Rak mokraćnog mjehura jedna je od najčešćih malignih bolesti, a svake godine bilježi se veliki broj novih slučajeva. Uprkos tome, svijest o ovoj bolesti i dalje je nedovoljna, upozoravaju stručnjaci.Najvažniji simptom koji se ne smije ignorisati jeste pojava krvi u mokraći, čak i kada nije praćena bolom. Problem je što simptomi često podsjećaju na infekcije mokraćnog sistema, zbog čega pacijenti kasno traže pomoć. Posebno je opasna mikrohematurija – krv koja nije vidljiva golim okom, a otkriva se samo analizom.Stručnjaci naglašavaju da je vrijeme presudno. Brza dijagnostika i upućivanje na dalje pretrage mogu značajno povećati šanse za uspješno liječenje. U uznapredovalim slučajevima potrebno je uključiti tim ljekara različitih specijalnosti.Iako se bolest češće javlja kod muškaraca, može pogoditi i žene, što potvrđuju i iskustva pacijenata. Zato je važno govoriti o simptomima i razbijati predrasude.Napredak u terapiji donosi novu nadu, ali rana dijagnoza i dalje ostaje najvažniji faktor u borbi protiv ove bolesti.

Stručnjaci upozoravaju da rana dijagnostika i brza reakcija mogu spasiti život i značajno poboljšati ishod liječenja

Krv u mokraći: Simptom koji ne treba ignorirati

Mnoge žene primijete da nekoliko dana prije menstruacije teško odole čokoladi, slatkišima ili hrani bogatoj ugljenim hidratima. Novo istraživanje Univerziteta Cambridge, objavljeno u časopisu Journal of Nutritional Science, pokazuje da ove promjene imaju jasnu biološku i psihološku podlogu.Hedonistička glad označava potrebu za hranom iz čistog užitka, čak i kada tijelo nije gladno. Tokom menstrualnog ciklusa javljaju se razlike u apetitu i preferencijama hrane, a žene s predmenstrualnim sindromom (PMS) posebno su osjetljive. Simptomi PMS-a uključuju bol, razdražljivost, tjeskobu i promjene apetita, što može ometati svakodnevni život.Istraživači su pratili 150 mladih žena kroz različite faze ciklusa. Pokazalo se da one sa PMS-om češće osjećaju hedonističku glad, posebno pred menstruaciju, kada je unos kalorija značajno veći. Hormonalne promjene, posebno u nivou estrogena i progesterona, utječu na mozak, raspoloženje i kontrolu apetita, pojačavajući žudnju za hranom.Autori studije naglašavaju da povećan apetit pred menstruaciju nije znak slabosti ili nedostatka samokontrole. Razumijevanje ovih obrazaca pomaže kreiranju prehrambenih strategija prilagođenih menstrualnom ciklusu, posebno za žene s PMS-om.

Naučnici sa Kembridža otkrivaju kako PMS pojačava želju za hranom i hedonističku glad

Zašto žene pred menstruaciju posebno žude za čokoladom

Prekomjerno aktivan mokraćni mjehur (PAMM) čest je zdravstveni problem koji značajno narušava kvalitet života. Iako ga mnogi povezuju sa starenjem, riječ je o stanju koje se može liječiti. Nastaje kada se mišići mjehura nekontrolisano stežu, čak i kada nije pun.Glavni simptomi su iznenadan i snažan nagon za mokrenjem, učestali odlasci u toalet (više od osam puta dnevno), noćno buđenje i, kod nekih osoba, nekontrolisano istjecanje urina. Ovo stanje može dovesti do umora, stresa i izbjegavanja društvenih aktivnosti.Važno je razlikovati PAMM od urinarne infekcije. Za razliku od infekcije, PAMM obično ne uzrokuje bol ni peckanje, a simptomi se razvijaju postepeno. Krv u urinu, bol i temperatura znak su za hitan pregled.Dijagnoza uključuje analizu urina i praćenje navika mokrenja, dok liječenje počinje promjenama životnih navika i vježbama poput Kegelove vježbe. Po potrebi se uvode lijekovi ili naprednije metode.Pravovremena reakcija može značajno poboljšati svakodnevni život i vratiti osjećaj kontrole.

