Mlade generacije danas često karakteriše osjećaj besmisla. Današnje društvo nameće svoje standarde kojima mlada osoba mora da se prilagodi, ili je, u suprotnom, društvo ne prihvata. Kao posljedica toga se često javlja depresija.Adolescencija je, sama po sebi, doba velikih promjena. Teško je povjerovati da je depresija u djetinjstvu i adolescenciji moguća, s obzirom na to da bi to trebalo da budu najsretniji i najbezbrižniji periodi u životu osobe. Pa ipak, depresija je jedan od najčešćih psihičkih poremećaja današnjice, čak i u doba djetinjstva i adolescencije.<h2>Rizici pojave</h2>Psihologinja Nurka Bulić za „Avaz“ je kazala da povišeni rizik pojavljivanja depresivnog poremećaja postoji kod porodične anamneze alkoholizma, depresije i gubitka roditelja prije dobi od 11 godina.

- Bitno je naglasiti da je depresija bolest kao i svaka druga, i da se njenom liječenju treba pristupiti ozbiljno. Iako su stariji skloni mišljenju da je depresivno ponašanje način privlačenja pažnje, to nerijetko nije slučaj. Mnogi smatraju da djeca nose genetsku predispoziciju za razvoj depresije, ali da su okolni utjecaji (stres, obiteljski odnosi…) nužni kao okidači – pokretači prve epizode depresije. Depresivni poremećaji u djece i adolescenata često se povezuju i s velikim psihičkim i fizičkim opterećenjem bez dovoljno odmora, velikim očekivanjima, slabom emocionalnom povezanosti s majkom i drugim važnim osobama, psihičkim traumama zbog realnog ili prijetećega gubitka voljene osobe ili objekata. Adolescenti uglavnom teško podnose i iskazuju depresivnost – objasnila je Bulić.Simptomi se mogu razviti u apatiju, gubitak zanimanja za prijatelje i druge bliske osobe uz socijalno povlačenje, zapuštanje vanjskog izgleda i školski neuspjeh.- Suicid je, nažalost, jedna od najtežih posljedica depresije. Od 1950. godine se stopa adolescentnih suicida učetverostručila i treći je vodeći uzrok smrti u ovoj dobnoj skupini. Vjerovatnoća da će doći do suicida je pet puta veća kod mladih s poremećajem raspoloženja nego kod mladih bez takve dijagnoze – upozorila je Bulić.Simptomi koji općenito opisuju depresivnost na emocionalnom planu jesu tužno i beznadežno raspoloženje, obeshrabrenost i utučenost. No, loše raspoloženje kod njih može istovremeno imati i sasvim suprotne kvalitete – poput razdražljivosti ili izljeva bijesa. U nekim istraživanjima utvrđeno je da čak 80 posto adolescenata u situacijama kada se osjećaju depresivni primjećuju kod sebe istovremenu pojavu žalosti i ljutnje.<h2>Nisko samopoštovanje</h2>Tjelesni simptomi depresivnosti uključuju poremećaj različitih tjelesnih funkcija: promjene u apetitu koji može biti ili značajno smanjen ili značajno povećan te smetnje spavanja. Oscilacije tjelesne težine su naročito značajne u simptomatologiji starijih depresivnih adolescenata.- Nisko samopoštovanje je zajednička karakteristika raznih oblika razvojne psihopatologije. Adolescenti nisko vrednuju sebe i svoja postignuća, te imaju negativnu percepciju vlastitog tjelesnog izgleda i ponašanja. Drugi najčešći kognitivni simptom depresivnosti je beznadnost, tj. negativno očekivanje od budućnosti. Simptomi bespomoćnosti javljaju se u situacijima kada dijete nema kontrolu nad događajima u vlastitom životu i kada očekuje da tu kontrolu neće imati ni ubuduće. Također, slabiji školski uspjeh može biti posljedica depresivnosti kod adolescenata, ali i uzročni faktor – zaključila je Bulić.<h2>Rani tretman</h2>Ukoliko se kod djeteta ustanovi depresija, lijekovi u toj životnoj dobi rijetko se koriste kao jedina metoda liječenja, već se dijete od samog početka nastoji uključiti u psihoterapijski tretman. Korisno je i roditelje što aktivnije uključiti u tretman djeteta u smislu savjetovanja, kako bi im se olakšalo prihvatiti i nositi se s teškoćama koje imaju njihova djeca.

