<a href="https://www.cbc.ca/radio/quirks/nov-20-finding-the-covid-resistors-herzberg-gold-medal-winner-green-glitter-and-more-1.6254083/scientists-are-trying-to-find-out-why-some-people-don-t-get-covid-19-1.6254091">Objavljeni su rezultati nove studije</a> u magazinu Nature Immunology, a u kojima stoji objašnjenje zašto su neki ljudi otporni na COVID-19 čak i ako žive s osobom koja je zaražena.

Internacionalni tim naučnika se ustvari i dalje nada da će doći do konkretnog odgovora na ovo pitanje, a žele utvrditi radi li se možda o određenim genima koji bi se trebali proučavati kako bi se mogli razviti novi tretmani koji bi mogli pomoći u borbi protiv bolesti.

Ta se grupa ljudi razlikuje od onih kojima se imunitet uspješno bori protiv virusa kada se zaraze ili onih koji dožive jako blage simptome ili su vakcinisani. Ako se virus ne može spojiti sa stanicama i množiti se, imunološki sistem virus uopće niti ne primijetiti. Naučnici misle da se upravo to može događati kod ljudi otpornih na virus.
- Želimo saznati ko su ti super ljudi koji su otporni i zašto su otporni - kazao je dr. Don Vinh, specijalist infektivnih bolesti.

Vinh je stručnjak iz Kanade koji je okupio one koji su bili izloženi virusu, ali se nisu razboljeli i one čiji imunološki sistem ne pokazuje znakove prodora virusa.

- Postoje osobe koje dođu u bolnicu bolesne i to s jakim simptoma ali u njihovom kućanstvu postoji osoba koja je sasvim dobro, koja se testirala i kod koje nisu primijećeni nikakvi znakovi infekcije - dodaje te pojašnjava kako se to može reći nakon proučavanja antitijela i T stanica imunološkog sistema koji će otkriti je li se on ikada susreo s virusom prirodnom infekcijom.
Vinh je izjavio da je cilj ovog projekta razviti tretmane koji mogu ometati infekciju na samom početku, puno učinkovitije nego vakcine koje su, sigurno je, odlično sredstvo za zaštitu ali se osobe koje su vakcinisane i dalje mogu zaraziti i širiti virus.
- Kada bismo mogli prekinuti taj inicijalni proces, proces infekcije, mogli bismo i saznati kako pandemiji stati na kraj - pojašnjava Vinh.

Ako se virus ne može spojiti sa stanicama i množiti se, imunološki sistem virus uopće niti ne primijetiti

Zašto su neki ljudi otporni na koronavirus

<a href="https://zdravlje.avaz.ba/tag/10802/azra-alajbegovic">Demencija ili dementni sindrom je stanje</a>&nbsp;trajnog, progresivnog i difuznog oštećenja anatomskih struktura mozga i njihovih funkcija s posljedicom lediranih intelektualnih funkcija kao što su pamćenje, mišljenje, rasuđivanje, sposobnost govora uz očuvanu svijest i percepciju.

Bolest je ireverzibilna, postepeno progredira, ima tri stadija i prosječno traje petnaestak godina. Alzheimerova demencija (AD) spada u demencije poremećene funkcije kore velikog mozga sa sljedećim simptomima: amnezija, afazija, apraksija i agnozija.
AD je sporo, progresivno, neurodegenerativno oboljenje od kojeg obolijevaju uglavnom osobe starije životne dobi. Gotovo 26 miliona ljudi u svijetu, od čega blizu pet miliona u Evropi, boluje od Alzheimerove demencije.

Procjenjuje se da će ovaj broj narasti na 106 miliona do 2050. godine.

Ova bolest, s ranim početkom prije 65. godine života, ima relativno brz, deteriorirajući tok i izražene višestruke poremećaje viših funkcija kore mozga, dok se AD s kasnim početkom, odnosno nakon 65. godine, najčešće u kasnim 70-im ili kasnije, razvija usporeno, uz poremećaj pamćenja kao glavnom kliničkom karakteristikom.

Bolest je neurodegenerativna i progresivna. Znači dolazi do propadanja - za sada je nepoznat razlog - dijelova mozga odgovornih za afekt i intelekt. Ustanovljeno je nakupljanje određenih proteina u tim dijelovima mozga koji se zovu tau proteini. Dijagnoza se postavlja na osnovu kliničke slike, toka bolesti, psihometrijskih testova, kompjuterizirane tomografije mozga, nuklearne magnetne rezonance mozga, pregledom likvora, koji se dobiva lumbalnom punkcijom i isključenjem drugih poznatih faktora nastanka demencije.

Kognitivno oštećenje: Gubitak memorije, poteškoće pri zadržavanju pažnje, dezorijentacija u vremenu i prostoru, poteškoće u govoru, izvršne disfunkcije, oštećenje percepcije. Onesposobljenje za uobičajene dnevne aktivnosti: Održavanje ličnih funkcija (vožnja), održavanje sastanaka, samostalni izlazak, javljanje na telefon, lična higijena, samostalno oblačenje, hranjenje, korištenje toaleta.
Psihotični i simptomi u ponašanju: Depresija, konfuzija, anksioznost, apatija, nemir, strah, sumanute ideje, halucinacije i agresivnost.

Sindrom oštećenja anatomskih struktura mozga

Uglavnom obolijevaju  osobe starije  životne dobi

Gotovo 26 miliona ljudi u svijetu boluje od ove bolesti

<a href="https://zdravlje.avaz.ba/tag/45691/pandemija">Na početku pandemije stvari su</a>&nbsp;bile vrlo jasne, svi smo čekali vakcinu i nadali se kako će to biti kraj noćne more zvane koronavirus.

