Računari će se uskoro sami popravljati?

Avaz.ba
19.10.2017 10:04
A
A
A

Roboti i umjetna inteligencija sve brže zamjenjuju ljude, u jednostavnim manualnim zadaćama i pri donošenju složenih pravnih odluka te medicinskih dijagnoza. No umjetnu inteligenciju, kao i većinu softvera općenito, i dalje programiraju ljudska bića.

Ne zadugo, čini se. Pojavilo se više alata za programiranje osmišljenih kako bi pomogli pri automatizaciji testiranja softvera, a i stalno dolaze novi.

Odlično, još jedan zamoran i često dosadan posao manje na popisu zadaća za ljude. Ali, što to znači za programere i IT struku općenito?

Testiranje softvera i popravljanje bugova odnosi jako puno vremena. No, važan je dio procesa ako želite ponuditi kvalitetan softver.

Provjera se obično sastoji od pokretanja programa, obavljanja zadaća u njemu i promatranja kako se nosi s njima. Programeri to zovu dinamičkom analizom. Postoje brojni alati koji pomažu pri testiranju, obično tako što programu nude na tisuće nasumičnih odabira i provjeravaju sve odgovore.

Vrli novi pametni alati

U Facebooku su nedavno predstavili alat Sapienz, koji bi mogao biti veliki korak naprijed u ovom području. Izvorno razvijen pri londonskom University Collegeu, Sapienz može otkriti pogreške u softveru za Android korištenjem automatiziranih testova koji su daleko učinkovitiji od konkurentskih.

Trik je u algoritmu koji uči temeljem odgovora softvera na prethodne odabire, pa potom radi nove odabire s ciljem pronalaženja maksimalnog broja popusta i testiranja najvećeg mogućeg broja odabira što je ulinkovitije moguće. 

Konkurent bi mu uskoro mogao postati DiffBlue, nastao pri Oxfordskom univerzitetu. Temelji se na softveru za umjetnu inteligenciju osmišljenom kako bi analizirao i razumio što program radi. 

Na raspolaganju bi trebalo biti nekoliko alata korisnih programerima. Jedan će pronalaziti bugove i pisati softver za testiranje, drugi pronalaziti propuste koje bi mogli zlorabiti hakeri, dok bi treći trebao poboljšavati postojeći računalni kod.

Projekt je dosad prikupio 22 miliona dolara ulaganja. Navodno svojim rješenjima opslužuju više većih tehnoloških tvrtki.

Hoće li zbog razvoja ovakvih pametnih alata programeri ostati bez posla? Pa, neće. Bar ne u dogledno vrijeme. Eventualno bi zbog automatizacije novo zaposlenje mogli morati potražiti mlađi, manje iskusni programeri.

No, potražnja za ljudima koji znaju pisati funkcionalan softver ogromna je i neće splasnuti tako skoro. Automatizacija bi mogla ljudima omogućiti bavljenje kreativnijim dijelovima nastanka softvera, umjesto održavanjem, piše Next Web.