Bitno je naglasiti da je to bolest kao i svaka druga, i da se njenom liječenju treba pristupiti ozbiljno, naglasila je Bulić

Psihologinja Nurka Bulić za „Avaz“ o mentalnom zdravlju mladih: Depresija kod adolescenata nije način privlačenja pažnje

Mnoge osobe piju vodu koja je natočena dan ranije, ali stručnjaci savjetuju oprez zbog mogućeg razvoja bakterija.Dijetetičarka Kristen&nbsp;Smit (Smith) ističe da se drži pravila od 12 sati za čašu vode, nakon tog perioda preporučuje da se natoči svježa voda.- Tokom prvih 12 sati neće biti dovoljno hrane za bakterije da se razmnože. Nakon toga, voda može postati pogodna za njihov rast - pojašnjava Smit.Ako voda stoji cijeli dan, najbolje je natočiti novu čašu, čak i ako je korišten filter za vodu. Također, dijeljenje vode s drugim osobama ubrzava razmnožavanje bakterija.- Nakon što osoba pije direktno iz flaše ili čaše, bakterije iz usta mogu se prenijeti i početi se razmnožavati. Zato je najbolje popiti vodu odmah i baciti preostalu. Ako nemate izbora, bolje je popiti staru vodu nego ostati dehidriran - dodaje Smit.Glavna poruka je da je svježa voda uvijek sigurniji izbor za zdravlje.

Stručnjaci upozoravaju na rizik od bakterija i kontaminacije

Zašto voda koja je natočena prethodnog dana može biti opasna za zdravlje

U užurbanim danima često odgađamo stvari za “kasnije”, vjerujući da ćemo ih riješiti kada budemo imali vremena. Problem je što mnoge od tih aktivnosti nisu nevažne naprotiv, ključne su za zdravlje i kvalitet života.<h2>Najčešće odgađamo:</h2>Sistematski pregled – uvijek čekamo “bolji trenutak”, koji rijetko dolazi sam.Brigu o mentalnom zdravlju – usporiti, bolje spavati ili smanjiti stres često ostaje samo plan.Fizičku aktivnost – planovi postoje, ali svakodnevne obaveze pobijede.Male kućanske poslove – sitnice koje uvijek mogu pričekati nagomilavaju se.Pregled kože i madeža – suptilan, ali važan preventivni korak koji često zanemarujemo.Promjene na koži, poput novih madeža ili promjena u obliku i boji postojećih, često se ne doživljavaju hitnima, ali rano otkrivanje može spasiti život. Pregled madeža je brz, jednostavan i bezbolan – dermatolog koristi dermatoskop i pregled traje svega nekoliko minuta.Inicijativa “STOP! Pregledaj se!” omogućava besplatne preglede madeža širom Bosne i Hercegovine, čime preventiva postaje dostupnija i praktičnija za građane.

Pet stvari koje stalno odgađamo, ne zanemarujte preventivne preglede

Briga o zdravlju u svakodnevnom životu: Mali koraci danas mogu spasiti život sutra

Nezarazne bolesti danas su najveći zdravstveni izazov savremenog društva. Prema globalnim podacima, godišnje uzrokuju oko 43 miliona smrti, što čini čak 75 posto svih smrtnih slučajeva. U Evropi situacija nije mnogo bolja oko 1,8 miliona ljudi godišnje umire od bolesti koje su se u velikoj mjeri mogle spriječiti.Najveći teret nose kardiovaskularne bolesti, rak, hronične respiratorne bolesti i dijabetes. Upravo ove četiri grupe bolesti odgovorne su za većinu smrti, ali i ogromne troškove zdravstvenih sistema, koji dostižu stotine milijardi dolara godišnje.Stručnjaci ističu da rješenje nije samo u liječenju, već prije svega u prevenciji. Zdrava ishrana, redovna fizička aktivnost, prestanak pušenja i kontrola tjelesne težine ključni su faktori koji mogu spriječiti razvoj bolesti.Poseban značaj imaju programi ranog otkrivanja, poput pregleda za rak dojke, debelog crijeva i vrata maternice, koji su već pokazali rezultate u smanjenju smrtnosti. Ipak, jedan od najvećih izazova ostaje slab odaziv građana.Sve veći značaj ima i tehnologija od telemedicine do pametnih aplikacija koje pomažu u praćenju zdravlja. Uz to, mentalno zdravlje postaje važan dio prevencije, jer stres i savremeni način života dodatno povećavaju rizike.Zaključak je jasan: ulaganje u prevenciju nije samo pitanje zdravlja, već i dugoročne sigurnosti društva. Jer bolesti koje spriječimo ne koštaju&nbsp; ni živote, ni novac.

