Gigantocelularni arteritis je upalna bolest krvnih žila koja najčešće pogađa osobe starije od 50 godina i može dovesti do iznenadnog gubitka vida. Simptomi uključuju jaku glavobolju u sljepoočnicama, bol u čeljusti pri žvakanju i osjetljivost vlasišta.Za potvrdu dijagnoze koristi se biopsija temporalne arterije, koja se smatra zlatnim standardom jer sa sigurnošću potvrđuje prisustvo bolesti. Zahvat se izvodi u lokalnoj anesteziji i traje oko pola sata do sat vremena.Tokom postupka uzima se mali dio arterije koji se šalje na patohistološku analizu. Iako negativan nalaz ne isključuje bolest, pozitivan rezultat potvrđuje upalu krvnih žila.Liječenje se započinje odmah, najčešće kortikosteroidima, kako bi se spriječila oštećenja i gubitak vida. Biopsija ostaje ključna metoda u dijagnostici ove ozbiljne bolesti uprkos razvoju novih neinvazivnih tehnika.

Zahvat otkriva opasnu upalu krvnih žila i sprječava trajni gubitak vida

Pregled očiju mogao bi otkriti osteoporozu godinama prije simptoma

Biopsija temporalne arterije ključna za spas vida

Celijakija kod djece često ostaje neprepoznata jer se može manifestovati na različite načine od probavnih tegoba do simptoma koji na prvi pogled nemaju veze s crijevima, poput anemije, usporenog rasta ili neuroloških smetnji.Celijakija je ozbiljna, doživotna autoimuna bolest koju izaziva gluten, protein koji se nalazi u pšenici, ječmu i raži. Kod djece koja imaju ovu bolest, unos glutena pokreće imuni sistem koji napada sluznicu tankog crijeva. Time se oštećuju crijevne resice koje su važne za apsorpciju hranjivih tvari, pa organizam ne može pravilno iskoristiti vitamine i minerale, što može dovesti do pothranjenosti bez obzira na unos hrane.<h2>Simptomi koji varaju</h2>Iako se procjenjuje da pogađa oko jedan posto populacije, stručnjaci upozoravaju da veliki broj slučajeva ostaje nedijagnosticiran, posebno kod djece, što može imati dugoročne posljedice na rast i razvoj.Klasični simptomi celijakije najčešće se javljaju kod mlađe djece i uključuju hronične probavne smetnje, nadutost, povraćanje, gubitak apetita i slab napredak u težini i visini. Djeca mogu biti razdražljiva, umorna i bez energije.Međutim, kod starije djece i adolescenata simptomi su često blaži i manje očigledni. Bolest se tada može manifestovati kroz neobjašnjivu anemiju koja ne reaguje na terapiju, kašnjenje u pubertetu, nizak rast, hronični umor, glavobolje, bolove u zglobovima, oštećenje zubne gleđi ili ponavljajuće afte u ustima. U nekim slučajevima javljaju se i neurološki simptomi poput trnjenja u ekstremitetima, problema s ravnotežom ili promjena u ponašanju.<h2>Dijagnoza i terapija</h2>Dijagnosticiranje celijakije počinje analizom krvi, gdje se najčešće provjeravaju IgA antitijela na tkivnu transglutaminazu (tTG-IgA), uz provjeru ukupnog nivoa IgA kako bi se isključio njegov nedostatak. Ako su nalazi pozitivni, slijedi potvrda dijagnoze.Kod djece s izrazito visokim nivoom antitijela, prema savremenim smjernicama, dijagnoza se može potvrditi dodatnim testiranjem bez potrebe za biopsijom. U drugim slučajevima, zlatni standard i dalje ostaje endoskopija s biopsijom tankog crijeva.Jedini način liječenja celijakije je stroga i doživotna bezglutenska ishrana. To znači potpuno izbjegavanje pšenice, ječma i raži, kao i pažljivo sprječavanje unosa i najmanjih količina glutena zbog moguće kontaminacije. Uvođenjem bezglutenske dijete simptomi se postepeno povlače, a crijevna sluznica se vremenom oporavlja, što omogućava normalan rast i razvoj djeteta.

Bolest se može manifestirati od probavnih smetnji i anemije do neuroloških problema, dijagnoza često kasni

Celijakija sve češća kod djece, simptomi mogu biti vrlo raznoliki

Ne postoji osoba koja se barem jednom nije zapitala kako je drugi ljudi vide, kakav utisak ostavlja ili šta se o njoj govori iza leđa. Potreba za prihvatanjem i pozitivnim mišljenjem okoline duboko je ukorijenjena u ljudskoj prirodi i predstavlja važan dio našeg društvenog života.<h2>Zašto nas toliko pogađa tuđe mišljenje?</h2>Psiholozi često postavljaju pitanje gdje prestaje zdrava potreba za pripadanjem, a počinje prekomjerna opterećenost tuđim mišljenjem.Briga o tome šta drugi misle sama po sebi nije problem. Naprotiv, određeni nivo socijalne svijesti pomaže nam da gradimo odnose, razvijamo empatiju i uspješno funkcionišemo u zajednici. Problem nastaje kada mišljenje drugih postane glavni kriterij za donošenje odluka i procjenu vlastite vrijednosti.Ljudski mozak je tokom evolucije razvijen tako da snažno reaguje na prihvatanje i odbacivanje. Pripadnost grupi bila je ključna za opstanak, dok je izolacija značila manju šansu za preživljavanje. Zbog toga je potreba za prihvatanjem postala dio osnovnih ljudskih mehanizama.Zato i danas pohvala i priznanje aktiviraju centre zadovoljstva u mozgu i podstiču lučenje dopamina i serotonina. S druge strane, kritika i odbacivanje mogu izazvati snažne emocionalne reakcije. Istraživanja pokazuju da socijalno odbacivanje aktivira iste dijelove mozga kao i fizički bol, što objašnjava zašto negativni komentari mogu ostaviti dugotrajan trag.<h2>Kada tuđe mišljenje postaje problem</h2>Briga o mišljenju drugih postaje štetna kada počne uticati na svakodnevno funkcionisanje, samopouzdanje i donošenje odluka. Tada se često javljaju nesigurnost, anksioznost i strah od greške.Ljudi koji stalno traže potvrdu okoline mogu vremenom izgubiti osjećaj autentičnosti, jer sve više prilagođavaju svoje ponašanje očekivanjima drugih. Takav obrazac često vodi ka emocionalnoj iscrpljenosti osoba počinje analizirati svaku riječ, postupak i reakciju okoline, što troši mnogo mentalne energije.Poseban izazov predstavljaju društvene mreže, gdje su poređenja s drugima i potreba za potvrdom kroz lajkove i komentare dodatno pojačani.Kod nekih ljudi ovakva preosjetljivost na tuđe mišljenje povezana je s iskustvima iz djetinjstva, posebno ako su bili izloženi stalnoj kritici, emocionalnom odbacivanju ili visokim očekivanjima. U takvim slučajevima, samopouzdanje postaje zavisno od spoljne potvrde.<h2>Da li možemo prestati brinuti šta drugi misle?</h2>Stručnjaci naglašavaju da potpuni prestanak brige o tuđem mišljenju nije ni realan ni zdrav, jer smo društvena bića. Ipak, moguće je razviti zdraviji odnos prema kritikama i očekivanjima okoline.Prvi korak je prepoznavanje situacija u kojima tuđe mišljenje previše utiče na emocije i odluke. Zatim je važno jačati unutrašnji osjećaj vrijednosti, postavljati granice i fokusirati se na vlastite ciljeve umjesto na stalnu potrebu za odobravanjem.Takođe, treba imati na umu da ljudi mnogo manje razmišljaju o nama nego što često pretpostavljamo. Ovaj fenomen poznat je kao „efekat reflektora“ i opisuje našu sklonost da precjenjujemo koliko drugi primjećuju naše greške, ponašanje ili izgled.<h2>Ravnoteža između autentičnosti i društvenih odnosa</h2>Zdrav odnos prema tuđem mišljenju ne znači ignorisanje drugih, ali ni stalnu potrebu za potvrdom. Cilj je pronaći ravnotežu između socijalne povezanosti i autentičnosti.Istinsko samopouzdanje ne dolazi iz toga da nas svi vole i odobravaju, već iz sposobnosti da ostanemo stabilni i sigurni u sebe čak i kada se suočimo s kritikama, nerazumijevanjem ili odbacivanjem.