Prekomjerno aktivan mokraćni mjehur pogađa milione ljudi, ali se može uspješno kontrolisati i liječiti

Stalno mokrenje nije bezazleno: Mjehur šalje znakove koje ne smijete ignorisati

Lijek Tazverik (filmom obložene tablete 240×200 mg) povlači se iz upotrebe zbog novih saznanja iz kliničkih ispitivanja. Povlačenje obuhvata serije 3232421 i 3232413, s rokom trajanja do 31. maja i 31. augusta 2028. godine.Ovaj lijek nema odobrenje za promet u Hrvatska niti u Evropsku uniju, već se koristio u posebnim slučajevima putem vanrednog uvoza, na osnovu odobrenja iz Sjedinjene Američke Države.Povlačenje se provodi do nivoa pacijenata, a oni koji su koristili ovaj lijek trebaju se javiti svom ljekaru radi izmjene terapije. Obavještenje je dostavljeno putem bolničkih apoteka.Razlog povlačenja su rezultati kliničkog ispitivanja SYMPHONY-1, koji pokazuju da u određenim terapijskim kombinacijama potencijalni rizici mogu biti veći od koristi za pacijente. Istraživanje se provodi u više zemalja, ali ne i u Hrvatskoj.

Serije povučene zbog novih podataka koji ukazuju da rizici mogu nadmašiti koristi za pacijente

Među najprodavanijim lijekovi iz grupe analgetika

Povučen lijek Tazverik

Nova naučna studija otkriva da virusima često nisu potrebne posebne mutacije da bi prešli sa životinja na ljude. Umjesto toga, presudnu ulogu ima sve veći kontakt ljudi s prirodom i životinjama.Istraživači su analizirali viruse koji su uzrokovali velike epidemije, uključujući influencu A, ebolu, marburg virus, mpox, SARS-CoV i SARS-CoV-2. Rezultati su pokazali da prije prelaska na ljude nije bilo značajnih evolucijskih promjena. Promjene su se javljale tek nakon što su se virusi počeli širiti među ljudima.Stručnjaci ističu da ljudi svojim djelovanjem stvaraju uslove za širenje zaraza – kroz uništavanje prirodnih staništa, blizak kontakt sa životinjama i širenje urbanih područja. Zbog toga je rizik od novih pandemija veći nego što se ranije mislilo.Studija dodatno podržava stav da je pandemija COVID-19 najvjerovatnije nastala prirodnim putem, bez laboratorijske manipulacije.Zaključak istraživanja je jasan – prevencija budućih pandemija zavisi od javnog zdravlja, kontrole bolesti i odgovornog odnosa prema prirodi.

Nova studija pokazuje da ključnu ulogu u nastanku pandemija ima ljudsko ponašanje, a ne nužno evolucija virusa

Virusi bez mutacija prelaze na ljude

Cistična fibroza je teška nasljedna bolest koja nastaje zbog mutacije CFTR gena. Da bi se razvila, dijete mora naslijediti oštećeni gen od oba roditelja. Ova promjena uzrokuje stvaranje guste i ljepljive sluzi koja začepljuje dišne puteve i probavni sistem, što dovodi do čestih infekcija i oštećenja organa.Simptomi se najčešće javljaju na plućima i u probavi. Oboljeli imaju uporan kašalj, otežano disanje i česte upale pluća. Problemi s probavom uzrokuju slab napredak u težini, uprkos dobrom apetitu. Jedan od prepoznatljivih znakova je izrazito slan znoj, zbog čega se bolest naziva i „bolest slanog poljupca“.Dijagnoza se postavlja znojnim testom i potvrđuje genetskim analizama. Liječenje je ranije bilo usmjereno na ublažavanje simptoma, uz terapije za izbacivanje sluzi i kontrolu infekcija.Danas su dostupni savremeni lijekovi koji djeluju na uzrok bolesti i značajno poboljšavaju kvalitet života. Iako lijek još ne postoji, nova istraživanja i genske terapije daju nadu za još bolje rezultate u budućnosti.