Međutim, stvari se ne razvijaju kako se većina nadala. Vakcina je stigla, maske su i dalje obavezne, zaraza koronavirusom je i dalje vrlo česta, a testiranje postalo je svakodnevica. Jasno je da su mnogi okrenuli ploču i prebacili se s dugoročnog na kratkoročno planiranje. No, je li to dobro za naše psihičko zdravlje?
- Živjeti u stanju privremene situacije može stvoriti osjećaj tjeskobe i nelagode. Može biti krajnje uznemirujuće kada se ništa ne osjeća trajno, a stvari su prolazne - kaže psihoterapeutkinja Džejni Golden (Jaynee).
Kod mnogih je i prisutan stalan strah od zaraze, makar bili vakcinisani te briga za starije bližnje koja ne prestaje već gotovo dvije godine. Sve to dovodi do sklopa da živimo dan za danom.

Psihologinja Sabrina Romanof (Romanoff) upozorava kako su ljudi u protekle dvije godine postavili ciljeve i očekivanja koja su se brzinom munje rasplinula neočekivanim razvojem događaja. - Postavljajući kratkoročne ciljeve, veća je vjerovatnost da će se oni i ostvariti i zauzvrat jača osjećaj nade, postignuća i napretka - kaže ova psihologinja.
Romanof ovu promjenu pripisuje našoj otpornosti i sposobnosti da pronalazimo radost u nepredvidljivosti.

Doktor Džulijan Legoj (Julian Lagoy), psihijatar, upozorava kako ima puno ljudi koji su anksiozni i koji se fokusiraju na daleku budućnost i najgore moguće scenarije.&nbsp;On navodi kako svojim pacijentima savjetuje da ne brinu toliko o budućnosti i da se umjesto toga fokusiraju na sadašnjost i ono što mogu postići svakodnevno, i to je općenito korisno za njihovo mentalno zdravlje. Takvu promjenu u razmišljanju preporučuje svima koji se osjećaju loše i bezvoljno.

Ako ne znate kako pretvoriti dugoročne ciljeve u kratkoročne, psihoterapeutkinja Golden ima nekoliko savjeta: - Fokusirajte se na ono što možete kontrolirati, a ne na ono što ne možete - to će vam pomoći da se osjećate snažno i manje anksiozno.
- Usredotočite se kroz&nbsp;vježbe svjesnosti&nbsp;kao što su disanje ili meditacija.
- Usredotočite se na sadašnjost.&nbsp;Živjeli u pandemiji ili ne, jedino jamstvo u životu je upravo ovaj trenutak, „sada“.
- Zapamtite da&nbsp;pandemija nije vaša prva teškoća, čak i ako je najduža, i razmislite o tome što vam je pomoglo u prethodnim izazovima.
- Vježbajte zahvalnost.&nbsp;Kada dolazimo s mjesta dovoljno obilja i uvažavanja, možemo se osjećati opušteno, vidjeti priliku i osjećati nadu.
- Iznimno je važno zapamtiti da niste sami ako osjećate da vam je ova pandemija beskrajna i preplavljujuća.&nbsp;Bit će dobrih i loših dana.&nbsp;Budite pozitivni i oslonite se na svoje bližnje dok prolazimo kroz ovo teško vrijeme – navela je Golden.

Kod mnogih je i prisutan stalan strah od zaraze, makar bili vakcinisani te briga za starije bližnje koja ne prestaje već gotovo dvije godine

Kako sebi pomoći u pandemiji: Ne odustajte od svojih planova

<a href="https://avaz.ba/pretraga?query=Trening&amp;">Sa dolaskom hladnijih dana i tmurnog vremena</a> lako se izgubi volja za odlazak na trening ili čak izlazak iz kuće. Češće biramo da ostanemo kući ispod toplog pokrivača sa šoljom čaja.

Počinjemo da tražimo izgovore da ne odlazimo na trening, a najčešći izgovori su nedostatak vremena, gužva i manjak energije u hladnijim danima. Svi su se bar na trenutak prepoznali u gore opisanoj situaciji.
Odlično rješenje kao zamjena za izlazak iz kuće je kućni trening.
Kućni trening može biti jednako efikasan kao i trening u sali. Znamo da je kod kuće najljepše, pa zašto onda i trening kod kuće ne bi bio najljepši? U uslovima koje sami sebi prilagodite, izaberete vrijeme koje vam odgovara i uskladite ga sa svojim obavezama.

Trening je mnogo više od poboljšanja izgleda. Dokazano je da fizička aktivnost pozitivno utiče na naše mentalne zdravlje, a samim tim i na smanjenje stresa. Sa manje stresa i većom motivaciju napredak je sigurno bolji, jer mnogi koji treniraju u svom domu su opušteniji i nisu pod stresom.

Rekviziti koji su vam potrebni da uradite kvalitetan trening u kućnim uslovima:
Elastična traka - odličan rekvizit koji vam nudi veliki broj vježbi koje možete da kombinujete i dozirate intenzitet.
Tegovi - rekvizit koji aktivira mišiće i kroz razne načine vježbanja ih oblikuje. Vježbajući tegovima postići ćete atraktivan mišićni tonus te poboljšati stabilnost i ravnotežu tijela.
Vijača - idealan rekvizit ako želite da ubacite elemente kardiotreninga. Odličan je za potrošnju većeg broja kalorija, topljenja masnih naslaga i generalno će vam pomoći da poradite na kondiciji i izdržljivosti.
Mala lopta - ona će vam omogućiti da proširite i obogatite vaš trening kako bi vam vježbanje bilo zanimljivije.

Trening je mnogo više od poboljšanja izgleda

Trening u kućnim uvjetima: Najbolji rekviziti za vježbanje

<a href="https://zdravlje.avaz.ba/tag/10244/anksioznost">Ako sate i dane provodite misleći</a> o tome šta donosi sutra i koje ste greške jučer napravili, dobro znate kako anksioznost može iscrpljivati. Kada ste&nbsp;anksiozni&nbsp;javljaju se osjećaji straha, panike, napetosti, zabrinutosti dok se na tjelesnom planu javlja znojenje, drhtanje, ubrzano disanje, glavobolja, napetost mišića.