Između prirodne potrebe za prihvatanjem i prekomjerne brige o tuđem mišljenju

Porast sadržaja o mentalnom zdravlju na mrežama

Koliko nam je važno mišljenje drugih i kakav uticaj ima na mentalno zdravlje

Stručnjaci upozoravaju na sve jasniju vezu između seksualnog zdravlja i kardiovaskularnih bolesti te ističu važnost ranog prepoznavanja rizika.Erektilna disfunkcija sve je češća i može biti jedan od prvih znakova povišenog rizika za srčane bolesti, koji se može pojaviti godinama prije ozbiljnih komplikacija poput infarkta ili moždanog udara.Ljekari navode da se o ovom problemu i dalje rijetko otvoreno govori, iako može biti važan pokazatelj opšteg zdravstvenog stanja i signal za promjenu životnih navika.Istaknuto je da su kardiovaskularne bolesti i dalje vodeći uzrok smrtnosti, a veliki broj slučajeva povezan je s faktorima rizika poput visokog pritiska, pretilosti, dijabetesa, pušenja i nedovoljne fizičke aktivnosti.Stručnjaci naglašavaju da je prevencija ključna, jer se zdravim navikama i redovnim pregledima može spriječiti veliki dio prijevremenih smrti.

Erektilna disfunkcija često se javlja godinama prije infarkta ili moždanog udara

Uvećana prostata kod muškaraca simptomi koje ne treba ignorisati

Ljekari upozoravaju: Problemi s potencijom mogu najaviti srčane bolesti

Zelena salata je često potcijenjena, iako spada među nutritivno vrijedno lisnato povrće. Kao i kelj ili spanać, bogata je vitaminima i mineralima, a najveći dio hranljivih materija zadržava se jer se najčešće jede sirova.Postoji više vrsta od puterice i ajsberg salate do rimske i crvenolisne a razlike u nutritivnoj vrijednosti su značajne. Tamnije vrste uglavnom sadrže više vitamina i antioksidanasa.<h2>Ključne zdravstvene prednosti zelene salate</h2>1. Bogata vitaminima i hranljivim materijamaZelena salata ima vrlo malo kalorija, masti i holesterola, ali sadrži važne nutrijente poput vitamina A, C, K i folata. Posebno tamnije vrste imaju znatno više vitamina i zaštitnih biljnih spojeva.&nbsp;2. Podržava zdravlje očijuSadrži antioksidanse poput luteina, beta-karotena i antocijanina koji pomažu u zaštiti očiju od oštećenja, podržavaju vid i mogu usporiti degenerativne promjene oka.3. Može pomoći pri kontroli tjelesne težineSalata prije obroka može povećati osjećaj sitosti, što dovodi do manjeg unosa kalorija tokom glavnog obroka i lakše kontrole tjelesne težine.&nbsp;4. Jača kosti i podržava mozakBogata je vitaminom K koji je važan za zdravlje kostiju i normalno zgrušavanje krvi. U kombinaciji s folatom i luteinom, može imati pozitivan efekat i na pamćenje i kognitivne funkcije.&nbsp;5. Održava hidrataciju organizmaZelena salata sadrži i do 95% vode, pa pomaže hidrataciji organizma, smanjuje osjećaj žeđi i može doprinijeti boljoj kontroli apetita.