Cistična fibroza pogađa pluća i probavni sistem, ali nove terapije donose nadu

Slani trag otkriva bolest

Bakterije iz roda Citrobacter prirodno žive u okolišu i ljudskom crijevu, a mogu se naći u tlu, vodi, hrani i normalnoj crijevnoj mikroflori ljudi i životinja. U većini slučajeva ne izazivaju probleme. Ipak, kao oportunistički patogeni, čekaju trenutak kada je imunološki sustav oslabljen kako bi izazvale ozbiljne infekcije.<h2>Ko je najranjiviji?</h2>Najviše su ugrožene skupine s oslabljenim imunitetom:- Novorođenčad s nerazvijenim imunološkim sustavom- Starije osobe s kroničnim bolestima- Pacijenti s dijabetesom, karcinomom ili oni na imunosupresivnoj terapijiInfekcije se najčešće prenose u bolnicama, kroz kontaminirane ruke medicinskog osoblja, katetere ili respiratore. Moguće je i vertikalno prenošenje s majke na dijete ili konzumacijom zagađene hrane i vode.<h2>Spektar infekcija</h2>Citrobacter može uzrokovati različite infekcije, uključujući:- Urinarne infekcije: učestalo i bolno mokrenje, neugodan miris urina- Plućne infekcije, posebno kod hospitaliziranih pacijenata- Infekcije rana i teške trbušne infekcije- Dva soja su posebno opasna:- Citrobacter freundii – često uzrokuje bolničke epidemijeCitrobacter koseri – napada središnji živčani sustav novorođenčadi, može izazvati meningitis i apscese u mozgu s visokom smrtnosti (30–48%) i teškim neurološkim posljedicama<h2>Otpornost na antibiotike</h2>Citrobacter prirodno je otporan na mnoge antibiotike, uključujući penicilin i određene cefalosporine, zbog proizvodnje enzima AmpC beta-laktamaze. Problem pogoršava stečena rezistencija na lijekove „posljednje linije“. Prije terapije nužan je antibiogram, test osjetljivosti na antibiotike, jer empirijsko liječenje često ne uspijeva.<h2>Veza s crijevnom disbiozom i kroničnim stanjima</h2>Prekomjeran rast Citrobactera u crijevima može poremetiti mikrobiom (disbioza), povezanu sa sindromom prekomjernog rasta tankog crijeva (SIBO). Neke vrste proizvode vodikov sulfid, što uzrokuje nadutost i proljev s mirisom pokvarenih jaja. Također proizvode histamin, pogoršavajući simptome kod intolerancije na histamin ili sindroma aktivacije mastocita (MCAS).<h2>Moguća uloga u autoimunim bolestima</h2>Hipoteza molekularne mimikrije sugerira da proteini Citrobactera mogu nalikovati ljudskim proteinima. Imunološki sustav, pokušavajući uništiti bakteriju, može napasti i vlastite stanice. Neka istraživanja povezuju C. freundii s razvojem reumatoidnog artritisa, otvarajući novu perspektivu istraživanja autoimunih bolesti.<h2>Dijagnostika i prevencija</h2>Infekcije se dijagnosticiraju mikrobiološkom analizom urina, krvi, stolice ili cerebrospinalne tekućine. Prevencija je ključna:- Stroga higijena ruku u bolnicama- Sterilizacija instrumenata- Ograničena i racionalna upotreba antibiotika- Održavanje zdravog imuniteta i ravnoteže crijevne flore najbolja je zaštita u općoj populaciji.Citrobacter pokazuje da i mikroorganizmi koje smatramo bezopasnima mogu postati ozbiljna prijetnja kada im se pruži prilika.

Oportunistički patogen koji napada najranjivije i ugrožava imunološki oslabljene

Bakterija Citrobacter: nevidljiva prijetnja u bolnicama koja sve teže podliježe lijekovima