Kako bi sebi pomogli isprobajte jednu od ovih tehnika koje će vam pomoći da se „uzemljite“ u trenu i riješite napetosti, savjetuje psihologinja Suzan Flečer (Susan Fletcher). Istegnite se - Važno je biti svjestan u kojem je stanju tijelo kada ste anksiozni kako biste mogli biti prisutni u trenutku, a svjesno istezanje tijela će pomoći da se riješite tenzija i napetosti.
Vježbajte vizualizaciju - Ako vam je teško osvijestiti trenutak, pokušajte koristiti maštu kako bi se „premjestili“ na neko drugo mjesto. Zamislite neko mirno mjesto na kojem ste uvijek opušteni, a tako ćete povratiti fokus.
Pomazite ljubimca - Ako imate dlakavog ljubimca, povežite se s njim jer oni pružaju osjećaj ugodnosti i povezanosti, što je velika pomoć ako se um i tijelo moraju smiriti. Ako nemate ljubimca, možete se omotati mekanom dekicom kako bi se umirili.

Skočite pod hladan tuš - Možda vam to intuicija ne nalaže, ali hladan tuš ili samo umivanje hladnom vodom može pomoći da skrenete misli, ali i poboljšati raspoloženje. Slušajte omiljenu pjesmu - Ako nikako ne možete skrenuti misli s problema, možda će vam promjena atmosfere u prostoriji pomoći, a tome može poslužiti omiljena pjesma koja će vam misli kratko skrenuti na nešto pozitivno.

Kada napadne anksioznost javljaju se intenzivne emocije koje vas mogu preplaviti pa je potrebno znati se&nbsp;fokusirati na nešto drugo, što naravno može biti izazovno. Kako biste to uspjeli, možete par puta duboko udahnuti, brojati do 10 ili se povući na mirno mjesto kako biste kratko meditirali.

Plesanje uz omiljenu muziku pomaže da se riješite tenzije u tijelu i poboljšate raspoloženje. No osvijestite pritom pokrete tijela i na njih se koncentrirajte kako bi negativne misli nestale.&nbsp;Ako nikako ne možete osvijestiti trenutak, možda bi pomoglo da nečim okupirate ruke, pa možete oprati posuđe ili obrisati prašinu, a bilo koja slična radnja će vam pomoći da se uzemljite.Ako se koncentrirate na neki predmet u prostoriji, posebno onaj koji ima za vas veliko značenje, možete se riješiti neugodnog osjećaja anksioznosti. Možete u ruke uzeti predmet koji vam je poznat i drag te se na njega koncentrirati nekoliko minuta.&nbsp;Također, savjet je da duboko udahnete kako biste se opustili i smirili. Udahnite kroz nos, a izdahnite na usta. Tako ćete misli skrenuti sa situacije koja vam donosi nervozu.

Omotajte se  mekanom  dekicom  kako bi  se umirili

Tehnike koje će vam pomoći kod anksioznosti

Briga za otpornost našeg organizma zbog pandemije rezultirala je većim interesom za suplementima koji imaju dokazan pozitivan utjecaj na funkciju imuniteta. Provjerili smo što se u apotekama traži, izbor je velik, ali ipak se jedan proizvod primjetno razlikuje od ostalih. 
Traženi proizvodi za imunitet&nbsp;Imunosal proizvodi za imunitet su jedni od najpoznatijih i svakako među <a href="https://pharmoval.hr/ba/proizvodi/imunosal/">najtraženijim proizvodima</a> u apotekama. Ono što je posebno zanimljivo je činjenica da je Imunosal evropski proizvod nastao suradnjom manjih firmi iz regiona. Proizvodi se u Hrvatskoj i Njemačkoj, a uspio je istisnuti s polica čak i poznate farmaceutske brendove za imunitet. 
Provjereni sastojci i dokazana učinkovitost&nbsp;Odgovor na pitanje zašto je Imunosal tako tražen nalazi se u odličnoj kombinaciji aktivnih sastojaka koje možete dobiti po povoljnoj cijeni. Naime, Imunosal proizvodi sadrže provjerene nutrijente koji&nbsp;<a href="https://pharmoval.hr/ba/proizvodi/imunosal/">dokazano pomažu</a> normalnoj funkciji imunološkog sustava što je potvrdila i Europska agencija za sigurnost hrane (EFSA). Među sastojcima posebno se ističe visokopročišćeni beta-glukan, ali tu su i vitamini, esencijalni minerali i za energiju jako važan koenzim Q10.

Drugim riječima, u jednom proizvodu dobijete odlično izbalansiranu mješavinu nutrijenata kojima svojem organizmu pomažete u jačanju i održavanju imuniteta. Imunosal linija se trenutno sastoji od 8 proizvoda namijenjenih različitim potrebama kao i životnoj dobi. Najpoznatiji i najtraženiji proizvod su svakako Imunosal kapsule koje se ističu sa čak 900 mg beta-glukana u dnevnoj dozi. Za sve generacije&nbsp;Za stariju populaciju u ponudi su Imunosal Senior kapsule kod kojih je povećana količina koenzima Q10 važnog upravo u zrelim godinama kad ga naš organizam ne proizvodi dovoljno. Za one najmlađe tu je Imunosal Junior sirup, a za školarce Imunosal tekući suplement. Oba proizvoda za djecu su odličnog voćnog okusa koji djeca obožavaju.
Za one koji vole vitamin CImunosal C-1000 kapsule nastale su zbog potražnje kupaca za snažnim vitaminom C, ali koji dolazi u kombinaciji s pojačanim dozama i ostalih vitamina. Tako Imunosal C-1000 sadrži uz 1000 mg vitamina C u dnevnoj dozi još i 10 vitamina te cink, selen i željezo. Za one koji ne vole multivitamine konzumirati u kapsulama, tu su i Imunosal šumeće tablete s okusom naranče. Dovoljno je jednu tabletu otopiti u čaši vode da se dobije ukusni napitak koji nas opskrbljuje vitaminima za cijeli dan.
Novi Imunosal direktNajnoviji proizvod u liniji je Imunosal Direkt u vrećicama koji je idealan dnevni suplement za imunitet za one koji ne vole kapsule ili nemaju pri ruci čašu vode jer je vrlo praktičan za svakodnevnu upotrebu na poslu, na putu i kod sportaša. Sipa se direktno u usta gdje se i otapa. Ima brzo djelovanje, a dio sastojaka počinje se apsorbirati već u ustima.&nbsp;Sve proizvode možete potražiti u apotekama, a više informacija o proizvodima na <a href="www.imunosal.ba">www.imunosal.ba</a>.

