja i snažnih emocija. Djela: deset simfonija, ciklusi solo pjesama za glas i orkestar "Pjesma o zemlji", "Pjesme mladića-putnika", "Dječakov čudotvorni rog", "Pjesme o mrtvoj djeci".</p><p>1899. - Američki filmski režiser Džordž Dui Kjukor (George Dewey Cukor), holivudski perfekcionista, posebno uspješan u filmskoj muzičkoj komediji, rođen je na današnji dan. Filmovi: "Mala žena", "Silvija Skarlet", "Romeo i Julija", "Juče rođena", "Zvijezda je rođena", "Djevojke", "My fair lady", "Dejvid Koperfild", "Filadelfijska priča".</p><p>1901. - Rođen Vitorio de Sika (Vittorio De Sica), italijanski filmski redatelj i glumac. Četiri filma koja je režirao osvojili su Oskara: “Sciuscià” i “Bicycle Thieves” (počasni), dok su “Yesterday, Today and Tomorrow” i “Il giardino dei Finzi Contini” osvojili Oskara za najbolji film na stranom jeziku.</p>

<h2>Rođena Ita Rina, prva filmska diva Balkana</h2><p>1907. - Ita Rina, jugoslavenska glumica, prva filmska diva Balkana, jedna od glavnih filmskih zvijezda u Njemačkoj i Čehoslovačkoj kasnih 1920-ih i ranih 1930-ih, rođena je na današnji dan. Glavna uloga u češkom filmu „Tonka s vješala“ često se proglašava njenom najboljom ulogom. Godine 1931., Rina se udala za Miodraga Đorđevića i promijenila vjeru iz rimokatoličke u  pravoslavnu, te dobila novo ime - Tamara Đorđević. Iste godine, Rina je dobila ponudu iz Holivuda, ali ju je odbila zbog negodovanja supruga, te najavila povlačenje iz glumačke profesije. Njen posljednji film snimljen prije Drugog svjetskog rata bila je kriminalistička drama „Zentrale Rio“.</p><p>1911. - Rođen italijanski kompozitor Đan Karlo Menoti (Gian-Carlo Menotti), čije su opere s temama iz savremenog života, za koje je sam pisao libreta, stekle izuzetnu popularnost. U libretima je uspješno kombinovao dramatske situacije karakteristične za 20. vijek. Djela: opere "Konzul", "Medijum", "Amelija na balu", radio-opere "Djevojka i lopov", "Telefon", balet "Sebastijan".</p><p>1922. - Francuski modni kreator italijanskog porijekla Pjer Karden (Pierre Cardin) rođen je na današnji dan. Poznat je po svom avangardnom stilu i dizajnima iz kosmičkog doba. Stavljao je akcenat na geometrijske oblike i motive, često ignorišući žensku formu. Bavio se uniseks modom, ponekad eksperimentalno, ali ne uvijek praktično. Osnovao je svoju modnu kuću 1950. godine i predstavio "bubble dress" 1954. godine. Imenovan je ambasadorom UNESCO-a 1991., te ambasadorom FAO-a 16. oktobra 2009. godine.</p><p>1930. - Umro engleski pisac Artur Konan Dojl (Arthur Conan Doyle), ljekar po profesiji, koji se proslavio kriminalističkim romanima i pripovijetkama u kojima su glavni junaci izmišljeni detektiv Šerlok Holms i njegov prijatelj dr. Votson, začevši tako detektivsku literaturu. Plemićku titulu je dobio 1902. za zasluge u odbrani britanskih interesa, posebno u drugom Burskom ratu. Poslije pogibije sina u Prvom svjetskom ratu odao se spiritualizmu. Djela: romani "Grimizna studija", "Pustolovine Šerloka Holmsa", "Uspomene Šerloka Holmsa", "Baskervilski pas", "Bijeli odred", "Izgubljeni svijet", "Veliki burski rat", studija "Istorija britanskog pohoda u Francuskoj i Flandriji", djelo o spiritualizmu "Historija spiritualizma", memoarska proza "Uspomene i pustolovine".</p><p>1940. - Rođen Ringo Star (Starr), bubnjar pop grupe "Beatlesi". Pjevao je u brojnim poznatim pjesmama “Beatlesa” (poput “Yellow Submarine” i “With a Little Help from My Friends” te Beatles verzije pjesme “Act naturally”), a napisao je pjesme “Don't Pass Me By” i “Octopus's Garden”.&nbsp;</p>