Dolaskom proljeća i pomjeranjem sata, dani postaju duži i svjetliji. Iako uživamo u toplijem vremenu i prirodi koja se budi, jedna promjena mnogima ne odgovara – tokom proljeća i ljeta spavamo kraće nego zimi.Zimi tijelo traži više odmoraNovo istraživanje pokazuje da ljudi tokom tamnih i hladnih zimskih mjeseci imaju veću potrebu za snom. Čak i u gradovima, gdje smo stalno izloženi vještačkom svjetlu, sezonske razlike u spavanju i dalje postoje.Naučnici ističu da bi te razlike bile još izraženije da živimo u potpunosti u skladu s prirodnim svjetlom.Uloga melatonina i unutrašnjeg sataRanija istraživanja pokazala su da izloženost vještačkom svjetlu prije spavanja smanjuje lučenje melatonina – hormona koji reguliše naš cirkadijalni ritam, odnosno prirodni ciklus spavanja i budnosti.Ipak, čak i uz dominaciju vještačkog svjetla, tijelo i dalje reaguje na promjene godišnjih doba.REM faza sna se mijenja tokom godineIstraživanje provedeno na pacijentima s poremećajima spavanja pokazalo je da ljudi zimi spavaju duže nego ljeti. Na primjer, u decembru su spavali oko sat duže nego u junu.REM faza sna, u kojoj sanjamo i koja je važna za mentalno zdravlje, bila je zimi duža za oko 30 minuta u odnosu na ljeto.Iznenađenje: mijenja se i duboki sanNaučnike je posebno iznenadilo to što su uočene promjene i u dubokom snu. Ova faza je ključna za oporavak organizma, jačanje imuniteta, pamćenje i regeneraciju tijela.Rezultati su pokazali da je duboki san duži zimi nego u jesen, iako ova faza sna nije direktno povezana s cirkadijalnim ritmom.Zašto dolazi do ovih promjenaStručnjaci smatraju da ove promjene imaju korijen u evoluciji. Ljudsko tijelo je prilagođeno prirodnim ciklusima svjetla i tame, pa zimi, kada su jutra mračna, organizam “traži” duži odmor.Kako poboljšati kvalitet snaPostoji nekoliko jednostavnih načina da poboljšate san tokom cijele godine:- provodite vrijeme na dnevnom svjetlu ujutro- izbjegavajte jaku svjetlost i ekrane prije spavanja- održavajte ugodnu temperaturu u prostoriji za spavanje- Treba li mijenjati navike spavanja?Naučnici smatraju da bi bilo korisno prilagoditi ritam spavanja godišnjim dobima. Kako zimi tijelo traži više sna, raniji odlazak u krevet može pomoći da se organizam bolje odmori.Ako tokom cijele godine zadržimo isti raspored spavanja, postoji mogućnost da zimi redovno gubimo jedan do dva sata sna, što može negativno uticati na zdravlje.Nedostatak sna i zdravljeManjak sna povezuje se s većim rizikom od brojnih zdravstvenih problema, uključujući dijabetes tipa 2, srčane bolesti, gojaznost i depresiju.Istraživanja također pokazuju da osobe koje spavaju manje od šest sati češće obolijevaju od infekcija, dok i predugo spavanje može imati negativne posljedice.ZaključakIako duži dani donose više energije i aktivnosti, važno je slušati potrebe svog tijela. Više sna zimi i prilagođavanje ritma spavanja može biti ključ za bolje zdravlje i osjećaj odmornosti tokom cijele godine.

Istraživanja pokazuju da su zimi duži REM i duboki san, dok s dolaskom proljeća naš organizam prirodno traži manje sna

Zašto u proljeće spavamo manje: Naučnici otkrivaju kako godišnja doba utiču na san

Sve više pripadnika generacije Z teretanu vidi kao mjesto za druženje i upoznavanje novih ljudi, dok kafići i izlasci uz alkohol polako gube značaj u njihovom društvenom životu.Mladi danas teretane doživljavaju slično kao što su starije generacije doživljavale kafiće – kao prostor gdje se susreću s poznatim licima i grade osjećaj zajednice.Statistika pokazuje promjenu navikaPodaci potvrđuju ovaj trend. Jedan od najvećih lanaca teretana u Velikoj Britaniji navodi da je skoro polovina novih članova mlađa od 25 godina.Drugi veliki lanac ističe da oko 40 posto njihovih članova čine pripadnici generacije Z, odnosno osobe mlađe od 29 godina. Više od polovine njih kaže da su upravo u teretani stekli nova prijateljstva.Teretana kao društveni prostorZa mnoge mlade odlazak u teretanu nije samo trening. Tako, naprimjer, jedna digitalna kreatorica ističe da joj je teretana mjesto za razgovor, upoznavanje ljudi i druženje.Kako kaže, upravo tamo najčešće sklapa prijateljstva, što pokazuje koliko se promijenio način na koji mladi grade društvene odnose.Zdraviji način života bez alkoholaTeretane mladima nude i alternativu izlascima koji uključuju alkohol. Na taj način mogu održavati aktivan društveni život, a istovremeno voditi računa o zdravlju.Neki nakon treninga ostaju na kafi ili proteinskim napicima, što dodatno doprinosi osjećaju zajedništva.Sve više mladih redovno treniraIstraživanja pokazuju da veliki broj mladih trenira više puta sedmično, češće nego bilo koja druga starosna grupa.Također, podaci ukazuju da mladi danas češće idu u teretanu nego u kafiće zbog alkohola, što jasno pokazuje promjenu životnih navika i prioriteta.