Stručnjaci upozoravaju da nezarazne bolesti odnose tri četvrtine života u svijetu, a ključ rješenja je u prevenciji

Vakcina protiv bolesti COVID-19 BioNTecha

Najskuplje su bolesti koje ne spriječimo: 43 miliona ljudi godišnje izgubi život

Buđenje uz ukočenost u donjem dijelu leđa čest je problem kod velikog broja ljudi. Procjenjuje se da milioni širom svijeta imaju bolove u leđima, a jutarnja nelagoda često je prvi znak da tijelu treba više pažnje.Tokom noći kičma se odmara, a diskovi između pršljenova upijaju tečnost, zbog čega ujutro mogu biti osjetljiviji i manje pokretni. Upravo zato nagli pokreti, poput saginjanja ili ustajanja bez pripreme, mogu izazvati dodatnu napetost i osjećaj „blokade“.Stručnjaci ističu da kratka, svjesna jutarnja rutina može napraviti veliku razliku. Već osam minuta laganih vježbi dovoljno je da se tijelo pokrene, smanji napetost i pripremi za dnevne aktivnosti.Rutina uključuje kontrolisano disanje, blage pokrete zdjelice, istezanje nogu, aktivaciju mišića stražnjice i lagane rotacije tijela. Važno je da se svi pokreti izvode polako, bez forsiranja i uz pravilno disanje.Redovno izvođenje ovih vježbi može pomoći u smanjenju bolova, poboljšanju držanja i većoj pokretljivosti. Ključ nije u intenzitetu, već u dosljednosti male navike svakog jutra mogu donijeti dugoročne rezultate i zdravija leđa.

Jednostavna jutarnja rutina pokreće kičmu, opušta mišiće i pomaže da dan započnete bez nelagode i napetosti

Ne ignorišite jutarnju ukočenost: 8 minuta može smanjiti bol u leđima

Dijagnosticiranje bolesti pluća u budućnosti bi moglo biti znatno brže i jednostavnije zahvaljujući novoj tehnologiji koja analizira dah pacijenta. Naučnici su razvili prototip senzora koji bi mogao otkriti upalu pluća i druge respiratorne bolesti bez invazivnih pretraga i dugog čekanja nalaza.Uređaj funkcioniše tako što pacijent udahne posebno dizajnirane nanočestice. Nakon prolaska kroz organizam, one se izdahnu zajedno s biomarkerima – hemijskim tragovima koji ukazuju na prisustvo bolesti. Senzor zatim prepoznaje te signale za svega nekoliko minuta.Tehnologija, nazvana PlasmoSniff, razvijena je na MIT-u i trenutno je testirana samo na životinjama, zbog čega su potrebna dodatna istraživanja prije primjene na ljudima. Ipak, prvi rezultati ulijevaju optimizam.Sistem koristi napredne metode poput Ramanove spektroskopije i plazmonike kako bi detektovao i najmanje količine biomarkera u dahu. Naučnici ističu da bi ovaj uređaj u budućnosti mogao biti korišten u bolnicama, ambulantama, ali i kod kuće.Osim za bolesti pluća, tehnologija bi mogla imati širu primjenu, uključujući otkrivanje štetnih hemikalija i zagađenja zraka.