Zašto je ova namirnica više od običnog priloga

Zelena salata: Malo kalorija, velike koristi za zdravlje

Većina ljudi zna da hranu treba dobro sažvakati zbog lakše probave, ali nova istraživanja pokazuju da žvakanje ima mnogo veći uticaj na zdravlje nego što mislimo.Osim što pomaže varenju i dužem osjećaju sitosti, temeljito žvakanje može pozitivno djelovati na koncentraciju, pamćenje, raspoloženje i zdravlje mozga.<h2>Žvakanje je prvi korak dobre probave</h2>Proces varenja počinje još u ustima. Tokom žvakanja hrana se usitnjava i miješa sa pljuvačkom koja sadrži enzime važne za razgradnju ugljikohidrata.Istovremeno se aktiviraju:- želudac,- crijeva,- gušterača,- probavni enzimi.Ako hranu progutamo prebrzo i nedovoljno sažvačemo, probavni sistem teže obrađuje velike komade hrane, što može dovesti do:- nadutosti,- osjećaja težine,- zatvora,- probavnih tegoba.Temeljitije žvakanje poboljšava iskorištavanje hranjivih materijaIstraživanja su pokazala da ljudi bolje apsorbuju hranjive materije kada duže žvaču hranu.Što je hrana bolje usitnjena:- organizam lakše vari,- hranjive materije se bolje iskorištavaju,- probavni sistem radi efikasnije.<h2>Pomaže kontroli apetita i tjelesne težine</h2>Sporije jedenje i više žvakanja mogu pomoći da se duže osjećate siti.Mozgu je potrebno oko 20 minuta da registruje sitost, pa sporije jedenje daje organizmu dovoljno vremena da pošalje signal da je dosta hrane uneseno.To može pomoći:- kontroli apetita,- manjem unosu kalorija,- održavanju zdrave tjelesne težine.<h2>Hrana koja traži više žvakanja je bolji izbor</h2>Namirnice bogate vlaknima i teksturom prirodno usporavaju jedenje.Primjeri uključuju:- cijelo voće,- zobene pahuljice,- orašaste plodove,- sjemenke,- sirovo povrće.Takva hrana često daje duži osjećaj sitosti od prerađene hrane ili napitaka.<h2>Žvakanje može pomoći mozgu</h2>Naučnici posljednjih godina sve više istražuju povezanost između žvakanja i zdravlja mozga.Dobra sposobnost žvakanja povezuje se sa:- boljim pamćenjem,- boljom koncentracijom,- manjim rizikom od demencije,- očuvanjem kognitivnih funkcija u starijoj dobi.Pretpostavlja se da žvakanje povećava dotok krvi i kiseonika u dijelove mozga odgovorne za učenje i pamćenje.<h2>Može smanjiti stres i povećati budnost</h2>Neka istraživanja pokazala su da žvakanje žvakaće gume može:- smanjiti stres,- pomoći fokusu,- povećati budnost,- poboljšati pažnju tokom mentalnih zadataka.Kod pojedinih osoba zabilježeno je i smanjenje nivoa kortizola, hormona stresa.<h2>Koliko puta treba žvakati hranu?</h2>Stručnjaci kažu da ne postoji univerzalno pravilo poput “30 puta po zalogaju”.Najvažnije je:- jesti sporije,- dobro usitniti hranu,- žvakati dok hrana ne postane mekana i spremna za gutanje.<h2>Male navike mogu napraviti veliku razliku</h2>Temeljitije žvakanje je jednostavna navika koja može pomoći:- probavi,- kontroli apetita,- zdravlju mozga,- koncentraciji,- smanjenju stresa.A uz sve to, sporije jedenje često znači i više uživanja u hrani.

Sporije i temeljitije žvakanje može poboljšati probavu, smanjiti stres i pomoći koncentraciji

Dobro žvakanje čuva probavu i pomaže mozgu

Kokice su mnogima omiljena grickalica uz filmove i večernje opuštanje, a dobra vijest je da mogu biti mnogo zdraviji izbor od čipsa i slatkiša. Pošto su napravljene od integralnog zrna i bogate vlaknima, mogu pozitivno djelovati na probavu, rad crijeva i osjećaj sitosti.Ipak, stručnjaci upozoravaju da način pripreme igra ključnu ulogu.<h2>Kako kokice djeluju na stomak?</h2>Ako često posežete za grickalicama između obroka, kokice mogu biti dobra alternativa jer brzo stvaraju osjećaj sitosti, a ne sadrže mnogo kalorija.Zahvaljujući vlaknima i manjoj količini proteina:- duže drže sitost,- mogu smanjiti potrebu za drugim grickalicama,- pomažu kontroli apetita.Međutim, pretjerivanje može izazvati:- nadutost,- gasove,- osjećaj težine u stomaku.Posebno kod osoba koje inače ne unose dovoljno vlakana kroz ishranu.<h2>Dobre su za probavu</h2>Kokice su 100 posto integralna žitarica, što znači da sadrže prirodna vlakna važna za pravilan rad crijeva.Vlakna:- poboljšavaju probavu,- podstiču redovno pražnjenje crijeva,- mogu pomoći u prevenciji zatvora.Stručnjaci navode da kokice po porciji mogu sadržavati više vlakana nego neke vrste integralnog hljeba.<h2>Mogu imati pozitivan efekat na zdravlje</h2>Tri šolje kokica pripremljenih na vrućem zraku imaju manje od 100 kalorija, a sadrže:- magnezij,- fosfor,- željezo,- antioksidanse,- vlakna.Kokice sadrže i polifenole, antioksidanse koji mogu pozitivno djelovati na cirkulaciju i zdravlje probavnog sistema.Ishrana bogata vlaknima povezuje se s manjim rizikom od:- dijabetesa,- bolesti srca,- visokog krvnog pritiska,- gojaznosti,- moždanog udara.<h2>Nisu sve kokice zdrave</h2>Najzdraviji izbor su kokice pripremljene na vrućem zraku, sa minimalno soli i masnoće.Za bolji ukus mogu se dodati:- biber,- dimljena paprika,- ruzmarin,&nbsp;- origano.S druge strane, gotove kokice iz kesice i bioskopske porcije često sadrže:- velike količine soli,- zasićene masti,- šećer,- vještačke arome,- previše kalorija.Zato je važno birati proizvode s jednostavnim sastavom i bez previše dodataka.<h2>Umjerenost je najvažnija</h2>Ako ih pripremate na zdrav način, kokice mogu biti odlična svakodnevna užina koja pozitivno utiče na probavu i daje duži osjećaj sitosti.Ipak, kao i kod svake hrane, pretjerivanje može donijeti više štete nego koristi.

Kokice mogu pomoći probavi i dati osjećaj sitosti, ali samo ako ih pripremate na zdrav način

