Sočne i mirisne, ali pune otrova su&nbsp;jagode, a <a href="https://zdravlje.avaz.ba/zdravlje-u-kuci/580583/stres-mogu-izazvati-lijepi-dogadaji">istraživanja</a> pokazuju da su upravo one&nbsp;voće&nbsp;koje je&nbsp;pri samom vrhu prema količini korištenih pesticida.

Ispred njih su samo&nbsp;<a href="https://zdravlje.avaz.ba/zdravlje-u-kuci/580583/stres-mogu-izazvati-lijepi-dogadaji">jabuke&nbsp;i breskve</a>.&nbsp;Nevjerovatan je podatak da se određeno voće i povrće tokom godine šprica čak&nbsp;26 puta.&nbsp; Koliko god ovo zastrašujuće zvučalo, stručnjaci kažu da razloga za zabrinutost nema. Naime, 99 posto proizvoda na tržištu, što se tiče pesticida, zdravstveno je ispravno što je utemeljeno na istraživanjima. Od 50 do 80 posto uzoraka, koji dolaze na analizu, ne sadrže ni tragove pesticida.
Ipak, naučna istraživanja govore da pesticidi ne utječu blagotvorno na naš organizam. Povezani su s neplodnošću, alergijama i raznim tegobama koje se tiču probavnog sistema.
&nbsp;Istraživanja zatim pokazuju da jabuka tretirana pesticidima ima jednaku količinu vitamina i minerala kao i ona koja nije ni taknuta. Ali da bismo iz voća i&nbsp;povrća&nbsp;dobili najvažnije, treba znati kako s njim postupati.

Iako je uobičajeni savjet da voće i povrće tretirano pesticidima treba potopiti u vodu sa sodom bikarbonom, stručnjaci kažu da to nije učinkovito zato što dio pesticida penetrira ili se nalazi u samoj biljci, što bi značilo da ih ne možete isprati.&nbsp; Većina modernih pesticida se topi u vodi i ne može preživjeti na visokim temperaturama.

U ispitivanjima vezanim za uklanjanje pesticidnog ostatka dokazano je da se raznim&nbsp;metodama ostatak pesticida može ukloniti za&nbsp;75 posto.&nbsp;&nbsp; Naravno, nije se moguće riješiti svih 100 posto jer pesticidi ulaze duboko unutar plodova.

Jagode možete oprati pod snažnim mlazom vode, ostaviti čak do pola sata unutar vode i onda tu vodu izliti, a voće isprati. Drugi način uklanjanja pesticida je guljenje ili četkanje povrća i voća. Zelenu salatu, blitvu i špinat treba prati list po list. I ne samo to.&nbsp;Definitivno je preporučljivo duže ih prati ili ostaviti namočene nekoliko sati pa tek onda konzumirati.&nbsp; Ali sve navedeno ne vrijedi kad su agrumi u pitanju. S njima je potreban poseban oprez. Ako su tretirani njihova kora nije za jelo niti za ribanje u kolače, čak ni ako ste limun ili narandžu dobro izribali četkom. Ali pulpa, kažu stručnjaci, potpuno je zdravstveno ispravna za jelo iako i u njoj ima otrova.

Razloga za  zabrinutost  nema

Određeno voće i povrće se tokom godine šprica čak 26 puta

Uklonite pesticide s voća i povrća

Koliko god čudno zvučalo, spavanje sa čarapama može pomoći u <a href="https://zdravlje.avaz.ba/zdravlje-u-kuci/579558/predijabetes-%E2%80%93-opasno-stanje-bez-simptoma">regulaciji</a> tjelesne temperature. Spavanje je vitalna funkcija našeg organizma, a otprilike trećinu dana ljudi provode spavajući.

Nacionalni institut za zdravlje kaže da je san neophodan za normalno funkcioniranje mozga i tijela. Većina ljudi ima problem da zaspi na vrijeme, a jedan trik može vam pomoći u tome. U pitanju je spavanje sa čarapama.&nbsp; Neki ljudi ne mogu da zamisle da spavaju bez čarapa na nogama. Prema istraživanju iz 2007. godine, osobe koje nose čarape dok spavaju brže utonu u san nego osobe koje spavaju bosonoge, prenosi Medical News Today.
To je zbog toga što tjelesna temperatura pada tokom noći, dostižući najnižu temperaturu oko četiri ujutro. Prosječna tjelesna temperatura iznosi 36,5 stepeni Celzija, ali to varira za jedan do dva stepena tokom 24 sata.

Zagrijavanje stopala i ruku vodi do širenja krvnih žila, što oslobađa toplinu kroz kožu i pomaže u snižavanju tjelesne temperature. To šalje mozgu poruku da je vrijeme za spavanje. Istraživanja pokazuju da je toplota kože povezana s bržim spavanjem.&nbsp; Na tjelesnu temperaturu osobe utiče njen biološki dnevni ritam, koji kontrolira vrijeme spavanja tako da se osoba osjeća pospano noću i budna ujutro.
&nbsp;Tjelesna temperatura postupno raste tokom dana, a vrhunac dostiže kasno po podne, kada se <a href="https://zdravlje.avaz.ba/zena/579562/ulje-sjemenki-mrkve-pomladuje-hidratizira-obnavlja-kozu">ljudi</a>&nbsp;osjećaju budno. 
Tokom noći tjelesna temperatura se smanjuje, zbog čega se osoba osjeća pospano.