<h2>Umro Bora Todorović, legenda srbijanskog i regionalnog glumišta</h2><p>2014. - Umro srbijanski i regionalni pozorišni i filmski glumac Bora Todorović, dobitnik brojnih nagrada i priznanja, među kojima i Gran prija u Kanu za ulogu u filmu "Profesionalac". Brat je slavne glumice Mire Stupice i otac je glumca Srđana Todorovića te glumice Dane Todorović. Njegov prvi pozorišni angažman bio je u Beogradskom dramskom pozorištu, ali ubrzo je otišao sa sestrom Mirom Stupicom i njenim tadašnjim suprugom Bojanom Stupicom u Zagreb i četiri godine radio na sceni Hrvatskog narodnog kazališta (1957. - 1961). Po povratku u Beograd igrao je u Ateljeu 212 do 1983. godine, u kome se i najduže zadržao igrajući u predstavama „Arsenik i stare čipke“, „Sprovod“, „Razvojni put Bore Šnajdera“, „Kape dole“”, „Druga vrata levo“, „Mrak i šuma gusta“, „Pseće srce“, „Radovan III“, „Maratonci trče počasni krug“, „Čudo u Šarganu“, „Audijencija Vernisaž“, „Veština“, „Povratak“ (koju će, u drugoj ulozi, kasnije igrati i u Zvezdara teatru). Na filmu je ostvario veliki broj značajnih uloga, prepoznatljivim po njegovom ozbiljnom izrazu lica čak i kada su u pitanju komedije. Mnoge replike likova koje je igrao danas su prepoznatljive i često se citiraju. Igrao je u vrlo različitim ulogama, od pionira nove umjetnosti filma i zagovornika novih sloboda u filmu „Maratonci trče počasni krug“; komičnog lopova i prevaranta koji preživljava ratne godine u „Balkan ekspresu“ do vođe „romske mafije“ u „Domu za vešanje“ i lika Luke Labana u „Profesionalcu“.</p>

Danas je utorak, 7. juli/srpanj 2026. godine, do kraja godine preostalo je još 178 dana

Miroslav Krleža: 133. godišnjica rođenja jednog od najvećih regionalnih pisaca 20. stoljeća

<p>Policija u Hrvatskoj i dalje intenzivno traga za 43-godišnjim Danijelom Trninićem, osumnjičenim da je prekjučer na parkingu ispred jednog ugostiteljskog objekta u Čakovcu iz vatrenog oružja teško ranio dvojicu mlađih muškaraca. Prema nezvaničnim informacijama, motiv sukoba povezan je sa trgovinom narkoticima, piše <a href="https://www.index.hr/vijesti/clanak/napadac-iz-cakovca-i-dalje-u-bijegu-sumnja-se-da-je-otisao-u-bih/2810583.aspx?pi=3">Index.hr</a>.</p><p>Dvojica ranjenih muškaraca zbrinuti su u Županijskoj bolnici u Čakovcu, gdje su stabilno i van životne opasnosti. Policija je s njima obavila preliminarne razgovore, no zvanično ispitivanje bit će obavljeno tek kada se njihovo zdravstveno stanje stabilizuje. Kako saznajemo, i oni su odranije poznati policiji zbog saobraćajnih prekršaja.</p><h2>Potraga bi se mogla proširiti na BiH</h2><p>U potrazi za bjeguncem policija je dosad, u saradnji sa kolegama iz Varaždina, ispitala desetine osoba te pretresla brojne stanove, kuće i vozila. Postoje indicije da je Trninić pobjegao preko granice u Bosnu i Hercegovinu, a ukoliko se ta informacija potvrdi, za njim će biti raspisana međunarodna potjernica.</p><p>Danijel Trninić, rođen u Sisku sa prijavljenim prebivalištem na području Varaždinske županije, odranije je dobro poznat hrvatskoj i bosanskohercegovačkoj policiji. Prije šest godina uhapšen je u BiH u akciji "Unikat" zajedno sa još dvije osobe. U napuštenoj fabričkoj hali uzgajao je i prodavao marihuanu, a posjedovao je i ilegalno oružje.</p><h2>Osuđivan zbog droge i oružja</h2><p>Zbog navedenih krivičnih djela osuđen je na pet i po godina zatvora. Kako nezvaničn saznaje Index, trećinu kazne odslužio je u BiH, nakon čega je kao hrvatski državljanin zatražio premještaj u Hrvatsku, gdje je ostatak kazne proveo u Lepoglavi.</p><p>Ni nakon izlaska iz zatvora nije prekinuo sa kriminalnim aktivnostima, a varaždinskoj policiji poznat je i po privrednom kriminalu. Policijska uprava međimurska upozorava javnost da je riječ o izuzetno opasnoj osobi. Pozivaju građane da mu se ne približavaju ukoliko ga primijete, već da odmah obavijeste policiju na broj 192.</p>