Novi senzor razvijen na MIT-u mogao bi za nekoliko minuta prepoznati upalu pluća bez rendgena i laboratorijskih nalaza

Revolucija u dijagnostici: Bolest se otkriva iz daha

Hronični tonzilitis je dugotrajna upala krajnika koja traje duže od dvije sedmice i ne povlači se u potpunosti. Za razliku od akutne upale, simptomi su blaži, ali uporni i iscrpljujući, zbog čega ih mnogi često zanemaruju.Važno je razlikovati hronični od rekurentnog tonzilitisa. Hronični oblik podrazumijeva stalnu upalu, dok se rekurentni odnosi na više odvojenih epizoda tokom godine.Najčešći simptomi uključuju stalno loš zadah, osjećaj stranog tijela u grlu, povećane limfne čvorove, promuklost te pojavu tonzilolita – sitnih naslaga u krajnicima. Uzrok je često bakterijski biofilm koji otežava liječenje antibioticima.Ako se ne liječi, stanje može dovesti do komplikacija poput problema s disanjem, apneje u snu, apscesa ili širenja infekcije na uho. U rijetkim slučajevima mogu nastati i ozbiljna oboljenja srca i bubrega.Liječenje počinje higijenom i terapijom, ali ako nema poboljšanja, preporučuje se operativno uklanjanje krajnika kao trajno rješenje.

Dugotrajni simptomi mogu ukazivati na ozbiljne komplikacije i zahtijevaju liječenje

Hronična upala krajnika nije bezazlena bolest

Karcinom usne šupljine, glave i vrata jedan je od najčešćih oblika raka, ali se često otkriva tek u uznapredovaloj fazi. Iako su pušenje i alkohol i dalje glavni uzroci, sve veću ulogu ima humani papiloma virus (HPV), zbog čega bolest sve češće pogađa i mlađe osobe.Problem je što se rani simptomi često zanemaruju ili se pogrešno tumače kao bezazlene tegobe. Među najčešćim znakovima su ranica u ustima koja ne zarasta duže od dvije do tri sedmice, crvene ili bijele mrlje, krvarenje, bol ili utrnulost. Kako bolest napreduje, mogu se javiti kvržica na vratu, uporna grlobolja, otežano gutanje, promuklost i bol u uhu.Ako bilo koji od ovih simptoma traje duže od dvije sedmice, potrebno je javiti se ljekaru ili stomatologu. Rana dijagnoza značajno povećava šanse za izlječenje.Liječenje zavisi od stadija bolesti i uključuje operaciju, zračenje, hemoterapiju, a u novije vrijeme i imunoterapiju.Prevencija je ključna&nbsp; prestanak pušenja, umjeren unos alkohola, HPV vakcinacija i redovni pregledi mogu spasiti život.

Opasna bolest sve češće pogađa mlađe, a ključ je rano prepoznavanje znakova

Tihi simptomi raka usta koje mnogi zanemaruju

Mnoge osobe piju vodu koja je natočena dan ranije, ali stručnjaci upozoravaju da to može biti štetno za zdravlje.Dijetetičarka Kristen Smit (Kristen Smith) preporučuje pravilo od 12 sati za čašu vode. Nakon tog vremena najbolje je natočiti svježu vodu. Ipak, kaže da je čaša vode stara jedan dan sigurna za piće, pod uvjetom da nije bila izložena kontaminantima ili ostavljena nepokrivena.- Tokom prvih 12 sati nema dovoljno hrane za bakterije da se razmnožavaju. Nakon toga, voda može postati podloga za njihov rast - objašnjava Smit.Ako pijete vodu od prethodne večeri, obično nema problema. Ali ako je voda stajala cijeli dan, bolje je natočiti novu, čak i ako ste koristili filter. Dijeljenje vode s drugima dodatno ubrzava razvoj bakterija.- Kada pijete direktno iz flaše ili čaše, bakterije iz usta mogu se prenijeti u preostalu vodu i početi se razmnožavati. Zato je najbolje popiti vodu odmah i ne čuvati je za kasnije. Ipak, ako vam je jedina opcija flaša koja stoji cijeli dan, bolje je popiti je nego ostati dehidrirani - poručila je Smit.