Prema jednom istraživanju iz 2005. godine, parovi koji nose čarape tokom seksa imaju veću šansu da postignu orgazam. To je zato što hladnoća stopala šalje mozgu negativne signale i smanjuje seksualnu uzbuđenost.

Ako osoba spava u čarapama, to može pomoći u reguliranju tjelesne temperature. Ali to nije jedina prednost spavanja sa čarapama na nogama. Mnoge žene u menopauzi imaju napade toplote, naročito tokom noći.&nbsp; Sposobnost čarapa da umanji tjelesnu temperaturu tokom noći, također, može biti od koristi u sprečavanju vrućine. To je zato što se smatra da je vrućina uzrokovana hormonskim fluktuacijama koje utiču na kontrolu tjelesne temperature.

Može pomoći u regulaciji  tjelesne temperature

Za bolji san spavajte u čarapama

Mada tračarenje samo po sebi ima negativnu konotaciju, naročito ako zadire u privatnost i nanosi štetu osobi koja je predmet ogovaranja, stručnjaci smatraju da nije uvijek loše govoriti o nekome u njegovom odsustvu. Rezultati istraživanja pokazuju da <a href="Rezultati istraživanja pokazuju da ljudima ne pada teško da slušaju tračeve i da učestvuju u njima">ljudima</a> ne pada teško da slušaju tračeve i da učestvuju u njima. U prosjeku, ogovaramo 52 minuta.
Većina tračeva je bezopasna. Oko 15 odsto tračeva ima negativnu konotaciju, dok ostali iznose određene činjenice, kao što je, recimo, konstatacija da je neko zakasnio na posao. Mada vlada uvjerenje da najviše ogovaraju žene i manje obrazovani, istraživači tvrde da su svi skloni tome.

Tračarenje je štetno kada negativno govorimo o nečijem fizičkom izgledu i zdravlju ili kada iznosimo neistinite tvrdnje. Ogovaranje predstavlja mehanizam povezivanja sa drugim osobama i takva navika nije ograničena na određenu starosnu grupaciju. Stručnajci su došli do saznanja da najviše tračare u lokalnim prodavnicama. To im pomaže da održe društvene veze i da se bore protiv samoće.

Rezultati istraživanja pokazuju da ljudima ne pada teško da slušaju tračeve i da učestvuju u njima

Mada vlada uvjerenje da najviše ogovaraju žene

Većina tračeva je bezopasna

Tapete na kojima dominiraju&nbsp;<a href="https://zdravlje.avaz.ba/sveznadar/579083/pranje-suda-izaziva-nervozu">cvjetovi</a> dolaze nam iz prošlosti, da pokažu da su izdržale test vremena. Na neko vrijeme su se povukle pred naletom španskih zidova, tapeta na pruge i prostorija okrečenih u jarke boje, ali opet su tu da bi dom učinile ušuškanim.
Ima ih u različitim dimenzijama i dizajnu, pa mogu da se uklope u sve stilove dekoriranja enterijera. Dovoljno je da jedan zid moderne trpezarije ukrasite tapetama gdje na tamnoj podlozi dominiraju božurovi, pa da u nju unesete dašak starih vremena.

Ove godine moderni su predimenzionirani cvjetovi, toliko upadljivi da mogu da postanu adut vaše dnevne sobe, čak i radnog kutka. Ukoliko želite cvjetne zidove, ali strahujete da bi dom mogao da vam se pretvori u vrt s vještačkim cvijećem, dovoljno je da na samo jedan dio zida zalijepite ove živopisne tapete. Ispoštovat ćete i trend i svoj osjećaj za estetiku.
U prostoriji u kojoj dominiraju cvjetne tapete ne bi trebalo da se nađe previše detalja s ovim motivom. Eventualno možete da dodate jedno jastuče, lampu, tanjire ili nadstolnjak sa cvjetnim dezenom. I na tome se zadržite.

Ove godine moderni su predimenzionirani cvjetovi, toliko upadljivi da mogu da postanu adut vaše dnevne sobe

Ima ih u različitim dimenzijama i dizajnu

Cvjetne tapete ponovo u modi

Krpeljni meningoencefalitis i lajmska borelioza (poznata i kao lajmska bolest) dvije su najčešće bolesti koje krpelji prenose. Ove bolesti se nazivaju bolestima žarišta, jer se krpelji nalaze u određenim zonama.

Ne mora se svako ko je inficiran razboljeti, ali opasnost od zaraze se <a href="https://zdravlje.avaz.ba/sveznadar/579033/zastitite-kozu-od-stetnog-zracenja">povećava višestrukim</a> i čestim ubodima krpelja. Zato se vakcinacija protiv krpeljnog meningoencefalitisa preporučuje osobama koje zbog posla borave u prirodnim staništima krpelja,&nbsp;kao i izletnicima, kamperima, planinarima, lovcima...&nbsp; Krpeljni meningoencefalitis je&nbsp;virusna bolest centralnog nervnog sistema.&nbsp;Inkubacija bolesti uglavnom traje od sedam do 14 dana.&nbsp;Kod dvije trećine zaraženih osoba bolest se manifestira simptomima nalik gripi. Ako se razvije upala moždanih ovojnica (meningitis), bolest obično počinje naglo, visokom temperaturom, jakom glavoboljom, mučninom, kočenjem vrata i osjetljivošću na svjetlost.
Upala moždanih ovojnica može prerasti u upalu mozga, a u najtežim slučajevima dolazi do poremećaja svijesti, prestanka disanja i smrti.