Šta se dešava sa stomakom ako svaki dan jedete kokice

Duboka venska tromboza je ozbiljno stanje kod kojeg dolazi do stvaranja krvnog ugruška u dubokim venama, najčešće na nogama. Problem nastaje kada ugrušak uspori ili potpuno blokira protok krvi, a najveća opasnost je mogućnost da dio tromba otputuje do pluća i izazove plućnu emboliju.<h2>Promjene na nozi često su prvi znak upozorenja</h2>Kod mnogih pacijenata prvi simptomi pojavljuju se na jednoj nozi. Najčešći znakovi su:- otok lista,- osjećaj težine u nozi,- bol iza koljena,- grčevi u mišićima,- toplija koža na zahvaćenom mjestu,- crvenilo ili plavičasta boja kože,- izražene vene.Ljekari upozoravaju da posebno treba obratiti pažnju ako je jedna noga vidljivo otečenija ili tvrđa na dodir od druge.<h2>Tromboza se može pojaviti i na drugim dijelovima tijela</h2>Iako su noge najčešće pogođene, krvni ugrušci mogu nastati i u venama ruku, karlice ili drugih dijelova tijela.Kod nekih osoba javljaju se:- bol u kuku ili butini,- bol u donjem dijelu leđa,- neobjašnjiv umor,- vrtoglavica,- ubrzan rad srca,- blago povišena temperatura.U težim slučajevima mogu se pojaviti:- otežano disanje,- bol u grudima,- kašalj,- iskašljavanje krvi.To može biti znak da je ugrušak stigao do pluća.Dugotrajno sjedenje povećava rizikSavremeni način života značajno povećava mogućnost razvoja tromboze.Rizični faktori uključuju:- dugo sjedenje u kancelariji,- višesatna putovanja,- mirovanje nakon operacije,- dugotrajno ležanje.Stručnjaci savjetuju ustajanje i kratko hodanje svakih sat vremena, kao i istezanje nogu i pomjeranje stopala tokom putovanja.<h2>Poseban oprez nakon operacija i povreda</h2>Rizik od tromboze raste nakon:- operacija,- preloma kostiju,- ozbiljnih povreda,- dužeg mirovanja.Posebno se prate osobe koje imaju:- maligne bolesti,- srčanu insuficijenciju,- historiju moždanog udara.Hormonska terapija i kontracepcijske pilule mogu povećati mogućnost stvaranja ugrušaka. Pušenje dodatno oštećuje krvne sudove i usporava cirkulaciju, zbog čega kombinacija cigareta i dugotrajnog sjedenja predstavlja ozbiljan faktor rizika.<h2>Kompresijske čarape mogu pomoći</h2>Kod osoba s povećanim rizikom često se preporučuju kompresijske čarape koje:- poboljšavaju cirkulaciju,- smanjuju oticanje nogu,- pomažu protoku krvi kroz vene.Najčešće se koriste nakon operacija ili tokom dugih putovanja. Ako su članovi porodice imali trombozu, srčani ili moždani udar u mlađim godinama, postoji mogućnost nasljedne sklonosti ka pojačanom zgrušavanju krvi. U takvim slučajevima ljekari nekada preporučuju dodatne hematološke pretrage.<h2>Kada odmah potražiti pomoć?</h2>Hitno se javite ljekaru ako primijetite:- nagli otok noge,- bol koji se pojačava tokom hodanja,- crvenilo i toplinu kože,- otežano disanje,- jak bol u grudima,- iskašljavanje krvi.<h2>Kako se liječi duboka venska tromboza?</h2>Dijagnoza se najčešće postavlja ultrazvukom vena, kojim se otkriva prisustvo krvnog ugruška.Liječenje uglavnom uključuje lijekove za razrjeđivanje krvi koji sprečavaju rast tromba i smanjuju rizik od komplikacija.U težim slučajevima koriste se minimalno invazivne procedure ili operativno uklanjanje ugrušaka.

Otok, bol i promjena boje kože mogu biti prvi znak ozbiljnog krvnog ugruška

Savremena metoda uklanja vene bez operacije

Ove promjene na nogama mogu upozoriti na duboku vensku trombozu

Da bi organizam normalno funkcionisao, potrebna nam je hrana. Međutim, jelo aktivira i centar za zadovoljstvo u mozgu, zbog čega se često osjećamo bolje nakon obroka. Zato nije neobično da ljudi posežu za hranom kada su pod stresom, tužni ili emotivno iscrpljeni.Problem nastaje kada emocionalno jedenje postane svakodnevna navika.<h2>Zašto dolazi do emocionalnog jedenja?</h2>Gotovo svaka stresna situacija može izazvati potrebu za hranom. Najčešći okidači su:- stres na poslu,- finansijski problemi,- zdravstvene poteškoće,- problemi u vezi ili porodici,- usamljenost,- dosada,- anksioznost i tuga.Kod nekih osoba emocionalno jedenje dolazi automatski, bez svjesnog razmišljanja. Što češće koristite hranu kao utjehu, navika postaje jača.<h2>Kako razlikovati fizičku i emocionalnu glad?</h2>Fizička glad:- razvija se postepeno,- javlja se nekoliko sati nakon obroka,- osjećaj sitosti zaustavlja jelo,- organizmu je potrebna energija.Emocionalna glad:- dolazi naglo,- javlja se i kada niste fizički gladni,- često tražite određenu “utješnu” hranu,- jedete i nakon što ste siti,- hrana služi za smirenje emocija.<h2>Kako prepoznati emocionalno prejedanje?</h2>Mogući znakovi su:- jedete pod stresom ili kada ste nervozni,- često posežete za slatkišima ili brzom hranom,- imate osjećaj da vas hrana smiruje,- jedete iz dosade ili tuge,- nemate kontrolu nad količinom hrane,- nakon jela osjećate grižnju savjesti.Vodite dnevnik emocija i hraneJedan od najboljih načina da prepoznate okidače jeste zapisivanje:- kada ste jeli,- šta ste osjećali,- da li ste bili gladni,- šta se dogodilo prije potrebe za hranom.Kada bolje razumijete svoje emocije, lakše ćete promijeniti navike.<h2>Pokrenite tijelo</h2>Fizička aktivnost može pomoći u smanjenju stresa i anksioznosti. Kretanje smanjuje hormone stresa i podiže raspoloženje zahvaljujući oslobađanju endorfina.Ne morate odmah krenuti s intenzivnim treninzima. Dovoljni su:- kratka šetnja,- lagano istezanje,- vožnja bicikla,- joga,- nekoliko minuta dnevnog kretanja.<h2>Budite prisutni u trenutku</h2>Mindfulness ili svjesna prisutnost može pomoći u kontroli emocionalnog jedenja.Pokušajte:- fokusirati se na disanje,- primijetiti napetost u tijelu,- usporiti tokom jela,- obratiti pažnju na okus, miris i teksturu hrane.Svjesno jedenje pomaže da razlikujete stvarnu glad od emocionalne potrebe za hranom.<h2>Jedite dovoljno tokom dana</h2>Preskakanje obroka često povećava rizik od prejedanja kasnije.U ishranu uključite više:- proteina,- vlakana,- voća,- povrća,- zdravih masti.Takva hrana duže drži osjećaj sitosti i stabilizuje energiju. Kada ste tužni ili anksiozni, razgovor s prijateljem ili članom porodice može pomoći više nego hrana. Podrška drugih ljudi često smanjuje potrebu za emocionalnim prejedanjem.Ako osjećate da ne možete kontrolisati emocionalno jedenje, pomoć nutricioniste ili psihologa može biti veoma korisna.Ako jedete uz telefon, televizor ili posao, mozak ne registruje potpuno obrok. Zbog toga često jedemo brže i više nego što nam treba. Negativan unutrašnji govor često dodatno pogoršava odnos prema hrani. Umjesto kritike, pokušajte razgovarati sa sobom onako kako biste razgovarali s bliskom osobom kojoj želite pomoći.Male promjene i više razumijevanja prema sebi mogu napraviti veliku razliku.

