Krvni ugrušci nisu uvijek loši. Kada se porežete, vaše krvne ćelije bi trebalo da se skupljaju, a što sprečava curenje krvi i pomaže pri zarastanju rane. Opasni su kad se stvaraju na mjestima na kojima ne bi trebalo, a ako se to desi na mjestima kroz koja krv mora da protiče, to može biti veoma problematično.

Općepoznato je da krvni ugrušci koji blokiraju dotok krvi do mozga uzrokuju moždani udar, a oni koji blokiraju dotok krvi do srca uzrokuju srčani udar. Ugrušak koji se formira u nozi naziva se duboka venska tromboza (DVT). Ova vrsta ugruška može se “odlomiti” od mjesta na kojem je nastala i doći do pluća. Ovo se naziva plućna embolija i možete biti veoma ozbiljno stanje, čak i fatalno.

Opasni krvni ugrušci prilično su česti. Dok svako može imati ugrušak na pogrešnom mjestu u pogrešno vrijeme, neki ljudi mogu biti posebno ugroženi, uključujući i ove koji spadaju u jednu ili više sljedećih kategorija.

Gojazni ljudi

Ukoliko ste gojazni, tada ste i pod većim rizikom od krvnih ugrušaka koji se formiraju u veni i putuju krvotokom (venska tromboembolija). A koliko ste daleko od zdrave tjelesne težine može imati utjecaj na rizik od razvoja ugrušaka. Kod osoba koje imaju manji višak kilograma, postoji i manji rizik, ali kako postajete gojazniji tako se i ovaj rizik povećava.

Osim toga, što ste teži to vam se teže i kretati pa samim tim često sjedite, a dugotrajno sjedenje vas stavlja pod još jedan rizik od razvoja ugrušaka.

Pušači

Pušenje je štetno za vaše zdravlje na mnogo načina, a jedan od njih je i povećan rizik od razvoja ugrušaka. Najčešće se misli kako pušenje utječe samo na pluća, ali ono također utječe i na vaše krvne sudove.

Pušenje oštećuje oblogu vaših krvnih sudova i pravi veću vjerovatnoću od zgrušavanja krvi. Povezuje se sa srčanim oboljenjima i perifernom arterijskom bolešću i jedan je od najvećih pokretača srčanog i moždanog udara, kao i povećanog rizika od venske tromboembolije.

Trudnoća

Čak iako ste pokretni i fizički aktivni, trudnoća može komplicirati proces zgrušavanja. Jedan od razloga je hormon, posebno estrogen, koji cirkulira vašim krvotokom.

Drugi je rast ploda u materici. Kako beba postaje sve veća i veća, ona može gurati krvne sudove u stomaku i karlici te na taj način blokirati direktni protok krvi, a to može uzrokovati nastanak ugrušaka.

Korisnice estrogena

Korištenje kontracepcijskih pilula može vas staviti pod, tri do četiri puta, veći rizik od razvoja ugruška. Inače zdrave žene ponekad imaju simptome – natečene noge, kratak dah, bol u grudima – ali često tome ne pridaju prevelik značaj.

Međutim, ukoliko one koriste oralne kontraceptive ili su na zamjenskoj hormonskoj terapiji, navedeni simptomi su alarm da se odmah obrate doktoru i provjere da se ne radi o krvnim ugrušcima.

Osobe koje imaju infekcije ili upalna oboljenja

Ukoliko imate ozbiljno oboljenje ili infekciju, trebalo bi da znate da u ovakvim slučajevima može doći i do razvoja abnormalnih krvih ugrušaka. Određene vrste raka (kao što su rak mozga, jajnika, gušterače, debelog crijeva, želuca, bubrega i pluća) obično stavljaju pacijente pod povećan rizik od razvoja krvnih ugrušaka.

Sami ugrušci mogu se pojaviti i prije dijagnosticiranja raka, što može značiti i da su znak upozorenja kako nešto nije uredu. Druga oboljenja koja vas stavljaju pod povećani rizik od razvoja ugrušaka su dijabetes, HIV i inflamatorna oboljenja crijeva, kao što su Kronova bolest ili kolitis.

Osobe koje sjede duže vrijeme

Postoje brojni razlozi zbog kojih vam je pomjeranje više sati onemogućeno. Bolnica je jedan od njih. Istraživanja pokazuju da se gotovo pola slučajeva razvoja urgušaka dešava kod pacijenata koji su na bolničkom ležanju ili koji su nedavno bili u bolnici. Osim toga, na ovo ne utječe samo ležanje u bolničkom krevetu već i drugi faktori, a kao što su traume koje je tijelo preživjelo. Ovo je period kada se rizik od razvoja ugruška dramatično povećava.

Sjedenje u automobilu, autobusu ili avionu, četiri sata ili više, druga je situacija koja može povećati rizik od nastanka ugruška, posebno ako ne pijete dovoljne količine vode. Zapravo, svaka aktivnost zbog koje se ne krećete dva-tri sata povećava rizik.

Potomci osoba koje imaju problema sa zgrušavanjem krvi

Ako znate da su drugi članovi vaše porodice imali problema s krvnim ugrušcima, prvi korak je da što više saznate o tome. Ukoliko uzroci za njihovo nastajanje nisu bili povrede ili oboljenja, utoliko postoji vjerovatnoća da je uzrok genetski.

Određeni nasljedni poremećaji dovode do zgrušavanja krvi i stvaranja krvnih ugrušaka, a možda ćete morati da uradite određene analize kako biste saznali da li ste naslijedili neki od njih.

Osobe koje su imale ugruške ranije

Jeste li ih imali ranije? Postoji vjerovatnoća da ćete ih imati opet. Trećina ljudi koja je imala duboku vensku trombozu/plućnu emboliju najčešće će imati još jednu u roku od deset godina. Često, to se dešava iz razloga što se ugrušci formiraju oko venskih zalistaka, a što ih može oštetiti.

U nekim slučajevima, to može dovesti do stvaranja višestrukih ugrušaka tokom vremena. Sve češće se javljaju slučajevi gdje je ovo postalo hronično oboljenje, a ne samo akutna epizoda.