Najnoviji proizvod u liniji je Imunosal Direkt u vrećicama koji je idealan dnevni suplement za imunitet za one koji ne vole kapsule ili nemaju pri ruci čašu vode

Snažan imunitet je važniji nego ikad

<a href="https://avaz.ba/pretraga?query=Nos&amp;">Svako ko je ikada imao začepljen nos</a> zna koliko problema ovo stanje može izazvati.Osim što vam nos stalno curi, začepljen nos može biti uzrok glavobolja, a u ozbiljnijim slučajevima izaziva i zapaljenje sinusa.

<h2>Ulje eukaliptusa kao savršen lijek za začepljen nos</h2>

Pravi se od svježih listova biljke eukaliptus. Veoma korisno kod poteškoća sa gornjim disajnim putevima kao što su sinusitis i začepljen nos. Savršen je lijek za prehladu, grip i infekcije koje se često javljaju zimi.

Umiruje i pomaže kod nesanice, koja se često javlja kod osoba sa blokiranim disajnim putevima.
Miris je blag i osvježavajuć, pa se može primeniti i kod liječenja male djece.
Sipajte tri kapi ulja eukaliptusa u kadu sa kupkom. Lezite u kadu i boravite u njoj narednih 15 minuta. Ponoviti svaki dan uveče pred spavanje.

<h2>Jabukovo sirće za čišćenje sluzi</h2>

Kada se pravi od čistih, organskih sastojaka, može značajno da ojača vaš imunitet i generalno da poboljša vaše zdravlje. Rastvara sluz koja se nagomilava po telu, pa čak i u nosu.

Rješava problem začepljenih i upaljenih sinusa i ublažava sve simptome koji ga prate.
Nakon tretmana jabukovim sirćetom, vaši disajni kanali će ponovo normalno funkcionisati.
Pomiješajte dvije kašičice jabukovog sirćeta sa soljom tople vode. Dodajte kašičicu meda. Piti tri puta dnevno.

<h2> Limun olakšava izbacivanje sekreta iz nosa</h2>

Bogat je antioksidansima i jedan je od najpoznatijih izvora vitamina C. Olakšava izbacivanje sekreta iz nosa. Smanjuje upalu krvnih sudova unutar nosa, zahvaljujući visokoj koncentracije askorbinske kiseline.

Upotreba limuna u ishrani vam garantuje jak imunitet i brz metabolizam, a postoje i naučni dokazi da ovo citrusno voće smanjuje rizik od srčanog udara i pojave kancera.
Dvije kašike limunovog soka pomešajte sa pola kašičice crnog mljevenog bibera i vrlo malo soli.
Nanesite smjesu unutar nosnih šupljina. Dejstvo ćete osjetiti nakon par minuta.

Nakon tretmana jabukovim sirćetom, vaši disajni kanali će ponovo normalno funkcionisati

Začepljen nos može biti uzrok glavobolja, a u ozbiljnijim slučajevima izaziva i zapaljenje sinusa

Prirodni sastojci koji mogu da vam otčepe nos

<a href="https://zdravlje.avaz.ba/tag/26765/inga-markovic">Omikron soj koronavirusa više je</a>&nbsp;zarazan od delta soja, a u akutnoj fazi bolesti ciljani organi su gornji dišni putevi. Klinička slika je u najvećem broju slučajeva blaža, a najčešći znaci zaraze su curenje iz nosa, glavobolja, umor, kihanje i grlobolja. U ovom slučaju nutritivna nadopuna treba da ima koncept mehanički smekšane kašaste polutečne dijete.

Kao i kod svih respiratornih infekcija, topli napici imaju prioritet i tokom infekcije koronavirusom. Virusima i bakterijama pogoduje suha sluznica nosa i grla, pa ju je potrebno stalno vlažiti pijuckajući topao čaj s limunom ili đumbirom, uz dodatak meda. Zamjena za čajeve može biti i topla voda s medom i limunom. Limun dodat u toplu tečnost smanjuje otečenost sluznice i ima antivirusno dejstvo. Sok od narandže s dodatkom limuna je također neophodan za ublažavanje simptoma, jer unosom samo jedne narandže osigurali smo organizmu 50 mg vitamina C.

Pileća supa je idealan lijek protiv respiratornih virusa. Unoseći je, dolazi do povećanja temperature nosa i grla, čime se stvaraju uvjeti koje virusi ne podnose, a dolazi i do razrjeđivanja sluzi koja se nalazi u nosu, što nam omogućava da je lakše eliminiramo.

Supa svojim sastavom inhibira leukocite poznate kao neutrofili, koji se u velikom broju oslobađaju pri virusnim infekcijama i svojom brojnošću dovode do začepljenja nosa, a njen proteinski sastav pomaže našim imunim ćelijama u borbi protiv virusa. Ljute paprike, crni i bijeli luk te hren pomažu u oslobađanju pritiska i bolova u sinusima. Kapsaicin iz ljute paprike može deaktivirati receptore za bol kao i nervne receptore, što pridonosi zaustavljanju upalnog procesa.

Kelj, bademi, pšenične klice i sjemenke suncokreta bogate su vitaminom E, koji se pokazao kao najdjelotvorniji u smirivanju upalnih procesa. Različito povrće neka bude prioritetni izbor, i to pripremljen kao pire i kaša, uz dodatak kuhanog mesa. Od voća iscijediti sokove, pa ćete potrebne sastojke lakše nadomjestiti. Osobe koje imaju respiratorne infekcije trebaju se odmarati i svoje aktivnosti svesti na minimum.