Lajmska bolest je&nbsp;infekcija uzrokovana bakterijom Borreliom burgdoferi.&nbsp;Nakon uboda krpelja infekcija kod čovjeka najčešće prolazi neprimjetno. Kod 70 do 80 posto osoba pojavljuje se sedam do 14 dana nakon uboda, kao&nbsp;prstenasto crvenilo na koži koje se s mjesta uboda postepeno širi, dok sredina postaje bljeđa.&nbsp;Kožna promjena može biti bolna i praćena visokom temperaturom i povećanjem limfnih čvorova.&nbsp; Nakon određenog vremena crvenilo spontano nestaje pa ljudi misle da su i problemi nestali. Ali, nakon nekoliko sedmica bakterija se krvlju može proširiti u druge organe. Lajmska borelioza se&nbsp;liječi antibioticima.

1. Ako ste uočili krpelja na koži,&nbsp;nemojte ga&nbsp;premazivati uljem ili alkoholom,&nbsp;jer će se ugušiti te će osjećaj ugroženosti ili njegova iznenadna smrt prouzrokovati puštanje sadržaja trbušne šupljine, a tako se lako prenosi zaraza.&nbsp; 2. Krpelja ne treba vaditi pincetom, najbolje je otići ljekaru koji će ga ukloniti.

1. Krpelji najčešće vrebaju u grmlju i visokoj travi stoga koristite&nbsp;šire i prohodnije staze.&nbsp; 2. Tokom boravka u prirodi preporučuje se&nbsp;odjeća dugih rukava i nogavica, izrađena od glatkih materijala za koje se krpelji teže prihvate.&nbsp;Također je poželjno da odjeća bude&nbsp;svjetlija kako bi krpelji bili uočljiviji.
3. Najbolje je nositi hlače dugih nogavica (uvucite ih u čarape), majice dugih rukava i&nbsp;zatvorenu obuću.
4. Sredstva za odbijanje insekata (repelenti) mogu pomoći, ali budite svjesni da&nbsp;ne pružaju potpunu zaštitu.&nbsp;Repelenti ne djeluju prema načelu “što više, to bolje” pa se pridržavajte uputa za upotrebu. Nema smisla nanositi ih u prekomjernim količinama ili ispod odjeće nego samo na otkrivene dijelove tijela.
5. Nakon povratka kući istuširajte se, pregledajte cijelo tijelo (ne zaboravite vlasište)&nbsp;i operite odjeću. Naime, krpelj ne ubode odmah jer traži povoljno mjesto, pa može proći i nekoliko sati prije nego što zabije rilo.

Ne mora se svako ko je inficiran razboljeti, ali opasnost od zaraze se povećava višestrukim i čestim ubodima krpelja

Ne mora se svako ko je inficiran razboljeti

Zašto su krpelji opasni

Ako postoji nešto što je sigurno za ljevake, to je da ih je znatno manje od dešnjaka. Ali koliko je&nbsp;<a href="https://zdravlje.avaz.ba/sveznadar/579083/pranje-suda-izaziva-nervozu">svjetske populacije</a> zapravo ljevoruko? Naučne studije davale su različite odgovore na ovo pitanje, u rasponu od manje od 3 posto do više od 15 posto. Ova široka varijacija vjerovatno je posljedica dva faktora: kulturnih učinaka i malih uzoraka studija.&nbsp; Većina naučnih studija provodi se samo kod ljudi iz jedne zemlje. No, pokazalo se da zemlja u kojoj se podaci prikupljaju može imati ogroman utjecaj na rezultate.

To vjerovatno odražava da neka društva imaju društvene tabue koji mogu uključivati (zlo)upotrebu lijeve ruke za pisanje ili jelo te je u njima znatno niža stopa ljevaka, a u djetinjstvu se vrši pritisak na djecu da pišu desnom rukom.&nbsp; Takvi pojedinci odrastu u funkcionalne dešnjake, odnosno primarna im je lijeva ruka u svakodnevnim radnjama, no desnom pišu, piše Psychology Today.
Tim istraživača predvođen grčkom naučnicom Mariettom Papadatou-Pastou s Nacionalnog i Kapodistrijskog sveučilišta u Ateni proveo je najveću ikad globalnu studiju o ljevorukima koja je objavljena u časopisu Psychological Bulletin.
Sveukupno, više od 2,3 miliona pojedinaca bilo je uključeno u studiju, a otkriveno je kako je ljevorukih između 9,3 posto i 18,1 posto, s globalnim prosjekom od 10,6 posto. 
S obzirom na ove nove rezultate, koliko je ljudi na svijetu ljevoruko? Od marta 2020. godine, ukupna svjetska populacija procjenjuje se na oko 7,8 milijardi ljudi, a 10,6 posto od toga bilo bi gotovo 827 miliona ljudi.

