Pariškim sporazumom ih 2015. godine 195 zemalja svijeta, uključujući i Hrvatsku se obavezalo postati ugljično neutralnima do 2050. godine, odnosno postići nultu stopu emisije ugljen-dioksida.

Solarne ploče

Ugljična neutralnost zapravo je ravnoteža između emisije ugljika i njegove apsorpcije iz atmosfere u ponore ugljika kao što su tlo, šume i okeani. Jedan od načina da se postigne ovaj vrijedan, ali iznimno zahtjevan zadatak u betonskim džunglama jest gradnja zelenih supernebodera. Ili je to barem prijedlog francuske arhitektonske kuće „Rescubika“ koja je tako zamislila postizanje ugljične neutralnosti Njujorka. 

Tačnije, predlažu gradnju supernebodera po imenu Mandragora na uskom otoku Roosevelt na rijeci East River između Menhetna i Kvinsa. Superneboder bi bio visok 737 metara te imao 160 spratova.

Obuhvatao bi 36 zračnih turbina, imao bi posađeno 1.600 stabala te bi 24.500 metara kvadratnih zidova bilo prekriveno biljkama. Povrh svega čak bi 7.000 kvadratnih metara nebodera bilo prekriveno solarnim pločama.

Čuvati okolinu

- Krivudava arhitektura namjerava simbolizirati odnos čovječanstva s prirodom i poslužiti kao podsjetnik da moramo očuvati svoju okolinu kako bismo živjeli u simbiozi s planetom - pojasnio je predstavnik „Rescubike“.