Dijetetičarka pojašnjava koliko dugo je sigurno čuvati čašu ili flašu vode

Zašto nije dobro piti vodu koja stoji predugo

Nalaz urinokulture koji pokazuje "miješanu floru distalne uretre" često zvuči zabrinjavajuće, ali u većini slučajeva nema razloga za paniku. Danas je poznato da mokraćni sistem nije potpuno sterilan, već da sadrži prirodni skup mikroorganizama poznat kao urobiom.Kada laboratorija u uzorku urina pronađe više različitih bakterija u malim količinama, to najčešće znači da nijedna od njih nije prisutna u dovoljnom broju da izazove infekciju. Takav nalaz se u praksi obično smatra urednim i ne zahtijeva terapiju.<h2>Simptomi su ključni</h2>Najčešći razlog za ovakav rezultat je kontaminacija uzorka tokom mokrenja. Završni dio mokraćne cijevi, kao i koža oko nje, prirodno sadrže različite bakterije koje mogu dospjeti u uzorak ako se ne uzme pravilno.Ova pojava je znatno češća kod žena, a rizik raste s godinama i povećanom tjelesnom težinom.Najvažnije u tumačenju nalaza su simptomi. Ako nemate tegobe poput peckanja pri mokrenju, bolova u donjem dijelu stomaka ili učestalog nagona za mokrenjem, nalaz “miješane flore” najčešće se zanemaruje kao bezazlena kontaminacija. U takvim slučajevima antibiotici nisu potrebni.S druge strane, ako su simptomi izraženi, ljekar može posumnjati da je pravi uzrok infekcije “sakriven” u uzorku, pa će preporučiti ponavljanje analize uz pravilno uzimanje urina.<h2>Kako se tumače rezultati</h2>Laboratorijski nalaz se procjenjuje na osnovu broja bakterija, koji se izražava kao CFU po mililitru. Manje od 10.000 CFU/ml obično se smatra kontaminacijom, dok vrijednosti između 10.000 i 100.000 predstavljaju tzv. sivu zonu i zahtijevaju dodatnu procjenu.Ako je prisutno više od 100.000 CFU/ml jedne bakterije, poput Escherichia coli, to najčešće ukazuje na urinarnu infekciju.Iako rijetko, miješana flora može ukazivati i na stvarnu infekciju uzrokovanu više bakterija. Takvi slučajevi su češći kod osoba sa slabijim imunitetom, hroničnim bolestima poput dijabetesa ili kod pacijenata koji koriste urinarni kateter.Tada ljekar može odlučiti o liječenju antibioticima, zavisno od ukupne kliničke slike.<h2>Pravilan uzorak urina</h2>Da biste dobili tačan nalaz i izbjegli ponavljanje pretrage, važno je pravilno uzeti uzorak. Prije svega operite ruke, a zatim mlakom vodom očistite spolovilo bez agresivnih sapuna.Prvi mlaz urina pustite u WC, a srednji mlaz uhvatite u sterilnu posudicu bez dodirivanja njenog ruba. Uzorak zatvorite i dostavite u laboratoriju u roku od dva sata ili ga čuvajte u frižideru do predaje.Pravilno uzimanje uzorka značajno smanjuje mogućnost kontaminacije i daje pouzdaniju sliku vašeg zdravlja.

Ljekari objašnjavaju kada je riječ o bezazlenoj kontaminaciji, a kada o mogućoj infekciji