Hrana ne rješava emocije, ali može postati navika

Jedete kad ste pod stresom ili tužni? Evo kako prepoznati emocionalno prejedanje i zaustaviti ga

Iako je sok od celera posljednjih godina postao popularan kao “zdravi napitak”, naučni dokazi ipak više govore u prilog cijelom celeru kada je riječ o probavi i kontroli šećera u krvi.Prije nego što sok od celera uvrstite u svakodnevnu ishranu, važno je znati da ne postoje jasni naučni dokazi koji potvrđuju da on poboljšava probavu ili značajno snižava nivo šećera u krvi. S druge strane, svježi i cijeli celer pokazao je više zdravstvenih koristi.<h2>Zašto je cijeli celer bolji za probavu?</h2>Stručnjaci za ishranu preporučuju konzumaciju cijelog celera jer prirodno sadrži dosta netopivih vlakana koja pomažu radu crijeva.Ta vlakna:- poboljšavaju probavu,- pomažu redovno pražnjenje crijeva,- smanjuju mogućnost zatvora,- olakšavaju izbacivanje otpadnih materija iz organizma.Kod cijeđenja celera uklanja se većina vlakana, pa sok ima znatno manji efekat na zdravlje probavnog sistema.Neka istraživanja na životinjama pokazala su da fermentisani sok od celera može povećati broj korisnih bakterija u crijevima. Međutim, takvi sokovi nisu isti kao domaći sok koji ljudi najčešće pripremaju, a još nema dovoljno istraživanja na ljudima koja bi to potvrdila.<h2>Može li celer pomoći kod šećera u krvi?</h2>Cijeli celer može imati blag pozitivan efekat na regulaciju šećera u krvi jer može poboljšati osjetljivost organizma na inzulin.Inzulin je hormon koji omogućava da glukoza iz krvi uđe u ćelije i koristi se kao energija.Pojedina istraživanja pokazala su da celer može blago smanjiti nivo šećera natašte, ali naučnici naglašavaju da su potrebna dodatna istraživanja. Smatra se da određeni spoj iz sjemenki celera, poznat kao 3-n-butilftalid, može imati ulogu u tome.Važno je naglasiti da su se u većini studija koristili ekstrakti celera u kapsulama, a ne sok od celera. Zbog toga još nema dokaza da sok ima isti efekat.<h2>Šta je zapravo sok od celera?</h2>Sok od celera dobija se cijeđenjem stabljika celera u sokovniku. Tokom procesa uklanjaju se čvrsti dijelovi biljke, a ostaje zelena tečnost karakterističnog biljnog ukusa.Iako gubi većinu vlakana, sok i dalje sadrži određene vitamine, minerale i antioksidanse.Jedna šolja soka od celera sadrži približno:- 33 kalorije,- 1,6 g proteina,- 7 g ugljikohidrata,- 3,7 g vlakana,- kalij,- kalcij,- vitamin C,- vitamin K,- folnu kiselinu.<h2>Da li je sok od celera siguran?</h2>Celer i sok od celera uglavnom su sigurni za većinu ljudi. Ipak, kod nekih osoba mogu izazvati:- mučninu,- žgaravicu,- bolove u stomaku,- vrtoglavicu,- probavne tegobe.U rijetkim slučajevima mogu se javiti i ozbiljnije reakcije poput alergije, povećane osjetljivosti na sunce ili problema sa štitnom žlijezdom.Osobe koje imaju:- nizak krvni pritisak,- hipertireozu,- kongestivno zatajenje srca,trebale bi se posavjetovati s ljekarom prije redovne konzumacije soka od celera.<h2>Zaključak</h2>Ako želite poboljšati probavu i održavati stabilan nivo šećera u krvi, cijeli celer je bolji izbor od soka. Zahvaljujući vlaknima i prirodnim hranjivim sastojcima, pruža više koristi za organizam, dok sok od celera trenutno nema dovoljno naučnih dokaza koji bi potvrdili iste zdravstvene efekte.

Cijeli celer ima više koristi od soka

Celer ili sok od celera: Šta je bolje za probavu i regulaciju šećera u krvi?

Osobe oboljele od epilepsije u Bosni i Hercegovini suočavaju se s ozbiljnim problemima, od nedostatka lijekova i dugog čekanja na preglede do stigme, diskriminacije i nedovoljne informisanosti javnosti, poruka je učesnika simpozija "Epilepsija preko granica - Globalna studija potreba u oblasti epilepsije: dijalog o politikama i multisektorska saradnja", koji se održava danas u Sarajevu.<h2>Ozbiljni problemi u pristupu liječenju epilepsije</h2>Simpozij okuplja domaće i međunarodne stručnjake iz oblasti neurologije, javnog zdravstva, obrazovanja, socijalne zaštite, ljudskih prava i javnih politika. Cilj je unaprjeđenje položaja osoba koje žive s epilepsijom kroz multisektorsku saradnju i donošenje održivih institucionalnih rješenja.Izvršna direktorica Centra za epilepsiju - ogranak Međunarodnog biroa za epilepsiju za BiH Dženana Rustempašić kazala je uoči početka simpozija da su rezultati, između ostalog, ukazali na potrebe koje ne mogu da ostvare osobe sa epilepsijom, a to su pristup medicinskoj njezi, odgovarajući pristup lijekovima, zatim nepoznavanje same epilepsije, stigma i diskriminacija prema osobama sa epilepsijom. - Pokušavamo napraviti strategiju koja će obuhvatiti osnivanje sigurnih škola u kojima će profesori i nastavnici biti educirani o tome kako tretirati djecu ako dobiju napade tokom nastave - pojasnila je Rustempašić.<h2>Nedostatak lijekova i medicinskog kadra</h2>Pacijentima u Goraždu izvjestan period uopće nije dostupna Keppra, jedan od osnovnih lijekova koji nije na esencijalnoj listi, tako da oboljeli nemaju pristup njima.<h2>Stigma, diskriminacija i nedovoljna informisanost</h2>Direktorica Centra istakla je da je poražavajuće koliko se o epilepsiji i dalje malo govori u BiH, uprkos brojnim problemima s kojima se pacijenti svakodnevno suočavaju. Kao ilustraciju navela je iskustvo predstavnice Ambasade Slovenije u BiH, koja zbog otežanog pristupa terapiji u našoj zemlji svaka dva mjeseca odlazi u Sloveniju da bi podigla neophodne lijekove.Posebno je upozorila na situaciju u Goraždu, gdje pacijentima određeni period nije bio dostupan lijek Keppra, jedan od osnovnih antiepileptika koji se ne nalazi na esencijalnoj listi. Zbog takvih propusta, kako je naglasila, mnogi oboljeli ostaju bez kontinuiteta terapije i adekvatne zdravstvene zaštite.Osim navedenih problema, kao ključne izazove izdvojila je i nedostatak medicinskog kadra, posebno epileptologa, kao i otežan i spor pristup ljekarima, zbog čega pacijenti često ne mogu na vrijeme dobiti potrebnu dijagnozu, terapiju i stručnu podršku.- Imate zakazane termine za 4, 5 mjeseci upravo zato što nemamo dovoljno kadra. Osim toga, postoji medicinski pristup gdje se samo prepisuju lijekovi. Ne postoji neki holistički pristup kojim bi se treirale mentalne poteškoće, depresija, anksioznost, koje obično osobe sa epilepsijom imaju zbog stigme te zbog nuspojava lijekova koje piju - naglasila je Rustempašić.U tom kontekstu, ocijenila je da je potreban holistički globalni multisektoralni pristup da bi se pomoglo oboljelim od epilepsije da žive dostojanstvenim životom, imaju mogućnost da se zaposle, da mogu da se kreću sigurno u transportu, da su bezbjedni na ulicama, a potrebno je i širiti saznanje o tome šta je epilepsija, kako pružiti prvu pomoć te na koji način razbiti stigmu i diskriminaciju prema oboljelima od epilepsije. - Trebamo što više javnih kampanja kako bi se sve to saznalo i, naravno, saradnju sa Ministarstvom zdravstva i apotekama, da bi bili omogućeni odgovarajući tretmani i lijekovi - kazala je Rustempašić, uz zaključak da je osviještenost u BiH, kada je u pitanju epilepsija na vrlo niskom nivou.<h2>Inicijativa za nacionalnu strategiju i bolji sistem zaštite</h2>Poseban fokus današnjeg simpozija je pokretanje Nacionalne strategije o epilepsiji, kao platforme za unapređenje javnih politika i zaštitu prava osoba s epilepsijom u Bosni i Hercegovini i regionu.Tokom događaja bit će predstavljeni rezultati Globalne studije o potrebama osoba s epilepsijom, međunarodne dobre prakse, kao i inicijativa za razvoj strateških politika. Globalna studija je rađena u 15 zemalja svijeta, a izradio je Međunarodni biro za epilepsiju.