Virusima i bakterijama pogoduje suha sluznica nosa i grla, pa ju je potrebno stalno vlažiti pijuckajući topao čaj s limunom ili đumbirom

Kod respiratornih infekcija topli napici imaju prioritet

<a href="https://zdravlje.avaz.ba/tag/13804/zima">Izlaganje niskim temperaturama u hladno</a> zimsko vrijeme može uzrokovati štetne posljedice na zdravlje te dovesti do nastanka ozeblina, promrzlina, smrzotina i opće pothlađenosti tijela (hipotermija), upozoravaju stručnjaci.

Kako biste se zaštitili, važno je da se pridržavate sljedećih preporuka. Prema riječima stručnjaka, pratite vremensku prognozu i upozorenja o niskim temperaturama i nepovoljnim vremenskim prilikama te izbjegavajte izlazak, osim ako to nije prijeko potrebno. Također, odjenite više slojeva tople odjeće, po mogućnosti od materijala koji zadržavaju toplinu. Vanjski dio odjeće treba biti nepropustan za vjetar i vlagu. 
Stručnjaci napominju da glavu zaštitite kapom koja prekriva oba uha, a ruke zaštite rukavicama. Usta je dobro prekriti šalom zbog sprečavanja direktnog udisanja hladnog zraka, a izuzetno je važna topla, udobna zimska obuća otporna na vlagu.

Osobama koje boluju od hroničnih bolesti, posebno kardiovaskularnog i respiratornog sistema, preporučuje se izbjegavanje izlaganju niskim temperaturama u ranim jutarnjim i kasnim večernjim satima. U slučaju ledene kiše, smrzavanja ili snijega na tlu budite oprezni radi klizavih pločnika i trotoara te povećane mogućnosti padova i prijeloma kostiju. Također, kod niskih temperatura treba izbjegavati teže fizičke poslove na otvorenom, kao i sve aktivnosti koje uzrokuju ubrzano disanje.

Nemojte zanemarivati osjećaj hladnoće i drhtavicu koji upozoravaju na potrebu utopljavanja i prekid boravka na hladnoći. U slučaju da se kod onih osoba koje duže borave na otvorenom pojave početni simptomi pothlađivanja ili ozeblina treba odmah potražiti zagrijani prostor, skinuti vlažnu odjeću, pothlađenu osobu postepeno utopljavati, ali nikako ne izlagati direktnom izvoru toplote.

Treba izbjegavati teže fizičke poslove na otvorenom,  kao i sve aktivnosti koje uzrokuju ubrzano disanje

Hladno zimsko  vrijeme može  izazvati  ozebline

Ne izlažite se niskim temperaturama

<a href="https://zdravlje.avaz.ba/tag/43235/enesa-begovic">Infektivna mononukleoza (IM), u narodu poznata</a> kao „bolest poljupca“, sindrom je koji karakterizira niz simptoma, a to su povišena tjelesna temperatura, otečene limfne žlijezde i upala ždrijela. Izazivači ove bolesti, kaže dr. Enesa Begović, oftalmologinja, zapravo su virusi iz grupe herpes virusa, a među njima je najpoznatiji Ebstein-Barr virus (EBV).

- Do infekcije dolazi na način da direktnim kontaktom s oboljelim virus prelazi na ćelije sluznice novog domaćina, gdje započinje proces umnožavanja. Zahvatanjem ćelija limfnog tkiva proces se širi kroz limforetikularni sistem, čiji su dio i sluznica oka i suzna žlijezda. Osim EBV-a, mononukleozu mogu izazivati i HIV virus, citomegalovirus (CMV) i drugi - govori dr. Begović. U zemljama u razvoju, dodaje naša sagovornica, gotovo sva djeca uzrasta do četiri godine došla su u kontakt i razvila antitijela na EBV, dok je taj procent između 25 i 50 posto u sociološko neprivilegiranim zajednicama. Kod adolescenata infektivnu mononukleozu u 75 posto slučajeva uzrokuje EBV, dok se kod odraslih mononukleoza rjeđe javlja, upravo zbog prethodno stečenog imuniteta. Naime, 90-95 posto odraslih širom svijeta je seropozitivno na EBV.

- Pažnja naučne javnosti posljednjih mjeseci je usmjerena prema ispitivanju prisustva EBV infekcije kod pacijenata zaraženih COVID-19, a dokazano je i značajno prisustvo EBV reaktivacije kod pacijenata s long Covid sindromom. Infektivna mononukleoza odlikuje se izrazitim osjećanjem umora, koji nekada traje i više mjeseci - navodi dr. Begović.

Druge kliničke manifestacije uključuju uvećanu slezenu, kožni osip (povezan s upotrebom antibiotika), neurološke sindrome, kao što su paralize živaca glave, upala moždanih ovojnica, oboljenja perifernih živaca. - Na očima sve strukture, od prednjeg do stražnjeg dijela oka, mogu biti zahvaćene. Najčešće nalazimo upalu sluznice, konjunktivitis, nekada krvarenje ispod spojnice, ali i promjene na rožnici (keratitis), koji zahvata sve slojeve rožnice i utječe da smanjenje vidne oštrine - kaže dr. Begović.

Pacijent, navodi dr. Enesa Begović, može imati upalu suzne žlijezde, suzne kese, oštećenje sistema proizvodnje suza. Prisutne su nekada i upale bionjače, sudovne opne-uveitis i retinitis, kao i neurooftalmološki ispadi u vidu slabosti akomodacije, slabosti konvergencije, upale i otoka očnog živca, što se manifestira otežanim radom na blizinu (pacijenti se žale da ne mogu dugo raditi za kompjuterom).

<h2>Kako se uspostavlja dijagnoza i kako se liječi</h2>

Klinička dijagnoza infektivne mononukloze se, kaže dr. Enesa Begović, oftalmologinja, potvrđuje laboratorijskim testovima, rade se krvna slika, serološke pretrage.
- Moguće je i PCR metodom izolirati uzročnika iz, npr. sluznice oka, što u kliničkoj praksi ipak nije rutinski postupak. Terapija je simptomatska. Savjetuju se odmor i pošteda od fizičkih aktivnosti - navodi dr. Begović.
Upotreba sistemske steroidne i antiviralne terapije je kontroverzna.
- Od lokalne terapije oprezno se koriste steroidne kapi za stromalni keratitis i uveitis, dok benefiti od lokalnih antivirusnih lijekova nisu još u potpunosti razjašnjeni. Iako je očna infekcija obično lakša do umjerena zbog kompleksnosti i zahvaćenosti različitih tkiva, potrebno je vrlo pažljivo i često pratiti svakog pacijenta do konačnog izlječenja - savjetuje dr. Begović.