Paleontolozi su utvrdili da je odnos od 1:10 kod ljudi bio prisutan već kod neandertalaca, što istina ograničava taj podatak u smislu gornje granice u prošlosti, ali ne pomaže ništa više od toga jer je među genima kandidata za nositelja te osobine čak 40-ak.&nbsp; Osim toga naučnicima zasad ostaje još samo da se zabavljaju uočavanjem tog istog odnosa cuclanja palca od 1:10 kod fetusa u maternici, te praćenja učestalosti nekih pojava kod ljevaka. 
Sve teorije o tome da su ljevaci problematičniji ili kreativniji od dešnjaka, statističkim pregledavanjem pokazuju da nemaju nikakvog uporišta. Jednako su pametni ili glupi, kreativni ili dosadni, ne stoje čak niti poveznice s ADHD-om ili umjetničkim sklonostima. 
O razlici u inteligenciji apsolutno nema govora. Svi ti slučajevi u ukupnoj statistici zapravo se gube u velikim brojevima, pa gube na važnosti. Konačan odgovor zašto je dešnjaka deset puta više, čovječanstvo još uvijek ne zna, piše BBC.

<h2>Postoji dominantno oko i dominantno uho, ljevonogi...</h2>

Za utvrditi ono prvo, zagledajte se pokrivenog jednog oka u ispruženi palac svoje ispružene ruke, a potom promijenite oko. Ono oko koje daje sliku sličniju trodimenzionalnom prikazu koji poznajemo kad gledamo s oba oka, to nam je oko dominantno.&nbsp;&nbsp; Za uho naprosto se osvijestite koje uho refleksno koristite u telefonskim razgovorima. Statistika kaže da je od svih ljudi na svijetu ljevouhih čak 40 posto, da je ljevookih 30 posto, 20 posto ljevonogih, pa je opaki ljevonogi ofenzivni nogometaš ili krilo, uvijek nešto rjeđa i skuplja roba. O onima koji koriste obje noge da se i ne govori.

Istraživanje koje je obuhvatilo preko 2,3 miliona ljudi pokazuje da je 10 posto populacije ljevoruko, a postoji i ono što se naziva dominantnom nogom, okom, pa čak i uhom

Ljevorukih ima između 9,3 posto i 18,1 posto

Ljevorukost ni mana, ni prednost

Za svaki kućni posao uglavnom može da se pronađe kakvo-takvo opravdanje, da uvidimo njegovu svrhu i zato mu se prepustimo sa osmjehom. To, međutim, ne važi za pranje sudova - tvrdi Den Karlson sa Univerziteta u Juti.&nbsp;

On smatra da je to radnja koja u nama ne izaziva ni trunku euforije, jer je doživljavamo kao beskorisnu, a pritom troši naše vrijeme i energiju. Dok peremo sudove, ne možemo da budemo entuzijastični kao kada, recimo, uređujemo terasu i baštu ili kuhamo.&nbsp;&nbsp; U tim radnjama vidimo konkretan rezultat - lijepo uređen prostor za nas ili ukusno pripremljeno jelo. A pranje sudova je samo rutina bez primamljivog cilja, a uz to mora da se ponavlja svakog dana.

- Zbog toga uglavnom “kupujemo” vrijeme dok se konačno ne nakanimo da to uradimo. Stalno pronalazimo nešto pametnije što možemo da uradimo ili nesvjesno ostavljamo komad hrane u tanjiru i šerpama, kako bismo imali opravdanje zašto ih još nismo oprali. To je neki psihološki trik, a zapravo čista samoobmana - kaže Karlson.

Razumljivo je, naravno, da se ne radujemo kada nam poslije ručka ostane hrpa sudova za pranje, baš onda kada tijelo proizvodi serotonin i mozgu šalje informaciju da je vrijeme za drijemku. A, ukoliko smo čistunci, odustat ćemo od odmora i ipak prionuti na posao, koji će nam unijeti nervozu. Ali šta da se radi kad se sudovi, prije ili kasnije, moraju oprati.&nbsp;

To je radnja koja u nama ne izaziva ni trunku euforije, jer je doživljavamo kao beskorisnu, a pritom troši naše vrijeme i energiju

Radnja koja u nama ne izaziva ni trunku euforije

Pranje suđa izaziva nervozu

Iako mnogi zbog pandemije koronavirusa <a href="https://zdravlje.avaz.ba/zdravlje-u-kuci/578969/breskva-je-izuzetno-djelotvorna">ovog ljeta</a> neće na more, stručnjaci upozoravaju da se zaštita kože ne smije zaboraviti. Na štetno zračenje Sunca se obraća pažnja samo kada se ide na plažu, a činjenica je da čak 80 posto Sunčevih zraka primamo u svakodnevnom životu, na putu do posla, škole, vrtića, na pijaci ili tokom šetnji po parku.

Od sunčevih zraka do naše kože dospijevaju UVA, UVB, kao i infracrveno zračenje (IRA). Ona svojim razvijenim mehanizmima zaštite ove zrake može da tolerira do određenog nivoa, poslije čega je, u zavisnosti od tipa kože, neophodna adekvatna zaštita da bi se bezbjedno uživalo na suncu.&nbsp; Za razliku od najčešće spominjanih UVA i UVB zraka, koji prodiru do nekih površinskih slojeva kože, infracrveno zračenje, naročito IRA zraci, prodiru kroz cijelu kožu, sve do potkožnog tkiva. Njihov utjecaj na kožu umnogome zavisi od dužine izlaganja, pa se u toku samo jednog sata kod 60 posto osoba ispolji štetno dejstvo pomenutih zraka, objašnjavaju stručnjaci.