U Sarajevu održan simpozij o epilepsiji

Osobe s epilepsijom u BiH suočene s nedostatkom lijekova, stručnjaka i podrške

Menstrualni ciklus ne donosi samo grčeve, promjene raspoloženja i umor. Tokom različitih faza ciklusa mijenja se i način na koji doživljavate svijet oko sebe od okusa hrane i mirisa do dodira, vida i sluha.Menstruacija pojačana osjetilaKada počne menstruacija, tijelo prolazi kroz hormonalne promjene koje mogu pojačati osjetila. Mnoge žene tada imaju izraženiju želju za slatkom ili slanom hranom jer okus postaje intenzivniji.Istovremeno se pojačava i osjet mirisa, pa čak i blagi mirisi mogu djelovati mnogo jače nego inače. Upravo zato mnogima tokom menstruacije prijaju umirujući mirisi svijeća, eteričnih ulja ili omiljenih parfema.Folikularna faza više energije i jači osjećaj dodiraNakon završetka menstruacije počinje folikularna faza, period kada se tijelo priprema za ovulaciju. Okus i miris su i dalje izraženi, pa je ovo idealno vrijeme za isprobavanje novih jela, začina i parfema.U ovoj fazi može se promijeniti i osjećaj dodira, zbog čega su nježnost i intimni trenuci često intenzivniji i ugodniji.Ovulacija vrhunac senzualnostiTokom ovulacije osjetila dostižu svoj vrhunac. Hrana može imati bogatiji okus, a mirisi djelovati privlačnije i intenzivnije.Istraživanja pokazuju da žene tokom ove faze često djeluju privlačnije zahvaljujući suptilnim promjenama u izrazu lica, ponašanju i prirodnom mirisu tijela. Mnoge tada osjećaju više samopouzdanja i povezanosti sa svojom ženstvenošću.Promjene se mogu primijetiti čak i u vidu, odnosno načinu na koji doživljavate ljude i okolinu.Lutealna faza vrijeme za odmor i mirU lutealnoj fazi tijelo se polako priprema za novu menstruaciju. Okus i miris se vraćaju u ravnotežu, ali emocionalna osjetljivost često postaje izraženija.Neke žene tada intenzivnije doživljavaju muziku, tišinu ili emocije iz okoline. Zato je ovo period kada mnogima prijaju opuštanje, masaža, topla kupka i više vremena za sebe.

Hormonske promjene tokom ciklusa utiču na okus, miris, dodir, vid i sluh više nego što mislite

Menstrualni ciklus može biti izazovno razdoblje za mnoge žene

Menstruacija zaista može promijeniti način na koji doživljavate svijet

Nova studija objavljena u časopisu Nature Mental Health pokazala je da osobe koje istovremeno konzumiraju kanabis i duhan imaju znatno veću vjerovatnoću razvoja psihotičnih poremećaja poput šizofrenije.<h2>Rani simptomi</h2>Istraživanje koje su proveli stručnjaci iz Vanderbilt Healtha obuhvatilo je više od hiljadu ispitanika iz Sjeverne Amerike. Fokus je bio na osobama koje imaju rane znakove psihoze, ali kod kojih bolest još nije u potpunosti razvijena.Tokom dvije godine praćenja, učesnici su razvrstani prema navikama korištenja supstanci, na korisnike samo duhana, samo kanabisa, kombinacije obje supstance, drugih narkotika ili osobe koje ne koriste ništa od navedenog.<h2>Veći rizici</h2>Rezultati su pokazali da su i kanabis i duhan povezani s pojavom anksioznosti, depresije i ranih simptoma psihoze.Naučnici ističu da je pušenje duhana posebno opasno za osobe sklone psihotičnim poremećajima jer povećava mogućnost nastanka srčanih bolesti, moždanog udara i raka pluća, što može značajno skratiti životni vijek.Posebno zabrinjava trend zajedničkog korištenja kanabisa i duhana, koji do sada nije bio dovoljno istražen.- Otkrili smo da je istovremena upotreba kanabisa i duhana povezana sa skoro trostruko većim rizikom od razvoja psihoze kod ljudi koji su već bili u rizičnoj grupi", rekla je Vard (Ward).Stručnjaci upozoravaju na posljedice kombinovanja supstanci.- Postoje dokazi koji ukazuju na to da zajednička upotreba duhana i kanabisa može imati sinergijske efekte na mozak - dodala je.<h2>Ozbiljne posljedice</h2>Istraživači navode da kombinovanje ove dvije supstance može povećati apsorpciju THC-a, psihoaktivnog sastojka kanabisa, što dodatno može utjecati na razvoj psihotičnih poremećaja.Stručnjaci poručuju da bi osobe koje koriste kanabis i duhan trebale biti upoznate s mogućim ozbiljnim posljedicama po mentalno zdravlje.