Odlikuje se izrazitim osjećajem umora, koji nekad traje i više mjeseci, navodi dr. Begović l Izazivači ove bolesti su virusi iz grupe herpes virusa

Na očima sve strukture mogu biti zahvaćene

Infektivna mononukleoza - tzv. bolest poljupca u zagrljaju korone

<a href="https://zdravlje.avaz.ba/tag/19304/srce">Velik se broj ljudi svake</a> godine povrijedi prilikom čišćenja snijega, a za osobe određenih godina i zdravstvenog stanja to i nije najpametnija aktivnost i trebali bi je prepustiti nekom drugom. Iako se čini kao lak zadatak, čišćenje&nbsp;snijega može dovesti i do srčanog infarkta.

Studija objavljena u Americi procjenjuje kako se oko 200.000 osoba javilo u hitnu službu nakon povreda koje su se dogodile tokom čišćenja snijega između 1990. i 2006. godine, što znači da se dogodi oko 11.500 takvih slučajeva godišnje. Povrede mekog tkiva odnose se na 54 posto slučajeva, a povrede leđa oko 35 posto slučajeva. No, ova studija koja je trajala 17 godina je zabilježila i 1.647 smrtnih ishoda, a svaki od njih je bio uzrokovan stanjem srca. Ako planirate čistiti snijeg, dobro razmislite je li to još uvijek sigurna aktivnost za vas.
Dr. Beri Frenklin (Barry Franklin) proveo je nekoliko istraživanja na ovu temu nakon što je čuo za nekoliko slučajeva smrti te naveo kako bi savjetovao da posebno oprezne budu osobe koje imaju više od 45 godina jer se radi o kombinaciji faktora koji uistinu mogu utjecati na nastanak infarkta.
- Vjerujem da je nemoguće odrediti tačno godinu kada biste trebali prestati s čišćenjem snijegom. Nekad mladi čovjek funkcionira lošije od starijeg kolege, potrebno je znati prepoznati svoj faktor rizika - dodaje Frenklin.

Dr. Luka Lafin (Luke Laffin), kardiolog, savjetuje osobama starijim od 55 godina da pronađu neki drugi način za obavljanje zimskih dužnosti. Naravno da ne morate lopatu za snijeg baciti radi ovih savjeta, ali ovisno o vašem zdravstvenom stanju, ponekad to može biti jako dobra odluka. Jedna stvar koja čine takve zadatke opasnima je vrijeme, a hladnoća može povisiti krvni pritisak i uzrokovati stiskanje krvnih žila. Dodajmo hladnom zraku i intenzitet pri obavljanju zadatka i možemo zaključiti da za pojedince to može biti vrlo opasno.

Stručnjaci navode kako čišćenje snijega može biti teška aktivnost intenzivna poput trčanja. Upravo je jedna studija otkrila kako dvije aktivnosti imaju sličan utjecaj na srce. Čišćenje snijega i trčanje na pokretnoj traci će u istoj mjeri povisiti otkucaje srca kod mladih muškaraca, a čišćenje snijega je čak povezano s višim solističkim pritiskom.

Da biste se zimi odlučili na teški fizički napor, potrebno je biti siguran u zdravlje vlastitog srca, adekvatno regulirati&nbsp;arterijski pritisak&nbsp;ako je povišen, izbjegavati pušenje i najvažnije ne ispitivati vlastite fizičke mogućnosti ako prije toga niste bili u fizičkom treningu ili vježbanju.&nbsp;Savjet stručnjaka onima koji su tokom cijele godine neaktivni, ali će rado čistiti snijeg je da ostave taj posao nekom drugom jer zima nije vrijeme za dokazivanje vlastitih fizičkih sposobnosti.- Upozorenje se odnosi posebno na one koji imaju već problema sa zdravljem ili su pretili. Nije vrijedno rizika – kazao je Lafin.
Ako prilikom čišćenja snijega osjetite bol u prsima, treba odmah prekinuti aktivnosti i povući se u toplo. Ako se u toplom i u mirovanju tegobe ne smire, treba se&nbsp;javiti ljekaru.

Jedna stvar koja čine takve zadatke opasnima je vrijeme

Aktivnost kojoj se treba pristupiti oprezno

Čišćenje snijega može dovesti do infarkta

<a href="https://zdravlje.avaz.ba/tag/35624/leda">Mnogo ljudi svakodnevno radi za stolom</a>. Pozitivne promjene u danu trebalo bi da uvedete, kako bi vam tijelo bilo zahvalno. Ako primjetite da vam je vrat malo zategnut ili su vam leđa više pogrbljena, shvatite to kao znak da popravite svoje držanje.&nbsp;Smatra se da pravilno držanje zapravo poboljšava i vaše opće zdravlje dajucći veći kapacitet pluća i nivo energije. Ako želite da promjenite svoje držanje na poslu dok sjedite prva stvar koju treba da naučite je kako zapravo treba da sjedite.Kako se ispostavilo, gdje se nalaze vaši predmeti na stolu je jednako važno kao i kako sjedite. U stvari, to dvoje idu potpuno ruku pod ruku. Računar treba da bude udaljen samo jednu ruku, zglobovi treba da budu ispravljeni dok kucate i treba da podesite stolicu tako da vam koljena budu otprilike u ravni sa kukovima.
Ispostavilo se da i istezanje tokom dana za stolom nije odlično samo za držanje. Samo pet minuta istezanja, također, može da smanji i umor. Jedno od najboljih istezanja za stolom je istezanje gornjeg dijela tijela i ruku, navode stručnjaci.
Sve što treba da uradite je da sjednete uspravno, ispružite ruke u zrak sa dlanovima okrenutim nagore i posegnete ka nebu. Zadržite 30 sekundi i odmah ćete se osjećati malo bolje. Ako vas muči bol u vratu predlaže se da sjedite uspravno i da nagnete vrat na jednu, a zatim na drugu stranu, piše The list.