Zbunjujući nalaz urinokulture: Kada "miješana flora" nije razlog za paniku

Svakodnevni izbor između lifta i stepenica mogao bi biti jedna od najvažnijih odluka za vaše zdravlje. Istraživanje predstavljeno na kongresu European Society of Cardiology pokazalo je da osobe koje redovno koriste stepenice imaju čak 24 posto manji rizik od smrti iz bilo kojeg uzroka, te 39 posto manji rizik od smrti uzrokovane kardiovaskularnim bolestima.Ova analiza, koja je obuhvatila gotovo pola miliona ljudi, pokazala je i smanjen rizik od srčanog udara, zatajenja srca i moždanog udara. Drugim riječima, svaka stepenica je korak bliže dužem i zdravijem životu.<h2>Kratko, ali intenzivno vježbanje</h2>Penjanje stepenicama spada u kratkotrajne, ali intenzivne fizičke aktivnosti, što ga čini idealnim za moderan, sjedilački način života. Ne zahtijeva odlazak u teretanu niti posebno izdvojeno vrijeme.Ova aktivnost troši osam do devet puta više energije nego sjedenje, a sagorijeva više kalorija u minuti nego lagano trčanje. Procjenjuje se da prosječna osoba sagori oko 0,1 kaloriju po jednoj stepenici, što znači da i nekoliko spratova može pokrenuti važne promjene u organizmu i poboljšati kondiciju.Osim što jača srce i pluća, penjanje aktivira velike mišićne grupe poput gluteusa, kvadricepsa i listova, dok mišići trupa pomažu u održavanju ravnoteže.Ni silazak niz stepenice nije bez značaja, tada dolazi do tzv. ekscentrične kontrakcije mišića, što doprinosi jačanju mišića i stabilnosti zglobova. Redovno opterećenje također povećava gustoću kostiju i smanjuje rizik od osteoporoza u kasnijoj životnoj dobi.<h2>Dobrobit i za tijelo i za um</h2>Osim fizičkih benefita, penjanje stepenicama može pozitivno utjecati i na mozak. Istraživanja pokazuju da poboljšava kognitivne funkcije poput rješavanja problema i mentalne fleksibilnosti. Također podstiče lučenje endorfina, hormona koji poboljšavaju raspoloženje i daju osjećaj energije.<h2>Ko treba biti oprezan</h2>Iako je ova aktivnost pogodna za većinu ljudi, određene grupe trebaju biti oprezne. Osobe s težim oblicima artritisa koljena ili kuka mogu osjetiti pojačanu bol. Također, oni koji imaju problema s ravnotežom, vrtoglavicom ili svježim povredama zglobova trebaju izbjegavati stepenice dok se stanje ne stabilizuje.<h2>Kako pravilno koristiti stepenice</h2>Za maksimalan učinak i sigurnost važno je pravilno se kretati. Držite leđa uspravno, ramena opuštena i gledajte naprijed. Stopalo postavljajte cijelom površinom na stepenicu kako biste smanjili opterećenje na zglobove.Krećite se kontrolisano i izbjegavajte nagle pokrete. Nosite udobnu obuću s dobrom potporom, poput patika, i počnite laganim tempom. Ako osjetite bol u prsima ili nedostatak daha koji ne prolazi, obavezno se obratite ljekaru.Sljedeći put kada budete birali između lifta i stepenica, imajte na umu da vas nekoliko koraka može dovesti do jačeg srca, snažnijih mišića i boljeg zdravlja. To je najjednostavniji i najdostupniji način da ostanete aktivni, bez članarine i bez izgovora.

Istraživanja pokazuju da redovno penjanje stepenicama značajno smanjuje rizik od smrti i jača cijelo tijelo

Stepenice umjesto lifta: Jednostavna navika koja produžava život

Hematokrit pokazuje postotak crvenih krvnih stanica u krvi, ključnih za prenos kisika do organa. Nizak hematokrit uzrokuje umor, vrtoglavicu, bljedilo, hladne ruke i noge te ubrzan rad srca. Glavni uzroci su anemija, nedostatak željeza, vitamina B12 ili folne kiseline, gubitak krvi, bolesti bubrega, koštane srži ili trudnoća.Kritične vrijednosti (20–24%) zahtijevaju hitnu medicinsku intervenciju. Liječenje uključuje nadoknadu nutrijenata, transfuzije kod teških slučajeva i lijekove koji stimuliraju stvaranje crvenih krvnih stanica. Preporučuje se ishrana bogata crvenim mesom, zelenim lisnatim povrćem, mahunarkama i vitaminom C.Održavanje optimalnog hematokrita ključno je za energiju, zdravlje srca i vitalnih organa, te opću otpornost organizma.