Novo istraživanje pokazalo je da istovremena upotreba kanabisa i duhana može dovesti do ozbiljnih psihotičnih poremećaja, posebno kod osoba koje već imaju predispozicije za psihozu

Kombinacija duhana i marihuane može povećati rizik od razvoja psihoze

Začepljen nos, pritisak u sinusima i otežano disanje mogu značajno iscrpiti organizam, ali uz pravilnu njegu i ciljano djelovanje na nosnu sluznicu moguće je olakšati disanje i smanjiti nelagodu.Prehlada i upale sinusa često počinju blagim simptomima, ali se brzo mogu pogoršati. Najčešće se javljaju začepljen nos, gusta sluz, pritisak u predjelu čela i obraza, otežano disanje kroz nos, suha i nadražena sluznica te osjećaj umora i težine u glavi. Ovi simptomi mogu uticati na svakodnevno funkcionisanje, koncentraciju i kvalitet sna.Disanje je osnovna funkcija organizma, a kada je nos začepljen, tijelo se dodatno iscrpljuje. Zato je važno pravovremeno djelovati kako bi se smanjila upala, olakšalo izbacivanje sekreta i ponovo uspostavila normalna prohodnost disajnih puteva.<h2>Kako prepoznati probleme sa sinusima i disajnim putevima?</h2>Problemi sa sinusima najčešće počinju kao obična prehlada, ali se mogu razviti u izraženije tegobe. Najčešći simptomi su:- začepljen nos- gusta i otežano pokretljiva sluz- pritisak ili bol u predjelu sinusa (čelo, obrazi, oko očiju)- otežano disanje kroz nos- nadražena i suha nosna sluznica- osjećaj umora i težine u glaviUzroci mogu biti virusne infekcije, suhi zrak u zatvorenim prostorima ili osjetljivost sinusa. Bez obzira na uzrok, cilj je smanjiti upalu i olakšati disanje.<h2>Zašto je važna lokalna njega nosne sluznice</h2>Nos predstavlja prvu liniju odbrane disajnog sistema. Kada je sluznica otečena, suha ili nadražena, njena zaštitna funkcija slabi, što dodatno pogoršava simptome.Zbog toga se često preporučuje lokalna njega koja pomaže vlaženju sluznice, razrjeđivanju guste sluzi i smanjenju otoka. Prirodna ulja i blagi rastvori mogu pomoći da se nosni prolazi postepeno otvore i olakša disanje.Redovna higijena nosa i pravilna hidratacija sluznice mogu značajno ubrzati oporavak i smanjiti osjećaj pritiska u sinusima.<h2>Podrška organizmu iznutra</h2>Kod izraženijih simptoma, osim lokalne njege, korisna može biti i dodatna podrška organizmu iznutra. Određene supstance koje djeluju na razrjeđivanje sluzi i smanjenje upalnog odgovora mogu doprinijeti lakšem disanju i bržem oporavku dišnih puteva.Takav kombinovani pristup njega nosa i podrška organizmu&nbsp; često daje najbolje rezultate kod prehlade i upale sinusa.

Začepljen nos i pritisak u sinusima kako ublažiti simptome

Kako olakšati disanje kod prehlade i upale sinusa

Vertigo ili prava vrtoglavica jedan je od najneugodnijih simptoma koji se mogu javiti. Za razliku od običnog osjećaja nesigurnosti ili slabosti, kod vertiga osoba ima osjećaj da se prostor oko nje okreće ili da se ona sama vrti, iako miruje. To stanje može biti veoma intenzivno i otežati normalno funkcionisanje.<h2>Šta je vertigo i kako nastaje?</h2>Poremećaji ravnoteže mogu se javiti kod različitih bolesti, uključujući probleme s krvnim pritiskom, srcem i krvnim sudovima, poremećaje mišićno-koštanog sistema, posebno vratne kičme, kao i neurološke i psihijatrijske poremećaje. Zbog toga su česti kod odraslih, a posebno starijih osoba.Prava vrtoglavica (vertigo) nastaje najčešće naglo, zbog poremećaja rada vestibularnog sistema osjetila za ravnotežu koje se nalazi u unutrašnjem uhu.Tokom napada osoba često ne može stajati, hodati niti obavljati svakodnevne aktivnosti. Često su prisutni i mučnina, povraćanje, preznojavanje, ubrzan rad srca i osjećaj straha.<h2>Kako funkcioniše sistem ravnoteže?</h2>Vestibularni sistem nalazi se u oba uha i mora raditi usklađeno. Kada je jedna strana oštećena, mozak dobija različite signale, što izaziva vrtoglavicu.Ako je oštećenje trajno, mozak se vremenom može prilagoditi i simptomi se smanjuju. Oporavak je obično brži kod mlađih osoba, dok kod starijih može trajati duže.Liječenje uključuje simptomatsku terapiju i posebne vježbe za ravnotežu.<h2>Najčešći uzroci vertiga</h2>BPPV (benigni položajni vertigo)Nastaje kada se sitni kristali kalcija u unutrašnjem uhu pomjere i poremete ravnotežu. Napadi traju kratko, od nekoliko sekundi do minute, i često se javljaju pri pokretima glave.Liječi se posebnim položajnim manevrima kojima se kristali vraćaju na svoje mjesto.Vestibularni neuritis ili labirintitisRiječ je o upali unutrašnjeg uha ili vestibularnog živca. Može biti uzrokovana virusima ili bakterijama.Uzrokuje jaku vrtoglavicu, mučninu i povraćanje, a u težim slučajevima zahtijeva medicinsko liječenje.Meniereova bolestHronični poremećaj unutrašnjeg uha povezan s nakupljanjem tekućine. Napadi traju od pola sata do nekoliko sati i često su praćeni:- privremenim gubitkom sluha- šumom u uhu- Vertigo centralnog uzrokaNastaje zbog poremećaja u centralnom nervnom sistemu i zahtijeva detaljnu medicinsku obradu.Vestibularna migrenaVrtoglavica koja se javlja u sklopu migrenskih napada, najčešće kod osoba koje već imaju migrene.<h2>Tumori centralnog nervnog sistema</h2>Rijetko, ali moguće. Dugotrajna ili neuobičajena vrtoglavica zahtijeva ispitivanje kako bi se isključili ozbiljniji uzroci.Kada se javiti ljekaru?Potrebno je potražiti pomoć ako:- vrtoglavica nastane naglo i vrlo je jaka- traje dugo ili se često ponavlja- prati je gubitak sluha- javljaju se neurološki simptomi (slabost, utrnulost, smetnje govora)- ometa normalno funkcionisanje<h2>Život s vertigom i liječenje</h2>Vrtoglavica je simptom koji može imati više uzroka, pa je važna precizna dijagnostika. U nekim slučajevima dovoljno je ublažavanje simptoma, dok se u drugim liječi osnovni uzrok.Veliku ulogu u oporavku imaju vježbe za ravnotežu koje pomažu mozgu da se prilagodi i smanji simptome, čime se poboljšava stabilnost i svakodnevno funkcionisanje.