Mladi sve češće biraju trening i zdrav način života umjesto izlazaka i alkohola

Generacija Z mijenja navike: Teretana postaje novo mjesto druženja

Sreća i ispunjen život ne dolaze brzo niti jednostavno – njihovo razumijevanje često traje godinama. Upravo zato jedno od najdužih istraživanja o ljudskom životu ima posebnu vrijednost. Već 88 godina naučnici prate učesnike i bilježe šta utiče na njihovo zdravlje i zadovoljstvo.Kako je sve počeloIstraživanje je započelo 1938. godine na Univerzitetu Harvard, kada su praćene dvije grupe mladih muškaraca. Jednu su činili studenti Harvarda, među kojima je bio i John F. Kennedy, dok su drugu grupu činili mladići iz siromašnih dijelova Bostona u vrijeme Velike depresije.Kasnije je istraživanje prošireno i uključilo je žene, djecu i nove generacije učesnika. Danas se smatra jednim od najdužih istraživanja ove vrste, uz vrlo mali broj onih koji su ga napustili.Odnosi ispred bogatstva i uspjehaNakon decenija podataka, uključujući medicinske nalaze i intervjue, naučnici su došli do jasnog zaključka: novac, slava, inteligencija pa čak ni genetika nisu presudni za sreću.Najvažniji faktor su kvalitetni odnosi – porodica, prijatelji i osjećaj pripadnosti zajednici. Upravo oni imaju najveći utjecaj na životno zadovoljstvo.Zdravlje i dug život povezani s ljudima oko nasPokazalo se da su osobe koje su u srednjim godinama imale stabilne i bliske odnose bile zdravije u starosti. Rjeđe su obolijevale, a i oporavak im je bio brži.Istraživači su priznali da ih je iznenadila snaga ove povezanosti, ali su rezultati kroz godine ostali isti – ljudi s jačim vezama žive duže i kvalitetnije.Usamljenost kao skriveni problemS druge strane, usamljenost i izolacija predstavljaju ozbiljan rizik. Mogu povećati vjerovatnoću ranije smrti i negativno uticati na funkcije mozga.Važno je naglasiti da nije bitan broj ljudi oko nas, već kvalitet odnosa koje imamo.Kvalitet veze pravi razlikuIstraživanja su pokazala da osobe koje su zadovoljne svojim odnosima lakše podnose stres i zdravstvene probleme. Nasuprot tome, loši odnosi mogu dodatno pogoršati opšte stanje i osjećaj nezadovoljstva.Istraživanje koje se nastavljaIako ne postoji jedinstvena formula za sreću, ova dugogodišnja studija daje jasnu poruku. Naučnici će nastaviti pratiti učesnike i u narednim godinama kako bi dodatno razumjeli šta utiče na kvalitet života.Zaključak je jednostavan: sreća i zdravlje u velikoj mjeri zavise od odnosa koje gradimo s drugim ljudima kroz život.

Dugogodišnja studija pokazuje da bliski odnosi imaju veći utjecaj na zdravlje i sreću nego novac ili genetika

88 godina istraživanja otkriva: Evo šta je pravi ključ sretnog i dugog života

Vaša jutarnja šoljica kafe ili čaja možda ima mnogo veću vrijednost nego što se ranije mislilo.&nbsp;Novo opsežno istraživanje pokazuje da redovna, umjerena konzumacija napitaka s kofeinom može dugoročno doprinijeti očuvanju zdravlja mozga.Analizom podataka više od 131.000 učesnika, prikupljanih tokom perioda dugog i do 43 godine, naučnici su utvrdili da osobe koje svakodnevno piju dvije do tri šoljice kafe ili jednu do dvije šoljice čaja imaju manji rizik od razvoja demencije. Također, kod njih je zabilježeno sporije opadanje kognitivnih funkcija i bolje očuvanje mentalnih sposobnosti.Tokom istraživanja više od 11.000 ispitanika razvilo je demenciju, ali rezultati su pokazali da su redovni konzumenti kafe s kofeinom imali značajno niži rizik u odnosu na one koji je rijetko piju.Naučnici smatraju da ključnu ulogu imaju kofein i polifenoli – supstance koje mogu smanjiti upalne procese i zaštititi moždane ćelije od oštećenja. Upravo ovi faktori povezani su s usporavanjem kognitivnog pada.Važno je napomenuti da kafa bez kofeina nije pokazala isti efekat, te da su koristi umjerene. Stručnjaci naglašavaju da kafa i čaj mogu biti dio zdravog načina života, ali ne i jedini faktor zaštite.Zanimljivo je da su pozitivni efekti uočeni čak i kod osoba s genetskom predispozicijom za demenciju, što sugerira da kofein može imati zaštitnu ulogu bez obzira na nasljedni rizik.