Uzroci, simptomi i kako vratiti zdravu gustoću krvi

Nizak hematokrit:  Kada krv gubi svoj kapacitet

Svi žele dug i zdrav život, ali svakodnevne navike često imaju suprotan efekat. Stručnjaci upozoravaju da konzumacija prerađene hrane, pušenje i nedostatak kretanja povećavaju rizik od bolesti poput dijabetesa, srčanih oboljenja i raka.Važnu ulogu imaju i emocije i odnosi – hronični stres, ljutnja i društvena izolacija negativno utiču na zdravlje i imunitet. Nedostatak sna i ignorisanje zdravstvenih problema dodatno pogoršavaju stanje organizma.Stručnjaci izdvajaju deset ključnih koje bi trebalo mijenjati:- Konzumiranje prerađene hrane povećava rizik od bolesti.- Pušenje značajno skraćuje životni vijek.- Nedostatak fizičke aktivnosti slabi organizam.- Hronična ljutnja i stres štete srcu i imunitetu.- Društvena izolacija negativno utiče na mentalno zdravlje.- Oslanjanje na velike, nerealne promjene često vodi odustajanju.- Ignorisanje zdravstvenih problema pogoršava stanje.- Nedostatak kvalitetnog sna utiče na cijeli organizam.- Dugotrajan stres ubrzava starenje i razvoj bolesti.- Oslanjanje samo na genetiku zanemaruje važnost životnih navika.Rješenje je u postepenim promjenama – zdravijoj ishrani, redovnom kretanju, kvalitetnom snu i održavanju dobrih odnosa, jer upravo svakodnevne odluke najviše utiču na dug i kvalitetan život.

Stručnjaci savjetuju kako promijeniti rutine i povećati šanse za dug i zdrav život

Deset svakodnevnih navika koje mogu skratiti životni vijek

Psihologinja Bernarda Škegro ističe da prevencija mentalnih poteškoća počinje u djetinjstvu, kroz način na koji odrasli reagiraju na emocije djeteta. Djeca ne doživljavaju frustraciju i gubitak isto kao odrasli, ono što se odrasloj osobi čini sitnicom, djetetu može biti cijeli svijet koji se urušava. Upravo kroz takve situacije dijete uči kako se nositi s izazovima, razvija otpornost i emocionalnu inteligenciju.Ključna je prisutnost roditelja ili skrbnika koji prepoznaje osjećaje djeteta i pomaže mu da ih imenuje i adekvatno izrazi. Primjeri poput „Vidim da si tužna“ ili „To je razočaranje, hajde da zajedno pronađemo način kako dalje“ pokazuju djetetu da su njegove emocije prihvatljive i da se s njima može raditi.Odrasli moraju svjesno regulirati vlastite emocije, jer djeca uče više iz naših postupaka nego iz riječi. Ako roditelj reagira impulzivno ili agresivno, dijete može usvojiti isti obrazac i kasnije imati poteškoće u izražavanju svojih osjećaja.Prevencija emocionalnih poteškoća ne znači stvaranje „savršene“ djece, već pružanje okruženja u kojem se osjećaji mogu slobodno izraziti i razumjeti. Djeca koja imaju ovakvu podršku češće postaju odrasli koji znaju prepoznati i kontrolirati svoje emocije, tražiti pomoć kad im je potrebna i konstruktivno rješavati konflikte.Učenje emocionalne pismenosti važno je ne samo za zdravlje djeteta, već i za buduće odnose, profesionalni život i unutarnju snagu. Svaka emocija – tuga, ljutnja, frustracija ili radost – vrijedi biti prepoznata, imenovana i izražena jer upravo to iskustvo oblikuje odraslu osobu spremnu za životne izazove.

Prevencija mentalnih poteškoća počinje od ranog djetinjstva kroz prisutnost i podršku roditelja

Kako učiti djecu prepoznavanju, razumijevanju i izražavanju emocija

Novo međunarodno istraživanje pokazuje da žene koje se podvrgnu rekonstrukciji dojke nakon mastektomije imaju znatno manje komplikacija kada se koriste implantati s poliuretanskim premazom.Rak dojke je jedan od najčešćih oblika raka kod žena, a mnoge pacijentice nakon operacije odlučuju se za rekonstrukciju. Jedan od najvećih problema nakon zahvata, posebno kod onih koje primaju radioterapiju, jeste stvaranje tvrdog i bolnog ožiljnog tkiva oko implantata.U istraživanju koje je obuhvatilo oko 1.500 žena iz 15 zemalja, rezultati su pokazali da su komplikacije zabilježene kod znatno manjeg broja pacijentica s poliuretanskim implantatima u odnosu na standardne. Također, ove pacijentice rjeđe su morale na dodatne operacije i imale su manji rizik od infekcija.Stručnjaci ističu da izbor implantata može imati ključnu ulogu u ishodu liječenja, jer poliuretanski sloj smanjuje reakciju tkiva i nastanak ožiljaka.Ovo istraživanje potvrđuje značaj individualnog pristupa liječenju i otvara mogućnost sigurnijih metoda rekonstrukcije, uz bolji kvalitet života nakon terapije.

