ZANIMLJIVO

Zašto zijevamo: Refleks o kojem mnogi naučnici raspravljaju

Teorije koje objašnjavaju zašto umor i pospanost iskazujemo baš ovakvim refleksom

Zijevanje budi mozak. Printscreen

E. Ag.

20.4.2023

Zijevanje je refleks koji imaju odrasli, djeca, bebe, pa i životinje.

Pored toga što nam je jasno da je glavni razlog zijevanja umor, naučnici su se ipak pozabavili time zašto je baš takav refleks pokazatelj našeg umora.

Sukobi mišljenja pojavljuju se kada je ova tema u pitanju, pa je tako nastalo nekoliko teorija o tome zbog čega zijevamo. Postoje neke psihološke, ali i socijalne stavke koje imaju učešća u ovim teorijama.

Budi mozak onda kada nastupi umor i pospanost

Jedna od teorija objašnjava da upravo zijevanje pomaže da mozak i dalje ostane budan kada su u pitanju neka dosadna dešavanja ili momenti umora.

Zijevanje se obavlja pomjeranjem mišića lica i vrata, što dovodi do ubrzanog rada srca koji stimuliše buđenje. Stručnjaci koji su predani ovoj teoriji navode i da zijevanje može direktno utjecati na moždanu aktivnost, tako što potiču aktivnije kretanje moždane tečnosti.

Pomaže da se mozak "ohladi"

Zijevanje može pomoći u termoregulaciji mozga ili procesu kojim mozak održava temperaturu. Mišići lica se pomjeraju kada zijevamo, povećavajući dotok krvi u licu, što održava temperaturu. Nekim ljudima oči suze kada zijevaju, što također može da oslobodi toplotu. Isto tako, duboko udisanje svježeg zraka može pomoći u slanju hladnije krvi u mozak.

Ova teorija privukla je pažnju mnogim istomišljenicima, pa su čak rađeni i eksperimenti koji su potvrdili da su temperatura i zijevanje veoma povezani. Naime, ljudi koji su sjedili u toplijoj sobi i gledali televizor zijevali su znatno više od onih koji su sjedili u hladnijoj. Isto tako je potvrđeno i često zijevanje tokom ljetnih dana, u odnosu na zimu.

Ima i socijalnu svrhu i povezan je sa empatijom

Neki od naučnika se pridržava mišljenja da je zijevanje jasni pokazatelj nama, ali i ljudima oko nas da smo pod jačim umorom ili pospanošću.

Uz to smatraju da vlada i empatija s drugima. Kada neko drugi zijeva, naš mozak to registruje kao znak i podsjetnik da je i nama potrebno zijevanje, prenosi "Sleepfoundation.org".

Vlasnik autorskih prava © avaz-roto press d.o.o.
ISSN 1840-3522.
Zabranjeno preuzimanje sadržaja bez dozvole izdavača.