Umjerena konzumacija kafe i čaja može smanjiti rizik od demencije i usporiti kognitivni pad

Jutarnja kafa kao saveznik mozga: Dugogodišnje istraživanje otkriva važne benefite

Sve veći broj mladih osoba u Bosni i Hercegovini suočava se s dijagnozom multipla skleroza – hronične i nepredvidive bolesti koja mijenja život iz temelja. Iako medicina i dalje nema lijek koji donosi potpuno izlječenje, savremene terapije mogu značajno usporiti napredovanje bolesti i omogućiti kvalitetniji život oboljelima. Upravo dostupnost terapije i položaj mladih pacijenata danas su u središtu pažnje udruženja oboljelih.Predsjednik Udruženja oboljelih od multipla skleroze Gordan Muzurović ističe da je prioritet svih prioriteta osigurati pravovremenu i kvalitetnu terapiju.- Najvažnije je da oboljeli imaju na raspolaganju kvalitetnu i etabliranu medicinsku terapiju. Govorimo o imunomodulatorima – lijekovima koji se koriste u cijelom svijetu kada je u pitanju multipla skleroza. Oni ne mogu izliječiti bolest, jer je riječ o oboljenju nepoznate etiologije za koje ne postoji konačan lijek, ali mogu značajno usporiti njen razvoj i poboljšati kvalitet života – poručuje Muzurović.

<h2>Dostupnost terapija</h2>Naglašava da je u posljednje vrijeme napravljen iskorak kada je riječ o dostupnosti terapija i skraćivanju perioda od dijagnoze do početka liječenja.- Prošli smo dug put da bismo došli u situaciju da za relativno kratko vrijeme možemo preći put od dijagnoze do dobijanja terapije. Uspjeli smo skratiti liste čekanja i obezbijediti dovoljan broj adekvatnih terapija. Situacija je danas mnogo bolja nego ranije, ali to ne znači da možemo biti potpuno zadovoljni – kaže on.Riječ je, dodaje, o izuzetno skupim lijekovima koji se uglavnom finansiraju putem zavoda zdravstvenog osiguranja i fondova solidarnosti.<h2>Upotreba kanabisa</h2>Govoreći o upotrebi kanabisa u medicinske svrhe, Muzurović ističe da stav Udruženja ostaje jasan, a to je da sve mora biti pod strogom kontrolom sistema.- Legalizacija kanabisa u medicinske svrhe može imati smisla samo ako ide potpuno institucionalno. Ljekari moraju preuzeti odgovornost, izdavanje recepata mora biti kontrolisano. Nijedan preparat, pa ni ulje kanabisa, ne može izliječiti multipla sklerozu. Ne smijemo miješati stvari i davati ljudima lažnu nadu – naglašava.Posebno zabrinjava činjenica da je sve više mladih osoba među oboljelima.- Ova bolest se ne zove slučajno bolest mladih. Također je zovu i bolest sa hiljadu lica, jer nikada ne znamo kakav će biti njen tok. Suočavanje s dijagnozom zahtijeva i snažnu psihološku podršku. Ključno je imati prave informacije i naučiti kako živjeti s bolešću – zaključuje Muzurović.<h2>Moguć stabilan život</h2>Iako izazovi ostaju, poruka udruženja je jasna – uz pravovremenu terapiju, institucionalnu podršku i informisanost, život s multipla sklerozom ne mora značiti kraj planova, već početak drugačije, ali moguće stabilne svakodnevice.

Legalizacija kanabisa u medicinske svrhe može imati smisla samo ako ide potpuno institucionalno, ističe Muzurović

Hronična i nepredvidiva bolest s hiljadu lica: Mladi u BiH sve češće suočeni s multipla sklerozom