Istraživanje pokazuje manji rizik od infekcija i dodatnih zahvata kod pacijentica

Novi implantati smanjuju komplikacije nakon operacije dojke

Teškoće u koncentraciji su česta pojava, bilo da se radi o poslu, učenju ili svakodnevnim zadacima. Kad osjećaj rastresenosti postane učestao, to može negativno utjecati na vašu produktivnost, donošenje odluka i kvalitetu života. Nemogućnost koncentracije nije uvijek znak ozbiljnog problema, no može biti znak da tijelo ili mozak trebaju dodatnu pažnju.Simptomi, poput mentalne magle, poteškoća s pamćenjem nedavnih događaja, nemirnog osjećaja ili zaboravljanja stvari, mogu biti povezani s nizom čimbenika. To uključuje medicinska stanja kao što su ADHD, depresija, anksioznost, stres, pa čak i nuspojave lijekova.Međutim, postoje učinkovite strategije za poboljšanje koncentracije. Uklanjanje distrakcija, prepoznavanje obrazaca gubitka pažnje, mentalne vježbe, mindfulness meditacija i tjelovježba mogu značajno poboljšati fokus. Uz to, prehrana i redoviti odmori također igraju ključnu ulogu u jačanju koncentracije.Ako problemi s koncentracijom postanu ozbiljni i utječu na svakodnevni život, preporučuje se konzultacija s liječnikom.

Psihologinja Nurka Bulić za „Avaz“ o mentalnom zdravlju mladih: Depresija kod adolescenata nije način privlačenja pažnje

Zašto voda koja je natočena prethodnog dana može biti opasna za zdravlje

Briga o zdravlju u svakodnevnom životu: Mali koraci danas mogu spasiti život sutra

Najskuplje su bolesti koje ne spriječimo: 43 miliona ljudi godišnje izgubi život

Ne ignorišite jutarnju ukočenost: 8 minuta može smanjiti bol u leđima

Revolucija u dijagnostici: Bolest se otkriva iz daha

Hronična upala krajnika nije bezazlena bolest

Tihi simptomi raka usta koje mnogi zanemaruju

Zašto nije dobro piti vodu koja stoji predugo

Zbunjujući nalaz urinokulture: Kada "miješana flora" nije razlog za paniku

Stepenice umjesto lifta: Jednostavna navika koja produžava život

Nizak hematokrit: Kada krv gubi svoj kapacitet

Deset svakodnevnih navika koje mogu skratiti životni vijek

Kako učiti djecu prepoznavanju, razumijevanju i izražavanju emocija

Novi implantati smanjuju komplikacije nakon operacije dojke

Problemi s koncentracijom: Uzroci, simptomi i rješenja

Zdravlje

Psihologinja Nurka Bulić za „Avaz“ o mentalnom zdravlju mladih: Depresija kod adolescenata nije način privlačenja pažnje

Zašto voda koja je natočena prethodnog dana može biti opasna za zdravlje

Briga o zdravlju u svakodnevnom životu: Mali koraci danas mogu spasiti život sutra

Najskuplje su bolesti koje ne spriječimo: 43 miliona ljudi godišnje izgubi život

Ne ignorišite jutarnju ukočenost: 8 minuta može smanjiti bol u leđima

Revolucija u dijagnostici: Bolest se otkriva iz daha

Hronična upala krajnika nije bezazlena bolest

Tihi simptomi raka usta koje mnogi zanemaruju

Zašto nije dobro piti vodu koja stoji predugo

Zbunjujući nalaz urinokulture: Kada "miješana flora" nije razlog za paniku

Stepenice umjesto lifta: Jednostavna navika koja produžava život

Nizak hematokrit: Kada krv gubi svoj kapacitet

Deset svakodnevnih navika koje mogu skratiti životni vijek

Kako učiti djecu prepoznavanju, razumijevanju i izražavanju emocija

Novi implantati smanjuju komplikacije nakon operacije dojke

Problemi s koncentracijom: Uzroci, simptomi i rješenja