Računar treba da bude udaljen samo jednu ruku, zglobovi treba da budu ispravljeni dok kucate, podesite stolicu tako da vam koljena budu u ravni sa kukovima

Za prava leđa i bezbolan vrat naučite pravilno sjediti

Pozitivne promjene da popravite svoje držanje

<a href="https://zdravlje.avaz.ba/tag/2999/voda">Od brojnih navika vam zavisi</a>&nbsp;dobro zdravlje, a ispijanje čaše vode prije obroka je jedna od najkorisnijih. To je mišljenje brojnih ljekara, a nutricionista Nurija Dijanova upozorava da, ipak, morate voditi računa o nekim stvarima.
- Kada čovjek popije vodu na prazan stomak, prije doručka, njegovo tijelo se budi, pokreću se procesi varenja, stimulira se rad gastrointestinalnog trakta. Čaša vode svakog jutra prije obroka je dobra navika, a posebno ako se to radi redovno. Rezultat je normalizirana crijevna mikroflora, koža postaje čistija, a raspoloženje se poboljšava - rekla je Dijanova.
Međutim, nutricionista napominje da bi&nbsp;navika postala zaista korisna, mora se poštovati jedan važan uvjet. Voda treba da bude sobne temperature, a ne hladna.
- Hladna voda može izazvati grčeve, bol u stomaku, može se čak razviti pankreatitis - objasnila je Dijanova.

Morate voditi računa o nekim stvarima

Ispijanje čaše vode prije obroka je korisno, ali se mora poštovati jedan važan uvjet

<a href="https://zdravlje.avaz.ba/tag/45001/parodontitis">Iako je mnogo različitih faktora</a> koji mogu da utječu na pojavu infarkta, poput godina, krvnog pritiska, holesterola i genetike, postoji i jedan ne tako očigledan simptom koji može da otkrije da li postoji šansa za infarkt.

Naučne studije pokazuju da zdravlje usne duplje igra važnu ulogu kad je u pitanje kardiovaskularno zdravlje.&nbsp;Rezultati dugotrajne studije koje su sproveli Institut Forsyth i Univerzitet Harvard, objavljeni u magazinu Journal of Periodontology, ukazuju na to da se radi o parodontitisu odnosno ozbiljnoj upali desni koja uništava meka tkiva i kosti koje podupiru zube.Parodontitis može da uzrokuje gubitak zuba, probleme sa zdravljem ili da povećaju rizik od nastanka srčanog udara.&nbsp;Naučnici sa Univerziteta Harvard kažu kako se čini da osobe koje imaju parodontitis pripadaju grupi ljudi koji imaju veće šanse da će doživjeti kardiovaskularne probleme.Doktori su pronašli specifičnu povezanost između upale desni i upalnih procesa u arterijama, koje su odgovorne za pojavu infarkta, moždanih udara i ostalih opasnih kardiovaskularnih bolesti.

U studiju su bile uključene 304 odrasle osobe kojima su bile ispitane i pregledane arterije i usna duplja na početku studije i nakon četiri godine. Kod 13 ispitanika su se razvili veliki problemi sa srcem, a nakon kontrole svih drugih mogućih faktora, stručnjaci su zaključili da se prisustvo parodontalne upale može smatrati glavnim krivcem.

- krvarenje zubnog mesa nakon pranja zuba. - crvena, natečena sluzokoža oko zuba, zubno meso koje se povlači sa zuba.
- trajni zadah iz usta.
- gnoj između zuba i zubnog mesa.
- klimavi zubi.

Važno je naglasiti, navode stručnjaci, da osobe koje su doživjele gubitak kosti u periodu kada su imali parodontalnu bolest, ne pripadaju ovoj ugroženoj grupi samo oni kojima su desni trenutno pod upalom. Naučnici vjeruju kako upalni proces aktivira ćelije koje šalju signale kroz kičmenu moždinu, i tako podstiču upalne procese u arterijama. - Ako ste u godinama kada se kardiovaskularne bolesti češće javljaju, ili ih već imate, nikako ne smijete ignorirati bolesti desni, jer one povećavaju rizik od pojave infarkta - zaključio je dr. Tomas Van Duk (Thomas Van Dyke) i savjetuje da se svakako obratite stomatologu ako ima potrebe.
Postoji nekoliko upozoravajućih znakova koje možete provjeriti i ako ponekad parodontna bolest može proći bez posebnih poteškoća. Mnogi pacijenti ne osjećaju bol pa tako i parodontna bolest prođe nezapaženo, pa je zbog toga veoma važno da redovno idete kod stomatologa.

Stručnjaci su zaključili da se prisustvo parodontalne upale može smatrati  glavnim krivcem

Parodontitis može da uzrokuje gubitak zuba

Zdravlje usne duplje igra važnu ulogu

<a href="https://avaz.ba/tag/11170/zejna-velagic">Laserom Nd: YAG, valne dužine 1.064 nm</a>, u potpunosti se i trajno mogu ukloniti prošireni kapilari na licu, tzv. spajder (paukoliki) kapilari, kao i prošireni kapilari na nogama.

Laserski snop određene valne dužine apsorbira crveni pigment oksihemoglobin u krvnim sudovima. Na taj način dolazi do potpuno selektivnog uništavanja i zatvaranja proširenih kapilara i ostalih vaskularnih lezija, bez oštećenja okolnog tkiva. Laserskom sondom prelazi se preko dijelova kože gdje se nalaze kapilari, a u zavisnosti od veličine tretirane regije, tretman traje od nekoliko minuta do pola sata. Broj tretmana zavisi od veličine kapilara i tretirane regije i varira od 1 do 6. Tretmani se rade u razmaku od 3 do 4 sedmice, a rezultati su definitivni.