Polenska groznica, odnosno alergijski rinitis, predstavlja upalu sluzokože nosa i grla koja nastaje kao posljedica alergijske reakcije. Dolaskom proljeća povećava se koncentracija alergena u zraku. Tokom marta i aprila cvjetaju drveća poput hrasta, breze, tise, jasena i platana, pa kod osjetljivih osoba često dolazi do kihanja, začepljenog nosa i suzenja očiju. Zdravstveni radnici upozoravaju da mnogi ljudi dodatno pogoršaju stanje jer ne znaju pravilno očistiti nos.<h2>Kako pravilno očistiti nos</h2>Nos bi trebalo ispuhivati tako što se čisti jedna po jedna nozdrva. Potrebno je prstom pritisnuti jednu nozdrvu, a zatim lagano, uz što manji pritisak, ispuhati drugu. Nakon toga postupak se ponavlja s drugom nozdrvom. Ako sekret ne izlazi, ne treba forsirati snažno ispuhivanje nosa.Prejako ispuhivanje obje nozdrve istovremeno može blokirati Eustahijevu tubu, koja povezuje srednje uho s nosnom i sinusnom šupljinom, što može dovesti do infekcije. Također postoji mogućnost pucanja krvnog suda u nosu i pojave krvarenja.Stručnjaci upozoravaju i da pretjerano ispiranje nosa u rijetkim slučajevima može dovesti do oštećenja bubne opne.<h2>Šta može olakšati disanje</h2>Kako bi se lakše disalo, preporučuje se nježno masiranje nosa tako što se prstima pritisne most nosa i lagano masira prema dolje. Pomoći mogu i ovlaživači zraka ili sprejevi s fiziološkim rastvorom.Topli peškir postavljen na nos i čelo također može olakšati disanje i čišćenje nosa. Stručnjaci naglašavaju da je važno ukloniti nakupljenu sluz iz nosa i sinusa jer ona može postati pogodno okruženje za razvoj bakterijskih infekcija. Pedijatrijski otorinolaringolog dr. Džonatan Jang (Jonathan Young) upozorava da zadržavanje sluzi može povećati rizik od infekcije.Pravilno liječenje alergijskog rinitisa može ublažiti simptome i smanjiti mogućnost razvoja bronhijalne astme. Ova tegoba često narušava kvalitet sna, a dugotrajni rinitis može povećati osjetljivost sinusa, izazvati infekcije ili upalu sluzokože sinusa. Kod djece se ponekad može javiti i infekcija srednjeg uha.<h2>Prevencija</h2>Iako se polen ne može potpuno izbjeći, određene mjere mogu pomoći u smanjenju simptoma. Nakon boravka napolju preporučuje se tuširanje, pranje kose i presvlačenje odjeće. Dobro je i držati prozore zatvorenim u jutarnjim satima, kada je koncentracija polena u zraku najviša.Korisni mogu biti i prečišćivači zraka u zatvorenim prostorijama. Preporučuje se i praćenje dnevnih izvještaja o koncentraciji polena kako bi se boravak na otvorenom ograničio u periodima kada je ona najviša, posebno ujutro i predvečer. Vjetrovito i suho vrijeme dodatno povećava količinu alergena u zraku.

Tokom marta i aprila cvjetaju drveća poput hrasta, breze, tise, jasena i platana, pa kod osjetljivih osoba često dolazi do kihanja

Počinje sezona polenskih alergija: Tegobe mogu biti još jače ako ne znamo pravilno ispuhati nos

Šum na srcu je neobičan zvuk koji nastaje kada krv prolazi kroz srčane zaliske turbulentno. Iako može zvučati zabrinjavajuće, u mnogim slučajevima nije znak bolesti. Postoji od rođenja ili se razvija kasnije, a najčešće se dijeli na sistolički, dijastolički i kontinuirani.Bezazleni šumovi česti su kod djece i obično ne izazivaju simptome. Nastaju zbog promjena u protoku krvi tokom rasta, fizičke aktivnosti ili povišene temperature i često nestaju sami.S druge strane, šum može ukazivati na ozbiljna stanja poput urođenih srčanih mana, oštećenja zalistaka, infekcija ili reumatske groznice. Upozoravajući simptomi uključuju bol u prsima, otežano disanje, vrtoglavicu, oticanje tijela ili plavičastu boju kože.Dijagnoza se postavlja pregledom i dodatnim pretragama poput ultrazvuka srca, EKG-a i rendgena. Liječenje zavisi od uzroka – od praćenja bez terapije do lijekova ili operacije.Redovni pregledi i pravovremena reakcija ključni su za očuvanje zdravlja srca i sprječavanje komplikacija.

Ljekari objašnjavaju razliku između bezazlenih i rizičnih šumova te simptome koje ne treba ignorisati

Šum na srcu: Kada je bezopasan, a kada znak ozbiljnog problema

Nova njemačka studija pokazala je da hormon stresa kortizol direktno ometa rad stanica ključnih za prostornu orijentaciju u mozgu, što doslovno zamagljuje naš unutarnji GPS. Pod utjecajem kortizola, sposobnost snalaženja u prostoru znatno opada, a sudionici eksperimenta činili su veće greške u pronalaženju puta, bez obzira na prisustvo orijentira.MRI snimke otkrile su da mrežne stanice u entorinalnom korteksu, odgovorne za prostornu memoriju i navigaciju, gube preciznost, dok mozak pokušava kompenzirati aktivacijom rezervnog sistema u kaudatnoj jezgri. Dugotrajna izloženost stresu smanjuje plastičnost mozga i mijenja strukturu neurona, čime se direktno mijenja arhitektura mreža koje podržavaju percepciju prostora i vremena.Otkriće ima šire implikacije: entorinalni korteks prvi je pogođen kod Alzheimerove bolesti, a kronični stres već je prepoznat kao značajan faktor rizika za demenciju i poremećaje poput PTSP-a. Rezultati studije objašnjavaju zašto se pod pritiskom osjećamo dezorijentirano i naglašavaju važnost upravljanja stresom za očuvanje mentalnog zdravlja i funkcija mozga.