Postoje indicije da je Trninić pobjegao preko granice u Bosnu i Hercegovinu

Danijel Trninić nakon krvavog obračuna u Čakovcu pobjegao u BiH?

<p>Osnovni sud u Peći osudio je Auronu Peljaj na dvije godine i tri mjeseca zatvora zbog fizičkog napada na stariju ženu oboljelu od Alchajmerove bolesti u domu za stare osobe. Slučaj je izazvao veliku pažnju javnosti još 2022. godine, nakon što je snimak zlostavljanja objavljen na društvenim mrežama, prenosi <a href="https://www.telegraf.rs/vesti/hronika/4355384-medicinska-sestra-iz-pakla-osudjena-tukla-staricu-u-domu-za-stare-u-peci-pa-sve-snimila">Telegraf.rs</a>.</p>

<blockquote class="twitter-tweet" data-media-max-width="560"><p lang="und" dir="ltr">Bože, osuši im ruke 🙏🙏🙏 <a href="https://t.co/pjKqgc9KDE">pic.twitter.com/pjKqgc9KDE</a></p>&mdash; rođenNAOPAČKE (@eric_snowman_) <a href="https://x.com/eric_snowman_/status/1587830025444855809?ref_src=twsrc%5Etfw">November 2, 2022</a></blockquote> <script async src="https://platform.x.com/widgets.js" charset="utf-8"></script> 

<p>Kako prenosi Koha, sud je utvrdio da je Peljaj, radeći kao medicinska sestra u ustanovi za njegu starih, namjerno upotrijebila silu nad štićenicom koja zbog životne dobi i zdravstvenog stanja nije bila u mogućnosti da se brani.</p><h2>Napad na nemoćnu korisnicu doma</h2><p>Prema presudi, osuđena je staricu uhvatila za obje ruke, pritisnula je uz zid i više puta ošamarila po licu.</p><p>U izrečenu kaznu uračunato je vrijeme provedeno u pritvoru od 2. do 24. novembra 2022. godine, dok će ostatak kazne biti izvršen nakon što presuda postane pravosnažna.</p><p>Sud joj je izrekao i mjeru zabrane obavljanja posla medicinske sestre u trajanju od pet godina, računajući od dana pravosnažnosti presude.</p><h2>Slučaj izazvao brojne reakcije</h2><p>Incident je dospio u fokus javnosti krajem oktobra 2022. godine, kada se na društvenim mrežama pojavio snimak na kojem se vidi kako medicinska sestra u domu za stare "Orenda" u Peći više puta šamara stariju korisnicu.</p><p>Na snimku se vidi i da druge prisutne osobe posmatraju događaj, dok jedna od njih sve snima mobilnim telefonom.</p><p>Objavljivanje snimka izazvalo je brojne osude javnosti, a reagovali su tada i najviši zvaničnici Kosova, uključujući premijera Aljbina Kurtija, predsjednicu Vjosu Osmani, ministre, političke stranke, strukovna udruženja i organizacije civilnog društva.</p><p>Istog dana policija je privela više osoba zbog sumnje da su učestvovale u incidentu ili nisu prijavile nasilje, dok su četiri medicinske sestre suspendovane s posla.</p><p>Za sada nema informacija o ishodu postupaka koji su vođeni protiv ostalih osoba povezanih s ovim slučajem.</p>