Važno je da koža prije laserskog tretmana nije osunčana, jer se smanjuje efikasnost i povećava rizik neželjenih reakcija na koži. Također je potrebno izbjegavati izlaganje suncu šest sedmica prije tretmana.

Koža nakon tretmana laserom bude blago crvena i ponekad blago otečena u narednih nekoliko sati, obično dva do tri, a najviše 24 sata.
Nakon tretmana potrebno je izbjegavati nanošenje hemijskih supstanci direktno na kožu, neophodno je prati kožu samo blagim sapunom i mehanički ne iritirati tretirano područje 24 sata.

Također, nakon tretmana veoma je važno ne izlagati se sunčevim zracima i ne odlaziti u solarij. Ponekad male površine kože mogu poprimiti ljubičastu ili plavu boju, poput modrica, koja se povlači za otprilike sedam dana. Koža se može prekriti šminkom nakon 24 sata poslije tretmana. Strogo se zabranjuje izlaganje suncu mjesec nakon tretmana, a potrebno je koristiti kreme sa zaštitnim faktorima kako bi se spriječila pojava hiperpigmentacije. Odmah nakon tretmana može se nastaviti sa svakodnevnim aktivnostima.

Neželjeni efekti laserskog uklanjana kapilara su crvenilo tretirane regije i eventualni otok tokom 15 minuta do dva dana od tretmana. Ukoliko je koža svježe osunčana, mogu se pojaviti i tamnije fleke, koje perzistiraju i do nekoliko mjeseci. Navedene promjene su rijetke i potpuno prolazne. Vrlo rijetko mogu ostati hipopigmentacije i ožiljci.

Nakon tretmana potrebno je izbjegavati nanošenje hemijskih supstanci direktno na kožu

Broj tretmana zavisi  od veličine kapilara

Laserom se mogu trajno ukloniti prošireni kapilari

<a href="https://avaz.ba/pretraga?query=korona&amp;">Do sada su naučnici tvrdili</a>&nbsp;da virus koji uzrokuje koronavirus uglavnom pogađa pluća, ali nova studija ukazuje na to da posljedica zaraze koronavirusom može biti oštećenje bubrega koje kod nekih pacijenata rezultira i trajnim posljedicama.

Oštećenje bubrega zbog posljedica korone nastaje kada virus SARS-CoV-2 inficira bubrege, zbog čega nastaju ožiljci na tkivu, a to su u novoj studiji dokazali naučnici iz njemačke klinike RWTH Uniklinik u Ahenu i nizozemski stručnjaci iz Univerzitetskog medicinskog centra Radboud.

Istraživanje je pokazalo da COVID-19 uzrokuje direktno oštećenje ćelija unutar bubrega, doprinoseći ožiljcima tkiva ili fibrozi bubrega. Naučnici tvrde da tako oštećeno bubrežno tkivo u inficiranim bubrezima može ukazivati na potencijalno dugoročno oštećenje organa. Da bi to istražili, naučnici su u laboratoriju uzgojili mini bubrege, koji se nazivaju organoidi. Oni se razvijaju iz matičnih stanica i sadrže puno različitih stanica bubrega, uz izuzetak imunosnih stanica.

Potom su organoide bubrega inficirali živim SARS-CoV-2 virusom da bi ustanovili kakav je izravan učinak virusa na bubrežne stanice, neovisno o potencijalnim sekundarnim efektima prouzrokovanim imunosnim stanicama ili ostalim sistemskim učincima.

Otkrili su ožiljke na organoidima bubrega i prateće signale koji pridonose procesu stvaranja ožiljaka. Njihova saznanja snažno ukazuju na to da je upravo koronavirus odgovoran za uočeno oštećenje bubrega u pacijenata oboljelih od korone.

Istraživanje je pokazalo da COVID-19 uzrokuje direktno oštećenje ćelija unutar bubrega

Kod nekih pacijenata rezultira i trajnim posljedicama

Zašto su neki ljudi otporni na koronavirus

Gotovo 26 miliona ljudi u svijetu boluje od ove bolesti

Kako sebi pomoći u pandemiji: Ne odustajte od svojih planova

Trening u kućnim uvjetima: Najbolji rekviziti za vježbanje

Tehnike koje će vam pomoći kod anksioznosti

Snažan imunitet je važniji nego ikad

Prirodni sastojci koji mogu da vam otčepe nos

Kod respiratornih infekcija topli napici imaju prioritet

Ne izlažite se niskim temperaturama

Infektivna mononukleoza - tzv. bolest poljupca u zagrljaju korone

Čišćenje snijega može dovesti do infarkta

Pozitivne promjene da popravite svoje držanje

Ispijanje čaše vode prije obroka je korisno, ali se mora poštovati jedan važan uvjet

Zdravlje usne duplje igra važnu ulogu

Laserom se mogu trajno ukloniti prošireni kapilari

Studija naučnika iz njemačke klinike RWTH Uniklinik: Korona može ostaviti ožiljke i na ovom organu

Zdravlje

Zašto su neki ljudi otporni na koronavirus

Gotovo 26 miliona ljudi u svijetu boluje od ove bolesti

Kako sebi pomoći u pandemiji: Ne odustajte od svojih planova

Trening u kućnim uvjetima: Najbolji rekviziti za vježbanje

Tehnike koje će vam pomoći kod anksioznosti

Snažan imunitet je važniji nego ikad

Prirodni sastojci koji mogu da vam otčepe nos

Kod respiratornih infekcija topli napici imaju prioritet

Ne izlažite se niskim temperaturama

Infektivna mononukleoza - tzv. bolest poljupca u zagrljaju korone

Čišćenje snijega može dovesti do infarkta

Pozitivne promjene da popravite svoje držanje

Ispijanje čaše vode prije obroka je korisno, ali se mora poštovati jedan važan uvjet

Zdravlje usne duplje igra važnu ulogu

Laserom se mogu trajno ukloniti prošireni kapilari

Studija naučnika iz njemačke klinike RWTH Uniklinik: Korona može ostaviti ožiljke i na ovom organu