Njemačka studija otkriva kako kortizol ometa mrežne stanice u entorinalnom korteksu, uzrokujući dezorijentiranost i potencijalni rizik za demenciju

Hormon stresa briše unutarnju mapu mozga i remeti navigaciju

Nedavna revizija 15 kliničkih studija pokazuje da zdravlje crijevne mikrobiote može utjecati na pamćenje i izvršne funkcije, posebno kod osoba s blagom kognitivnom oštećenošću. Analizirano je 4.275 odraslih iz Europe, Azije, Sjeverne Amerike i Bliskog istoka, kojima su primjenjivane intervencije poput mediteranske ili ketogene prehrane, dodataka omega-3, probiotika, prebiotika i transplantacije stolice (FMT).Najizraženije poboljšanje primijećeno je kod FMT, koja povećava raznolikost mikroba i poboljšava kognitivne testove, dok prehrana i dodaci daju sporije, ali sigurnije rezultate. Mediteranska prehrana i prebiotici pomažu kod pamćenja, izvršnih funkcija i verbalne fluentnosti. Probiotici doprinose raspoloženju i smanjenju stresa, no klinička istraživanja su još ograničena.Stručnjaci ističu da spojevi crijevnih mikroba mogu imati protuupalna i neurozaštitna svojstva, poboljšati crijevnu barijeru, smanjiti upalu i utjecati na san i imunološki sistem. Ova dvosmjerna veza između crijeva i mozga mogla bi se u budućnosti koristiti u liječenju demencije i drugih zdravstvenih problema.Studija je objavljena u časopisu Nutrition Research i naglašava značaj uravnotežene mikrobiote za očuvanje kognitivnih funkcija i zdravlje mozga.

Krv u mokraći: Simptom koji ne treba ignorirati

Zašto žene pred menstruaciju posebno žude za čokoladom

Stalno mokrenje nije bezazleno: Mjehur šalje znakove koje ne smijete ignorisati

Povučen lijek Tazverik

Virusi bez mutacija prelaze na ljude

Slani trag otkriva bolest

Bakterija Citrobacter: nevidljiva prijetnja u bolnicama koja sve teže podliježe lijekovima

Zašto u proljeće spavamo manje: Naučnici otkrivaju kako godišnja doba utiču na san

Generacija Z mijenja navike: Teretana postaje novo mjesto druženja

88 godina istraživanja otkriva: Evo šta je pravi ključ sretnog i dugog života

Jutarnja kafa kao saveznik mozga: Dugogodišnje istraživanje otkriva važne benefite

Hronična i nepredvidiva bolest s hiljadu lica: Mladi u BiH sve češće suočeni s multipla sklerozom

Počinje sezona polenskih alergija: Tegobe mogu biti još jače ako ne znamo pravilno ispuhati nos

Šum na srcu: Kada je bezopasan, a kada znak ozbiljnog problema

Hormon stresa briše unutarnju mapu mozga i remeti navigaciju

Kako zdravlje crijeva može poboljšati pamćenje i mentalne sposobnosti

Zdravlje

Krv u mokraći: Simptom koji ne treba ignorirati

Zašto žene pred menstruaciju posebno žude za čokoladom

Stalno mokrenje nije bezazleno: Mjehur šalje znakove koje ne smijete ignorisati

Povučen lijek Tazverik

Virusi bez mutacija prelaze na ljude

Slani trag otkriva bolest

Bakterija Citrobacter: nevidljiva prijetnja u bolnicama koja sve teže podliježe lijekovima

Zašto u proljeće spavamo manje: Naučnici otkrivaju kako godišnja doba utiču na san

Generacija Z mijenja navike: Teretana postaje novo mjesto druženja

88 godina istraživanja otkriva: Evo šta je pravi ključ sretnog i dugog života

Jutarnja kafa kao saveznik mozga: Dugogodišnje istraživanje otkriva važne benefite

Hronična i nepredvidiva bolest s hiljadu lica: Mladi u BiH sve češće suočeni s multipla sklerozom

Počinje sezona polenskih alergija: Tegobe mogu biti još jače ako ne znamo pravilno ispuhati nos

Šum na srcu: Kada je bezopasan, a kada znak ozbiljnog problema

Hormon stresa briše unutarnju mapu mozga i remeti navigaciju

Kako zdravlje crijeva može poboljšati pamćenje i mentalne sposobnosti