Zraci koji nam daju toliko željeni bronzani ten, ali od kojih dobivamo i opekotine, i oštećenja kože, pripadaju UVB zracima. Oni prodiru kroz cijeli epiderm i površinski dio derma. Koža se od njih štiti tako što producira veće količine pigmenta - melanina, ali istovremeno dolazi i do “zadebljavanja” kože. Zbog UVA zraka javljaju se alergije na sunce, ali dolazi i do prijevremenog starenja kože, gubitka elastičnosti, tonusa i pojava dubokih bora.&nbsp;

Sunčevi zraci neophodni su za sintezu vitamina D, neophodnog za kosti. Da bismo osigurali dovoljnu količinu vitamina D, potrebno je izlaganje suncu od svega tri puta sedmično, od 10 do 30 minuta. 
Što je koža tamnija, potrebno je duže izlaganje na suncu, u majici bez rukava, između 11 i 15 sati.

Infracrveni A zraci prodiru najdublje, praktično kroz cijelu kožu. Mehanizmi zaštite koje ima koža nisu dovoljni da nas zaštite od prodiranja ovih zraka. Oni, zapravo, imaju isto loše dejstvo kao i UV zraci, ali im je mehanizam potpuno drugačiji. Prije svega oštećuju neke od najvažnijih ćelija naše kože. Na prvom mjestu fibroblasti, ćelije odgovorne za proizvodnju kolagena i elastina, supstanci koje daju mladost, jedrinu, čvrstinu i ljepotu koži, a aktivno učestvuju i u procesu zarastanja rana.&nbsp;

Posebno treba voditi računa kada su djeca u pitanju. Naučno je dokazano da opekotine od sunca u dječijem uzrastu, višestruko povećavaju šanse za dobivanje karcinoma kože u odraslom dobu. Za djecu treba kupovati posebne preparate za zaštitu kože. Zavisno od tipa kože, preporučuje se zaštitni faktor 30 ili 50, pri čemu treba voditi računa da osim UVA i UVB, štiti i od IRA zraka.

Zraci koji nam daju toliko željeni bronzani ten, ali od kojih dobivamo i opekotine, i oštećenja kože,  pripadaju UVB zracima

Zbog UVA zraka javljaju se alergije na sunce

Zaštitite kožu od štetnog zračenja

Zahvaljujući radovima u&nbsp;<a href="https://zdravlje.avaz.ba/zdravlje-u-kuci/578693/rotkvica-jaca-imunitet">bašti,</a> pokazuju brojne studije, imat ćete normalnu težinu, idealan krvni pritisak, a interakcija s biljkama može da poboljša i raspoloženje i mentalno zdravlje.

Priroda ima ogroman utjecaj na zdravlje, tvrde stručnjaci, jer nivo kortizola kod ljudi opada kada su okruženi mirom i zelenilom. Stoga, zavrnite rukave i kopajte, sadite, pljevite i zalijevajte vaše biljke ovog ljeta. Evo kako ćete na duže staze imati koristi od vrtlarstva.&nbsp; Vrtlarstvo se smatra vježbom umjerenog intenziteta. Studije pokazuju da možete da sagorite oko 330 kalorija tokom jednog sata laganog rada u dvorištu, više nego hodajući umjerenim tempom u istom vremenskom periodu. Muškarci i žene koji su učestvovali u programu za vrtlarstvo imali su i znatno niže indekse tjelesne mase nego njihove neaktivne komšije, rezultati su istraživanja iz 2013. godine, objavljeni u American Journal of Public Health.

Samo 30 minuta fizičke aktivnosti umjerenog intenziteta tokom većine dana u sedmici može da spriječi nastajanje visokog krvnog pritiska ili da ga drži pod kontrolom. Američki zdravstveni stručnjaci savjetuju da se 30-45 minuta dnevno bavite vrtlarstvom.&nbsp; Kada ste na otvorenom, koža je izložena suncu, pa potiče tijelo da proizvodi vitamin D koji pomaže tijelu da apsorbira kalcij, mineral neophodan za formiranje kostiju.

Kada sami proizvodite voće i povrće, to znači da na trpezi uvijek imate svježe i zdrave proizvode. Preporučuje se konzumiranje najmanje dvije šoljice povrća i 1,5 šoljica voća dnevno kako biste u organizam unijeli potrebne hranljive sastojke i na taj način smanjili rizik od hroničnih bolesti. Vrtlarstvo pomaže ljudima da razviju trajnu naviku da jedu dovoljno voća i povrća, pokazuju istraživanja iz 2016. godine obavljena na Floridi.

Analizom čak 22 studije uočena je veza između vrtlarstva i smanjenja simptoma depresije i anksioznosti. U stvari, neke bolnice čak koriste brigu o cvijeću kao vrstu rehabilitacije za osobe koje se oporavljaju od povreda, moždanog udara, operacija i drugih stanja. Njujorški program za terapiju hortikulturom pomaže pacijentima da obnove fizičko i mentalno zdravlje.&nbsp;

Sam čin uzgajanja biljaka može da nam poboljša raspoloženje i život učini kvalitetnijim. Stručnjaci ističu da kada vidimo da raste nešto zeleno, živo, nešto što je plod i našeg truda, tada u nama raste i nada i vjera u budućnost.