Sud u Peći izrekao joj je i petogodišnju zabranu rada u profesiji nakon što je proglašena krivom za napad na korisnicu doma 

Medicinska sestra osuđena zbog zlostavljanja starice u domu

Medicinska sestra osuđena zbog zlostavljanja starice u domu: Dobila više od dvije godine zatvora

<p>Video snimak na kojem se vidi kako žena fizički napada maloljetnog dječaka u Šapcu izazvao je brojne reakcije u javnosti. Na snimku se može čuti kako dječaku upućuje prijetnje i uvrede, dok ga istovremeno udara po glavi.</p>

<blockquote class="twitter-tweet" data-media-max-width="560"><p lang="zxx" dir="ltr"><a href="https://t.co/POEqR684RG">pic.twitter.com/POEqR684RG</a></p>&mdash; nista od saradnje (@rekapitulacija) <a href="https://x.com/rekapitulacija/status/2074065681008447895?ref_src=twsrc%5Etfw">July 6, 2026</a></blockquote> <script async src="https://platform.x.com/widgets.js" charset="utf-8"></script> 

<p>Portal <a href="https://www.telegraf.rs/vesti/srbija/4355011-zena-napala-dete-u-sapcu-rasisticki-napad">Telegraf.rs</a> razgovarao je s dječakom i njegovom majkom, koji su ispričali da su i dalje pod utiskom svega što se dogodilo.</p><p>- Uplašio sam se jako. Nije me povrijedila fizički, ali me je jako naljutila, to se čuje na snimku jer sam ružno reagovao - rekao je dječak.</p><p>Njegova majka Danijela kazala je da je odmah nakon incidenta obaviještena policija, Centar za socijalni rad i advokati, te da želi da institucije spriječe da se nešto slično ponovi.</p><p>- Zvali smo policiju i socijalnu službu, angažovala sam i advokate. Mogu samo da kažem da su sva djeca plakala kada sam došla - rekla je.</p><p>Dodala je da je među djecom bila i kćerka žene koja je napala njenog sina, te da je i ona bila vidno potresena.</p><p>- Ja svoje dijete ne mogu da zaštitim, to se desilo, pa se desilo. Ne spavam od subote. Ali želim da se drugoj djeci ne desi isto - poručila je.</p><h2>Majka tvrdi da je i ranije bila meta</h2><p>Danijela je navela da ovo, prema njenim riječima, nije prvi sukob s istom osobom.</p><p>- Mene je udarila ranije, telefonom po glavi. Htjela je da me isprovocira da se potučemo, ja sam rekla da je to "laka tjelesna povreda", nju je to još više iznerviralo, ali ja sam otišla. Ne znam šta mogu da očekujem od nje - kazala je za Telegraf.rs.</p><h2>Šta se dogodilo?</h2><p>Prema navodima medija, incident se dogodio u subotu u naselju Trkalište u Šapcu. Žena, koja je šetala psa, nakon kraće rasprave fizički je nasrnula na dječaka koji je vozio električni bicikl. Kako se navodi, dječak je u trenutku napada nosio zaštitnu kacigu, koja ga je zaštitila od težih povreda.</p><p>Na snimku se čuje kako mu upućuje prijetnje i psovke, dok istovremeno udara dječaka i šutira njegov bicikl.</p><p>Prema pisanju medija, povod za incident navodno je bila buka koju je proizvodio neispravan električni bicikl. Jedan od dječaka koji je svjedočio događaju rekao je da je žena najprije gurnula bicikl, nakon čega je više puta udarila njegovog prijatelja po glavi.</p><p>Slučaj je prijavljen nadležnim organima, koji će utvrditi sve okolnosti ovog događaja.</p>

Slučaj je prijavljen policiji i nadležnim službama

Žena na povocu vodila psa, pa fizički napala dječaka

Žena na povocu vodila psa, pa fizički napala dječaka: "Hoćeš da te ubijem!?"