Šta je vrtoglavica, zašto nastaje i kada je znak ozbiljnijeg poremećaja

Vertigo: Ovo su uzroci, simptomi i liječenje

Sindrom policističnih jajnika (PCOS), jedan od najčešćih hormonskih poremećaja kod žena reproduktivne dobi, službeno je preimenovan u poliendokrini metabolički sindrom jajnika (PMOS). Novo ime bolje opisuje složenost stanja koje utiče na više sistema u organizmu, uključujući hormonski, metabolički i reproduktivni sistem.Promjena je predstavljena na evropskom kongresu endokrinologije, nakon više od deset godina rada međunarodnih stručnih grupa i organizacija pacijentica.<h2>Dug proces promjene naziva</h2>Novo ime je rezultat dugotrajnog stručnog procesa s ciljem da se preciznije definiše stanje koje je godinama bilo pogrešno shvaćeno kao isključivo ginekološki problem.Stari naziv je često stvarao zabunu jer je fokus stavljao na jajnike, iako se radi o poremećaju koji zahvata cijeli organizam.Termin „policistični jajnici“ može biti pogrešno tumačen. Promjene koje se vide na ultrazvuku nisu prave ciste, već mali folikuli koji sadrže nezrele jajne ćelije.Zbog toga se bolest ponekad pogrešno vezivala isključivo za ultrazvučni nalaz, iako se može javiti i bez tipične slike na jajnicima.<h2>PMOS kao sistemski poremećaj</h2>Procjenjuje se da PMOS pogađa oko jednu od osam žena reproduktivne dobi, ali veliki broj slučajeva ostaje neprepoznat ili kasno otkriven. Danas se opisuje kao hormonsko-metabolički poremećaj koji utiče na cijeli organizam, a ne samo na reproduktivno zdravlje.Pored menstrualnih nepravilnosti i mogućih poteškoća s plodnošću, stanje se povezuje i sa:- inzulinskom rezistencijom- povećanim rizikom od dijabetesa tipa 2- poteškoćama u regulaciji tjelesne težine- promjenama na koži i aknama- pojačanom dlakavošću ili prorjeđivanjem kose- povećanim rizikom od kardiovaskularnih bolestiZbog širokog spektra simptoma, stanje može uticati na kvalitet života i opće zdravlje.<h2>Dijagnoza ostaje ista</h2>Iako se naziv mijenja, dijagnostički kriteriji ostaju nepromijenjeni. Za dijagnozu su i dalje potrebna najmanje dva od tri kriterija:- neredovni ili izostali menstrualni ciklusi- povišeni androgeni hormoni ili njihovi znakovi- promjene na jajnicima na ultrazvuku ili povišen AMHPromjena naziva ne mijenja medicinsku praksu, ali se očekuje bolje razumijevanje i ranije otkrivanje stanja.<h2>Novi pristup razumijevanju bolesti</h2>Naglasak se sve više stavlja na metaboličke i hormonske procese, posebno inzulinsku rezistenciju i hormonsku neravnotežu.Istraživanja su sve više usmjerena na mehanizme koji stoje iza simptoma, što bi u budućnosti moglo dovesti do novih terapijskih pristupa i boljeg upravljanja bolešću.<h2>Prijelazni period</h2>U narednim godinama očekuje se postepeno uvođenje novog naziva, uz paralelnu upotrebu oba termina dok se ne završi potpuna prilagodba stručnih smjernica i prakse.

Biopsija temporalne arterije ključna za spas vida

Celijakija sve češća kod djece, simptomi mogu biti vrlo raznoliki

Koliko nam je važno mišljenje drugih i kakav uticaj ima na mentalno zdravlje

Ljekari upozoravaju: Problemi s potencijom mogu najaviti srčane bolesti

Zelena salata: Malo kalorija, velike koristi za zdravlje

Dobro žvakanje čuva probavu i pomaže mozgu

Šta se dešava sa stomakom ako svaki dan jedete kokice

Ove promjene na nogama mogu upozoriti na duboku vensku trombozu

Jedete kad ste pod stresom ili tužni? Evo kako prepoznati emocionalno prejedanje i zaustaviti ga

Celer ili sok od celera: Šta je bolje za probavu i regulaciju šećera u krvi?

Osobe s epilepsijom u BiH suočene s nedostatkom lijekova, stručnjaka i podrške

Menstruacija zaista može promijeniti način na koji doživljavate svijet

Kombinacija duhana i marihuane može povećati rizik od razvoja psihoze

Kako olakšati disanje kod prehlade i upale sinusa

Vertigo: Ovo su uzroci, simptomi i liječenje

PCOS dobija novo ime: PMOS mijenja pristup i razumijevanje bolesti

Zdravlje

Biopsija temporalne arterije ključna za spas vida

Celijakija sve češća kod djece, simptomi mogu biti vrlo raznoliki

Koliko nam je važno mišljenje drugih i kakav uticaj ima na mentalno zdravlje

Ljekari upozoravaju: Problemi s potencijom mogu najaviti srčane bolesti

Zelena salata: Malo kalorija, velike koristi za zdravlje

Dobro žvakanje čuva probavu i pomaže mozgu

Šta se dešava sa stomakom ako svaki dan jedete kokice

Ove promjene na nogama mogu upozoriti na duboku vensku trombozu

Jedete kad ste pod stresom ili tužni? Evo kako prepoznati emocionalno prejedanje i zaustaviti ga

Celer ili sok od celera: Šta je bolje za probavu i regulaciju šećera u krvi?

Osobe s epilepsijom u BiH suočene s nedostatkom lijekova, stručnjaka i podrške

Menstruacija zaista može promijeniti način na koji doživljavate svijet

Kombinacija duhana i marihuane može povećati rizik od razvoja psihoze

Kako olakšati disanje kod prehlade i upale sinusa

Vertigo: Ovo su uzroci, simptomi i liječenje

PCOS dobija novo ime: PMOS mijenja pristup i razumijevanje bolesti