Nivo kortizola kod ljudi opada kada su okruženi mirom i zelenilom

Interakcija s biljkama može da poboljša i raspoloženje i mentalno zdravlje

Radovi u bašti čuvaju zdravlje

Ovo je sigurno jedna od najboljih kombinacija <a href="https://zdravlje.avaz.ba/sveznadar/578569/sokoterapija-za-zdravlje-i-vitalnost-organizma">preparata</a>&nbsp;za njegu stopala, a najbolje je to što ga možete napraviti sasvim same i vrlo jednostavno u udobnosti vašeg doma. Evo kako da napravite piling za stopala od limete koji će učiniti da koža na stopalima ponovo postane glatka, pukotine nestanu, a vaše pete glatke, lijepe i njegovane.
Potrebna vam je gorka so, izrendana korica limete, soda bikarbona, eterično ulje limete. Otopite dvije kašike kokosovog ulja na pari, sklonite s vatre i dodajte pola šolje gorke soli. Na ovu količinu dodajte i nekoliko kapi eteričnog ulja limete, 1 kašiku sode bikarbone i izrendanu koricu jedne limete.
Potopite stopala u toploj vodi, zatim ih izmasirajte ovim mirisnim pilingom, nježnim kružnim pokretima, a nakon toga isperite stopala toplom vodom i namažite hidratantnom kremom.

Potrebna vam je gorka so, izrendana korica limete, soda bikarbona, eterično ulje limete

Isperite stopala toplom vodom i namažite hidratantnom kremom

Glatka i nježna stopala

Koliko god se radovali zasluženom&nbsp;<a href="https://zdravlje.avaz.ba/sveznadar/578466/zasto-komarci-neke-grizu-a-neke-ne">godišnjem odmoru</a> i odlasku na ljetovanje, trebamo znati da sva putovanja sa sobom nose veći ili manji zdravstveni rizik. Pored putne mučnine, putnička dijareja (proljev) je najčešći zdravstveni problem koji se može javiti u toku putovanja. Iako je u većini slučajeva bezopasna, putnička dijareja može nam pokvariti odmor. Svake godine od 20&nbsp; do 50 posto međunarodnih putnika (procjenjuje se na oko 10 miliona ljudi) dobije proliv na putovanjima, obično tokom prve sedmice. Proljev se može pojaviti bilo kada, čak i nakon povratka s putovanja.&nbsp; Glavni uzrok je zaražena hrana ili voda, tipično u regijama s lošim sanitarnim uvjetima (zemlje Afrike, Centralne i Južne Amerike i Azije). Oko 80 posto slučajeva putničkih proljeva uzrokovano je bakterijama, a u manjem procentu virusima, parazitima i toksinima.
Uobičajeni simptomi uključuju: nagli početak, povećana učestalost i količina stolice, promijenjena konzistencija stolice, a može biti praćena mučninom i/ili povraćanjem, grčevima, nadutošću, povišenom tjelesnom temperaturom i općom slabošću.
Dobrom pripremom i planiranjem putovanja možemo smanjiti rizik od nastanak putničke dijareje, a nekoliko savjeta može biti od pomoći.
&nbsp;Kao mjere prevencije koje se savjetuju osobama koje putuju u zemlje visokog rizika preporučuje se korištenje flaširane vode i pića bez dodataka leda, izbjegavanje sirove hrane te konzumiranje termički obrađene hrane, često pranje ruku, a posebno prije jela i nakon korištenja toaleta.&nbsp;

Uobičajeni simptomi uključuju: nagli početak, povećana učestalost i količina stolice, promijenjena konzistencija stolice, a može biti praćena mučninom

Putnička dijareja – šta treba znati i kako se zaštititi?

Svježi sokovi od voća i povrća imaju neprocjenjiv <a href="https://zdravlje.avaz.ba/sveznadar/578394/sest-zacina-za-zdravije-srce">značaj za zdravlje</a> i vitalnost organizma. Pogotovo sada, kada se priroda budi i pokazuje u najrazličitijim bojama, a mi smo zbog zaštite od virusa korona prinuđeni da sjedimo kod kuće.&nbsp;&nbsp;

Sastojci sokova poboljšavaju razmjenu materija u organizmu, a istovremeno podstiču izbacivanje suvišne tečnosti i nakupljenih toksina. S obzirom na to kako se većina nas ovih dana hrani, sokoterapija američkog dijetologa dr Normana Vokera, više je nego dobrodošla.&nbsp; - Svako treba da pije sokove u mjeri u kojoj mu oni pružaju zadovoljstvo. Ali, da bi se postigao željeni efekat, svakoga dana treba popiti 600 ml soka. Postoji još nekoliko važnih uslova koje je potrebno ispuniti da bi sokoterapija bila u potpunosti delotvorna. Voće ili povrće mora da bude svježe, zrelo ali ne i prezrelo. Prije početka pripreme treba ga oprati četkom za pranje voća pod mlazom hladne vode. I, na kraju, za pripremu sokova po mogućstvu treba koristiti električne sokovnike sa nožem od nehrđajućeg čelika - isticao je ovaj dijetolog, upamćen po dugovječnosti od 118 godina. Zapravo, sve što je zagovarao i sam je primenjivao.