<p>Vijeće Višeg suda u Beogradu ukinulo je pritvor bivšem šefu beogradske policije Veselinu Miliću, koji je osumnjičen da nije prijavio ubistvo Aleksandra Nešovića Baje u restoranu "27" na Senjaku.</p><p>Od danas će se Milić u nastavku postupka braniti sa slobode, jer je Vijeće Višeg suda utvrdilo da više ne postoje zakonski razlozi za određivanje pritvora, prenosi <a href="https://www.blic.rs/vesti/hronika/ukinut-pritvor-veselinu-milicu-branice-se-sa-slobode/yr57yem">Blic</a>.</p><p>Odluka Vijeća odmah je provedena, nakon čega je Veselin Milić napustio Centralni zatvor u Beogradu.</p><h2>Dva krivična djela</h2><p>Bivšem šefu beogradske policije i pomoćniku direktora policije pritvor je određen 15. maja zbog sumnje da je počinio dva krivična djela – pomoć počiniocu nakon izvršenog krivičnog djela, odnosno da je navodno pomogao Saši Vukoviću Bosketu, osumnjičenom za direktnog izvršioca ubistva Nešovića, da prikrije dokaze, kao i zbog neprijavljivanja krivičnog djela.</p><p>Više javno tužilaštvo je 9. juna odbacilo krivičnu prijavu protiv Milića za krivično djelo pomoći počiniocu nakon izvršenja krivičnog djela zbog, kako je navedeno, nedostatka dokaza. Snimci nadzornih kamera iz ugostiteljskog objekta pokazali su da Veselin Milić nije bio u restoranu u trenutku ubistva.</p><p>Tužilaštvo je 3. juna obustavilo istragu i protiv trojice policijskih službenika koji su bili u njegovom osiguranju.</p><p>Kada je riječ o krivičnom djelu neprijavljivanja krivičnog djela i počinioca, iz Tužilaštva su naveli da se prikupljanje dokaza nastavlja.</p><h2>Osnovana sumnja</h2><p>Dosadašnja istraga pokazala je da postoji osnovana sumnja da je Veselin Milić znao za događaj u restoranu, ali da je kao službeno lice propustio prijaviti krivično djelo, ranije je saopćilo Tužilaštvo.</p><p>Nakon što je Tužilaštvo odustalo od krivičnog gonjenja trojice pripadnika Milićevog osiguranja, pod istragom su se našla dvojica pripadnika Jedinice za zaštitu svjedoka (JZZ), koji su bili u neformalnom osiguranju Saše Vukovića Bosketa. Oni su osumnjičeni za pomoć počiniocu nakon izvršenja krivičnog djela i neprijavljivanje krivičnog djela.</p><p>Jedinica za zaštitu svjedoka djeluje u okviru Uprave kriminalističke policije, koja vodi istragu protiv Milića, a kojom rukovodi Marko Kričak. Dvojica novoosumnjičenih policajaca ranije su radila u Jedinici za zaštitu objekata (JZO), kojom je prije unapređenja rukovodio Kričak.</p><p>U međuvremenu je postalo poznato i da su sigurnosne službe Srbije znale za događaj prije nego što je premijer Đuro Macut sjeo na ručak u restoran "27", dan nakon što je, prema sumnjama istražilaca, Aleksandar Nešović Baja ubijen na tom mjestu.</p>