Sokoterapija se rukovodi stanovištem da su sokovi najprijatniji, najukusniji i najbezbjedniji lijek koji nam je priroda podarila. Za razliku od svježih plodova čije varenje traje i po nekoliko sati, organizam sokove vari i usvaja vrlo brzo, za samo nekoliko minuta, uz minimalnu potrošnju energije.&nbsp; Sok od mrkve, ovako pripremljen, nezamjenljiv je u slučaju različitih infekcija, a posebno infekcije očiju, grla i disajnih puteva uopšte. Sok od paradajza je važan jer snabdjeva tijelo kalijumom, a koštano tkivo kalcijumom i magnezijumom. Onaj od svježeg kupusa treba piti kada imamo želudačne tegobe, kao i oboljenja dvanaestopalačnog crijeva.

Sok od grejpfruta organizam snabdjeva vitaminima i energijom. Istovremeno, rastvara neorganski kalcijum koji je glavni krivac za artritis i artrozu. Inače, svi sokovi, svježe pripremljeni, pojačavaju tonus cijelog organizma.&nbsp; Objašnjenja su potkrepljena brojnim receptima, sa širokom lepezom ovih namirnica, u zavisnosti od toga čemu su sokovi namjenjeni. Važno je samo da se poštuju principi pripreme. Ukoliko ne posjedujete električni sokovnik, izmiksujte voće i povrće na način kako to već činite, ali uz očuvanje vrijednosti sastojaka.

Za energiju pripremite sok od 3 mrkve, 2 narandže, stabljike celera i 3 jabuke.&nbsp; Za zdrave kosti odvojite nekoliko cvjetova brokolija, 2 mrkve, jabuku, četvrtinu šolje svježeg peršuna, limun. Sve izmiksajte. Za jačanje organizma redovno pripremajte sok od 5 mrkvi i 3 paradajza. Za čilije buđenje potreban vam je sok od 3 mrkve, 2 jabuke i pola cvekle.

Za razliku od svježih plodova čije varenje traje i po nekoliko sati, organizam sokove vari i usvaja vrlo brzo, za samo nekoliko minuta, uz minimalnu potrošnju energije

Podstiču izbacivanje suvišne tečnosti i nakupljenih toksina

Sokoterapija za zdravlje i vitalnost organizma

Koliko god se trudili da izbjegnemo komarce i koliko god da koristimo razne <a href="https://zdravlje.avaz.ba/zdravlje-u-kuci/578464/sta-utjece-na-razvoj-kamena-u-bubregu">preparate</a> za zaštitu, neke ljude oni doslovno pikiraju. Zašto je to tako, objasnio je Bart Knols, biolog koji proučava komarce.
Prema njemu, komarce privlači ljudski zadah, a oni prate ljude po mirisu. Ženke zato uključuju sva svoja čula kako bi odlučile hoće li nekoga da ujedu ili ne. Ugljen-dioksid koji izdišemo zajedno sa raznim hemikalijama stvara miris koji komarci mogu da osjete i kada su 30 metara udaljeni od čovjeka. Knols tvrdi da svaka osoba ispušta više od 300 različitih hemikalija iz kože, a čak njih 100 nalazi se u dahu.

Drugi bitan parametar na osnovu koga komarci procjenjuju žele li nečiju krv, kako objašnjava biolog Knols, jeste miris kože. Žuti i tigrasti komarac reagiraju na mliječnu kiselinu, običan komarac voli masne kiseline. Mješavina hemikalija i mirisa zavisi od naših higijenskih i prehrambenih navika.&nbsp;Postoje razne teorije o tome zašto je neka osoba privlačnija komarcima, a mnogi kažu da je to zato što imaju "slatku krv". Neki vjeruju i da uzimanje vitamina B i bijelog luka ljude čini manje privlačnima komarcima. Međutim, Knols kaže da ne postoji dovoljno dokaza za to.

Žuti i tigrasti komarac reagiraju na mliječnuŽuti i tigrasti komarac reagiraju na mliječnu kiselinu, običan komarac voli masne kiseline kiselinu, običan komarac voli masne kiseline

Zašto komarci neke grizu, a neke ne

Broj slučajeva srčanih <a href="https://zdravlje.avaz.ba/zdravlje-u-kuci/578368/japanska-jabuka-pomocnik-u-prevenciji-raka">bolesti</a>, raka i dijabetesa se iz godine u godinu povećava. Povećanjem unosa određenih začina možete poboljšati svoje zdravlje, smanjiti postotak masnog tkiva i rizik od nastanka srčanih bolesti i kancerogenih ćelija.&nbsp;&nbsp; KAJENSKI BIBER 
-&nbsp;Kajenski biber ima moćno protivupalno djelovanje. Njegov glavni aktivni sastojak, kapsaicin, smanjuje nivo holesterola koji može povećati rizik od nastanka srčanih bolesti i srčanog udara. Kajenski biber je vrlo lako uvrstiti u svakodnevnu prehranu jer ga možete dodati u gotovo sva jela.&nbsp;BIJELI LUK 
-&nbsp;Visok udio alicina u bijelom luku čini ga odličnim za prevenciju kardiovaskularnih bolesti. Bijeli luk regulira nivo holesterola i triglicerida, a istraživanja su pokazala da smanjuje rizik od nastanka ateroskleroze i hipertenzije.&nbsp;