Od danas će se Milić u nastavku postupka braniti sa slobode

Bivši šef beogradske policije izlazi na slobodu: Miliću ukinut pritvor

<p>Ozbiljan incident dogodio se u Tučepima kod Makarske, gdje je 15-godišnjak osumnjičen da je metalnim predmetom napao 14-godišnjeg dječaka i nanio mu povrede.</p><p>Prema informacijama Policijske uprave splitsko-dalmatinske, policija je dojavu o napadu zaprimila 3. jula u kasnim večernjim satima, nakon što je povrijeđeni maloljetnik dovezen na ukazivanje ljekarske pomoći. Utvrđeno je da je zadobio lakše tjelesne povrede.</p><p>Napad se, prema navodima policije, dogodio u blizini jednog ugostiteljskog objekta u Tučepima. Policijski službenici ubrzo su pronašli i uhapsili 15-godišnjaka nad kojim je provedena kriminalistička obrada.</p><p>Istragom je utvrđena osnovana sumnja da je počinio krivično djelo teška tjelesna povreda u pokušaju. Policija je saopćila i da se ne radi o izolovanom slučaju, jer je maloljetnik i ranije prijavljivan zbog naročito drskog i nepristojnog ponašanja prema svojim vršnjacima.</p><p>Nakon kriminalističke obrade predat je pritvorskom nadzorniku uz krivičnu prijavu, a potom je ispitan pred sudijom za mladež koji je odlučio da bude pušten na slobodu.</p>

Zašto je Balkan postao strateški prioritet za Izrael?

Vučić: "Besmisleno je da Srbija uđe u EU bez svojih komšija"

Ispovijest žene koja je napala dječaka: "Ja sam renomirani psiholog, oni su seljaci, lupila sam mu samo dva šamarčića"

Teška saobraćajna nesreća kod Gazele: Povrijeđeno troje djece

Grlić Radman o Trampu: Ne brine me njegova nepredvidivost, svi smo se već naučili na njegov stil

Kos: Današnje glasanje u crnogorskom parlamentu jasan znak da je članstvo u EU zajednički nacionalni projekat

Video / Vlasnik hotela u Crnoj Gori izbacio turiste s plaže, vikao: "Izlazite napolje, ovo je moje"

Tragedija kod Imotskog: Dijete se utopilo u bazenu ispred kuće

Teška nesreća: Sudar autobusa i dva automobila, jedna osoba bori se za život

Paprene cijene na Jadranu šokirale turiste: Jedan dan na plaži košta i do 200 KM!

Miroslav Krleža: 133. godišnjica rođenja jednog od najvećih regionalnih pisaca 20. stoljeća

Danijel Trninić nakon krvavog obračuna u Čakovcu pobjegao u BiH?

Medicinska sestra osuđena zbog zlostavljanja starice u domu: Dobila više od dvije godine zatvora

Žena na povocu vodila psa, pa fizički napala dječaka: "Hoćeš da te ubijem!?"

Bivši šef beogradske policije izlazi na slobodu: Miliću ukinut pritvor

Incident na Jadranu: 15-godišnjak metalnom šipkom pretukao dječaka

Region

Zašto je Balkan postao strateški prioritet za Izrael?

Vučić: "Besmisleno je da Srbija uđe u EU bez svojih komšija"

Ispovijest žene koja je napala dječaka: "Ja sam renomirani psiholog, oni su seljaci, lupila sam mu samo dva šamarčića"

Teška saobraćajna nesreća kod Gazele: Povrijeđeno troje djece

Grlić Radman o Trampu: Ne brine me njegova nepredvidivost, svi smo se već naučili na njegov stil

Kos: Današnje glasanje u crnogorskom parlamentu jasan znak da je članstvo u EU zajednički nacionalni projekat

Video / Vlasnik hotela u Crnoj Gori izbacio turiste s plaže, vikao: "Izlazite napolje, ovo je moje"

Tragedija kod Imotskog: Dijete se utopilo u bazenu ispred kuće

Teška nesreća: Sudar autobusa i dva automobila, jedna osoba bori se za život

Paprene cijene na Jadranu šokirale turiste: Jedan dan na plaži košta i do 200 KM!

Miroslav Krleža: 133. godišnjica rođenja jednog od najvećih regionalnih pisaca 20. stoljeća

Danijel Trninić nakon krvavog obračuna u Čakovcu pobjegao u BiH?

Medicinska sestra osuđena zbog zlostavljanja starice u domu: Dobila više od dvije godine zatvora

Žena na povocu vodila psa, pa fizički napala dječaka: "Hoćeš da te ubijem!?"

Bivši šef beogradske policije izlazi na slobodu: Miliću ukinut pritvor

Incident na Jadranu: 15-godišnjak metalnom šipkom pretukao dječaka