ĐUMBIR
 - Đumbir je aromatični začin koji regulira nivo holesterola u krvi i smanjuje rizik od nastanka ateroskleroze. Regulira nivo šećera u krvi i smanjuje rizik od nastanka bolesti gušterače. Đumbir se slaže uz većinu namirnica, a možete ga dodati u sok, smoothie ili salatu.&nbsp;
MENTA
 - Jedno istraživanje pokazalo je da menta može smanjiti nivo lošeg (LDL) holesterola i povećati nivo dobrog (HDL) holesterola. Mentu možete dodati u omiljene napitke, salate pa čak i deserte.&nbsp;&nbsp;ŠAFRAN - Ovaj začin regulira nivo holesterola i krvnog pritiska. Istraživanja su pokazala da šafran može smanjiti rizik od nastanka srčanih bolesti i srčanog udara. 
KURKUMA
 - Baš kao i kajenski biber, kurkuma ima moćno protivupalno djelovanje koje se pokazalo odličnim u prevenciji raka dojke, prehlade, gripe pa čak i Alzheimerove bolesti.

Kurkuma ima moćno protivupalno djelovanje koje se pokazalo odličnim u prevenciji raka dojke, prehlade, gripe pa čak i Alzheimerove bolesti

Visok udio alicina u bijelom luku čini ga odličnim za prevenciju kardiovaskularnih bolesti

Šest začina za zdravije srce

Što je pravilnije – smočiti četkicu za <a href="https://zdravlje.avaz.ba/sveznadar/578244/zube-treba-prati-tri-minute">zube</a> prije stavljanja paste ili ne smočiti? Prema riječima stomatologa prvo biste trebali isprati četkicu vodom kako biste očistili i omekšali četkicu jer bi u suprotnom mogla biti prečvrsta i mogla bi vam oštetiti zube i desni. 
Vlaga, također, pomaže pasti da se bolje zalijepi za četkicu i da ne otpadne prilikom pranja zuba. Nakon što na mokru četkicu nanesete pastu za zube veličine graška, još jednom je brzo smočite. Ovo drugo pranje će aktivirati pastu za zube tako što će povećati njenu rastvorljivost pa će bolje prijanjati na četkicu i neće otpasti kada ju prinesete ustima. 
Izravno miješanje vode i paste se ne preporučuje jer može smanjiti njen učinak.

Izravno miješanje vode i paste se ne preporučuje jer može smanjiti njen učinak

Pasta za zube neće otpasti kada ju prinesete ustima

Šta je pravilno: Smočiti četkicu za zube prije stavljanja paste ili ne smočiti

Većina <a href="https://zdravlje.avaz.ba/zdravlje-u-kuci/578245/bol-koji-ne-smijete-da-ignorirate-sprijecite-nastanak-toplotnih-grceva">ljudi</a> tuširanje smatra ne samo jednim od načina održavanja lične higijene nego i njegom kože. Međutim, stručnjaci su nedavno napomenuli da je vrlo važno kakvom se vodom koristite prilikom tuširanja.
Ako je voda previše vruća, moguće je da će se s kože skinuti sloj masnoća i lipida koji su njezina prirodna zaštita. Zato, takva koža postaje osjetljiva na upale, upozoravaju stručnjaci.
Njihov savjeti je da tokom tuširanja prvo očistite lice, tj. da iskoristite otvorene pore pa da tokom visoke temperature u kupatilu dubinski očistite ten. Dok se tuširate, dobro je koristiti se i laganim piling formulama koje dodatno čiste kožu. Općenito je zdravije tuširati se mlakom ili hladnom vodom.

Uklonite pesticide s voća i povrća

Za bolji san spavajte u čarapama

Većina tračeva je bezopasna

Cvjetne tapete ponovo u modi

Zašto su krpelji opasni

Ljevorukost ni mana, ni prednost

Pranje suđa izaziva nervozu

Zaštitite kožu od štetnog zračenja

Radovi u bašti čuvaju zdravlje

Glatka i nježna stopala

Putnička dijareja – šta treba znati i kako se zaštititi?

Sokoterapija za zdravlje i vitalnost organizma

Zašto komarci neke grizu, a neke ne

Šest začina za zdravije srce

Šta je pravilno: Smočiti četkicu za zube prije stavljanja paste ili ne smočiti

Tuširajte se ali mlakom ili hladnom vodom

Sveznadar

Uklonite pesticide s voća i povrća

Za bolji san spavajte u čarapama

Većina tračeva je bezopasna

Cvjetne tapete ponovo u modi

Zašto su krpelji opasni

Ljevorukost ni mana, ni prednost

Pranje suđa izaziva nervozu

Zaštitite kožu od štetnog zračenja

Radovi u bašti čuvaju zdravlje

Glatka i nježna stopala

Putnička dijareja – šta treba znati i kako se zaštititi?

Sokoterapija za zdravlje i vitalnost organizma

Zašto komarci neke grizu, a neke ne

Šest začina za zdravije srce

Šta je pravilno: Smočiti četkicu za zube prije stavljanja paste ili ne smočiti

Tuširajte se ali mlakom ili hladnom vodom